Tagovi

Jurin most - najdraža igra?ka (Rion-Antirion ili spin-antispin)

most peljesac

Pelješki most preko malostonskog zaljeva.

Rion-Antirion most

Rion-Antirion most preko Korintskog zaljeva

Danas oko 14.30 je Dubrovnik potresao jedan relativno jak potres. Ja?ina se procjenjuje 4,3 po Richterovoj, ili oko 6 po Mercalijevoj skali. Da se radilo o ozbiljnom udaru može se zaklju?iti po energiji koja je oslobo?ena u epicentru, a koja je otprilike ravna eksploziji najmanje 100.000 TNT ili manjoj atomskoj bombi. Dubrova?ko podru?je je takvo, ustvari cijeli hrvatski dio Jadrana je upravo takav, ali i šire, naro?ito južna Italija i Gr?ka.

Negdje po?etkom ove godine objavljen je pomalo zastrašuju?i geološki nalaz jadranskog rasjeda kojeg su zajedni?ki istraživali hrvatski i ameri?ki geolozi pod vodstvom prof. Richarda Bennetta sa Sveu?ilišta Arizona u Tucsonu. Taj rasjed nastaje na dijelu gdje prednji rub Euroazijske plo?e nasjeda i kliže preko bivšeg dijela Afri?ke plo?e, koji se naziva Južnojadranska mikro-plo?a. Evo što piše u ?lanku na stranicama TV Nove:

Nedavna tehnološka poboljšanja omogu?ila su bilježenje vrlo malih pomaka na Zemlji. "U Hrvatskoj smo mogli razlu?iti kretanje na razini od oko jednog milimetra godišnje", kazao je Bennett. On je kretanje Euroazijske plo?e usporedio s ralicom koja gura snijeg ispred sebe. Snijeg je morsko dno koje se uzdiže i formira dalmatinske otoke i dinarske planine. "Tamo možemo vidjeti naznake novih otoka", kazao je Bennett, ocijenivši kako je otkri?e ranije nepoznatog rasjeda u Jadranu "važno za razumijevanje tektonike Sredozemlja". On je najavio postavljanje novih antena kako bi se više saznalo o sadašnjim pokretima u regiji, ali i onima koje je rasjed imao u zadnjih 40 milijuna godina. "Želimo vidjeti da li rasjed slobodno kliže ili akumulira naprezanje, zbog ?ega u budu?nosti može proizvesti veliki potres", zaklju?uje prof. Richard Bennett. Dodatne informacije trebaju pomo?i kod ocjenjivanja potencijala za potrese u regiji.

Ostatak vrlo interesantnog ?lanka pro?itajte na linku. Koliko god potres bio neugodan doživljaj - živi se s time! No kad god se opet dogodi obnavljaju se propitivanja koliko smo uop?e sigurni u svojim domovima, javnim zgradama, cestama. mostovima. Strogost u seizmi?kim zahtjevima gradnje se uglavnom poštuje, ali se to naravno dosta odražava na troškovima – jer je sve mnogo skuplje. Pogotovo mostovi, jer svaki most kod gradnje treba poštivati minimalne ali veoma zahtijevne seizmi?ke norme, i kod nas, i u Italiji, i u Gr?koj.

Famozni „pelješki most“ zadnjih je dana ponovno aktualiziran. Mada je i Hrvatska se debelo zaglibila u tešku financijsku krizu (mnogo težu nego su nam svojevremeno o tome optimisti?ki pri?ali Šuker, Polan?ec, pa i sam Sanader), odjednom su promijenili plo?u, pjesma je druga?ija, zamjetna je prisutnost panike, štedi sa na gra?anima, na umirovljenicima, obe?ava se kresanje državnih troškova, režu se razni projekti, štedit ?e se i na Jurinom aerodromu - ali se ne?e štedjeti na Jurinom „pelješkom mostu“! Tu majci nema popuštanja – investicija ide dalje pa makar svi Hrvati pasli travu.

