Tagovi

Kako će funkcionirati svijet, u kojem Amerika više nije prvi policajac, prvi nasilnik i prvi rasipnik?

Jedna važna stvar, koja se dogodila ovih dana a prošla s vrlo malo pažnje svjetskih medija.

Rusija prodala petinu nacionalne naftne kompanije

Dok se u Hrvatskoj prepucavamo oko moguće prodaje dijela HEP-a, Rusija je brzo i bez buke prodala 19,5% divovske državne naftne kompanije Rosneft za 10,2 milijardi eura. To je trijumf za Vladimira Putina protiv zapadnih sankcija. (Bloomberg, 7. prosinca 2016.)

Rosneft je najveća svjetska naftna kompanija po proizvodnji. Zajedno s kompanijom Gazprom, koja ima monopol na izvoz prirodnoga plina, čini dva krunska dragulja ruske države.

Ono što je neobično u takvim operacijama, jest da nije jasno tko je stvarni kupac, piše Reuters 25. siječnja.

Tajanstvene financijske operacije s kompanijama-babuškama

Kao i mnogi veliki dogovori, privatizacija Ronefta koristi strukturu kompanija koje se prepokrivaju ("shell companies"), koje se u Rusiji nazivaju "matrjuška", po drvenim lutkama (hrv. "babuške"). Grafika koja prikazuje odnose vlasništva

Cilj ruskog programa privatizacije je privući inozemne ulagače, da bi se pokrili ozbiljni manjkovi u državnom proračunu uzrokovani niskim cijenama nafte i zapadnim sankcijama; zato je Putin zabranio državnim bankama da sudjeluju u tim dogovorima.

Međutim je druga najveća ruska banka, od države kontrolirana VTB, nedavno posudila singapurskoj posredničkoj tvrtki, preko koje je kupoprodaja obavljena, upravo sumu od 10,2 milijarde eura. VTP je kraće vrijeme u prosincu držala 19,5% Rosnefta kao kolateral za taj zajam, a zatim taj udio vratila državnoj kompaniji Rosneftegaz, koja je roditeljska kompanija Rosnefta, koja ga je u siječnju prodala singapurskom posredniku.

VTP nije odgovorila na pitanja Reutersa je li onda ta possudba vraćena.

Rosneftegaz još drži 50% Rosnefta, BP 19,75%, ruska država 10,37% i ostali 0,38%.

Suradnja Rusije s Katarom i OPEC-om

U kupovini bitnu ulogu ima državni holding velike izvoznice nafte i prirodnoga plina Qatar Investment Authority. Katar je u sukobu s Rusijom jer u ratu u Siriji podržavaju suprutne strane. Međutim, dva najveća svjetska izvoznika prirodnoga plina imaju dobre razloge surađivati u energetskom biznisu.

Rusija se također približila Organizaciji zemaja izvoznica nafte (OPEC). Katar je igrao ključnu ulogu u donošenje odluke, u studenome prošle godine, o smanjivanju dnevne proizvodnje OPEC-a za 1,2 milijuna barela dnevno. Katar je bio posrednik u dogovoru između Saudijske Arabije, Irana i Iraka. Rusija se pridružila dogovoru, najavivši smanjenje proizvodnje za 300.000 barela dnevno. Takve najave podigle su i cijenu Rosnefta.

Posao dogovoren između Putina i Trumpa već u srpnju?

Posao je navodno bio iznenađenje i za britanski BP, koji posjeduje 19,75% Rosnefta i zastupan je u Upravnom odboru. Možda je bio iznenađenje i za samu rusku vladu. Izgleda da su o svemu osobno odlučivali Putin i generalni direktor Rosnefta Igor Sechin.

Situacija je idealna za teoretičare zavjere; od brojnih takvih teorija, neke mogu biti i istinite (kao u filmu "Conspiracy Theory" s Melom Gibsonom).

»Why is this interesting? Because the much-maligned Steele Dossier (the one with the golden showers in it) included the statement that Putin had offered Trump 19% of Rosneft if he became president and removed sanctions. The reason this is so interesting is that the dossier said this in July (…) Conclusive? No. But it raises some very interesting questions for journalists to investigate.« (https://medium.com/@yonatanzunger/trial-balloon-for-a-coup-e024990891d5#...)

»Trump’s decision to keep all his businesses (not bothering with any blind trusts or the like), and his fairly open diversion of campaign funds, made it fairly clear from the beginning that he was seeing this as a way to become rich in the way that only dedicated kleptocrats can, and this week’s updates definitely tally with that.« (isti izvor)

Dobrohotna autoritarna vlast u Rusiji - recept za SAD?

O poslovnim interesnim odnosima Donalda Trumpa s ruskim oligarsima/klepotokratima pisao sam na ovom blogu 24. prosinca 2016.. Postoji mogućnost da i SAD slijedećih mjeseci evoluiraju u smjeru koji je omogućio čvrstu vlast Vladimiru Putinu.

»Po klasičnoj šemi autoritarne vlasti, obični ljudi zadovoljni su žrtvovanjem dijela sloboda u zamjenu za sigurnost. Vrlo mali krug oligarha kontrolira ogromna bogatsva, ali i malim ljudima ponešto kapne, pa su zadovoljni. Slično kao u Hrvatskoj (koja nema naftu, plin i ugljen, ali ima turizam i doznake radnika iz inozemstva, da se spriječi potpuni kolaps bilance plaćanja s inozemstvom).«

Eskalacija u Ukrajini - pokazatelj da je dogovor sklopljen?

Odmah nakon telefonskog razgovora Trumpa i Putina prošle subote, uslijedila je eskalacija rata u Ukrajini s pojačanim ruskim angažmanom. Časopis "Foreign Policy" piše 1. veljače da je to prvi veliki test za Trumpovu administraciju.

Međunarodni promatrači, koji nazdiru kršenja Sporazuma iz Minska o prekidu vatre u istočnoj Ukrajini, izvijestili su da je samo u nedjelju bilo najmanje 2.300 eksplozija uzrokovanih topničkom, minobacačkom i raketnom paljbom. Europska unija i članovi NATO-a zabrinuti su zbog najave američko-ruskog savezništva.

Henry Kissinger nakon 40 godina ponovo u vrhu svjetske politike?

Talijanska "Stampa" piše da je u dogovorima o budućim odnosima, u razdoblju između Trumpove pobjede na izborima i inauguracije, veliku ulogu igrao Henry Kissinger, s kojim Trump odavno prijateljuje. U dobi od 93 godine, više od 40 godina nakon što je omogućio normalizaciju odnosa SAD i Kine u doba Nixonove administracije i popuštanje sa SSSR-om, on bi bio sretan ponovo ući u povijest kao osoba koja je izbjegla novi hladni rat između SAD i nasljednice SSSR-a. (O njegovoj ulozi pisalo se u prosincu, vidi npr. britanski "Independent", 27. prosinca 2016..)

Kissingerova je koncepcija i tada bila da se najjači trebaju međusobno sporazumijeti, ne obazirući se na ostale. Pretpostavlja se da je taj dogovor mogao uključiti slijedeće:

1. SAD prihvaća ruski suverenitet nad Krimom, u zamjenu za opći dogovor koji bi se odnosio na globalnu stabilnost. Crvena linija koju Moskva ne smije prijeći je granica s Baltičkim zemljama i Poljskom. Drugdje može raditi što hoće.

2. Rusija i SAD surađuju na završetku rata u Siriji, kompromisom koji ce podijeliti zemlju na sfere utjecaja. Moskva želi zadržati pomorske baze, stvar koju će dobiti; također ostanak Assada, barem u prvom momentu, ali bi bila spremna žrtvovati diktatora kasnije, na oltaru nekog šireg sporazuma.

3. U Libiji se tipuje na Haftara (u Egiptu na al-Sisija), ali Haftar smije kontrolirati samo naftu; ne smije dirati Tripoli, da se pruži neka mala zadovoljština i Europi.

Druga sila svijeta u savezništvu s Rusijom i Izralom, a u svađi sa skoro svima drugima?

Kako će se dalje odvijati mreža međunarodnih odnosa?

Trump, predsjednik velike sile koja je sad pala na drugo mjesto u svijetu, zaoštrava odnos prema prvoj svjetskoj sili Kini, pokušavajući zaustaviti američko zaostajanje.

Dobar odnos s Putinom, zasnovan na interesima a možda i simpatijama, mogao bi (možda) udaljiti Rusiju od suradnje s Kinom u okviru grupe BRICS.

Istovremeno, Trump raskida veze i vrijeđa dosadašnje američke saveznike i prijatelje. Računa na raskidanje multilateralnih ugovora i slabljenje globalnih institucija, nakon čega bi u odnosima 1-na-1 SAD svakoj zemlji posebno mogle nametnuti svoju volju.

Gradi zid prema Meksiku i sukobljava se s čitavom Latinskom Amerikom, što uključuje i jaki Brazil. zbog toga je revoltirana i Kanada. O rastućoj Indiji, također članici BRICS-a, Trump zasad izgleda ni ne misli.

Raskinuo je trans-pacifičko partnerstvo, a Kina se uslužno nudi da uskoči kao glavni partner u tom sporazumu.

Ukrotiti Europsku uniju (a možda i uništiti)

U Europi, Trump želi održati "specijalne odnose" s Velikom Britanijom, koja ima sužen manevarski prostor u traženju svojeg novog položaja u svijetu nakon izlaska iz Europske Unije. Kao i u drugim bilateralnim odnosima, računa da će nametnuti svoje interese u bitnim pitanjima, uz "dobrodušne" ustupke u nebitnim. Theresa May možda ipak ne bude toliko kooperativna, kao što je bio Tony Blair bio prema Georgu Bushu. Kako će se točno ti odnosi odvijati, ostaje vidjeti.

Ted Malloch, najavljen kao budući veleposlanik SAD u EU, u intervjuu BBC-u rekao je da je u svojoj ranijoj karijeri kao diplomat pomogao uništiti Sovjetski savez (Soviet Union), a sada postoji druga Unija koju treba ukrotiti. Lideri konzervativne, socijalističke i liberalne grupe u Europskom parlamentu traže od Europske komisije i Europskog vijeća da dobiju njegovo imenovanje.

Nakon desetminutnog razgovora s predsjednikom Europskog vijeća, iako se radi o imenjaku Donaldu Tusku, Trump nije zapamtio ime, nego je mislio da je razgovarao s Jean-Claudeom Junckerom, predsjednikom Europske komisije. (Donald Trump and the New World Order, Der Spiegel, 20. siječnja 2017.)

Izolirati Njemačku

Želi izolirati Njemačku, jer da i ona otima američke poslove (a također odlično surađuje s Kinom). Rekao je u jednom intervjuu prije inauguracije da je EU »basically a vehicle for Germany», te da vjeruje da će drugi otići kao i Britanija.

Tjednik "Der Spiegel" pisao je uoči inauguracije: »Amerika je odlučila okrenuti se politici koja je izolacionistička i brine samo o vlastitim interesima. Ostatak Zapada mora sada stati u obranu naših vrednota. (…) Moramo se pripremiti za slijedeće: odsada će najmoćnija osoba na planetu, zajedno sa svojom pratnjom koju čine prvenstveno milijarderi kakav je i sam, stalno će gaziti rezultate u koje je međunarodna zajednica uložila desetljeća pregovora, napora i brige. (…) Ovaj predsjednik će činiti sve što može da oslabi međunarodne organizacije kao UN, EU ili G-20, [također i EU] s ciljem da napravi prostora za bilateralne dogovore - baš kao i njegov parnjak u Kremlju. (…) Dubina konačne tragedije ovist će o tome koliko se brzo formira opozicija.« (Time for an International Front Against Trump, 20. siječnja 2017).

Nakon izlaska UK, odnosi unutar EU najviše ovise o suradnji Njemačke i Francuske. na sastanku čelnika država EU na Malti, francuski predsjednik François Hollande bio je najžešći u osudi Trumpovih poteza. Trump se nada smjeni vlasti na izborima u Francuskoj godine.

Da sad ne idemo dalje. Svi su u svijetu potreseni i morat će se repozicionirati. Nemoguće je sad predvidjeti kakva će biti situacija kad se stvari malo rasčiste, za godinu-dvije.

SAD vs. Njemačka i Kina: dva vira svjetskog gospodarskog sustava

Globalizirana svjetska ekonomija zasniva se na dva moćna suprutna pola (vrtloga, vira) cirkulacije roba i novca: s jedne su strane Kina i Njemačka, koje imaju ogromne trgovinske suficite, a s druge SAD, koja ima ogroman deficit.

Problem je u tome, što tako ne može ostati zauvijek. Trgovina može bogatiti obje strane, suma može biti plus, ali suma vanjskotrgovinskih bilanci uvijek je nula. To nije problem ako odnosi variraju, ali ako neki stalno imaju višak, drugi će neminovno imati manjak, i taj će se manjak akumulirati u krizi dugova. Ne nužno jer su ljudi lijeni, glupi, korumpirani isl.; na početku mogu samo malo zaostajati, ali se manjak akumulira i dolazi do kraha. Taj mehanizam je bio poznat najstarijim civilizacijama, koje su zato uvele periodičko brisanje dugova (što je ušlo i u Levitski zakonik).

Cijeli je sustav funkcionirao tako, da su Njemačka i Kina puno više prodavale nego kupovale, te akumulirale novac, koji su ulagali u razvoj. SAD su trošile i troše više nego prodaju, a to nadoknađuju zahvaljujući monopolu dolara kao svjetske valute. Tako je sustav neko vrijeme u dinamičkoj ravnoteži. Ali to ne može ostati zauvijek.

O tome sam pisao u članku Grčka i Njemačka - dve strane istog novčića?, 23. veljače 2015.. Citirao sam njemačkog financijskog savjetnika Heinera Flassbecka, koji je zamjerao Njemačkoj inzistiranje na zadržavanju vrlo velikog suficita, koji je 2014. iznosio 217 milijardi euroa odnosno 7,4% BDP-a (drugi u svijetu, iza Kine).

Preveliki suficit stvara veliku makroekonomsku neravnotežu unutar i izvan euro-zone. Zemlja koja stalno manje troši nego što proizvodi može svoj višak posuđivati inozemstvu, financirajući sposobnost drugih zemalja da troše više, nego što proizvedu. One mogu investirati u vlastiti razvoj, i tako svi dobivaju. Ali kad se oni počnu nadmetati da bi više prodali, neminovno netko gubi.

Oni koji puno zarade, moraju novac trošiti, da bi omogućili zaradu i drugima.

Problem koji tako nastaje nazvao sam "Rasputinov poučak" (po Rasputinu iz "Corto Maltesea", a ne onom povijesnom): Kad imaš novaca, dužnost ti je trošiti! Izgleda nepravedno, ali Flassbeck, a i drugi, pa tako i Trump, s pravom zamjeraju Njemačkoj što je stalno previše produktivna i štedljiva.

Cijeli sustav dakle održavao se na tome, da su SAD spremne i sposobne stalno više trošiti, nego što zarađuju. Profesor Patrick Chovanec je početkom 2015. upozoravao da je problematično je li ovisnost o volji SAD da i dalje gomila dugove pouzdana strategija. Pitanje nije fer, nego što je održivo. (Vidi više o tome u spomenutom članku od 23. veljače 2015.).

SAD su kao zemlja uživale u povećanoj potrošnji, ali zbog isisavanja proizvodnje položaj velikog dijela stanovništva se pogoršao. Lavovski dio viška prigrabilo je "jedan posto", među njima naravno i Donald Trump. Prije ili kasnije morali su reagirati. Iskusni, sofisticirani i blazirani vođe SAD i Europske unije nisu poduzeli potrebne mjere, unatoč brojnim upozorenjima, pa se pojavio neobični novajlija. Njegova retorika raspiruje sirove emocije, ali zasnovana je na stvarnim problemima; kao i retorike Putina, Orbana, Le Penove idr..

Reuters novinarima: prilagodite se situaciji, da je u SAD autoritarni režim

U kontekstu informacija o srdačnim odnosima nove američke vlade i autoritarnog ruskog režima, vrijedi spomenuti i vijest da je Reuters izdao upute svojim novinarima o ponašanju prema Trumpovoj administraciji. Oni se moraju prilagoditi novoj situaciji, koja počinje nalikovati radu novinara u zemljama s autoritarnim režimima, u kojima snažni vođe prijete novinarima, a službeni izvori su vrlo nepouzdani.

»It’s not every day that a U.S. president calls journalists "among the most dishonest human beings on earth" or that his chief strategist dubs the media "the opposition party"«, napisao je glavni uredni Reutersa Steve Adler u poruci zaposlenima u utorak.

Spomenuo je iskusva rada u Turskoj, Filipinima, Egiptu, Iraku, Jemenu, Tajlandu, Kini, Zimbaveu i Rusiji, kao primjere kako treba izvještavati sada i u SAD. Manje se treba pouzdati u službene izvore, koji ionako i ranije nisu bili od velike koristi. »Idite okolo po zemlji i učite više o otme kako ljudi žive, što misle, što im pomaže i što ih ranjava, i kako vlada i njene djelatnosti izgledaju njima, ne nama.«

Kraj američkog doba

Svijet se promijenio, bez povratka. Veliki dio američke moći bio je zasnovan na "mekoj" snazi, utjecaju ideologije, medija i umjetnosti, fascinaciji s "American Way of Life". Iako će taj utjecaj ostati velik, fascinacija je prošlost. Američki način nije najbolji način - koliko god njegova dostignuća umnogome bila vrijedna divljenja. (Kina sigurno ne može ostvariti takvu premoć, ali nije zgorega učiti kineski i proučavati kinesku povijest i konfucijanizam. Europljani su u 15. stoljeću preuzeli nekoliko kineskih izuma - kompas, barut, papir… - i upotrijebili ih puno učinkovitije nego sami Kinezi; sad se odnos obrnuo.)

S druge strane, tu je i dalje golema vojna moć; ali mogućnost njenog korištenja je ograničena, što se vidjelo u odnosu prema Iranu. Nakon skupog rata i okupacije Iraka, jednaka operacija protiv triput većeg i nacionalno homogenog Irana nikad nije dolazio u obzir. (Nezamislivo, ali nažalost moguće i jeftino rješenje, bilo bi uništiti protivnika atomskim bombama.)

Još ćemo vidjeti što će biti s najavama jačanja trke u naoružanju - gdje je oponent, paradoksalno, prijateljska Rusija. Teško da može zaprijetiti Europi bombardiranjem i invazijom.

Rat protiv Kine? Zbog toga što Kina previše jeftino prodaje svoju robu? Zato jer kupuju previše trezorskih zapisa FED-a? Ili zbog nekoliko otočića? Teško da bi za to dobio ono povjerenje Amerikanaca, koje je Kennedy dobio kad je počeo rat u Vijetnamu. Nadajmo se da i dalje više žudi za novcem, nego za ratnom slavom.

Ostaje moćna uloga dolara kao svjetske rezervne valute. Trumpova namjera da oslabi UN bi pak mogla oslabiti i ulogu Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda. Zemlje BRICS, predvođene Kinom i uz sudjelovanje Rusije, već godinama rade na uspostavi mreže alternativnih financijskih institucija (vidi članak BRICS ruši svjetski monopol dolara?, 16. srpnja 2014.).

Proces smjene je možda već nezaustavljiv. Ne znam, ima li neki značaj to, što se u izvještajima o prodaji udjela u Rosneftu, s kojim sam počeo ovaj članak, govori o cijeni u eurima, a ne u dolarima.

Može li svijet funkcionorati bez velike gubice na vrhu?

Donald Trump je u dva tjedna nepovratno promijenio svjetsku scenu. Ozlojedio je skoro sve, pa sad mnogo toga ovisi, kako je pisao Der Spiegel, o tome hoće li se uspješno organizirati opozicija. Putin je npr. pokazao hladnokrvnost u procjeni dokle smije ići, i nikad nije grubo raskinuo odnose sa Europskom unijom, a brzo se pomirio i s Erdoganom jer imaju zajednički interes.

Kina i Njemačka ionako odlično surađuju (međuvladini sastanci uz sudjelovanje desetak ministara svake godine), te bi mogli pojačati svoje veze. A Rusija, koja dobro trguje na obje strane, mogla bi zaključiti da nema razloga svađati se s njima. A ni Francuska tjerati mak na konac, opredjeljujući se za sukob s Njemačkom a suradnju s UK i SAD. Dakako, moglo bi biti i drukčije.

Amerika je nakon raspada SSSR-a postala "svjetski policajac" (a ujedno i nasilnik). Na to su se svi navikli, makar bili ogorčeni. Kad je ovako naglo najavila da je to ne zanima (ali da će ostati nasilnik), svi su zbunjeni. Kao u epizodi TV serije "Malcolm in the Middle", u kojoj Rees prestaje biti glavni školski bully, pa zavlada kaos i svi ga mole da ponovo preuzme položaj.

Vjerojatno se to sada neće dogoditi. Svijet se može pogoršati, a može se i popraviti.

Komentari

Dnevnik- dokaz da je kratkoumnost gora bolest od kratkovidnosti

Tko je glasao

Danas se ljudi s ovih

Danas se ljudi s ovih prostora di mi živimo nalaze u Afganistanu i boridu se za Amere. Ljudi s ovih prostora di mi živimo su već bili u Afganistanu prije nešto više od 2000. godin borit se za nekoga tipa koji se zva Aleksandar Veliki. Taj tip Aleksandar je u Afganistanu tija učinit upravo ono šta Ameri pokušavaju učinit danas. Bit više mirotvorac nego osvajač i nije uspija. Za 2000. godin ljudi s ovih prostora di mi živimo bit će opet u Afganistanu sa Marsijancima u velikome sukobu protiv ugnjetavača sa planeta Quetzl.
Kako god bude bilo na kojen god dilu ovoga svita u jedno san siguran da će ovde na ovome dilu di smo mi bit ka šta je uvik bilo. Poslužit ću se ričima velikoga Ive Andrića iz njegove knjige "Bosanske Kronike". Kad Ameri odu jedino će se dica još neko vrime ovde igrat američkih vojnika i povjerenika, a onda će bit zaboravljeni ka da nikad nisu postojali.

Tko je glasao

Kurir, Danas se ljudi s ovih

Kurir,

Danas se ljudi s ovih prostora di mi živimo nalaze u Afganistanu i boridu se za Amere. Ljudi s ovih prostora di mi živimo su već bili u Afganistanu prije nešto više od 2000. godin borit se za nekoga tipa koji se zva Aleksandar Veliki. Taj tip Aleksandar je u Afganistanu tija učinit upravo ono šta Ameri pokušavaju učinit danas. Bit više mirotvorac nego osvajač i nije uspija. Za 2000. godin ljudi s ovih prostora di mi živimo bit će opet u Afganistanu sa Marsijancima u velikome sukobu protiv ugnjetavača sa planeta Quetzl.

Ti si definitivno kreten.

Ljudi sa ovih prostora se isto bore protiv gladi skupa sa Amerima i drugim demokratskim zemljama.

Prisutni su naravno radi mira i stabilnosti nekih država, no to ne paše tvojim istomišljenicima i tebi.

Tko je glasao

Ti si definitivno kreten. Ako

Ti si definitivno kreten.

Ako je od nekoga poput tebe onda to uziman ka kompliment i to je sve šta ti ja iman za reč.

Tko je glasao

dobro

Ljudi sa ovih prostora se isto bore protiv gladi skupa sa Amerima i drugim demokratskim zemljama. Prisutni su naravno radi mira i stabilnosti nekih država, no to ne paše tvojim istomišljenicima i tebi.

Sada je pitanje koju političku teoriju zastupaš ?
Što je za lokalne stanovnike bolje:

vječiti građanski rat ili represivni režim ?

Kao primjer za tu mogućnost navodim Talibane i Somalske islamiste. Što mi osobno mislimo o njima je nevažno (vjerujem da mislimo slično). Oni su bili nakon desetljeća ili više građanskog osvojili vlast u Afganistanu (1998) i Somaliji (2006). Tamo su istovremene uspostavili mir i krvavu diktaturu samo da bi potom strane države intervenirale i obnovile građanski rat koji i dan danas traje.

Ukratko za tamošnje stanovništvo što je bolje živjeti pod krvavom diktaturom ili u vječitom građanskom ratu ?

Tko je glasao

Talibani su i donijeli rat, a

Talibani su i donijeli rat, a kako je prolazilo stanovništvo, znaju svi koji prate zbivanja u toj zemlji.

Tko je glasao

@Skviki:

Ne, talibani NISU donijeli rat u Afganistan. To je elementarna činjenica iz povijesti.

Tko je glasao

Da, donesli su ga Rusi.

Da, donesli su ga Rusi.

Tko je glasao

vječiti građanski rat ili

vječiti građanski rat ili represivni režim ?

Eee to je pravo pitanje! Kad imaš ljude koji najprije gledadu da susidu krepa krava prije nego će nahranit svoju. Kako tu postić da bude mir i da svako dobije bar po jednu kravu bez pendrečenja? Kako? Problem je i u tome šta će uvik bit neko treći koji će uvik izabrat profit. Takovome je sasvin irelevantno oće li to bit od rata i gladi ili mira i obrazovanja.

Ovde kod nas ništa se ne minja osin scenografije i arambaša. Ništa drugo od kad je svita i vika ovde se prominilo nije. Dosta je samo pogledat našu povijest. Ja mislin da nema načina na koji neko nije ovde pokuša nešto prominit i nije uspija. Isto ka oduvik tako i dan danas hajdučija je, bar za većinu, u jednon ili drugon obliku glavni način stjecanja dobiti, prihoda za život,... nazovi to kako oćeš. Šta se mene tiće, mene ope niko ne ugnjetava, ne maltretira niti tira da to činin nekome drugome. Ni meni ni mojima ne pada napamet nigdi se micat odavde i nisu nikad pa sad orilo gorilo. Taman se počelo opet zarađivat neku poštenu kintu ka tamo od prije tridesetak godin, a da ne moran krest, zaduživat se ili da mi neko ništo daje. Dok je to tako, a eto hajducima i armabašama njiov reket kad nema nekoga ko je voljan pendrečenjen to držat pod kontrolon. To mi je u svakon slučaju bolje nego nekakova pucnjava i eksplozije. Opterećivat se unaprid sa bilo čin drugin u ovoj zemlji hajduka na brdovitome Balkanu suludo je gubljenje vrimena i borba protiv vjetrenjača. Pogotovu pokušavat nešto utuvit u tvrdu tintaru onima koji ne znaju i ne znaju da ne znaju, a ovde je takovih gomila. Od njih se triba držat šta je moguće dalje.
Sad ja razumin da je nekome zanimljivo i gušt mu je komentirat politiku i događaje po svitu. Neman ja ništa protiv toga, dapače. Nekome je gušt poć na Antarktiku, skakat po ledu i mirit tempereturu u guzici od pingvina. To su sritni ljudi. Ja samo oću reč kako san ja sve više počeja gledat na stvari oko sebe.

Tko je glasao

čudno

Amerika je odlučila okrenuti se politici koja je izolacionistička i brine samo o vlastitim interesima

Što je čudno u tome da države brinu samo o vlastitim interesima ?

Samo u Europi tako nešto nije normalno, a svi se slažemo da je Europa dekadentna.

Tko je glasao

SAD se i kad nije imao

SAD se i kad nije imao izolacionisticku politiku brinuo iskljucivo o svojim interesima. Izolacionizam je znak dekadencije svjetske sile.

Tko je glasao

Ne, ja se npr. ne slažem da

Ne, ja se npr. ne slažem da je "Europa dekadentna".

Pojam "čudno" ne nalazi se u mom tekstu. NIje analitička kategorija.

Shvaćam da se tebi sviđa vizija anarhokapitalističke cyber-punk svatko-za-sebe distopije. O ukusima se ne raspravlja.

Tko je glasao

pozicija

Moja pozicija glasi da je osnovni zadatak vlade dobrobit vlastitih stanovnika. Ništa više niti manje.

Ne, ja se npr. ne slažem da je "Europa dekadentna".

Problem u ovoj rečenici pretpostavljam predstavlja pojam Europa. Koji su po tebi osnovni pokazatelji da je neko društvo dekadentno ?

Tko je glasao

Preokreti u Trumpovoj vanjskoj politici prema Rusiji i Izraelu?

Možda je shvatio da se previše zaletio i posvađao sa svima drugima.

foreignpolicy.com Daily Report:

In a series of unexpected moves, the Trump administration on Thursday called on Israel to halt the expansion of settlements, and slammed Russia for its war in eastern Ukraine. Less surprising, but still notable, are the new sanctions the White House says it’ll slap on Iran -- while ditching any talk of “tearing up” the 2015 Iranian nuclear deal (…)

Trump “is embracing some key pillars of the former administration’s strategy,” at least partially.

The muted statement on Israel came as the biggest surprise, and came just after Trump met with Jordan’s King Abdullah II at the National Prayer Breakfast (…)

U.S. Ambassador to the United Nations Nikki Haley (…) told the U.N. that Crimea remains a part of Ukraine and that "Crimea-related sanctions will remain in place (…)

Meanwhile, Sen. John McCain (R-Ariz.) is calling on Trump to send lethal weapons to the Ukrainian armed forces, something Obama refused to do, (…) McCain said the new Russian attacks in Ukraine began the day after Russian President Vladimir Putin “talked with you by phone and [he] is moving quickly to test you as commander-in-chief. America’s response will have lasting consequences.”

Tko je glasao

Analiza Euromonitora ukazuje

Analiza Euromonitora ukazuje kako će se brzo promijeniti odnosi na globalnoj političkoj i poslovnoj sceni, pa će do 2020. Godine tri od pet najvećih svjetskih gospodarstava bit će iz redova država zemalja u razvoju.
Kina će, prema procjenama Euromonitora, biti najveće svjetsko gospodarstvo i s trona maknuti SAD, dok će Rusija prestići Njemačku i biti peta svjetska ekonomska velesila.
Na trećem mjestu će biti Indija, dok će Japanu pripasti četvrta pozicija. Kina, Indija i Rusija bi trebale držati 30,4 posto globalnog BDP-a prema paritetu kupovne moći. Analiza je pokazala kako razvijene ekonomije sve više gube dah u utrci s onima iz zemalja u razvoju, a za čiji je rast katalizator bila svjetska gospodarska kriza, koja je pak najviše pogodila upravo razvijene države. Štoviše, Kina bi SAD po promatranim parametrima trebala prestići već 2017. godine. Dok će Rusija preteći Njemačku već 2016.
Takav novi odnos snaga odrazit će se na globalnu političku scenu, poslovno okruženje i tijek investicija. Sukladno razvoju njihovih ekonomija u zemljama u razvoju tek predstoji bum potrošačkog tržišta, jer će srednji sloj građana biti sve jači. http://www.russia.hr/novosti-iz-rusije/kina-i-rusija-prestizu-sad-i-njem...

Iako Rusija i Kina nisu ušle u formalno vojno savezništvo, nedavno su se dogovorile kako će povećati bilateralnu vojnu suradnju. U petak je ruski ministar obrane Sergej Šojgu izjavio da će zemlje povećati broj združenih vojnih vježbi u 2016. godini. "Mi itekako poštujemo rusko-kineske odnose na državnim i obrambenim razinama, a 2016. ćemo održati puno više vojnih vježbi i događaja nego proteklih godina", izjavio je Šojgu za TASS.

Moskva i Peking također imaju slične stavove o pitanju južnokorejskog raketnog štita koji SAD želi postaviti u Južnoj Koreji. Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov i njegov kineski kolega Wang Yi, izjavili su prošli tjedan da bi postavljanje sustava "THAAD" (Terminal High Altitude Area Defense) na korejskom poluotoku bilo shvaćeno kao sigurnosna prijetnja. "Ne samo da ugrožava nuklearnu rezoluciju korejskog poluotoka nego je to i direktno dolijevanje ulja na vatru u već napetoj situaciji, a tako bi se mogla uništiti i strateška ravnoteža na poluotoku", prenosi Reuters. http://vojnapovijest.vecernji.hr/kina-i-rusija-ce-poceti-zajedno-odrzava...

Kina i Rusija će zajednički odgovoriti američkom sustavu THAAD u Južnoj Koreji https://www.logicno.com/politika/kina-i-rusija-ce-zajednicki-odgovoriti-...

Pentagon pravi planove za slanje američkih postrojbi, tenkova i oklopljenih vozila na granice članica NATO saveza. Najviše će se to odraziti na istočne granice kako bi se neutralizirala ruska agresija. To će biti prvo postavljanje postrojbi na granice nakon završetka Hladnog rata, napisao je Wall Street Journal, a prenosi Ansa. http://vojnapovijest.vecernji.hr/pentagon-ce-postaviti-svoju-vojsku-na-g...

itd

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

Dok će Rusija preteći

Dok će Rusija preteći Njemačku već 2016.
u čemu će Rusi preteći Njemačku? u proizvodnji kalašnjikova i votke?
Rusija je siromašna zemlja koja živi od nafte i plina i pokušava kompenzirati domaće neuspjehe s agresivnom vanjskom politikom. A ni ostali baš nisu bog zna šta.
Ovakve začuđujuće tekstove, kao ovaj na Euromonitoru, pišu ljudi koji niš ne znaju o svijetu i životu. Najrazvijenija i najjača gospodarska sila svijeta je Europska Unija, čak i statistički, a centar svijeta je područje od Manchestera pa do Milana, u obliku banane, zato se i zove hot banana
Da ne govorimo o kvaliteti radne snage, znanju i tehnologijama, naprednom radnom zakonodavstvu, bogatoj povijesti, tradiciji, navici da se živi u multi kulturalnom okruženju.
EU nije nacionalna država i zato piskarala tipa ovoga na Euromonitoru uopće ne uzimaju u obzir mogućnost da takva zajednica može biti svjetski politički i ekonomski faktor.
Ako Donald bude ustrajao u politici samoizolacije USA od svijeta, u što ja ne vjerujem, onda će to dati presudan podstrek Europskoj uniji za proces federalizacije i stvaranja vlastite federalne obrane. Ako USA odustaje od NATO-a, maske padaju. Njemačka nema više nikakvog razloga da se drži postrani od jačanja svojih vojnih potencijala, a moš si mislit što će se dogoditi kad taj stroj usmjeri svojih 200 milijardi eura viška na current accountu u jačanje vojske, zajedno s Francuskom, pa možda čak i sa Britanijom, kad ovi shvate da su nakon Brexita postali Small Britain.
Prema tome, hvala mister Trump, vaš doprinos jačanju Europske zajednice biti će zapamćen i zapisan zlatnim slovima u povijesti Europske unije, jer ste nam pokazali da mi drugog puta i nemamo osim ujedinjene Europe....

Tko je glasao

u čemu će Rusi preteći

u čemu će Rusi preteći Njemačku? u proizvodnji kalašnjikova i votke?
Rusija daleko najviše zarađuje u izvozu energenata, fosilnih goriva (nafta, plin, ugljen). Imaju i jaku nuklearnu industriju, najviše grade i ugovaraju razne poslove van svoje zemlje, u Turskoj, Mađarskoj, čak u Bangladešu (!).

Tekst je objavljen na propagandnoj ruskoj stranici, pa su podaci svakako sumnjivi. Čini mi se da baš i nije najnoviji - ne vidim datum objave?

Svjetska banka i IMF imaju, vjerujem, najvjerodostojnije podakte.

Podaci sređeni u jednu jednostavnu tablicu, za sve zemlje i po oba mjerila tekući dolari i paritet kupovne moći, procjena za 2016. i projekcija za 2020., prema IMF World Economic Outlook (listopada 2016) su ovdje:

http://statisticstimes.com/economy/countries-by-projected-gdp.php

Brojevi su u tekućim vrijednostima, i za USD i za "međunarodni dolar" (PPP).

Kina je po GDP (PPP) već 2016. ispred SAD. Rusija je šesta i ostat će na tom mjestu, po ovoj projekciji. Među prvih deset po PPP, samo jedna mala promjena u redoslijedu: Brazil (7.) i Indonezija (8.) bi zamijenili mjesta.

WB navodi podatke za 2015., koji su naravno pouzdaniji, na osnovi uglavnom sređenih izvještaja.

http://data.worldbank.org/data-catalog/GDP-ranking-table

Tko je glasao

Rusija ima izuzetno staro

Rusija ima izuzetno staro stanovnistvo, ogromna izdvajanja za zastarjelu vojsku, nikakve inovacije, nikakvu proizvodnju, ogromna prostranstva bez osnovne infrastrukture i BDP koji je nizi od BDP-a Italije, tako da sigurno nece nikog tako brzo pretec.

Tko je glasao

federalizacija eu je propala

federalizacija eu je propala stvar ili trenuak raspada europe..

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

Federalizacija je jedina

Federalizacija je jedina buducnost Europe, ali vjerojatno bez istocne Europe, ukljucujuci Hrvatsku i Grcku, koju su unutra na brzinu ugurali Amerikanci i VB, plaseci se upravo federalizacije zapadne kontinentalne Europe.

Tko je glasao

Četvrti Reich i Weimarska Republika

Tko je glasao

Cenzuriraš istinu da je Njemačka najveći nasilnik nad slobodom

Tko je glasao

Kroz federalizaciju EU bi mirnim putem porobila suverene države

Tko je glasao

Federalisti su uzrok dezintegraciji u EU

Tko je glasao

Sorry

pred političkom analitičarkom ppetrom

Žao mi je ppetra, ali ti ne možeš biti analitičarka. Previše se prepuštaš emocijama. Pravi analitičar ili ako želiš drugačije dobar analitičar mora blokirati svoje emocije.

Tko je glasao

Povijesno olakšanje, da li je budućnost višejezične imperije?

Na kraju, kada je odluka konačno pala, javilo se izvesno olakšanje. Rat je opustio nerve napete tokom dugih nedelja iščekivanja, da bi onda, očekivano, zavladali konfuzija i očaj.[

Latifundijski sistem feudalnog raspolaganja zemljom, u kombinaciji s čisto zelenaškim oblikom kapitalizma, bili su povod za vrlo snažnu revolucionarnu dinamiku koja je prevagnula nad nacionalističko-separatističkim težnjama prisutnim u višejezičnoj imperiji... Socijaldemokratska partija Austrije, najizopačenija frakcija evropske levice, zapravo je bila posvećena očuvanju monarhije i njenoj reorganizaciji na federalističkim osnovama....U međuvremenu, Socijaldemokratska partija je bila potpuno posvećena „saradnji svih klasa“ i organizovanju velikog broja mirovnih skupova – ali, ne antiratnih, nego usmerenih na odvraćanje masa od narušavanja „mira u kući“....Kropotkin je, kao i Rudolf Roker, rat objašnjavao konkurencijom oko tržišta i kolonija, ignorišući, zajedno s marksistima, drastičnu unutrašnju dinamiku u korist eksterne, mehanicističke etiologije. Njegovi neumorni pozivi trupama Antante da pobiju što više svojih protivnika iz redova Centralnih sila, podsećaju na Marksa i Engelsa, za koje ste uvek mogli biti sigurni da će u nekom ratu uvek podržati onu „progresivniju“ državu....Sindikalizam, a zatim nacionalistički sindikalizam, obezbedio je nastupajućem fašizmu glavni socijalni i ekonomski sadržaj. Prva, ali sigurno ne i jedina, zajednička crta je masovna mobilizacija na industrijskoj osnovi. ...

Iako su Sjedinjene Države bile odvojene od evropskih tradicija i uslova, činjenice govore da je u periodu koji ovde istražujemo revolucija ili njeno nastupanje bilo svetski fenomen. Ako malo skrenemo s glavnog puta, primetićemo da se situacija u Americi u mnogo čemu podudarala sa onom u predratnoj Evropi..... Džon Djui je predvideo da će s ratom „započeti javna kontrola“, što je branio kao neophodan činilac socijalizacije.[56] Ali, ulazak Amerike u rat je zapravo odgovarao opštem raspoloženju; Žak Elil je zaključio da je učešće Sjedinjenih Država „moglo biti posledica samo ogromnog pritiska reklamne i ukupne propagande na ljudsku psihu“.

https://radiogornjigrad.wordpress.com/2014/05/16/john-zerzan-uzroci-i-zn...

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

sve pet, osim "sitnih" primjedbi

Ako USA odustaje od NATO-a, maske padaju...USA neće odustati niti od jedne organizacije u kojoj dominira.
Samo će ju promjeniti, ili bar pokušati izmjeniti prema slici svojoj novouspostavljenoj...jer ste nam pokazali da mi drugog puta i nemamo osim ujedinjene Europe...u stvari, po mome će biti ono što uporno dugo govorim "jer ste nam pokazali da mi drugog puta i nemamo osim učiniti korak nazad od Lisabonskog ugovora rikverc ka Europi po Maastrichtskom ugovoru.

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Novi dnevnici

  1. ŠEFovi... ŠEFovanje... država... proračun... od aluzija komentara 0
  2. Lećevica pokazuje budućnost Hrvatske: zemlja staraca, renti i smeća od Zoran Oštrić komentara 0
  3. Zagrepčani prepoznali „rukopoloženog“ i odbacili ga. Hasanbegović naprema Plenković 2:0 u velikim gradovima Zagrebu i Osijeku od ppetra komentara 6
  4. ako staneš ispred Plenkovića od aluzija komentara 0
  5. Dilema SDP-a: kad momčad loše igra, je li kriv (samo) trener? od Zoran Oštrić komentara 3
  6. Prva očita posljedica izbora u Zagrebu: ukida se ime Trga maršala Tita od Zoran Oštrić komentara 20
  7. iPhone user would like to buy another iPhone od arvin komentara 0
  8. civilizirano živjeti od aluzija komentara 0
  9. ŠEFovi... prije... a što znače... NOVOM ... ŠEFU... od aluzija komentara 0
  10. ŠEFove post-izborne RH milijunaši već ugovaraju od aluzija komentara 0
  11. 100 godina vladavine Beograda nad Hrvatskom, kako izaći iz psihološkog i fizičkog ropstva? od Laganini komentara 23
  12. Proslava Dana pobjede nad fašizmom i Dana Evrope à la HDZ-iana od Feniks komentara 3
  13. čovjek bez prihoda ogladni od aluzija komentara 0
  14. POVODOM DANA POBJEDE NAD FAŠIZMOM od petarbosni4 komentara 24
  15. faraon-izam... i... plenk-izam od aluzija komentara 0
  16. Lokalni izbori u Zagrebu: 1. za Tomaševića, 2. protiv Bandića od Zoran Oštrić komentara 12
  17. Deveti krug (za trg) pakla od Feniks komentara 2
  18. otkaz od aluzija komentara 0
  19. Za ideale ginu budale, pokornima bar nešto kapne od Zoran Oštrić komentara 9
  20. znanstvenici uništavaju bez kažnjavanja od aluzija komentara 0
  21. Nevjerodostojni srušio crvene ćuprijanere od ppetra komentara 6
  22. Nešto o logoru Jasenovac - nažalost, moramo ponavljati od Zoran Oštrić komentara 18
  23. majmun sisavac od aluzija komentara 1
  24. Kolike su globalne zalihe sirove nafte? I koliko je to danas važno? od Zoran Oštrić komentara 8
  25. ...i bit´će to happyending story? od indian komentara 16

Tko je online

  • otpisani
  • Skviki

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 2
  • Gostiju: 28

Novi korisnici

  • arvin
  • IMOTA MORLAK
  • pzbunj
  • Zbunj
  • talk500