Tagovi

Jos jedan prijedlog za skolarine

Slijedeci svijetli sarlijev primjer evo i mojeg prijedloga za sustav skolarina.

Krenuo sam naime pisati komentar njegovog prijedloga, a onda sam skuzio da em sam predugacak za pristojan komentar em mi razlicitost principa ne dopusta da njegov model upotpunim nego bas moram sagraditi drugi.

Priznajem da sam malo pratio Blairov prijedlog organizacije i financiranja visokog skolstva pa dobrim dijelom prepisujem ili barem pretacem ovdje ono sto sam od njega shvatio.

Osnovna ideja je da studij ima svoju vrlo opipljivu ekonomsku vrijednost.

Kolika je ta vrijednost u prosjeku moze se pokazati. Uzme se prosjecna placa radnika sa strednjom strucnom spremom i prosjecna placa radnika sa visokom strucnom spremom (ako mi je terminologija zastarjela nadam se da cete mi oprostiti - koncept je bitan). Onda se vidi kolika je razlika izmedju VSS place i SSS place. Pa se ta razlika rastegne na cijeli radni vijek i eto - to je koliko vrijedi studij svakom pojedincu.

Nemam pojma gdje naci te podatke za Hrvatsku, ali to je sporedno u ovom trenutku. Recimo da je prosjecna SSS placa 3500 HRK a prosjecna VSS 5000 HRK. Mjesecna je razlika 1500 HRK, a godisnja 18000 HRK. Kroz 30 godina radnog vijeka nabere se oko POLA MILIJUNA KUNA (nema potrebe svoditi na danasnju vrijednost jer je ona implicitna).

Znaci, diplomirani student ima pred sobom ocekivanu zaradu koja je u prosjeku pola milijuna kuna veca od njegovog vrsnjaka koji nije zavrsio fakultet. To je u redu, on je ucio i zasluzio diplomu, ali meni ipak nekako nije bas fair da mu je SSS vrsnjak platio studij (kroz drzavu), a da VSS-ovac ne mora vratiti nista od toga (osim kroz veci porez kojeg ce ionako platiti na svoja veca primanja - porez je problem jer ga VSS-ovac koji odseli iz zemlje ne placa).

I zato evo mojih principa

(A) Trebalo bi uvesti školarine, jednake za sve.
(B) Skolarine bi u prvo vrijeme u ime studenata platila drzava.
(C) Drzava bi svake godne utvrdjivala kome ce (nastaviti) placati studij
(D) Studenti bi dug otplatili na najbezbolniji moguci nacin kroz radni vijek

Slijedeci sarlijevu metodu izlaganja evo jednog mogućeg plana u grubim crtama:

(1) Fakulteti će odrediti realne upisne kvote F - sukladne zadanim prostornim kapacitetima, raspoloživom opremom i nastavničkim kadrom.

(2) Fakulteti će za svoje studije utvrditi realne iznose školarina - sukladne europskoj praksi, općeprihvaćenim standardima, našoj stvarnosti i trzisnoj vrijednosti.

(3) Fakulteti će provesti klasifikacijski postupak. Pravo upisa sticalo bi se slijedom plasmana na klasifikacijskoj listi. Studenti s posebnim potrebama ulazili bi u specijalnu kvotu.

(4) Drzava ce odrediti kvotu studenata za svaku godinu studija kojima ce ponuditi drzavnu financijsku pomoc prema svojim mogucnostima i strateskim potrebama. Ostali bi morali sami naci sredstva za placanje skolarine.

(5) Svi ce studenti koji udju u drzavnu kvotu sa drzavom sklopiti sporazum i dobiti vaucer za studij kojim ce platiti fakultetu slijedecu godinu studija.

(6) Drzava ce kod sklapanja sporazuma sa studentom voditi racuna o strateskim potrebama pa ce neki studenti dobiti obvezu povrata cjelokupne skolarine, neki dijela, a neki mozda nece morati vracati nista (npr profesori fizike).

(7) Fakultet ce unovciti vaucere dobivene od studenata i tako platiti svoje troskove.

(8) Diplomirani ce studenti kad se zaposle uz mirovinsko i zdravstveno imati i kategoriju otplate studentskog kredita. Takav kredit mora imati posebno povoljne uvjete i mora imati mogucnost godisnjeg reprogramiranja ili suspenzije.

(9) U slucaju smrti kreditne obveze NE prenose se.

(10) U slucaju prestanka rada u zemlji ili pocetka zivota od rente - cjelokupni iznos duga ima se platiti u roku od npr. 3 godine.

(11) Studenti koji izgube status studenta ili ispadnu iz drzavne kvote moraju vratiti cjelokupni iznos do tada uplacene skolarine u nekom razumnom roku (npr 3 godine za svaku godinu studija koju im je platila drzava). Status studenta gubi se kad se npr, dva put padne ista godina ili tri put padne godina u cijelom studiju.

(12) Mozda bi se moglo razmisliti i o mogucnosti da drzava studentu koji nije bio u drzavnoj kvoti na prvoj godini, ali je ostatak faksa zavrsio na drzavnom kreditu omoguci da i tu prvu godinu "uzme na kredit"- naknadno, i tako brze vrati sredstva za prvu godinu onome od koga je posudio...

Blair je kako rekoh predstavio mogucnost vladine ustanove koja bi temeljem ostvarenih prihoda obracunavala koliko od ukupnog duga diplomirani student treba otplatiti. To je dobro zato sto bi se u obzir uzelo da pocetnicka placa u pocetku ne mora biti bitno veca, ali kasnije moze bitno narasti, a ne treba zaboraviti ni nezaposlenost - naravno da ljudi bez primanja ne mogu vracati kredit.

Eto. Osnovna ideja je da se faks placa. Na svakoj godini studija se utvrdi lista studenata kojima ce drzava platiti slijedecu godinu bez obzira kako su se upisali na faks. To znaci da oni sa slabijim rezultatom na klasifikacijskom imaju mogucnost platiti samo prvu godinu studija a da im ostale pomogne financirati drzava.

Oni koji su upisani u drzavnoj kvoti ne mogu rastezati studij u nedogled jer su u konkurenciji sa kolegama s iste godine za mjesto u drzavnoj kvoti za slijedecu godinu.

Sto se tice kvalitete studija, ona ce se vrlo brzo pokazati - studiji koji ne donose dovoljno da bi studenti prihvatili uvjete financiranja, jednostavno nece imati polaznike.

Jako me zanimaju kritike.

Tagovi

Komentari

Nisam pažljivo čitao, ali

Nisam pažljivo čitao, ali mi se ovo čini kao jedna velika nebuloza.
Ako VSS mora isplatiti razliku kroz cijeli životni vijek, zašto onda uopće biti VSS kada za puuuno manje trude možeš zaraditi iste novce kao i SSS.

Nema nikakve razlike osim što izgubiš puno godina života (a i rada odnosno novaca) u odnosu na SSS.

To nije dobro.

Tko je glasao

Nisam pažljivo čitao tvoj

Nisam pažljivo čitao tvoj komentar ali mislim da je subota idealan dan za badminton ako vjetar nije previše jak.

neutrino

Tko je glasao

OK je sve to. I onda jednog

OK je sve to. I onda jednog dana dobijemo mlade, obrazovane i perspektivne kadrove.Ali !
Gradski gradonacelnik takve ne treba.Zaposljava svog mesara i konobara.

Tko je glasao

Pojma nemam o čemu pričaš

Pojma nemam o čemu pričaš a i ne vidim kakve veze ima sa prijedlogom školarina.

neutrino

Tko je glasao

Vrlo zanimljivo i logično

Vrlo zanimljivo i logično razmišljanje, posebno ono o razlici primanja između SSS i VSS.
Da, priliku da dođeš u situaciju zarađivati toliko i toliko više, više treba i platiti, a taj bi se dio gledao kao trošak u nekoj proizvodnji.
Dakle, školovanje je kao ulog (trošak) da bi kasnije ostvario neki profit (razlika primanja).

B-52

Tko je glasao

Najprije, hvala na

Najprije, hvala na komplimentima. Zadnja rečenica iz tvog posta je možda odgovor i na tvoj komentar meni: taj docent možda neće mariti, ali fakultet će onda pitati docenta što radi i kako radi.
A sad o meritumu. Mislim da se u osnovi slažemo. Jedino, meni se čini da trenutno ideja da je pojedinac financijski odgovoran za cijenu svog studija ovog časa U Hrvatskoj ne može proći. U drugu ruku, školovanje bi trebalo biti naš strateški interes i u tom smislu država treba odigrati svoju ulogu. Kako god bilo, moj prijedlog bi se mogao razumjeti kao neki prijelazni korak prema tvom.
Sad dva tehnička komentara.
Bilo bi lakše pratiti studente na godišnjoj bazi, i o tome sam razmišljao. No, bolonjski režim ne poznaje studijske godine, nego studenti slijede neke vertikale na studiju, skupljaju bodove, i u tom sustavu nije sasvim jednostavno utvrđivati uspješnost u pojedinoj godini studija.
Drugo, državne kvote siusklizak teren. Ako je kvota 100, a ti si stoprvi na listi, nezgodno je. u tom smislu, moj prijedlog je pokušao izgladiti razlike među pojedinim kategorijama studenata.
Evo, to je najkraće, opet, znam da je predugačko za komentar. Ali još mi se neprimjerenijim činilo pisati novi post. Pozdrav.

Tko je glasao

Razlika između dva modela

Razlika između dva modela je u tome tko će na kraju platiti cijenu visokog školovanja.

Ja vjerujem da država treba pomoći i stimulirati, ali ne mislim da treba nekome nešto poklanjati besplatno.

Što se tiče dva tehnička pitanja - nisam znao da Bolonja ne poznaje godine, ali vjerujem da se može razviti neki sustav koji bi postavio neke godisnje ljestvice ...

Državne kvote su možda nepoštene prema 101. ali i kod fakultetskih kvota imaš onog nesretnika koji je izvisio upis za jedno mjesto...

neutrino

Tko je glasao

Bolonja uspostavlja kreditne

Bolonja uspostavlja kreditne bodove (koji se stječu svakim položenim ispitom) pa je stvar mjerljiva, iako postoje prigovori da gledanje samih bodova može biti varljivo. Ali to nije veći problem.
Problem sa 101. na listi postoji i danas i taj bi trebalo riješiti, bar donekle. I propali prijedlog Seveučilišta je išao u tom smjeru.
Konačno, dilema oko toga tko snosi troškove studija je ključna. Moglo bi se argumentirati na obje strane, ali mislim da je praktično nemoguće ovog trenutka uvesti školarine koje će efektivno plaćati studenti. Čak i uz državne stimulacije, čak i uz snažnu namjeru Sveučilšta. Javnost nije spremna, studenti će biti energično protiv itd.
Nužan uvjet je prethodno uvesti dobro razrađen sustav studentskih kredita. Ali vjerojatno ne i dovoljan.

Tko je glasao

Kod "problema 101." htjedoh

Kod "problema 101." htjedoh reci - ako 101. nema drzavnu potporu, a 301. se uopce ne moze upisati na faks jer nije upao u fakultetsku kvotu - onda su oba u neku ruku zeznuta.

Mi sad mozemo raspravljati dugo u noc koji je od njih dvojice vise zeznut - dal onaj koji mora platiti ili onaj koji se uopce ne moze upisati, ali to je tek akademska rasprava pun intended.

Ono sto zelim ukazati je da uvijek imas nekoga tko je "trinaesto prase".

Meni se cini da je nemoguce uciniti bilo sto bez cjelovitog plana. Ovo sto sam napisao je tek skica necega sto bi se moralo puno i detaljno razraditi, usaglasiti i sto je najvaznije - objasniti.

Osobno sam uvjeren da uz dovoljno tumacenja i ispravan pristup - nitko ne bi trebao imati neke velike prigovore.

Problem je sto se u travnju raspravlja o odlukama kje trebaju regulirati odnose od rujna sto je ocit primjer da se stvari odlucuju na precac bez ikakve razrade, usaglasavanja i objasnjavanja.

A to onda povlaci za sobom i nezadovoljstvo studenata i njihov revolt.

A javnost?

Pa, pozdravio bih pokusaj svakog politicara da mi objasni zasto bi netko dobio pola milijuna na poklon?

neutrino

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Novi dnevnici

  1. Zloupotreba filozofske diskusije u političke svrhe od Zoran Oštrić komentara 6
  2. Hladni rat IStoka i Zapada - prva žrtva Ukrajina od Busola komentara 23
  3. Kako se čudila pura dreku od gale komentara 17
  4. Izađite na izbore - ne cmizdrite, da nemate za koga glasat! od Zoran Oštrić komentara 35
  5. Reci, slobodno od CikaVelja komentara 2
  6. Direktor C I A –e došao tražiti svoju djecu u Ukrajini od sjenka komentara 10
  7. I meni je žao od magarac komentara 26
  8. Never Never Land od Kvarner komentara 35
  9. stega bye bye od 2573 komentara 32
  10. "Tudjmanovi 200 obitelji" nemaju veze s Tudjmanom od JPeratovic komentara 139
  11. Kako sam dobio rat protiv hrvatskih banaka od krrrrekani komentara 52
  12. papir novac i papir wc od adfilantrop komentara 0
  13. Vlada bojkotira raspisivanje referenduma o ćirilici od vkrsnik komentara 6
  14. Dvostruki vic od petarbosni4 komentara 12
  15. Veritas vincit od Rebel komentara 49
  16. KAKO SPOJITI SLOMLJENO? (MORBIDAN NAROD) - Spektakularni cirkus od crni biser komentara 19
  17. Vjerovati Dragi PILSELU, golubu - prevrtaču? (II) od Ljubo Ruben Weiss komentara 21
  18. Od Poncija do Pilata ili o mom djedu Petru i njegovu pra-pra-pra-pra-pra-pra-pra-djedu Franji od krrrrekani komentara 50
  19. Vjerovati Dragi PILSELU, golubu - prevrtaču? (I) od Ljubo Ruben Weiss komentara 27
  20. Psihopatsko ponašanje hrvatske političke "elite". od krrrrekani komentara 9
  21. Dida in the house od Rebel komentara 71
  22. Što je čovjek koji mrzi svoj narod i radi protiv njegovog interesa, a narod ga u dobroj vjeri izabrao za svog predstavnika? od krrrrekani komentara 31
  23. Teorija I Praksa Samosvjesnog Samo-upravljača od indian komentara 42
  24. Živimo ispod svojih mogućnosti od magarac komentara 60
  25. Anti Socijalni Personalni Defekt (ASPD) od adfilantrop komentara 0

Preporučeni dnevnici

Tko je online

  • gale
  • indian
  • Ljubo Ruben Weiss
  • Papar
  • tenor

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 5
  • Gostiju: 22

Novi korisnici

  • andela117
  • juditaana
  • Stop Frontin'
  • keepin' it real
  • asdf