Priznajem da se ne razumijem u mostogradnju, tu je Jure apsolutni znalac, lumen. Ali sam nedavno razgovarao s jednim prijateljem koji se u to prili?no razumije. Iz struke je i upozorava me na jedan apsurd. U nama sli?noj (mediteranskoj i seizmi?ki rizi?noj) zemlji postoji jedan nedavno završeni most, po svemu sli?an pelješkome: iste dužine, skoro iste širine, iste visine, sli?an po izvedbi – vise?i most. To je Rion-Antirion most u Korintskom zaljevu , koji kod Patrasa spaja „otok“-poluotok Peloponez s gr?kim mati?nim kopnom (treba se sjetiti da je poslije probijanja Korintskog kanala poluotok postao otokom).

Ima tu i razlika, bitnih razlika: Rion-Antirion most s mati?nim gr?kim kopnom spaja jedan golemi otok-poluotok veli?ine oko 21.000 kvadratnih kilometara (skoro dvostruko ve?i od Dalmacije), s oko 700.000 stanovnika (negdje brojnosti Dalmacije). Taj otok-poluotok je povijesno i turisti?ki vrlo važan, ne samo za Gr?ku. Još k tome taj most igra vrko važnu ulogu u mreži gr?kih autocesta. Eh, da, ne zaboravimo da taj most premoštava jedan vrlo važni plovidbeni pravac kojeg na sebe navla?i Korintski kanal.

Istovremeno Pelješki most bi trebao premoštavati jedan mali zaljev koji se i sadašnjim lošim cestama može obvoziti za cca 45 minuta, a na drugom kraju tog malog zaljeva se nalazi mali poluotok Pelješac (siromašan i ljudima i turisti?kim resursima), te nešto bogatija Kor?ula (sa cca 16.000 stanovnika). A da ne zaboravimo, ovaj pak most premoštava jedan zaljev važan samo za marikulturu, a ispod njega se odvija plovidbeno potpuno bezna?ajan promet.

Ima i jedna ogromna razlika: Cijena Rion-Antirion mosta je skoro tri puta ve?a od one planirane za pelješki most. Pogledajmo tablicu osnovnih podataka iz kojih i gra?evinski laik može zaklju?iti o ovdje spomenutim sli?nostima i razlikama.

Mostovi su skupe igra?ke! Jedna tri puta ve?a i brojnija i ?etiri puta bogatija Gr?ka se upustila u taj skupi projekt uz zna?ajno sponzoriranje EU fondova, ali i uz planirani prili?no visoki povrat kapitala (36 milijuna € godišnje), Hrvatska se u taj projekt upustila „grlom u jagode“, namjerno potcjenjuju?i troškove koštanja (po starom hrvatskom obi?aju razlike bi se naknadno dodavala), bez planiranja sredstava povrata investicije (jer tko bi na takvom mostu pla?ao mostarinu kad za pola sata može naokolo i bez toga). A sve u ime navodnog spajanja necjelovitog hrvatskog teritorija u jedinstvenu cjelinu. Jer, istina je, u tom zaljevu cca 15 kilometara zra?ne linije (ili 26 km vijugave ceste) pripada drugoj državi, koja nam ni u ?emu ne ometa prohod, ni stanovnika ni turista, a kraj je naseljen samo hrvatskim pu?anstvom, pa od njih nikome nikada nije niti ?e ikakva opasnost prijetiti.

Od samih po?etaka ovaj most izaziva sporove. Unutar Hrvatske i u me?usobnim odnosima Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Mada je taj most svojevremeno zamislio pokojni sdpeovski župan Šprlje (jednostavan niski most s mnogo stupova i lukova), u megalomanskim glavama je HDZ-a prerastao u monumentalni most, drugi u Europi (ne znam koji je prvi), iako samo spaja dva kraja jednog malog morskog zaljeva. Neki su umjesto mosta predlagali tunele ispod Neuma ili mora, a drugi nadvožnjake iznad Neuma, mada problem spajanja teritorija jedne zemlje se objektivno može posti?i i na mnogo jeftinije na?ine.

U principu nema jeftinih mostova, pogotovo u seizmi?ki rizi?nom prostoru. Zato bismo se mi sada trebali zapitati kako se to moglo dogoditi da je „uvijek skupi“ Jure projektirao tako jeftini most? Zaista neobi?no! Nije li to ipak od samog po?etka bila samo spin-pri?a, fikcija, najdraža politi?ka igra?ka, koje se neki nikako ne mogu odre?i radi raznih politi?kih poigravanja, iako ni usputna zarada nije za baciti (jer su neki od tog "projekta" ve? uzeli poprili?no konkretnih pineza, a neki se vjerojatno još spremaju), mada je više nego izvjesno, da se ta ludost nikada ne?e, niti može graditi - budu?i da nema nikakvu ekonomsku logiku.

Ta ludost nema ?ak ni geopoliti?ku logiku, mada nam Premijer ovih dana "jeftino" nudi (a mi bismo kao trebali "jeftino"kupiti) – da je taj most neophodan radi šengenske granice. Pobogu, o kakvoj šengenskoj granici govorimo, u kojoj bi tako iznimno skupi pelješki most trebao igrati klju?nu ulogu? Pa hrvatski meki trbuh prema Bosni i Hercegovini je dug preko tisu?u kilometara, i skoro na niti jednom kilometru se ne može ni približno tako dobro, jeftino i jednostavno kontrolirati prolaz kao što bi se to moglo riješiti baš kroz Neumsko podru?je s desetak kilometara brze, ogra?ene i lako kontrolirane ceste (koja bi uspješno "odglumila" i most i tunel i vijadukt i sli?ne kombinacije). 

Ako to ikada bude uop?e potrebno?! 

Prosudite sami!! 

P.S.
Neki su kolege opet upozorili da se tablica u IE ne vidi, ?ak blokira i dio teksta. To sam zaista i ja provjerio i u IE i u Google chroma, pa sam tablicu preradio u sliku i dodao tekstu nanovo - nadam se da je sada vildljivo jer je tablica važna za razumijevanje teksta a najviše doga?aja i odnosa u pozadini mosta!

Komentari

Ta ludost nema čak ni

Ta ludost nema čak ni geopolitičku logiku, mada nam Premijer ovih dana "jeftino" nudi (a mi bismo kao trebali "jeftino"kupiti) – da je taj most neophodan radi šengenske granice.
Zapravo svaka stvar ima neku svoju logiku. Za neke stvari je logika odmah vidljiva i u skladu je s logikom koja je očekivana za pojedinu akciju. Ponekad je logika skrivena kao u šahu gdje ćemo žrtvovati neku figuru ili više njih i napraviti neke prividno nelogične poteze.
Možda bi bilo pametnije da potražimo tu nevidljivu logiku jer sumnjam da itko misli, uključujući dr. Juru i dr. Ivicu, da taj most ima prometnu logiku i da je u tom pogledu isplativ.

Svojevremeno sam čuo cifru koju je dr. Jure dobio samo da bi promišljao most, znači niti izradio i najapstraktnije idejno rješenje. To je vjerojatno izgledalo tako da je dr. Jure sjeo negdje u neku birtiju na obali u Kleku, naručio 1 dl mineralne negazirane vode bez leda i promišljao, promišljao kao profesor Baltazar. Na žalost se ne sjećam te cifre ali sam zapamtio dojam da je cifra bila stvarno impresivna i sigurno bi pokrila cijenu izrade projekta nekog mostića raspona ~100 m (mora da je mineralna voda u Kleku ekstremno skupa).

Ne smije se zaboraviti da je naša država već davno počela kipati lovu u taj projekt, a pogotovo u te "nevidljive" radove. Osim toga iskipana je prilična lova i u ove vidljive radove kao što su planovi za trasu prometnica, otkup zemljišta, izrada projekata pristupnih prometnica, razne studije varijantnih rješenja obzirom na zahtjeve bosanske mornarice, projektni natječaj za sam most, geomehanička i druga pripremna istraživanja, izrada projekata za ishođenje svih dozvola, izvedbena dokumentacija, provedba natječaja za izvođenje radova i, najskuplje od svega, 2 otvorenja radova. Kolika je to lova možemo samo zamisliti i vjerojatno bi tu stao koji kilometar autoputa.

Dakle ovdje imamo sustav gdje se vrti velika lova i gdje relativni promili predstavljaju apsolutno velike cifre. Logično je pretpostaviti da tu postoji cijela četa koja stoji u redu da bi dobili pripadajuću pinku, a mora i postojati sustav koji je svoje poslovanje bazirao na nekom udjelu u toj investiciji. Time ne mislim samo na one koji tu stvarno nešto rade (od projektiranja do izvođenja), nego i na sustav koji je financiran iz mutnih novčanih tokova.

Svakako bi bila zanimljiva revizija poslovanja IGH i pogledati gdje su sve ti novci otišli i tko je sve na njihovoj kopanji. Naravno da bi bilo zanimljivo vidjeti da li je IGH pokojim skromnim prilogom pomogao HDZ-u u prošlim izbornim kampanjama i da li je jednostavno planirana pomoć i za sljedeće izbore.

Možemo zaključiti da most nije bitan nego je samo bitno da se se lova vrti, zna se u kom smjeru. Pogotovo je važno da su partneri u tim pretakanjima "osobe od povjerenja" kao što je Jurin i Marinin IGH.

leddevet

leddevet

Tko je glasao

"Obzirom na zahtjeve

"Obzirom na zahtjeve bosanske mornarice".A jake mornarice.Dvije sandoline i tri kajaka dvosjeda.

Tko je glasao

Ta ludost nema čak ni

Ta ludost nema čak ni geopolitičku logiku, mada nam Premijer ovih dana "jeftino" nudi (a mi bismo kao trebali "jeftino"kupiti) – da je taj most neophodan radi šengenske granice.

"Nova Sanaderova neistina: Europsku uniju zaboli za Pelješki most"
"Dok god Hrvatska ispunjava u potpunosti standarde schengenskog režima, nije na komisiji da određuje načine i sredstva kako će se oni poštovati", odgovor je Delegacije Europske komisije u Hrvatskoj, koji se potpuno slaže s ranijom izjavom o istom mostu povjerenika za proširenje:
"Projekt Pelješkog mosta, kao i neka otvorena pitanja između Hrvatske i BiH... spadaju izvan nadležnosti Europske unije", kazao je Olli Rehn, podsjeća list.

Tko je glasao

Mostovi su skupe

Mostovi su skupe igračke!

Da, to znaju u glavnom gradu Letonije, Rigi, gdje se upravo gradi tkzv. Južni Most. Sam most (“cable stay”, tj zavješena konstrukcija kao Pelješački) dugačak je 803 m, a s prilaznim cestama od 2,699 m, ukupna duljina je 3,502 m.

Ukupna cijena mosta je 826 milijuna EURA, odnosno 267 milijuna EURA po kilometru.

Nekoliko slika s gradilišta na ovome linku: http://www.skyscrapercity.com/showthread.php?t=512596

Budući veliki most preko mora izmedju Južne Danske i Njemačke Fehmarn Belt Bridge, koji je u završnoj pripremnpoj fazi za gradnju, biti će 19 km dugačak. Cijena je procjenjena na 3,5 milijarde EURA za sam most (tj. 184 milijuna EURA po kilometru), plus dodatnih 1,5 milijardi EURA za pristupne željeznice. Mnogi smatraju da je prikazani trošak podcijenjen.

Već izgradjeni most preko morskog tjesnaca Øresund (širina oko 15 km) izmedju Švedske i Danske, koštao je oko 5 milijardi EURA (po cijenama iz 2000), uključivo priključne autoputeve I želejzničke pruge na obje strane. Cijenu po kilometru mosta nisam pronašao.

Dakle, uistinu skupe igračke, čiju izgradnju i najbogatije zemlje pažljivo odvaguju u svjetlu izgleda za povrat uloženog kapitala. Zato i dolaze u obzir samo tamo gdje se njihovom izgradnjom očekuje radikalno povećanje efikasnosti prometa ljudi i roba izmedju važnih tržišta i ekonomskih centara.

The Observer

Tko je glasao

"Copy - Paste bridge" 1962.

"Copy - Paste bridge"
1962. pjesmu "He so fine" izvodila je skupina The Schiffons"
10 godina potom George Harrison izveo je pjesmu "My Sweet Lord", s mega uspjehom.
Majka autora pjesme "He so fine" (nakon njegove smrti) ustala je s tužbom protiv Georga Harrisona, u kojoj je uspjela dokazati da se radi o istoj pjesmi (drugačiji aranžman). George Harrison je isplatio naknadu štete majci autora pjesme kao zakonskoj nasljednici autorovih prava.
Uvijek sam govorio da je funkcija "copy-paste" samo elektronski nadomjestak za ljudsku dušu.

Tko je glasao

ovo su dva arhitektonski

ovo su dva arhitektonski drugačija mosta ali je copy-paste u dijelu tehničkih detalja osim cijene koja je kod nas na trećini realne.

Tko je glasao

Sazrio je trenutak da se

Sazrio je trenutak da se otklone sumnje i razbistri puna istina. Premda Drivi zlonamjernici prišivaju dionizijsko renesansno slobodno zidarski nerv u eri globalno sveobuhvatnih fekalija, zapravo je posrijedi minuciozan manevar lukavog insbruškog Dugobabca. Dok cijeli svijet drijema u močvari a vrli lideri kao aligatori u Evergladesu pokazuju samo krvave oči, moćna hrvatska inžinjerija će prekoračiti do Pelješca tek kao zagrijavanje za glavni podvig. A to je smiono uletavanje u idejno intelektualni prostor samozatajnog rimskog arhitekta i vizionara Giorgia de Romanisa i preuzimanje posla većeg od prokopa panamskog i sueskog kanala. Da, Hrvatska će svojim sredstvima (jedva 94,2 mlrd EURA po vječito uravnoteženoj tarifi MMD i JR)) povući asfaltno željezničku trorazinsku liniju Zadar - Pašman - Dugi otok - Ancona. Trasa je duga 120 kilometara (kao most Zagreb - Tuhobić) a biti će, kao u Legolandu, nadoštukana s betonskim blokovima od 250 metara koji će dosezati do maksimalne, vrlo prihvatljive, dubine od 65 metara. De Romanis je predvidio da harmica, putarina bude 100 EURA te skromno izračunao da će tim putem proći godišnje najmanje 80 milijuna vozila. Nije teško izračunati koliko će lider zapadnobalkanskih tranzicija uprihodovati od tog objekta. Samo da ne bude bure.
Zahvat ima i političku konotaciju. Italija neće biti više samo nedostupna Čizma, Hrvatska više neće biti samo mršavi perec, Slovenčad s vinjetama su by, by a i Veljko Rogošić više neće morat plivat s istoka na zapad Mare Adriatica.
Na službeno obilježavanje početka radova su svi pozvani, kamen temeljac će položiti ministar ćuprijogradnje i eurosljubljivanja Frederik de Ragusiensis.

2decicrnog

Tko je glasao

Arhitekti su kao i pjesnici,

Arhitekti su kao i pjesnici, umjetnici, koji imaju vizije. Trebao si dodati koju de Romanisovu sliku sa stranice ( http://www.architettiroma.it/progetti/p00283.aspx ).

giorgio

Ova slika je futuristička igrarija jednog arhitekta, no i jeziva umjetnikova vizija moguće budućnosti kada na zemaljskoj kugli bude živjelo 500 milijardi ljudi, tj. kad nestane svaki smisao za romantiku i prirodnu ljepotu, kad nam ne budu više potrebna mora, zaljevi, otoci, polutoci.

Futuristička grozota!! Dalijevski nadrealizam u arhitekturi!! To je svojevremeno prikazivao kod nas i jedan drugi Jure (iz Pervanove večernje škole) kad je predlagao da se Velebit "sori u more i lipo poravna i izravna te betonira obala Jadrana"

Tko je glasao

Fred, znal sam da buš ti

Fred, znal sam da buš ti stavil ovu de Romanisovu krasotu koja u prvi mah donekle asocira na kardiovaskularni sustav vilina konjica. Međutim, ulažem službeni prigovor što na pomalo kubističko pomalo kniferovskoj minijaturi nema ključnog objekta - pelješkog mosta.
P.S. Svakako spriječiti da ovu skicu ugleda JR, sav bu se zaslinil od toliko betona na toliko malo površine.

2decicrnog

Tko je glasao

Most i vezano za most će

Most i vezano za most će koštati vjerojatno najmanje 3 mlrd EUR-a.

Eventualna rješenja kroz BiH slično.

Od toga 1 mlrd sama stvar uključujući grešeke i rasip, druga troškovi prijateljskih i drugarskih odnosa raznih pa i EU i BiH, treća mlrd uobičajena participacija u ostalim investicijama kako je poslovala ex SFRJ i sve zemlje nakon nje.

Evo malo linkova, za proučavanje djelića nužnosti nužnosti koja nije bila niti je nužna, ali obzirom na sklonosti dogovorima i miroljubivoj i kativnoj koegzistenciji ...

Radićev Pelješki most je opasan i preskup i gradi se bez natječaja
http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20051107/novosti02.asp

Novi pelješki most dvostruko - skuplji
http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20061210/novosti03.asp

http://www.poslovni.hr/16692.aspx

IGH - Jure Radić - Konstruktor inženjering - klaster

Jure Radnić, šef Katedre za mostove na splitskom građevinskom fakultetu, objašnjava kako Jure Radić godinama vlada građevinskim biznisom u Hrvatskoj
http://www.nacional.hr/articles/view/32366/

Big boss građevine Petar Đukan
http://www.nacional.hr/articles/view/37557/3/
http://www.poslovni.hr/17256.aspx

http://www.index.hr/vijesti/clanak/jure-radic-dobiva-poslove-jer-ima-mon...
http://www.index.hr/vijesti/clanak/natjecaj-za-zracnu-luku-zagreb-nije-b...

http://www.poslovni.hr/97810.aspx

Tko je glasao

davnih godina u vrijeme

davnih godina u vrijeme jednoumlja bilo je u modi samodoprinosima graditi infrastukturu. na jednom zboru mjesne zajednice jedan predsjednik općine se upinjao objasniti mještanima zašto bi trebali dat novac za jednu lokalnu cestu. ustao se lokalni mudrijaš i rekao: ja nedam niš! ako pridu rusi - neće nam trebat, ako pridu merikani - storit će sami. ljudi su ustali i otišli. ta mjesna zajednica nikad nije izglasala nijedan samodoprinos.
nas se sad ne pita da li hoćemo ili nećemo plaćat ovakve projekte. ovo bi bio kamen oko vrata svakome od nas. da li će itko ustati i reći nama to ne treba. a i da ustane, koja korist? da li bi možda mogla kakva peticija za referendum hoćemo ili nećemo taj kamen?

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci