Tagovi

Joj da je meni vlast... :-) (samo u energetici, zasad...)

Ovo je nastalo u diskusiji na posve drugu temu, na "izazov" koji mi je uputio jedan sugovornik", kad je energetika bila usput spomenuta. Iako samo ovo "na brzinu istresao iz rukava", mislim da može biti zanimljivo, pa sam stavio kao poseban dnevnik na svom blogu, a prenosim i ovdje kao poseban dnevnik.

Da si na vlasti i da dobiješ od EU fondova pozamašnu multimilijonsku svotu da li bi prvih 6 mijeseci uložio u:
A) Nadoškolovavanje za mlade srednjoškolce i više struke u struci obnovljivih izvora
B) Otkupio prostore i sagradio pogone za proizvodnju elemenata obnovljivih izvora
C) Pokrenuo nešto treće

Jedini pošteni odgovor: ne znam. Ne mogu istresti odgovor iz rukava.

Ali evo, počeh nešto "trest iz rukava", pa ako ti se da čitat...

Ozbiljno govoreći, da se nađem u toj situaciji, pa, prvo bih se konzultirao s kompetentnim ljudima raznih struka i upućenosti, napravio pregled situacije, za sebe samog (pretpostavka je da stvarno osobno imam mandat da sam donosim odluke), pa onda vidio. Ne da "snimam situaciju" natenane, u beskonačnost, kako to mi (s našim "mentalitetom", vidi gore moju diskusiju s maramom) volimo, nego bih si odredio rok, mjesec dana ili tri mjeseca, i svojski se potrudio, da ga poštujem.

Sigurno ne bih sve bacio na jednu kartu. Što se tvojeg pitanja tiče, recimo, vjerojatno se ne bih bavio "otkupom prostora", nije fundamentalan problem. Vjeronatno ne bih sam gradio pogone, ima tko to može, mogao bih pogledati, kako s novcem koji imam iz raspolaganja maksimalno dobro stimulirati ulagače, smišljeno uložiti nešto pa da privućem više...

Tko zna, ako pažljivo pregledam, možda bih recimo garantirane otkupne cijene za struju iz FN panela bitno smanjio u odnosu na dosadašnje - vrlo vjerojatno bi i to bilo dovoljno! A s druge strane ukinuo ili bitno povećao godišnju kvotu, pogotovo za manje FN sustave, ispod 100 kW, ispod 30 ili 10 kW.

Pozvao bih kod sebe predstavnike one dvije tvornice FN panela koje danas postoje u Hrvatskoj i pitao ih kakva im vrsta podrške može pomoći da
A. prežive slijedeće dvije godine (jer je tržište u potresu, većina malih proizvođača već je propala ili će propasti) te
B. nakon toga rastu (jer će svjetsko tržište sigurno rasti, proizvođači koji prežive, mogu bitno rasti - poznata pojava u ekonomiji, s novom industrijom u naglom rastu).

Predstavnike Končara (vjetroelektrana) i druge, koji bi mogli proizvoditi vjetroelektrane ili pojedine dijelove, da maksimiramo udio domaće industrije u gradnjih slijedećh godina u Hrvatskoj, i možda se pojavimo i u izvozu, makar kao kooperanti velikih (Vestas - evo taman od njih kupujemo turbine).

Pogledao bih kako stojimo s proizvodnjom parnih kotlova, imamo li mi proizvodnju kotlova sa sagorijevanjem u fluidiziranom sloju za biomasu (nekad smo imali, TPK je to radio), i drugo za tu tehnologiju, to je područje, koje će još znatno ekspandirati, gradnja kogeneracija na biomasu, i u Hrvatskoj i vani.

Možda bih uložio u industrijsku špijunažu.

Pozvao bih kod sebe Matu Rimca i direktora DOK-ING-a pitao ih kako bi Hrvatska mogla izvući maksimum od njihovog rada. Može li Hrvatska imati tvornicu električnih automobila? Možda bi vrijedlio probat. Možda ne sami, ali sudjelovat - svi predviđaju, to je segment koji će bitno rasti. (Kontaktirao bih kalifornijsku kompaniju "Tesla Motors", porazmislio, može li se za našu propagandu sustavno koristiti činjenica da je Nikola Tesla iz Hrvatske) Sustavno bih se dao u potragu za drugim mogućim "Mate Rimcima" kojih kod nas možda ima.

Obrazovanje svakako, a također i znanost, sigurno bih pogledao, prvo kakvih sve kod nas ima znanstvenih ihstraživanja (neka znam naravno, sigurno ima nekih, koja ne znam). Istraživanje i razvoj, i poticaji proizvodnji, ne bih se vjerojatno bavio samom proizvodnjom niti gradnjom.

Svakako bih uložio u informiranje, propagandu, sustav savjetovanja. Tu kao novinar, specijalist za određena iskustva, imam i neko ekspertsko znanje, znatno se može unaprijediti ta suradnja znanstvenika, novinara, savjetnika, da običan građani i običan poduzetnik dobiju jasne, precizne informacije i upute. To je važno pitanje stila, da stručnjak surađuje s novinarom.

Neka propagandna kampanja, organiziranje dolaska ljudi u Hrvatsku ljudi iz Danske i Njemačke, raznih profila, aktivista, stručnjaka, ljudi iz vladinih institucija, da raznim segmentima javnosti u Hrvatskoj pričaju što rade, što su napravili i što još planiraju. Danska jer je mala a ipak među svjetskim liderima u niz područja energetike (ne samo vjetar) i zaštite okoliša, Njemačka jer je "Energiewende" danas pojam oko kojeg postoji nacionalni konsezus (a nekad je bila parola antinuklearnih freakova!).

Nijemci su sada počeli, uz FN sustave (kojih ima instaliranih 1,2 milijuna - a mi još nemamo niti 0,01% od toga), stimulirati i ugradnju baterija na nivou domaćinstava (od 1. svibnja). To je revolucionarna promjena, kao što su napravili spektakularni preokret s FN sustavima od 2006., danas ima 8 MW baterija instalirano - planiraju 5.000 do kraja 2017.. Mi možda to još ne trebamo stimulirati, ali treba jako dobro pratiti - dobro bih se upoznao s temom - naravno, ne osobno, nego bih našao 2-3 mlada eksperta koji još imaju nešto entuzijazma (ne prof.dr.sc. akademik... kojem je to još jedna tezga), da snime situaciju i podnesu mi izvještaj, sa onim "summary for policy makers", što ja kao policy maker mogu skužit. Ima li naša industrija potencijala da svlada te tehnologije i da uđemo na tržište koje se otvara?

Dakle, uvijek bih imao u vidu taj element, ekonomski, ne samo ekologistički, imamo puno ulaganja u obnovljive, netko će na tome zaradit, pa ajde da što više od toga budu Hrvati. Pisao sam o tome na fb stranici i blogu "Ekološka ekonomija" kako danas tržište radi u korist obnovljivih! Ali ne naprosto ajmo svi u slobodnu konkurenciju pa masakr i tko preživi taj je pravi hadžija, nego osmišljena državna industrijska politika. SVAKA zemlja u svijetu to ima, koliko god pričala o slobodnoj trgovini, pomaže ovako ili onako svojim tvrtkama (a povremeno se kefaju pred WTO o tome koje su metode poticaja prihvatljive, a koje ne).

Energetska obnova zgrada - ogromna tema! Znam da je potencijal golem, jer je stanje loše, konkretnu situaciju kod nas ne znam, opet bi našao nekog tko kuži, a ipak nije totalno umočen u sve klijentelističko-korupcijske mreže, da mi napravi izvještaj. Vjerojatno bih zanemario naše građevinske mastadonte, naprosto su previše navikli, KJMV*, na klasični način rada, puno obima, puno materijala, puno polukvalificirane radne snage... A ovdje treba ulagat prvenstveno u znanje. Tu naročito ono što rekoh gore o propagandi, informiranju, konzultiranju... "Energetski savjetnici" recimo, da idu okolo i gledaju tko ima sagrađenu kuću a nema ni žbuku, pa mu pozvone i kažu, gledajte, sigurno trošite puno na grijanje, možemo vam napraviti projekt (pa bih uveo da država plati dio projekta isl.) što treba napraviti, ugraditi stiropor na zidove, ostakliti južnu fasadu, puno tih mjera da se stvori "niskoenergetska kuća", ulaganje se kroz smanjene troškove grijanja vraća za par godina, a evo mi ćemo vam osigurat pogodan kredit, tako da vam rata kredita bude u najgorem slučaju jednaka smanjenom iznosu računa odnosno troška za gorivo, recimo na 8 godina, a nakon toga čista dobit za vas.

Pozvao bih ljude iz HEP-Operatera prijenosnog sustava da mi referiraju, što su napravili dosad na promjeni dizajna mreže u Dalmaciji i Hrvatskoj općenito, za prihvat veće proizvodnje iz VE, jer će to postati ključno usko grlo već negdje za godinu i pol, kad dođemo do razine od 400 MW instaliranih (a planirano je 1.200 do 2020., što bez ulaganja u mrežu ne ide). Što nisu napravili i zašto nisu? Da ne duljim sad, tu je cijeli set problema.

Ekološki pokret u pitanjima energetike zablokirao se u tome da gubi 99% vremena u kampanje protiv pojedinih nepopularnih objekata, ne sagledava cjelinu... Baš pišem o eko-pokretu u Hrv 1990-ih, tada je bila velika nacionalna kampanja protiv TE Lukovo Šugarje, 1997.-1998., to je bilo super. Sad su međutim i oni, KJTV*, učahurili u isti način rada, protiv Omble i TE Plomin 3. Pogledat, može li se uzdići to na viši nivo, da se strateški razmišlja (kao što spomenuh, "Energiewende" - od parole freakova, do nacionalnog konsezusa!).

Klimatske promjene: priča se o tome, ali političari i vrhovi uprave to ozbiljno ne shvaćaju. Propaganda prema Vladi isl., da stvarno prihvate i počnu gobvoriti o tome kako se i Hrvatska mora boriti protiv klimatskih promjena, da predjsenik vlade mora o tome govoriti i time se baviti, ne da je to gnjavaža kojom se zbog glupe EU birokracije moramo baviti, pa se time bavi jedan odsjek jednog nevažnog ministarstva. Ne znam kako bih ih prosvijetlo, stvarno, da se isčupaju iz kolotečine onoga što smatraju "ozbiljnom politikom". Možda bih neke potplatio, *ebi ga, može i to bit korisno ulaganje.... :-(

Propagirao bih i stimulirao zadruge, energetske, kao i obrtničke i poljoprivredne idr. koje ulažu i u energetiku. To je jedna od ključnih stvari i u Energiewende, većina tih sagrađenih VE, SE i biomase je u vlasništvu građana! To je jedna od najtežih, najkopleksnijih stvari, sukobljavamo se s tim našim nesretnim "mentalitetom", naime, da ljudi jedni drugim naprosto ne vjeruju. Zato su osuđeni bit kmetovi. Može se to ipak mijenjat, ne preko noći, mentalitet se mijenja tijekom desetljeća.

Ovo je nabacano, ima još toga što bih mogao ovako istrest kao mogućnosti. Dakle, recimo, ako sasvim ozbiljno shvatim tvoje pitanje kao da je realno: dao bih si rok od tri mjeseca, uz proračun koji smijem potrošiti na konzultante i druge troškove u tom periodu, našao hrpu ljudi koji će istraživat detalje a meni ostaje strateški posao sklapanja toga u cjelinu, pa se onda, to je strateška analiza, u strukturi uoče čvorišne točke i trendovima uska grla, i razrade mjere, da se neki novac i druge mogućnosti optimalno iskoriste, gdje ne najveći potencijalni rezultat, kako se ono kaže u ekonomiji... multiplikativni faktor mislim (ne puka mikroekonomska dobit, naravno, nego s gledišta strateških interesa, kako mojih uvjerenja kao ekologista, tako i Hrvatske kao države i njenih građana).

Ima stvari na kojima se radi, naravno, nešto se i napravi, ima recimo tečajeva za montere solarnih instalacija i za energetsku obnovu kuća isl, ima subvencija i promotivnih kampanja koješta, ali uglavnom, to vladajući političari i birokacija s mrzovoljom prihvaćaju, jednostavno ne kuže da svijet stvarno prolazi kroz kvalitativne promjene, da je ono što su nekad vikali freakovi danas jedna od stožernih osi svjetske politike i gospodarstva, nije tu naprosto "ajmo privuć strane investicije", pa uvodimo recimo feed-in tarifu jer nas gnjave ovi iz Europe kak je to super i trebamo, pa onda kaže tadašnji PPVRH da su to po njegovom veleumnom mišljenju "pseudoinvesticije", on to naprosto ne kuži, ne samo da ne zna konkretno tu industry i taj market, ne mora znati, nego je to jedan drugačji mentalitet, samo veliko je lijepo, tko će se zajebavati sa "100.000 solarnh krovova". S druge strane, neki entuzijasti nešto pokušavaju progurat, pa onda s godinama izgube entuzijazam i samo otaljavaju nekakav posao, kao stručnjaci ili u državnoj administraciji ili NVO-ima, na kojem nešto ipak zarade od nekih honorara, ako od toga nema rezultata jer se suočava sa blokadama onih koji vladaju/upravljaju i koji to jednostavno ne kuže, hja, tko će se s rogatim bosti... Kaj ja znam, možda bih uložio prvo u psihijatre. :-P
__________________
* KJMV = Koliko Ja Mogu Vidjeti
*KJTV = Kako Ja To Vidim

Čitajte Ekološku ekonomiju!

Komentari

Evo, baš čitam...

Sve u skladu s podržavajućom politikom prema obnovljivim izvorima, EU je uvela dumpinške carine na kineske (jeftine) solarne panele... a potom su se s Kinezima lijepo i dogovorili oko povećanja cijena SP-a. Ako ovo nije za zbljuvat se, ne znam što jest! Skoro pa u rangu s CO2 kvotama...

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

Ne, to nije "za zbljuvat se".

Ja nastojim, ne prosipati takve jeftine mudrosti, kako su oni koji su na pozicijama odlučivanja kreteni a ja eto pametan.

Sve u skladu s podržavajućom politikom prema obnovljivim izvorima, EU je uvela dumpinške carine na kineske (jeftine) solarne panele... a potom su se s Kinezima lijepo i dogovorili oko povećanja cijena SP-a. Ako ovo nije za zbljuvat se, ne znam što jest!
Trgovinski rat u trokutu Kina - EU - SAD pratim stalno posljednjih godinu dana i često sam koamentirao na svojoj fb stranici "Ekološka ekonomija" i na istoimenom blogu.

Npr. SAD su uvele zaštitne carije još u studenome prošle godine, a Kina je za uzvrat prije nekoliko dana uvela zaštitne carine za polisilicij (sirovina za izradu solarnih ćelija), koji uvozi iz SAD i Južne Koreje. Traje već dosta dugo. Zapleteni trgovinski rat oko tehnologije u stadiju eksplozivne ekspanzije. Zadnje dvije godine mnoge kompanije u svijetu propadaju, vjerojatno će se to nastaviti (prognoziraju analitičari tržišta) još godinu dana, dolazi do ubrzane koncentracije jer tržište će, očekuje se, i dalje brzo rasti. One kompanije koje prežive, imat će prostora za znatan rast. Države (i EU kao savez država) u ovom razdoblju potresa na tržištu nastoje, da što više njihovih kompanija preživi. To je vrlo složena borba i mislim da nitko, tko nije "unutra", čak i ako je inače strukom blizu, ne može shvatiti više od grubih obrisa, jer naprosto ne može imati sve informacije. EU je imala pregovore s Kinom, neki komentari relativnih insajdera koje sam vidio su bili optimistički da će se postići dogovor, Njemačka pak ima neke posebne interese zbog svojih posebnih odnosa s Kinom, unutar Njemačke instalateri solarnih sustava imaju različite interese od proizvođača panela, također i proizvođači invertera....

Ah, iskreno, moram priznat, sve to moje čitanje ništa ne virjedi. Što mogu, osim priznati svoju kognitivnu insuficijenciju. Pa svatko zna, da pročitati stotine tekstova iz nekog tematskog područja nije dobar put spoznavanja. Puno bolji način je pročitat jedan tekst i sve odmah znaš - postaješ instant stravično pametan i može proglasiti da su svi ostali kreteni koji ništa ne kuže, ili pak zavjerenička gamad koja izmišlja gluposti poput globalnog zatopljenja, "za zbljuvat se". Pa zna se, da svi mi koji kažemo da je nešto komplicirano samo seremo kvake, na sreću za čovječanstvo, postoje oni kojima je jasno da je sve jednostavno: ONI žele zajebati NAS.

Tko je glasao

Nije ti trebala ova plačljiva završnica

Smiješna, pače, žalosna mi je sva romantika oko obnovljivih izvora, ako se sve na kraju svede na dizanje cijena solarnih panela. Solarne panele proizvode neke tvrtke. Te tvrtke imaju svoje vlasnike, a oni logikom kapitala teže maksimizaciji profita. Što nije u redu s ovom pričom? Pa činjenica da se obnovljivi izvori subvencioniraju novcem poreznih obveznika.

Vidiš, eto poveznice s tvojim recentnim dnevnikom o crony kapitalizmu, ovaj put pod krinkom ekološke svijesti, antizatopljenja i svih onih riječi koje postaju sve pišljivije.

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

@bigulica: ja sam već priznao apsolutnu prednost....

.... tvoje spoznajne metode. Ti si u spoznaji svijeta daleko iznad mene i ja neću ni pomisliti nadmetati se s tobom. Tebi je jasno da je sve jednostavno, baciš jedan pogled i znaš na što se sve na kraju svede, i šlus. Ja eto nemam tu sposobnost, stvari mi se čine kompliciranije. :-(

Ali eto, iako znam da na svijetu postoje šahovski velemajstori koji me daleko prevazilaze u vještini igre, ja ipak i dalje igram šah, za svoje zadovoljstvo. :-P

Tko je glasao

subvencioniranje

Meni je ok subvencioniranje takvih stvari. Ja volim solarne panele i obnovljive izvore. Meni je ok plaćati struju skuplje da bi je poslije proizvodili... skuplje :)

Doduše, sasvim je moguće da će završiti kao i sa štedljivim žaruljama - prvo zabraniš žarne, uvedeš nove - onda saznaš da kad ti se jedna razbije moraš zvati gorsku službu spašavanja i dati si injekciju protiv trovanja živom... kao i, što mi je jučer netko rekao, da će reciklažna dvorišta primati te žarulje samo ako ih je više od 50 kg? :)))

Pretpostavljam da će se za 10-20 godina doznati da rabljeni solarni panel ispušta stroncij i kadmij u zrak... Naravno, zezam se malo - oduvijek se nešto subvencioniralo - čas željeznice, čas ovo pa čas ono.

Eto - i mi u Zagrebu plaćamo kroz subvencije cca 75% troškova ZETa pa se nitko ne buni protiv toga :)

Tko je glasao

Feed-in tarifa zapravo nije "subvencija"

Sustav je prvo primjenjen u SAD, ali su ga najbolje razvili u Njemačkoj i zatim se tijekom 2000-ih kao požar proširio i koristi ga desetine zemalja jer je vrlo jednostavan i učinkovit. Država garantira cijenu višu od tržišne za gotov proizvod, da bi stimulirala širenje. Zatim, kako je jasno da cijene proizvodnje padaju, država garantiranu cijenu bitno spušta, pa konačno i ukida. Uostalom, isti sustav u nekim zemljama postoji i za nove NE, a mi ga imamo za TE Plomin 2 i ponuđen je kao opcija za TE Plomin C (a možda i za buduće velike TE na plin u Osijeku i Slavonskom Brodu).

Ako to spomenemo kao "državne potpore", što je širi termin, riječ je o posebnoj vrsti, potpore za nove tehnologije, ne kao ZET gdje je subvencija socijalna kategorija. Ideja je ubrzati prelaz iz faze razvoja (development) i demonstracijskih postronja na fazu primjene i naglog širenja tehnologije (deployment - ima teškoća oko točnog prevoda), uz pretpostavljeno padanje troškova zbog ekonomije obima i tehničkih poboljšanja koja se razvijaju "u hodu". Ono što je fascinantno s nekoliko tehnologija obnovljivih, koje su sada u fazi deployment (a već se se nazire za neke države i faza maturity, zrelosti, kad više nema prostora za veliku ekspanziju), jest da to izvanredno uspijeva: cijene padaju, u slučaju FN sustava, znatno brže nego što je itko očekivao (što je možda i posljedica dampinga, odatle gore spomenuti trgovinski rat), LCOE za vjetroelektrane su danas bitno niže nego za TE na ugljen, čak i za TE na biomasu su otprilike kao i za TE na ugljen, iako bi se normalno očekivalo da bude skuplje (jer je gorivo siromašnije, oko 3 kWh/kg prema oko 8 za kameni ugljen). Državama potporama potiče da razvoj novih tehnologija, koji bi se vjerojatno i inače postepeno događao, bude bitno brži (a pšritom država ima interes da se smanjuje ovisnost o uvozu goriva, otvaraju radna mjesta, eliminiraju emisije štetnih tvari u okoliš, eliminira emicija ugljičnoga dioksida). To je, u cjelini, primjer uspješne industrijske politike - ne guši se slobodno tržište, nego usmjerava. (Za razliku, NE nisu ispunile obećanje iz 1950-ih i 1960-ih, kad su bile u fazi development i demonstration. cijene su uporno rasle i tako je i danas.).

Tko je glasao

u spanjolskoj je izgleda

u spanjolskoj je izgleda suprotni trend.. sada ljudi koji hoce proizvoditiskupu energiju tj. solarnu struju... moraju placati drzavi da bi smjeli koristiti taj energent, tj. sunce..

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

Točno

uveli su porez i sad škvadra masovno razmontirava već postavljene solare.

Clean energy - dirty business.

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

Juha

Evo, ja proizvodim finu juhicu, jako zdravu, bez MSG-a. Taman je donesena uredba o obaveznom konzumiranju zdrave juhice za svakog građanina. Juhica me, kad sve zbrojim i osiguram si pristojnu zaradu, košta 5 kuna po šeflji. Svatko je dužan smazati po šeflju dnevno, a meni to plaća država, ili kako bi lukavci naglasili - "svi mi". Onda ja cimnem svog ekološkog dobavljača brokula nek digne cijenu, pa si to rasporedimo jer "ovi ionako plaćaju".

Drago mi je da će revnosni građanin i dalje revnosno srkati moju juhicu.

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

C: Pokrenuo nesto trece.

Pod nesto trece ja bi predlozio masovnu domacu proizvodnju i primjenu LED zarulja. Mogle bi sa praviti na neprofitnoj osnovi, a istovremeno se upotreba moze propagirati nekim oblikom financijske motivacije, te garantiranjem trajnosti zarulja u nekom financijski isplativom roku, sest godina u USA. Na koncu konca, koliko dozvola i strucnjaka treba da se uvrne jedna zarulja. Takodjer, na povrat investicije ne treba cekati 5-10 godina kao kod neke megaelektrane.
Pri zadnjoj posjeti Zagrebu, prijatelj drzi otvoren prozor u soliterskom stanu s centralnim grijanjem, neizdrziva temperatura. Posto se najveca kolicina energije trosi na grijanje zgrada, termalna izolacija bi bio primarni potez, a narocito sada, kad se masovno pocinju koristiti klima uredjaji. U prvom planu bi bili izolacioni prozori, najprije u javnom sektoru, skole, bolnice, administrativne zgrade, a privatni sektor se moze takodjer motivirati na vise nacina, povoljnim kreditima, ili poreskim olaksicama Za takav projekt imamo, kako tehnoloskoproizvodne kapacitete, tako i dovoljno strucne i besposlene radne snage. Dozvole,............... dali za promjenu prozora treba gradjevinska dozvola?
Za masovnu pimjenu "proizvodnje" struje, ili toplinske energije na ovaj nacin, sa zadnje strane kruznog toka, nisu potrebni veliki zahvati, administrativni, tehnoloski, ili financijski, Nije potrebna nova prenosna mreza, ne postoji bioekoloski rizik, itd, itd. Smanjenje potrosnje, umjesto povecanja proizvodnih kapaciteta bi bio daleko bolji put za danasnju Hrvatsku. U praksi su poznati primjeri godisnje ustede energije od 35% uz trogodisnju isplatu investicije
Racionalizacija potrosnje je moguca i u drugim sektorima, transportu i industrijskoj proizvodnji, ali vjerovatno ne toliko jednostavno.

Tko je glasao

Pohrana električne energije - tržište koje će rasti

oš jedan tekst o našoj u posljednje vrijeme omiljenoj temi - skladištenju energije (vezano uz električnu energiju).

Jedan od najvećih problema s mnogim oblicima obnovljive energije je nemogućnosti da ih se pohrani za vrijeme kad sunce ne sije ili vjetarn ne puše. Kako rastu impresivnim stopama, izgleda neminovnim razviti učinkovite oblike pohrane. Studiju o izgledima te industrije, “Energy Storage on the Grid”, objavio je tim istraživača iz "Pike Research". Oni predviđaju eksponencijalni rast segmenta dugotrajne pohrane ("long-duration energy storage", ili "bulk energy storage on the grid", ESG, masovno skladištenje na nivou mreže) u slijedećih devet godina. Od danas beznačajnog, predviđa se da će tijekom godine 2022. biti instalirano 14 GW ESG kapaciteta, odnosno kumulativno 2012.-2022. 56 GW.. U 2022. g., godišnji prihodi industrije biti će 30 milijardi USD. Ovo uključuje sve metode: baterije raznih vrsta, komprimirani zrak, reverzibilne HE idr.; očekuje se uvođenje brojnih inovacija.

Energy Storage on the Grid

Prema ovakvim stvarima, možemo se ponašati na dva osnovna načina:

A.zgražati se, kako bogate zemlje (Njemačka, Japan, Kina, SAD itd.) bez veze troše novac na gluposti, i reći da mi s tim ne želimo imat ništa,

ili nasuprot dva dijela:

B1. razmislit, ako najuspješnije zemlje u nešto ulažu, možda za to ima valjanih razloga?
B2. posve pragmatički: ako će to tržište godine 2022. biti 30 milijarid dolara, u Europi možda trećinu od toga, možemo li nešto od toga i mi zaradit? Nekakvu tradiciju eletroindustrije imamo, fakultete koji proizvode inženjere imamo...

Pa ako nekako izvedemo, da Hrvatska zaradi 1% od tog europskog tržišta, to je 100 milijuna USD - nije za bacit! Gotovo dovoljno, da platimo uvozni ugljen za TE Plomin C!

Tko je glasao

Ekološko skladištenje energije

Ekološko skladištenje energije ti je ne samo jednostavno i jeftino već u slijedećoj metodi uopće nema potrebe za korištenjem kemikalija u skladištenju električne energije.
Sve što ti treba je lanac NPN tranzistora i kondenzatora serijski spojenih gdije pri zamijeni zadnjega NPN tranzistora za PNP dolazi do proboja kondenzatora sa O2 izolacijom.
Objašnjenje: NPN (NegativnoPozitivnoNegativno), PNP (PozitivnoNegativnoPozitivno), KONDENZATOR SA KISIKOM KAO IZOLATOROM (Kada se zadnji NPN kondenzator zamijeni sa PNP ovisno o kapacitetima kondenzatora dolazi do proboja prethodno puštene električne energije ) i kroz serijski sklop tranzistora i kondenzatora dobije električna energija tik prije PNP-a.

Tko je glasao

Odlično, a i sve je...

Ona tri izbora A), B) i C) što sam postavio na 6 mijeseci su bila trik pitanja.
Ovaj dnevnik je u skladu sa tvojim dosadašnjim dnevnicima, a po ovome što si napisao ne samo da bi se ljudi školovali, otvorila masa novih radnih mijesta, energija se spustila na minimalnu cijenu, sklopili razumni ugovori sa kvalitetnim i kompetentnim kompanijama, građanima bi ostalo novaca za druge vlastite potrebe već bi se i priroda očuvala od uništenja. Nisam tvoja stranka ali znam da se ovaj tvoj Dnevnik već za početak razmatra od 'promatrača'. Pozdrav i hvala na suradnji.

Tko je glasao

ja sam isto za to da se nađu

ja sam isto za to da se nađu novi načini dobivanja energije, za to sam i da se dio energije rasipa, da je ima u izobilju i da je jeftina, to otvara ljudima mogućnosti da stvaraju nešto novo i drugačije da ne brinu o tome ima li dovoljno struje ili nafte ili hrane. izobilje koje zadovoljava osnovne potrebe omogućuje da se razvijaju nova područja i ideje.

ipak kad se priča o energetskoj politici stvarno je važno da se pazi kako se troši, jer se sad dosta toga rasipa samo da zadovoljimo osnovne potrebe, hranu, grijanje promet.

bilo je prije neku godinu pisalo da se 1/3 kruha niti ne proda u trgovini već baci. koliko je tu bačene energije koliko se plina potrošilo za proizvodnju umjetnih gnojiva, koliko dizela za oranje, transport, koliko energije za pečenje kruha... i onda se lipo trećina baci. i to bi po meni bilo gospodarenje energijom.

pa onda suše i poplave, koliko bi se dobrom kontrolom navadnjavanja i odvodnjavanja smanjili gubici u poljoprivrednoj proizvodnji. ako zbog suše urod podbaci za 30% -40% onda je valjda i toliko energije utrošene za proizvodnju potrošeno uludo.

što se tiče urbanizma, nije tu samo izolacija. važno bi bilo da je sve što treba ljudima u kvartu blizu i na ruku. tako da ne trebaju autom u trgovinu pa razvažati djecu u školu, vrtić, na trening, pa kod dokrora pa...
i tako bi se isto uštedilo.

tu je i javno prijevoz, ako se lokalna samouprava država i firme dogovore moglo bi se nekako urediti da većina ljudi koristi javni prijevoz, autobus je puno ekološkije prijevozno sredstvo od raznih priusa ili rimčevih elektromobila ili kako već.
autobus prevozi puno više ljudi i tako po osobi troši puno manje energije za prijevoz, ali i održavanje vozila.

a tu je i ljudska energija i to ne mislim da sad ljudi trebaju pedalirati da proizvedu struju za gledanje tv. mislim na to da se ne voze svugdje autom već kako sam gore napisao da mogu do trgovine, škole vrtića ići pješice. urbani vrtovi proizvode hranu koristeći uglavnom ljudsku energiju a ne onu strojeva.
a tu su i npr. mljekomati. pa jedan automat košta 70- 100 000 kn. za te pare dovučeš stari frižider i čoveka da prodaje mlijeko. jeftinie je za isporuku i naplatu mlijeka koristi čovjek a ne stroj, jer i samo proizvodnja strojeva troši energiju kao i održavanje stroja i to što je stalno uključen u struju.

ako ćemo praviti nove elektrane samo da bi tu energiju rasipali onda nismo ništa napravili.

Tko je glasao

samo kad bi postojao

@magarče
ovo što si napisao nije problem ispuniti. samo postoji jedan veliki problem što kod nas nema nikakve strategije koja bi omogućila ispunjavanje ovoga što si napisao.
što se tiče samog prijevoza tu postoji jedna veliki problem a to je naš mentalitet. ne znam zbog čega se vani automobili mogu lijepo držati u garažama na rubu pješačke zone, koja je poprilično velika, dok se kod nas to ne može.

w. ;)

Tko je glasao

promjena standarda vrlo lako

promjena standarda vrlo lako mijenja mentalitet, brdo ljudi se odriče i drugog auta, i auta upoće i upoznaje čari javnog prijevoza, bicikliranja i pješačenja. to i sam lagano vidim kod ljudi oko sebe.
slično je i s cigaretama i kavama. kad je egzistencija ugrožena vaćina ljudi vrlo lako pravi prave izbore.

a ljudi i iz navike žele da se život nastavi kako i prije i ne shvaćaju koliki je luksuz postao auto. kao što postoje kampanje za prevenciju od bolesti i zdrav život, kako što se puno toga potiče i subvencionira, tako bi trebalo odraditi i kampanju za javni prijevoz. to bi pomoglo ljudima da shvate njegove prednosti.

bicikle su dobre, ali one nisu rješenje, kako ćeš biciklom zimi po bljuzgi ili kiši na posao i još usput odvesti dijete u vrtić i obaviti šoping. ne ide to tako.

uglavnom kad smo kod energije kao i kod drugih stvari, treba gledati uvijek širu sliku.
nije zdravstvo samo kad ideš kod dokrtora, to je i posao i stres i prehrana i poljoprivredna politika, i parkovi i igrališta i ....

Tko je glasao

promjena standarda i navike

promjena standarda preslabo utječe ne ukorijenjene navike. možda će se netko odreći drugog auta ali će i dalje s autom ići na posao a ne javnim sredstvom. s druge strane kada pola sata čekaš na prijevoz ne može se ni zamjeriti onima koji se ne žele odreći ukorijenjenih navika pa makar svaki dan jeli samo kruh ali se moraju voziti. i
isto se to odnosi na kavu i cigarete. teško će se pušač odreći cigareta zbog teške financijske situacije. mora imati vrašku volju.
imam dojam kako naši ljudi na auto gledaju kao na kućnoga ljubimca i moraju ga imati ispred stana i ići zajedno s njim na posao ili šetnju.

w. ;)

Tko je glasao

kako (bicikl)?

Tako da pogledaš kako to rade u Kopenhagenu (youtube prepun filmića) - i nađeš podatke koliko oni ljudi, djece i tereta prebacuju - biciklom. A malo su kišniji i bljuzgovitiji od nas... mislim...

Tko je glasao

Novosti o energetskom zaokretu

Prije godinu dana počeo sam voditi fb stranicu i blog "Ekološka ekonomija". Najviše je o energetici. Trudio sam se izlučiti pouzdane servise vijesti i sajtove, pratiti novosti, nove studije (pročitati barem sažetak), te razumjeti kontekst. Radim to prvenstveno zbog sebe. Vjerujem da sam bitno unaprijedio svoje razumijevanje - iako daleko od onoga, što bih sam smatrao zadovoljavajućim. Objektivan, ali ne i neutralan. Analzirati situacije, ali i trendove. Prikazati činjenice, ali ih i razumjeti u cjelini (interpretirati). Ne izgubiti se u detaljima, ali i ne ploviti u oblacima.

Na fb stranici skoro svaki dan objavljujem vijesti. U pravilu, jedna poveznica na nešto aktualno, uz informaciju i eventualno kraći komentar o čemu se radi, na hrvatskom. Na blogu, povremeno objavim pregled vijesti, opet uz neki sažeti komentar koji ukazuje na međuodnose, trendove i cjelinu.

Upravo objavljeni članak: Vjetar, sunce i baterije: novosti o energetskom zaokretu"

Tko je glasao

prelijepo ...samo

@Zoki
zaboravio si na jedan problem koji je na ovim prostorima zauzeo prevelikog maha ... a to je razmišlja je na kratki rok. postoje stručnjaci koji mise na duli rok, na budućnost ali nažalost oni e dolaze do izažaja. do izražaja dolaze tipovi poput Ratka koji misle kratkoročno, uskotračno poput konja koji imaju klapne ili kako se to već zove sa strane. jahanje po nekim projektima poput Omble ili Pllomina C je samo potvrda kratkoročnog i uskotračnog mišljenja. nije bitno što projekti proizašli iz takvog načina razmišljanja idu na štetu okoliša, naroda, bitno je da su oni korisni samo njihovim tvorcima.

w. ;)

Tko je glasao

prelijepo ...samo

@Zoki
zaboravio si na jedan problem koji je na ovim prostorima zauzeo prevelikog maha ... a to je razmišlja je na kratki rok. postoje stručnjaci koji mise na duli rok, na budućnost ali nažalost oni e dolaze do izažaja. do izražaja dolaze tipovi poput Ratka koji misle kratkoročno, uskotračno poput konja koji imaju klapne ili kako se to već zove sa strane. jahanje po nekim projektima poput Omble ili Pllomina C je samo potvrda kratkoročnog i uskotračnog mišljenja. nije bitno što projekti proizašli iz takvog načina razmišljanja idu na štetu okoliša, naroda, bitno je da su oni korisni samo njihovim tvorcima.

w. ;)

Tko je glasao

Naravno.

zaboravio si na jedan problem koji je na ovim prostorima zauzeo prevelikog maha ... a to je razmišlja je na kratki rok.
Naravno, o tome sam puno puta pisao, kako danas svi u Europi planiraju energtiku do 2050, EU ima čvrste ciljeve za 2020. i sad se dogovaraju ciljevi za 2030.. Mi imamo Strategiju razvoja energetike iz 2009., koja je smijurija, u raskoraku sa stvarnosti u ove četiri godine. Tako je stalno, prvo čime sam se bavio bila je Strategija dugoročnog razvoje energetike Jugoslavije, 1983., sve jednako neraalno, onda je bila hrvatska strategija 1987, razne - sve jednako deplasirani dokunenti, nitko nikad nije pomislio, da bi to nekoga trebalo ozbiljno obavezivati na nešto.

Nisam to konrektno spomenu u ovom tekstu, ali govorim o strateškom mišljenju, mislim naravno dugoročno, a osim toka sama logika je bitn odrugačija nego kod kratkoročnog, nije razlika samo kvantitativna.

Tko je glasao

Moj djed je govorio

za popove da žive ko bikovi na gmajni.

Ja danas to proširujem još na politologe,sociologe.... bivše profesore marksizma,novinare, PR stručnjake. Sve to treba skinuti s proračuna bilo direktnog bilo parafiskalnog.

Tržište, pa tko voli nek izvoli. Paraziti,krpelji.

Te faxove treba zatvoriti, moratorij na 30 god. Naravno,tko hoće privat nek izvoli i nek plati. To treba prestati financirati iz proračuna.

sve dobro...

Tko je glasao

Zbog jalovih i bezmudih društvenjaka

(vidi HAZU), društvo nam i je kakvo je - jalovo, bezidejno i nekritičko.

Što se navinarstva tiče, ja bih "ukinula" Pavića, tj. pripadajuću mu političku zaštitu - Pavić je medijski Todorić...

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

eh klasika, oni ča su na

eh klasika, oni ča su na državnoj cici prvi pronalaze oko sebe parazite ča ćućaju državnu cicu.
a ča bi bilo da ukinemo penzije?

penzioneri naviše grintaju da bi ljudi para bez rada, a oni ih dobivaju tako.

kapitalisti kojima država ulazi u susret najviše kukaju protiv države.

dijaspora peronospora najvše voli domovinu, i misli da ne bi smeli mladi ljudi iči vani.

popovi se ljute kad ljudi ne prave djecu, iako naravno oni too ne smiju.

oni što varaju državu na porezima laju da treba uvesti reda i kazniti varalice.

to je to. to je naša zemlja. hrvatska je zemlja izuzetnik ljudi. svi se osjećaju izuzetno, svak je izuzetak.

dosta je parazita koji vise na državnoj cici ali eto ja vidiš ja sam zaslužio meni država traba dati.

trebaju porušiti nelagalno izgrađene kuće, ali moju nelegalno izgrađenu kući... pa to je skroz drugo pa ne mogu meni nisam ja kao oni drugi.

treba strogo kažnjavati tako će jedino naši ljudi naučiti, ali ne meni pa znaš kolika su meni primanja, pa ova država nije normalna ne mogu meni toliko naplatiti kod mene je drukčije.

a tu su i genijalni purgeri, doktori turizma. ti genijalni purgeri doktori turizma i veliki znalci ugostiteljstva znaju da turiste treba dobro oderati ne trebaju nama smrdljivi siromasi, ali oni pa njima je skupo kad dožu na jadran pa kakve su to cijene pa ne bi njima smjeli naplaćivati toliko...

nema preko reda, ali meni se eto znate žuri pa ako bi mogo...

što se mene tiče mi imamo probleme ne s funkcioniranjem turbina ili andola već cjelokupnog društva i tu su sociolozi, filozofi i svu drugi ljudi društvenih znanosti ipak stručniji u raspravama nego elektrotehničari i farmaceuti.

otkud ta glupa ideja da bi inženjer strojarstva trebao riješavati društvene probleme, zar sociolog konstruira turbine? traži se stručnost a kad se stručnjak javio onda opet ne valja.

meni se čini da ljudima smeta što se propituju odnosi u društvu jer bi ih mogla promjena maknuti s njihove sigurne pozicije u društvu. ljudi žele promjene ali da se ništa ne mijenja da njima bude super i da ih se ne gnjavi previše.

filozofija je izvor svih znanosti i njen početak, ako je ikad vrijeme za filozofe i filozofiju to je sada.

Tko je glasao

@magarac

penzioneri naviše grintaju da bi ljudi para bez rada, a oni ih dobivaju tako.

Koji bolid mora biti čovjek koji je kadar napisati ovako nešto?

Tko je glasao

cjepidlačenje...

ako je ikad vrijeme za filozofe i filozofiju to je sada....polovično točno...
...Vrijeme je za Velike Filozofe s velikim F. ...filozofa-vodonoša ima, ali ih je malo preveć

Tko je glasao

cjepidlačenje...

Tko je glasao

čuj ti

@magarac
Čuj ti oslek jedan. Kaj imaš protiv purgera ? Čim vam projde deveti mjesec svi bežite u Zagreb k purgerima. Samo razmišljate kak bi potrošili ono kaj ste zaradili u tri četiri mjeseca a ne kak bi si produžili sezonu.
Kaj se tiče filozofije, možda si u pravu da je izvor svih znanosti. No daj mi reci kaj je neki veliki filozof izmislio ? Ako mi kažeš da je izmislio državu onda hodi spat skup s filozofijom.
Oni trebaju ostati kritičari svega i svačega.

otkud ta glupa ideja da bi inženjer strojarstva trebao riješavati društvene probleme, zar sociolog konstruira turbine? traži se stručnost a kad se stručnjak javio onda opet ne valja.

Ne treba biti injžinjer. Dovoljan je i bravar.

Tko je glasao

Mlaćenje prazne slame

s nekoliko primjedbi koje idu pod podjebavanje.@ magarče

Koja korist je što se štancaju toliki ekonomisti,politolozi,sociolozi,psiholozi.

Da ih je jedna desetina od broja koliko ih je-bilo bi ih previše.

Onda svi reže na drž.proračun. Ajmo poreze povećat pošto se ne može baš toliko posuđivati.

Autor dnevnika je politolog. Propovijeda novu zelenu politiku. Siguran sam da ne zna na kojem principu radi najobičniji generator na naftu ili benzin.

Prodavač magle koji ima ideju tipa- ideja moja pare vaše. Ono JPP.

Kad već spominješ državnu cicu,moram ti se pohvaliti da sam za Yuge radio u normi na mjestu gdje je bio staž benificiran, a kad je počeo rat i kad su samo oni " od zla oca i od gore matere"
dobrovoljno uzeli oružje gdje je sudbina i budućnost bila neizvjesna, također je netko uplaćivao za moju buduću mirovinu. Benificiran staž naravno. Mnogi nisu htijeli taj posao.
Pitam se zašto. Upravo i jesmo tu gdje jesmo zbog voluntarizma,ono tipa kad liječnika za rak dojke postave za ministra unutarnjih poslova i sl.

Na platnoj listi se točno vidjelo koliko ide za mirovinu ,koliko još za 12+4 i sl. Sad su penzioneri trošak,a sve što imamo stvorio je taj minuli rad.

Baš su mi fora ovi naši ekonomisti koji se svaki dan naslikavaju na Tv -u pa govore o povećanju produktivnosti i smanjenju troškova.

Eto, ja imam ideju-nek počnu od sebe.

sve dobro...

Tko je glasao

joj si ga tebi

@Zoran Oštrić
Da to je stara izreka " da je meni vlast samo na 5 minuta". Kut gledanja normalnog malog čovjeka, građanina, suočenog sa deranjem gole kože barem što se struje i grijanja tiče.
Da si kojim slučajem ministar suočio bi se sa čudnim stvarima o kojima sada ne razmišljaš. Prvo ću početi od sebe;
U Zagrebu u stanu na Srednjacima (68 kvadrata) imam grijanje i toplu vodu iz elektrane u Zagorskoj. ( na mazut, lako ulje ili nekaj sličnog) Računi u zimskim mjesecima 460 kn a u ljetnim 190 -220 kn.
Kuća u Jamničkoj. Centralno uz najmoderniji kotao Centrometala 23 KW. Grije se 95 kvadrata na obnovljivi izvor ( grabrovina i bukovina)
Potrebno cca 25 – 30 metara drva. Cijena 250 do 270 kn. ( ove godine). Uz to potrebno piljenje, cijepanje, slaganje, donošenje u peć, i odnos pepela. Mala rekreacija bi rekli.
Trošak u Zagrebu cca 4.500 kn
Trošak u Jamničkoj 7.500 kn + piljenje (25 kn po metru) 750 kn. Ukupno 8.250.

drva2

Na slici možeš vidjeti kako nas lijepi posao čeka u mom Jamničkom raju.

Idemo dalje.
Tko je za vjetro elektrane ? Svi
Tko je protiv ? Lokalna samouprava tj stanovnici. Zeleni, crveni, plavi i ostali.
Tko je za solarne panele ? Svi
Zakaj ih ne postavite ?
Nemamo love .

http://www.vecernji.hr/regije/medimurci-dozivljavaju-solarnu-revoluciju-...

Tko je za bio masu ?
Svi.
Zakaj ne sijete, sadite i slično.
Jesmo. Ali nam je tuča potukla, ne isplaćuju poticaje, a osiguranje je skupo. Na kraju kome prodati ?
Ovo su samo primjeri iz realnog života. Bez napuhavanja, preuveličavanja, ili bilo kakvih skrivenih namjera.
Sve je lako provjerljivo i doživljeno. Ostaju nam samo molitve da zima ne bude duga i jaka i da suše ne potraju.
I tak je to moj Zorane. Sad sve te probleme iz istinskog života digni na 3. potenciju i onda reci želiš li da budeš vlast, onakva kakvu u dnevniku priželjkuješ.

Tko je glasao

vjetroelektrane i zeleni

@bolktek koliko mi je poznato zeleni su samo protiv vjetroelektrana u Fužinama a razlog je jednostavan. trea se uništiti stoljetna šuma i uništiti biocenoza kako i se sagradile vjetrolektrane. u cijeloj priči dobro bi zaradio investitor prodajom kvalitetnog drva iz srušene šume. u hrvatskoj postoje mjesta gdje se komotno mogu graditi vjetroelektrane bez problema za biocenozu. čak su ta mjesta vjetrovitija od onih u Gorskom kotaru - jedini je problem što su nalo nepristupačna i što se kamenjem ne može zaraditi kao na drvu.

w. ;)

Tko je glasao

koliko mi je poznato zeleni

koliko mi je poznato zeleni su samo protiv vjetroelektrana u Fužinama
Nisu zeleni, nego lokalno stanovništvo. Ja sam ih čak podržao, ima i moj dnevnik ovdje, iz želje da budem pravedan, ali sam kasnije zaključio da su njihovi argumenti lažni. Grupa ljudi nastoji izvući od investitora više od 2%, koliko je ovaj ugovorio da će plaćati općini na ime rente - to je sve. "Rušenje šume" je malog obima, ta drvna masa jednokratno je sitnica.

Tko je glasao

OK malo sam se zaletila

@Zoki
drvna masa koju ti spominješ nije zanemariv faktor. s jedne strane radi se o kvalitetnom drvu odnosno deblima čijom prodajom će netko dobro zaraditi a da nije puno prstom mrdnuo. s druge strane radi o unuštavanju dijela biocenoze - biološke zajednice biljaka i životinja. postoje situacije kad se mora promijeniti pa čak uništiti dio biološke zajednice - gradnja cesta, polja, hidrolektrane, vjetroelektrane ali u Fužinama se to ne mora. razlog jer u Hrvatskoj ima dovoljno mjesta na kojima se mogu izgraditi vjetroelektrane a da njihova gradnja ne utiče puno na promjenu obližnje biološke zajednice. to su Velebit, Biokovo, neki nenaseljeni jadranski otoci, dijelovi Istre, Slavonije, pa čak i Zagorja. Gorski kotar je jedna od rijetkih zelenih, šumovitih oaza Hrvatske i kao takav trebao bi poslužiti za razvoj rekreacijskog turizma. istina ova vrst turizma isto traži zahvate u biološku zajednicu ali oni su daleko manje štetni od izgradnje vjetroelektrana. nisam nigdje vidjela vjetroelektrane u samoj šumi - mora postojati dobar dio polja , livade oko njih.

w. ;)

Tko je glasao

Možda.

Tu je moj dnevnik na tu temu: Spor oko Vjetroelektrane Fužine se nastavlja.

Glavni motiv, da se lokacija pomjeri sa ravnice, lokacija koja je istraživana u studiji EIHP prije nekoliko godina, 3 km dalje na brdo, je koliko mogu vidjeti veća proizvodnja - oko 15% više godišnje uz isti kapacitet, koliiko vidim iz podataka.

Godišnje bi prodajom struke kao povlašteni proizvođač dobili nekih 50-60 milijuna kuna. Jednokratna dobit od prodaje drvne mase - koliko bi otprilike bilo?

E sad, ja sam se jako uvrijedio, kad su na fb grupi protiv te VE počeli načelno pričati protiv vjetroelektrana, te iznositi neke stvari koje ne stoje (buka- na 700 metara, nije problem), pa kad sam im nešto rekao, izvrijeđali me, da oni sve znau bolje. Iz nastupa, vidio sam da je barem jednom dijelu ljudi na umu da izvuku neke pare, živo im se fućka za prirodu, šume i medvjede.

Tko je glasao

o čemu govorimo

@Zoki
što se tiiče Gorskog kotara ista priča se odnosi na ravnicu i na brda. on, Gorski kotar, zbog ssvoje konfiguracije, smještaja i da dalje ne nabrajam je idealan za razvoj sportsko-rekreacijskog turizma i kao takvom tamo nema nmjestaza bilo kakve vjetrolektrane bile one na livadi, brdu ili smještene na vrh krošnje drveća (ovo karikiram). što se tiče same ekonomske isplativosti smatram kako je puno isplativije razvijati turizma u GK a vjetrolektrane graditi tamo gdje ima više mjesta i manje štete po okoliš.
što se tiče rasprava o temi zvanoj vjetroelektrane na FB vidjela sam kako njaviše raspravljaju oni koji najmanje znaju o njima. buka vjetroparka je slična ljudskom šaptaju više na ovom linku.
problem je što se ljudi ne vole informirati o temi o kojoj raspravljaju i onda na osnovi nekih rekla kazala donose svoje zaključke.

w. ;)

Tko je glasao

To ne stoji

idealan za razvoj sportsko-rekreacijskog turizma i kao takvom tamo nema nmjestaza bilo kakve vjetrolektrane
Nije tako. Kao što se ne radi o strogom rezervatu prirode, pa tu postoje kuće, ceste, dalekovodi idr., tako nije osobiti problem da na pogodnim lokacijama budu i vjetroagregati. Prava stvar, po uzoru na Dansku, Njemačku, Austriju, bila bi da sama lokalna zajednica i građani u to ulaže (tamo je većina VE i SE kapaciteta u vlasništvu građana).

Tko je glasao

zbog čega rušiti šumu

@Zoki,
zbog čega rušiti šumu zbog vjetroelektrana? u Hrvatskoj ima još dosta mjesta za polja vjetrolektrana. ako neki vjetroaparat sagradiš uz postojeće objekte (što zapravo ne bi bio loše) odbiti ćeš turiste koji pate od fame kako su oni, vjetroparati, bučni. bilo bi dobro graditi solarne ploče , samo njih treba zaštiti od snijega kojeg ima dosta i dugotrajan je. bolje je njegovati turizam nego forsirati gradnju nečega zbog čega će on, turizam trpjeti. naravno lovnom turizmu tu nije mjesto, je, pa čak ni onda kad se radi o smanjenu broja vukova koji su pod zaštitom a nanose štetu. pazi nisam spominjala zaštitu okoliša.
pitam da li zemlje koje si spomenuo grade vjetroaparate u mjestima gdje razvijaju turizam. koliko sma upoznata radi se mjestima koja nisu turistička. Zagorje je idealan primjer za to. poznati zagorski brezi koji su bili inspiracija za hrvatsku himnu, idealni su za vjetroaparate, s time a bi Kumrovec, Zelenjak i Veliko Trgovišće bili izuzeti od njihovog postavljanja - razlog je čisto turistički. nije gušt jesti štrukle u Zelenjaku i gledati vjetropaparate. isto je i s Gorskim kotarom.

w. ;)

Tko je glasao

Kako god bilo...

suludom mi se čini ideja sječe obnovljivih izvora (stabala) koji sami po sebi doprinose smanjenju CO2, da bi se nasadili obnovljivi izvori u vidu vjetroelektrana, pored tolikog vjetrovitog krša kojeg imamo. A ako se već ide na usvajanje suludih ideja, slažem se da ih treba čim bolje naplatiti.

Tako da je tvoj razlog zbog čega si postao sumnjičav prema protivnicima vjetroelektrane ("oni bi sam šteli nofce") bizaran i površan.

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

nemoj se ljutiti ali što si

nemoj se ljutiti ali što si ti ono po struci? politolog?

mi imamo stručnih inženjera i strojarstava i elektrotehnike koji imaju što reći na ovom polju a koje bi netko trebao ako ne dati im otvorene ruke onda barem konzultirati ... zato i jesmo u ovakvoj situaciji jer kao država preferiramo politiku nad strukom.

Tko je glasao

Koga pitaš, mene?

nemoj se ljutiti ali što si ti ono po struci? politolog?
Ne.
mi imamo stručnih inženjera i strojarstava i elektrotehnike koji imaju što reći na ovom polju
Naravno. I ja mnoge od njih poznam, pa smo i surađivali. A svakodnevno pratim specijalizirane servise vijesti iz svijeta iz ovog područja.

Tko je glasao

pratiš vijesti, ha? to te

pratiš vijesti, ha? to te kvalificira?

a nisi odgovorio, što si ono po struci?

Tko je glasao

Po struci nisam ništa.

Po struci nisam ništa. Kvalifikacije nemam nikakve.

Ako nekog zanima da malo šire upozna moja istraživanja i razmišljanaj o energetici i nekim drugim temama, molim, neka malo pregleda blog "Ekološka ekonomija", gdje sam objavio niz tekstova, gdje za razliku od ovog ima puno poveznica na manje-više pouzdane izvore. Slobodno ih možete popljuvat! Čine mi to stalno. :-( Ali i ja njima. 3:)

Tko je glasao

nesuđeni ministre energetike

najprije moraš raščistiti postojeću gužvu. Kao što vidiš, Trnoružicu od Hepa-a šamaraju sa svih strana.
Podsjećam, da je samo prije nekoliko mjeseci Hep bio glavna karika izlaska iz krize, u HEP i njegove velike investicije su se polagale sve nade u pumpanju bdp-a.
Vlada, točnije bivši prvi portpredsjednik vlade, je Hep-u otvorio veliki manevarski prostor za investicije izuzetnim povećanjem cijena struje, koje su se nama prezentirale kao umjerene, jer " to je tako u EU".

HEP je trebao biti investitior u HE Omblu, TE Plomin, glavni katalizator izgradnje LNG postrojenja na Krku... Sve je završilo nesretnom sudbinom prvog potpredsjednika vlade, koji sve ovo promatra iz zatvora, smjenom aktualnog direktora i instalacijom novog partijskog kadra na čelo HEP-a. Od glasnog i ratobornog ministra financija, kojemu je svaka druga riječ uvođenje reda u državna poduzeća, ni glasa. Zapetljao se u ratu s kumicama na placu oko fiskalizacije
Na kraju su se pojavilii strani opskrbljivači strujom, koji na našem tržištu vide sasvim solidnu priliku za zaradu, koristeći upravo industrijsku politiku povećanja cijena, koju smo sami instalirali da bi povećali Hepov investicijski potencijal, i tak smo si otpilili granu na kojoj smo sjedili.
Danas Vlada kupuje struju od GEN-I, poštujući europske regule o javnoj nabavci.
O HEP-u i trećem energetskom paketu jedva da se više i govori, restrukturiranje HEP-a u smjeru povećanje njegove konkurentnosti doma i vani ne spominje se.
A sve što se događa u HEP-u, i oko HEP-a ima karakter alarmantnog stanja i zahtijeva urgentne poteze u okamenjenoj državnoj tvorevini koja uopće ne reagira na nikakve poticaje iz vanjskoj svijeta. Jedino do čega su mudre glave iz HEP-a došle je da sebi isplate bonuse od 3.500 kuna svakom zaposleniku, zbog izuzetnih radnih uspjeha.
Nesuđeni ministre, najprije moraš riješiti ovaj vrući krumpirić.

Tko je glasao

Ma možda samo pomoćnik ministra. :-)

Ono, da mi daju da brinem samo o obnovljivima i štednji, neki budžet za poticaje, pa kako sam razmišljao - ajmo vidjet gdje su uska grla i moguće uporišne točke, da dobijemo najveći utjcaj. to je mislim suština strateškog razmišljanja. Svakako trebamo povećavati udio obnovljivih, imamo i vrlo konkretnu obavezu do 2020 i vrlo konkretno ne radimo skoro ništa.

Ovo što si naveo, fakat, prevazilazi moje snage. Samo gledam i smijem se, kaj ću, plakat neću! Nemrem ni komentirat, sve je to toliki totalni kaos... Čuj, pratim energetiku 30 godina, uvijek izvana, nisam "u igri", i svi su bili navikli - hrvatska energetika, to je HEP i Ina, i šlus. Njihovi direktori su bili jači od nadležnog ministra, direktno su se dogovarali s predjsednikom vlade. Sad se sve trese.

A čuj, nigdar ni bilo da nekak ni bilo, pa bu i s tim ipak nekak bilo! ::-P Bilo bu i obnovljivih, a tko bu ih gradili, bumo vidli!

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci