Tagovi

JOT u konceptu "centara za mlade"

Problem slobodnog vremena i društveno-kulturnog života mladih tema je koju želim u ovom dnevniku sagledati iz posebne perspektive te predložiti određena rješenja.

Daklem, problem društveno-kulturnog života mladih počeo je posebno dolaziti do izražaja s prelaskom u kapitalizam i tržišnu ekonomiju, kada je usvojen novi princip funkcioniranja okupljališta za mlade, i to od sada u okviru logike privatnog vlasništva i profitnog interesa vlasnika (priču fokusiram na temu centara za mlade, no moguće je istom logikom razmotriti i promjenu paradigme kod sportskih i rekreacijskih klubova itd) . U bivšem sistemu postojali su omladinski centri koji su financirani javnim sredstvima, a u njima se odvijao dobar dio društveno-kulturnog života mladih i bili osigurani uvjeti za nesputano i kreativno provođenje slobodnog vremena. Centri su, makar pod formalnom kontrolom Partije odnosno njezine omladine, bili poprilično demokratski autonomna i buntovna mjesta, mjesta kreativnog stvaralaštva mladih i izvorište onog što se popularno nazivalo „alternativa“. Kad se malo bolje promisli, bilo je i logično da se bunt i kreativnost spontano jave i artikuliraju upravo na mjestima čiji je osnovni razlog postojanja bilo druženje i kreativno provođenje slobodnog vremena mladih.

S prelaskom u kapitalizam i tržišnu ekonomiju mijenja se temeljna paradigma i omladinski centri ulaze u svojevrsnu sivu zonu. Večim djelom se gase, djelom pretvaraju u čiste privatne klubove a djelom variraju model javno-privatnog partnerstva. S obzirom na promjenu paradigme, javna vlast se povlači iz domene stvaranja uvjeta za razvoj alternativne kulture i uopće slobodnog vremena mladih. Povlači se na razinu financiranja klasičnih kultrurnih institucija kao što je kazalište, a ostale domene društveno-kulturnog života više ili manje prepušta tržišnim silnicama i profitnoj logici. U svemu tome najgore prolaze mladi koji s ukidanjem omladinskih centara svoj društveni i „kulturni“ život primorani su provoditi na mjestima čija primarna svrha nije njihovo druženje i kreativno provođenje slobodnog vremena, već ostvarivanje profita privatnog vlasnika.

U čemu je problem sa paradigmom „profitnih centara“ kao centara društveno-kulturnog života mladih i po čemu su oni inferiorni konceptu nekadašnjih omladinskih centara?!
Prije svega, profitna logika nameće i potiče onakve obrasce društvenosti koji se najlakše mogu unovčiti. To znači da se sve primarno podređuje potrošnji posjetitelja, i da se primarno forsiraju oni sadržaji koji ostvaruju zaradu. To u pravilu znači orjentaciju na masovnost i standardizaciju, te isključivanje alternativnih i nekomercjalnih vidova druženja i stvaralaštva. No, važnija od svega je činjenica da dolazi do ukidanja prostora slobode i demokratske participacije posjetitelja u kreiranju sadržaja i identiteta mjesta na kojem se okupljaju. Sve je određeno i podređeno cilju privatnog vlasnika da ostvari profit, i tu nema mjesta za druženje, kreativnost i demokratsku volju mladih kao cilj po sebi. Druženja i kreativnosti može biti tek ako je prije toga ostvarena zarada.

Takav uvjet, ili kako bi filozofi rekli „transcendentalni jamac“ društvenosti, mijenja samu prirodu društvenosti koja više nije spontana i slobodna u svom autopoesisu već je nadodređena diktatom profita.

Bez obzira na promjenu paradigme i dalje postoji evidentna potreba za mjestima na kojima bi se njegovala društvenost mladih oslobođena diktata profita. Postoje poznati klubovi kao što je Močvara u Zagrebu ili Palach u Rijeci koji pokušavaju spojiti primoranost funkcioniranja po tržišnoj logici i njegovanje alternativnog i nekomercjalnog sadržaja. Na tim se mjestima cjelokupna zarada od ulaznica i pića ulaže u program i plačanje režija, dakle oni ne funkcioniraju po principu izvlačenja profita privatnom vlasniku. No bez obzira na neprofitni karakter tih klubova, javna vlast se prema njima odnosi kao maćeha, i barem što se tiče Palacha naplačuje najamninu i komunalnu naknadu što stvara pritisak da se sadržaji komercjaliziraju kako bi se mogli pokriti režijski troškovi. Dakle, alternativan možeš biti jedino ako si prije toga komercjalan, što je proturječje u najčišćem obliku.

Ono što bi trebalo učiniti kao sljedeći korak ali i kao oblik pritiska na javnu vlast jest usvojiti koncept „centara za mlade“ na principu JOT-a. Od javne vlasti treba zatražiti da osigura adekvatne prostore za „centre mladih“ ili da kategorizira neke postojeće klubove kao „centre mladih“ što bi podrazumijevalo obavezu da im se ne naplačuju nikakve režije (ili da ih se subvencionira). Takav povlašteni tretman bio bi uvjetovan kriterijem neprofitnog funkcioniranja centra na principu JOT-a. To znači da bi cijelokupna eventualna zarada od cuge, karata itd. morala biti uložena u funkcioniranje kluba, a novčani tijekovi morali bi biti potpuno detaljno, točno i transparentno prikazani na internetu. Isto tako potrebno bi bilo uvesti demokratsku proceduru izbora voditelja, gdje bi mladi mogli putem Plenuma udruga ili nekakvog drugačijeg instituta demokratske Skupštine birati ekipu koja će voditi klub ili koja će slagati natječaje za programe itd. Na taj način bi „centar za mlade“ bio poligon za vježbanje demokratske volje mladih i njihovu aktivnu participaciju, a smisao centra bilo bi upravo njihovo druženje i kreativnost, a ne stvaranje profita vlasniku.

Takav koncept „centara za mlade“ pravi je izazov za javnu vlast koja se patetično kune u mlade, da pokaže koliko joj je stvarno stalo stvoriti uvjete za kvalitetno i proaktivno provođenje njihovog slobodnog vremena.

Eto za sada..

Komentari

hrvoje, lijepo pises i volim

hrvoje, lijepo pises i volim citati tvoje postove.
ne znam od kada si clan sdp-a pa prema tome namece mi se zakljucak "blago onome s kratkim pamcenjem" i alternativa "volim kada svakih par godina nasi mladi pokusavaju nesto avangardno smisliti, nikad se nista ne dogadja, ali volim da smisljaju bez korjena u znanju"

dakle, vezano za slobodno vrijeme mladih i centre za mlade podsjecam da postoji vrlo razradjen koncept centara za mlade sa zatvorenom financijskom konstrukcijom. koncept je napravljen na temelju analiza postojecega u europi, americi i ponesto usporedbe kvalitetnih rjesenja iz azije.
koncept je bio predlozen vladi koja je "zeljela" napraviti nesto za mlade.
koncept i plan u hrvatskoj nije prihvacen.
nakon toga je testiran u svijetu u nekoliko razlicitih okruzenja i danas s ponosom mozemo reci da je vrlo uspjesan i prilicno napredan te da s obzirom na njegovu starost nije nimalo zastario.

pa dobro, u cemu je onda bio problem?

vjerojatno u tome sto se radilo o potpuno novoj paradigmi. novin nacin razmisljanja. otvaranje mogucnosti za sve.
e, pa to ne ide! naravno, kako smo samo bili glupi!!!

zalosno je samo da je to odbila SDP-ova vlada jednako kao i HDZ-ova vlada.
Obje gospodje koje su bile zaduzene za to podrucje jos uvijek su vrlo aktivne i vazne clanice obiju stranaka.

pa sretno ti bilo hrvoje!

veseli leptiric

veseli leptiric

Tko je glasao

Kulturne politike Molim, bez

Kulturne politike

Molim, bez navijanja za neku političku opciju, u ovome slučaju HNS, želio bih preporučiti nekoliko teorijskih eseja. Prvenstveno dr. Andree Zlatar.
U ovome tekstu, recenziji knjige izašle u Beogradu (Menadžment umetnosti u turbulentnim okolnostima), ona govori o kulturnoj tranziciji u Hrvatskoj, odnosno o neprovedenoj tranziciji.
Izazov ili upute za upravljanje kulturnim ustanovama
Ista prof. Zlatar ima i zanimljiv tekst u Zarezu iz 2006. u kojem primjećuje kako alternativne kulturne i umjetničke udruge više sliče, i po svojim interesima i ciljevima, NGO-ima nego kulturnim stvaralačkim tvornicama:
Heterotopijski Zagreb
Nešto starija rasprava (Zlatar, Medak, Roško, Peović Vuković) je iz 2003. povodom izlaska nacrta hrvatske kulturne politike "Kulturni razvitak - Hrvatska u 21. stoljeću", dokument koji je trenutno vrlo teško naći na webu.
Evo linka jedne rasprave iz Zareza:
Peović Vuković: Alternativan u 21. stoljeću
Taj dokument hrvatske kulturne politike, "Hrvatska u 21,. stoljeću", nastao je u vrijeme Račanove vlade i zanimljivo je (hint SDP-u!) kako Sanaderova prošla (i trenutna) vlada nisu uspjele niti nastaviti niti proizvesti ikakav dokument o hrvatskoj kulturnoj politici. U ovome dokumentu, koji trenutno iz misterioznih razloga ne mogu naći na webu ima govora i o alternativnoj kulturi te o kulturi mladih. (Nota bene, postoji i Nacionalni program djelovanja za mlade- link sa sumnjive stranice ).
Problem o kojem pišeš jeste problem ekonomske i kulturne tranzicije te pitanje kulturne politike, no dijelom je i zakonodavni, a da ne kažem u krajnjoj kozekvenci i ideološki problem. Upravo je čudno što je vrlo rigidna neoliberalna legislativa, koja je u velikom dijelu i odgovorna za ovakvo stanje, proizašla iz pera hrvatske ljevice - pod time mislim na dr. Ivu Josipovića i na čuveni ZAMP. ZAMP je problematičan iz više razloga, a izdvojio bih - premalo situacija u kojima se nešto tretira kao kulturno dobro (a što neki drugi zakoni, poput Zakona o Zaštiti kulturnih dobara definiraju mnogo šire). Rigidno provođenje raznih pravilnika ZAMP-a u konačnici je rezultiralo time da se klubovi ili orijentiraju prema komercijalnijem programu ili u potpunosti zamru.
Tako da imam podvojene osjećaje. S jedne strane cijenio bih (daljnje) inicijative SDP-a u pogledu definiranja kulturne politike koja bi zaživjela scenu. S druge strane, priča kao da počinje i završava u Hrvatskom društvu skladatelja.
I da, opet ontopic, vrlo je točno primijećeno da su nekadašnje mjesne zajednice i omladinski klubovi bili rasadišta kulture mladih. Nadam se da će se uskoro i s akademskih pozicija vrednovati i prevrednovati kultura u vrijeme mračnog doba socijalizma.

Tko je glasao

Odličan komentar i linkovi.

Odličan komentar i linkovi. Andrea Zlatar zaista na pravi način promišlja problematiku kulture i kulturnih politika, u što sam se imao prilike uvjeriti u više navrata. Stoga mi je i razumljiv stav Vjerana Zuppe u zadnjem broju Ferala da bi ona u Vladi koju bi formirao "lijevi centar" bila najbolja osoba za funkciju ministrice kulture.

Problem sa SDP-om je po mojem mišljenju što nedovoljno jasno razumijeva činjenicu da je u okviru liberalnog kapitalizma i paralamentarne demokracije još jedini mogući prostor socijalno-političkog eksperimenta i alternativnih i utopijskih strategija društvenosti ostalo upravo područje kulture. Dakle, kultura odnosno nezavisna i alternativna kultura prostor je komunikacije gdje je još moguće postavljanje pitanja u formi društvenosti o samim temeljima te društvenosti (identiteta, ideologije itd.) Na taj način kultura postaje moguća istinska oaza političkog u tzv. postpolitičkom i postideološkom vremenu. To je ujedno čini i mogućom oazom progresivnih i emancipatorskih težnji i strategija što bi po definiciji valjalo biti područje od životnog značaja za identitet političke ljevice.

No, nažalost, primjer posebno Zagreba, pa i Rijeke, u kojima je SDP na vlasti, pokazuje da se ne razumije značaj kulture u tom progresivnom i eksperimentalnom smislu. Ja sam izdvojio domenu "centara za mlade" čiji nepostojanje odnosno nemoguće fukcioniranje predstavlja upravo simptomatičan odnos javne vlasti prema prostorima za razvoj alternativne kulture. Javna vlast u krajnoj liniji inzistira na tzv. trećem putu, između potpune komercjalizacije i potpuno javnog financiranja. Demagoški istiću kako su svjesni da je potpuna komercjalizacija jednodimenzionalna i da iskljućuje alternativne sadržaje, ali isto tako kažu da nije moguće visiti u potpunosti na javnim jaslama jer to onda podrazumijeva bunar bez dna (ili ekonomski rečeno - meko buđetsko ogrničenje) i birokratizaciju odnosa. Dakle, javna vlast se postavlja na način da ukoliko ona daje novce onda mora time i upravljati a to onda podrazumijeva birokratizaciju. No, to je potpuno pogrešni, centralistički mentalitet koji ne poznaje pojam supsidijarnosti, dakle prepuštanja razinama i skupinama koje imaju interesa i sposobnosti da time upravljaju da između sebe odlućuju i biraju, ukoliko javna vlast takvu aktivnost prepoznaje kao politički interes. Ipak mislim da se prije radi o nedostaku razumijevanja, senzibiliteta i vizije, o tome koje i kakve politike bi trebala prioritenim držati lijeva politička opcija, od strane SDP ovih čelnih ljudi. Jer argumenti vreće bez dna i slični sigurno ne stoje kada se stave u odnos iznosi koje bi bili potrebni za financiranje "centara za mlade", i lova koja se sada ulupava u Dinamo, u gradnju superskupih bazena itd.

Što se tiće ZAMPA u potpunosti se slažem. I osobno sam imao problema prilikom organizacije koncerta riječkih demo bendova kada nam je ZAMP lupio harač na izvođenje pjesama koje uopće nisu autorski registrirane i zaštićene. Uglavnom ekipa je morala platit ZAMPU da uopće može svirat vlastite pjesme, makar nisu njihovi registrirani članovi i nemaju od njih apsolutno ništa.. Užas!!

Hrvoje Štefan

Tko je glasao

Potpisujem da su linkovi i

Potpisujem da su linkovi i kometar super... činjenica je također da je Zlatar puno, ako ne i najviše napravila po rečenom pitanju za svog mandata... što se pak SDP-a tiče - istina je da su proizveli neke fundamentalne i mudre dokumente, ali prije puno godina i dalje se od njih nisu makli... (nego su ih u ovoj kampanji opet izvukli iz ladice bez ikakve nadgradnje što me posebno razočaralo)... uz to, nisu puno napravili u njihovoj provedbi u praksi, ako ne računamo činjenicu da su dozvolili Močvari da toči alkohol... za predstavnicu mladih u Saboru odabrali su Sanju Kapetanović i iako ženu ne poznam osobno znam da me njezinih par diskusija u Saboru nikako nije zadovoljilo, a ona je kao trebala predstavljat mlade i kulturu mladih... ZAMP je pak posebna vrsta reketa o kojoj bi trebalo jedan opsežniji topic... što se Zuppe tiče, on već godinama glumi velikog genija i nikako da za išta preuzme odgovornost, tako da to što sad puše u smjeru Zlatar njoj može bit samo zvono na uzbunu...

Tko je glasao

Ne samo da bi se postigli

Ne samo da bi se postigli rezultati kada bi se zaista ulagalo u alternativnu kulturu tj. kada bi se bez fige u džepu pružala platforma za razvoj onoga što zovemo "scena", već, a za to postoje primjeri u čitavoj Europi, "scena" posjeduje kulturni kapital. Razvija identitete gradova, kvartova i grupa, konačno, jednim drugim rječnikom, može biti i komercijalna.
Nekoliko je razloga zašto je alternativna scena svedena na preživljavanje. Uz ZAMP, tu je često i komplicirana legislativa oko ugostiteljske djelatnosti (klub mora imati šank, a iznenadio bi se koliki su ilegalni) i sustavno uništavanje domaće glazbene industrije od tandema Škoro-Huljić i njihovog drmanja Croatia Recordsom. To je gotovo dovelo do generacijskog zamora ljudi koji su bili jako dobri kulturni menadžeri i prepustili su čitavu priču narodnjačkim klubovima.
Što se tiče ZAMP-a...
Stvar je u tome da nema veze je li tko član ili ne HDS-a. Zakon je po tom pitanju jasan i primjenjuje se na svaku izvedbu koja je javna, znači "izvan kruga poznanika", a to uključuje i prve izvedbe, nedavno se proširilo i na improvizacije. Autorstvo ne postoji jedino kod djela tzv. "narodne glazbe", ali i tu postoji "pravo izvođača". Vrlo, vrlo rigorozno. Zato sam i spomenuo neke druge zakone koji mnogo šire određuju što je "javno kulturno dobro" i mislim da u tome smjeru treba kritizirati ZAMP.
I još nešto. Zahvaljujući oštroumnosti ljudi koji se bave netom i sličnim novotarijama, i u Hrvatskoj postoji Creative Commons licenca, koja je legalna i alternativna.

@ Ivan Cerovac
Možda ste vi upoznati, meni je nažalost promaklo, čitao sam neke strane brošure tipa New Ideas for a Creative City i sl., nešto teorija subkultura, i moj je dojam da je kontekst u Europi i SAD potpuno drugačiji i zato sam i ušao u ovu raspravu o našem slučaju "tranzicije u kulturi". Mislim da je specifičan i mislim da smo zapravo otvorili problem jednostavnog importiranja ideja izvana.

Tko je glasao

U principu sve to već

U principu sve to već negdje vani postoji i o svemu ima literature. Ne treba dakle otkrivati toplu vodu. Drugo je pak pitanje koliko političke volje postoji da bi se definiralo što nam treba a što možemo financirati.

Tko je glasao

I renomirana hrvatska

I renomirana hrvatska tradicija i još šira evropska tradicija oko kulture uredno i sustavno potvrđuje isto - kultura su isključivo ljudi i mogućnost konkurencije ljudi, ideja i projekata, a ovo sve drugo je, uz dužno poštovanje, partijska i kvaziintelektualna davež.

Hrvatska u tom djelu svijesti i prakse stoji nadevropski, ali tako da je uvijek 10-20 ljudi cijedeći vlastito zdravlje i svijest uvijek napravilo bolje i više od sve te beskrajne industrije sa divizijama partijaša, kvaziteoretičara i hrpe institucija i novaca. Uz to su uvijek ti isti koji bitno bolje i više rade i obrazovaniji od ovih pametnjakovića, redom ljudi širih intelektualnih, umjetničkih i ostalih znanja i iskustava i neka normalna evropska praksa, dok su ovi drugi snažno orjentirani na impresivnu lokalnu i balkansku maglu.

U navedenom smislu je i socijalizam bio mračan, bez ironije, davež bez kraja, a davež je predvodio ni manje ni više Fric Krleža, koji si je umišljao da sve zna i kontrolira, zajedno sa beskrajnim trabantima. zato nije čudo da se to održava i danas, da je kultura nešto što se do kraja kontrolira, iako je niti 1 % na evropskoj razini. Ono što je evropska razina se uvijek smatra rubnom egzotikom. U navedenom smislu je na djelu permanentna "kulturna reviolucija", maoizam.

U navedenom smislu i stranke imaju politiku - HDZ, SDP, HNS-LD. Ona je ta maoistička.

A renomirana hrvatska i evropska kultura je, ponavljam, ljudi i otvorenost idejama, vještinama, strujanjima ... i rad oko toga.

Tko je glasao

Mnoge su institucije u

Mnoge su institucije u kulturi mastodontske, mnogi su kulturni krugovi u Hrvatskoj zatvorene interesne skupine i partije, čak se i Jergović u Jutarnjem (EPH partiji) sprda s kulturnjacima koji u anketi Vjesnika svoje vlastite projekte proglašavaju "kulturnim događajima godine".
Ali čini mi se, ako sam dobro shvatio, da hrvoje štefan nije pisao o Akademiji, o HDLU, o sociogramu hrvatskih kazalištaraca. Ti su prizori sami sebi dovoljni i čine ih zaista dosadne "divizije partijaša i kvaziteoretičara". Čini mi se da ono o čemu je pisao ima manje veze s Fricom Krležom, a više s Dr. Fricom iz nekadašnjih KUD IDIJOTA.

Tko je glasao

Pojednostavnjeno, za male

Pojednostavnjeno, za male narode, zemlje i sredine je kultura važniji alat nego za velike a za našu tradiciju i prilike još više, jer se stvari odvijaju cca ovako:
1. Velike sredine i industrije su uhodale "podnošenje" i "korištenje" raznog, u čemu nema milosti i sloboda i kada to izgleda jako slobodno i raznovrsno;
2. Kod nas dugo prevladava inercija prenošenja te "industrije", što uz dodatne specifičnosti predstavlja višetruko uvećanu davež;
3. U vezi s prethodnim, kod nas je respektabilna tradicija kulturnog snalaženja, od seljačkog minimalizma do recentne evropske prakse, u kojoj mali broj pojedinaca nosi "kulturu" usprkos respektabilne daveži i prekomjernih impresija;
4. Kod nas je zbog toga jako jasna i bitna razlika između omogućavanja i rada na bilo čemu i daveži u bilo kom pogledu. Jedna od globalnih daveži je kulturna politika, pri čemu je kultura nešto u čemu politika ima manje šta tražiti i objektivna joj je uloga truditi se reducirati prilično beskrajnu davež i biti što više na usluzi inicijativama i otvaranju mogućnosti raličitim ljudima, pojavama i njihovim izrazima. To je područje u kojem bitno manje novaca može omogućiti bitno više;
5. Općenito, a u sadašnjim prilikama posebno, treba što manje daviti, konceptualizirati, politizirati ... a što više, jednostavnije i brže omogućiti ljudima da se "izražavaju" kako znaju i umiju. Perspektivnije pojave se moraju pustiti na upravljanje za to sposbnim pojedincima, to je tako podosta i inače a u kulturi jedino pravilo. Iz toga proizilazi jednostavan koncept "narodne kulture" (sve i svašta) i nešto malo ljudi koji upravljaju sredstvima i mogućnostima perspektivnijih i "elitnijih" djelova.

Tko je glasao

Konačno nešto konkretno.

Konačno nešto konkretno. Već ste nas zamorili Gale i ti s onom metapolitičkom raspravom. Moj prijedlog je da se prvi centar zove JOT i da voditelj bude Gale (ili Paradigma jer sam primjetio da tu riječ jako voliš). ;-)

Tko je glasao

"Paradigma" ne bi uopće bio

"Paradigma" ne bi uopće bio loš naziv. Jer upravo o tome se radi, o sukobu dvije paradigme ili dva radikalno različita oblika društvenosti. Profitna paradigma u formi tzv. "profitnih centara" (kafića, klubova itd) dominantno je određena utilitarnom logikom, odnosno logikom koristi i troškova. Posjetitelji "profitnih centara" pasivni su objekt računice vlasnika koji teži zaradi. A zarada se najbolje postiže ukoliko su reakcije posjetitelja-potrošaća predvidljive, upravljano stimulirane i standardizirane. Ili kako bi frankfurtovci rekli, najracionalnije se upravlja ako se stvori jednodimenzionalnost ili "čovjek jedne dimenzije". Spontanost i neupravljivost nisu na cijeni. Na cijeni je spektakl kao kontrolirana društvenost. Povrh svega, profitna paradigma ne prihvaća aktivno sudjelovanje posjetitelja u kreiranju pravila funkcioniranja centra, ne dozvoljava uvid u mračnu tajnu zarade, a kamo li utjecaj na njezino raspoređivanje.
Stoga je JOT tabu tema ili traumatično jezgro svih "profitnih centara". Profitni centri čuvaju kao zmija noge detaljne informacije o novčanim tijekovima, jer upravo njihova transparentnost razotkrila bi pravi karakter i cijenu uslužnosti, truda da se pruži dobra zabava i spektakl posjetiteljima itd

"Centri za mlade" ustrojeni na konceptu JOT-a, ustvari bi predstavljali zrcalnu sliku nas samih. Jer u njima bi sve ovisilo o samim posjetiteljima. Pravila po kojima će funkcionirati centar, kakve programe će izvoditi i voditelje imati, određivala bi njihova demokratska volja. Zarada i troškovi bili bi potpuno transparentni, a to bi kreiralo svojevrsnu refleksivnu petlju koja bi posjetitelje iz pasivnih objekata potrošnje poticala da budu suodgovorni subjekti upravljanja centrom. .

Hrvoje Štefan

Tko je glasao

Utilitarizam mi se ne cini

Utilitarizam mi se ne cini kao najbolja rijec za razlucivanje ove dvije paradigme. Jer opcenito se nesto moze utilitarizirati i u svrhu samoaktualizacije, poput centara o kojima pises.

Ostatak price, sve pet. Naravno, ako postoji volja :-)

UZDP-Tiaktiv

Tko je glasao

Sutra ću malo detaljnije,

Sutra ću malo detaljnije, ali priznajem da imaš pravo utoliko što nisam dovoljno pojasnio razliku između dva tipa utilitarizma, gdje je prvi kojeg sam vezao uz "profitne centre" onaj koji se zazniva na autokraciji privatnog vlasnika dok je ovaj drugi "utilitarizam" "centara za mlade" demokratski utemeljen i time kvalitativno različit (pa može se reći i ne više u strogom smislu utilitarizam, jer utilitarizam je strogo individualistički koncept - zasnovan na tzv. metodološkom individualizmu. Radilo bi se prije o javnom izboru gdje se mikropolitički određuje raspodjela sredstava po principima koji nadilaze strogi utilitarni trade off)

Hrvoje Štefan

Tko je glasao

I tako će malo pomalo

I tako će malo pomalo preuzeti svu vlast nad svim i svačim, uobičajenom taktikom zamaranja i iscrpljivanja, kao Kardelj i njegovi trabanti.

Tko je glasao

Kao prve praktične korake

Kao prve praktične korake predlažem da se JOT ne objašnjava nego uzima "sui generis" (kao SK, HDZ, SDP ...) a gale od starta postavi kao vrhovni čuvar svijetla i tmine (tame).

Za start je važno da se sve ne izgubi u beskrajnosti. Vrijeme je da se uči iz uspješnih primjera.

Biti će nekih problema oko shvaćanja kulture, gdje su svi uhodali Biškupić HDZ, Ljuština SDP i tu i tamo ponetko, i ne odgovara im bilo kakvo izazivanje kaosa, kada sve dolazi u pitanje, pa možda i sama čovječnost čovjeka. Tako je govorio Zaratustra.

P.S. Da ne bi bilo nesporazuma, jako je bitno, dobro izloženo i jako podržavam. Mogu posvjedočiti kako se je iz jedne rupe cca 20 m2 u jednoj oronuloj drvenoj baraki izleglo jako puno toga, cijele divizije čuda.

Tko je glasao

Mogu posvjedočiti kako se

Mogu posvjedočiti kako se je iz jedne rupe cca 20 m2 u jednoj oronuloj drvenoj baraki izleglo jako puno toga, cijele divizije čuda.
Je li baraka bila subvencionirana?
Ako nije, pišemo jedan bod za kapitalizam.

Tko je glasao

Teško pitanje. Nešto jada

Teško pitanje. Nešto jada i bijede od subvencije je bilo, garnirano sa složenim bavljenjem time koje je koštalo više, sve skupa u rangu nešto plaćenog napornog fizičkog rada, kojeg je za novce uvijek bilo (dok si mlad to nije teško, više izazov, naporniji rad više novaca u džepu).

Tko je glasao

Kao prve praktične korake

Kao prve praktične korake predlažem da se JOT ne objašnjava nego uzima "sui generis" (kao SK, HDZ, SDP ...) a gale od starta postavi kao vrhovni čuvar svijetla i tmine (tame).

Ili jos bolje, imati radnu definiciju, pa ko hoce da je produbljuje neka je produbljuje, ko hoce da je koristi, neka je koristi:

Definicija JOTa

UZDP-Tiaktiv

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Novi dnevnici

  1. Hladni rat IStoka i Zapada - prva žrtva Ukrajina od Busola komentara 0
  2. Kako se čudila pura dreku od gale komentara 5
  3. Izađite na izbore - ne cmizdrite, da nemate za koga glasat! od Zoran Oštrić komentara 15
  4. Reci, slobodno od CikaVelja komentara 0
  5. Direktor C I A –e došao tražiti svoju djecu u Ukrajini od sjenka komentara 2
  6. I meni je žao od magarac komentara 6
  7. Never Never Land od Kvarner komentara 27
  8. stega bye bye od 2573 komentara 27
  9. "Tudjmanovi 200 obitelji" nemaju veze s Tudjmanom od JPeratovic komentara 77
  10. Kako sam dobio rat protiv hrvatskih banaka od krrrrekani komentara 50
  11. papir novac i papir wc od adfilantrop komentara 0
  12. Vlada bojkotira raspisivanje referenduma o ćirilici od vkrsnik komentara 6
  13. Dvostruki vic od petarbosni4 komentara 12
  14. Veritas vincit od Rebel komentara 49
  15. MORBIDAN NAROD - Spektakularni cirkus od crni biser komentara 17
  16. Vjerovati Dragi PILSELU, golubu - prevrtaču? (II) od Ljubo Ruben Weiss komentara 18
  17. Od Poncija do Pilata ili o mom djedu Petru i njegovu pra-pra-pra-pra-pra-pra-pra-djedu Franji od krrrrekani komentara 50
  18. Vjerovati Dragi PILSELU, golubu - prevrtaču? (I) od Ljubo Ruben Weiss komentara 27
  19. Psihopatsko ponašanje hrvatske političke "elite". od krrrrekani komentara 9
  20. Dida in the house od Rebel komentara 71
  21. Što je čovjek koji mrzi svoj narod i radi protiv njegovog interesa, a narod ga u dobroj vjeri izabrao za svog predstavnika? od krrrrekani komentara 31
  22. Teorija I Praksa Samosvjesnog Samo-upravljača od indian komentara 39
  23. Živimo ispod svojih mogućnosti od magarac komentara 58
  24. Anti Socijalni Personalni Defekt (ASPD) od adfilantrop komentara 0
  25. Kviskoteka - ili tko je bacio kantu govana? od StarPil komentara 9

Preporučeni dnevnici

Najkomentiraniji dnevnici

Tko je online

  • acinum
  • Argus
  • Bigulica
  • Busola
  • gale
  • griotta
  • indian
  • janus
  • marival
  • martin
  • otpisani
  • pjastrela
  • Rebel
  • Skviki
  • vojko27

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 16
  • Gostiju: 27

Novi korisnici

  • andela117
  • juditaana
  • Stop Frontin'
  • keepin' it real
  • asdf