Tagovi

Jesu li tvrdnje g. Josepha Stiglitza (JS) stručne i istinite?

Nastanak sumnje u tvrdnje
JS je dobio Nobelovu nagradu iz "ekonomije" i "utjecajan" je "ekonomist".
U načelu sumnjam u «autoritete» koji koriste stručni sleng, koji umjesto potrebnog pojma u analizi koriste nadređeni pojam te koji koriste riječi koje se ne nalaze u sustavu prava (dakle one riječi koje zakoni ne definiraju).
Izbor, prema stručnim kriterijima, loših vrsta riječi omogućava (bar autori tako vjeruju) da ih se ne može prozvati za greške u mišljenju ili na pravne ili "političke" sankcije. Oni to čine zato jer ne razumiju što govore ili vjeruju da ih svi razumiju?
Te vrste riječi možda biraju da čitatelji ne bi shvatili da postoji ogromna potreba za razvojem pravnog sustava u upravljanju državom.
Što je osoba «utjecajnija» (o tome presuđuju mediji i broj prodanih knjiga koji često ovisi o snazi propagande i moći novca) u stavove osobe više sumnjam sve dok dobro ne proučim njen rad.
(Naučena lekcija za školovanja u totalitarnoj državi.)

Sumnja ili dokaz, 1.
JS kaže da se posljednjih godina bavi globalnom nejednakosti, da razlike bogatih i siromašnih postaju sve veće te da analizira kapitalistički sustav i njegove učinke. Nejednakost je prepoznata kao veliki problem pa je MMF rekao da nejednakost utječe na makroekonomiju. Sada je pitanje nejednakosti postalo bitno.

Analiza
Tema nejednakosti nije nova, nejednakost primjećujemo oko sebe stalno, već u srednjoj školi su objasnili da nejednakost traje tisućama godina, a g. Marx je odavno uočio i objasnio procese kapitalizma. I stvaranje nejednakosti.
Neke vlade su u među državnim odnosima djelovale na bogaćenje njihovih država ratovima i kolonijalnom ili imperijalističkom djelatnošću, a interno su zakonima dopustile stvaranje i povećanje nejednakosti.
Nejednakost je djelomično uzrokovala sadašnje siromašenje. Nejednakost je uvijek bitna za državu, ali je kao tema nije dospijevala do javne rasprave. Ali je sada neki serviraju, kao baražnu vatru, jer time "nagovještavaju smanjenje nejednakosti". Vjerojatnost uspjeha za smanjenje nejednakosti je slijedećem desetljeću gotovo nula.
Dvije su nejednakosti: u međudržavnim odnosima između država i u pojedinim državama između građana.
Svaka nejednakost ima svoje razloge i uzroke te načine rješavanja. Zato je govoriti o globalnoj nejednakosti sumnjivo.

Sumnja ili dokaz, 2.
JS kaže Globalna financijska kriza je nedovoljno promijenila mišljenje građana i posebno znanstvenika. Još se nije odustalo od nekih neuspješnih modela.

Analiza
Siromašenje velikog broja građana od 2008. ima nekoliko grupa uzroka:
* deregulaciju i pogrešnu regulaciju banaka i tržišta vrijednosnih papira u SAD-u
* te lošu i nedovoljnu regulaciju banaka i tržišta novca i vrijednosnih papira u EU (od rizika plasmana).
To su bili okidači i ubrzivači procesa siromašenja i gubitaka radnih mjesta.
Greške regulacije financijskog sektora omogućile su uzimanje novaca od građana i dijela poduzetnika i njegovo prelijevanje neformalnim interesima.
Uzroci procesa siromašenja i gubitka radnih mjesta prvenstveno su:
* loša organizacija države, javnog sektora i posebno središnje državne uprave, u kombinaciji s neradom, lošim radom, radom protiv javnog interesa i kriminalom. (za dio nerazvijenih država)
* države se nisu ustrojile na izazov povećanja broja ljudi, razvoja tehnologije, razvoja metoda, …..
* promjena moći u odnosima između država.
Potonja dva razloga se odnose i na za razvijene države.

Riječ "model" koju koristi JS je sumnjiva. Riječ je o elementima ustava i zakona te pravnoj nereguliranosti. Dakle, pravnoj regulaciji koja se lako može detektirati, objasniti i popraviti.
Kada se kaže model to postaje nedohvatljivo za razmišljanje i kritiku.

Globalna financijska kriza-kaže JS
* Nije globalna jer se pojava ne odnosi na sve države jednako.
* Nije financijska./A
* Nije kriza. Izraz je preopćenit za analizu situacije. I nepotreban je.

/A Pojavi u državnim i društvenim odnosima se može dati naziv po osobi koja ju je uočila, mjestu događanja, uzrocima događanja, posljedicama događanja, području događanja,.sadržaju događanja,... ovisno o tome što se želi istaći, prikriti., stvoriti pogrešan utisak,....
Stručno moglo bi biti da je JS želio reći (nagađam) siromašenje stimulirano lošim zakonima banaka i drugih aktera ili siromašenje izazvano lošim upravljanjem i konkurentnim prednostima država i njihovom moći umjesto «globalna financijska kriza»
Različito! Je li riječ o istim sadržajima iza različitih nazivlja?

Sumnja ili dokaz, 3.
JS kaže da prije tri godine rekao da su svijet i ekonomska znanost u krizi koja i sada traje.

Analiza
«Ekonomska znanost» dostupna u javnosti je fragmentirani skup teorija i metoda, teorije su između sebe nekompatibilne, postoje različite metode za iste svrhe pa je pitanje je li riječ o znanosti.
Naziv ekonomska je upitan i pitanje je što sve sadržava jer bi se u ekonomskom moglo naći stotine područja znanja različitog stupnja znanstvene spoznaje.
Riječ je o nerazvijenoj "znanosti" s nedovoljno teorija i metoda za razumijevanje države i odnosa država.
U «ekonomskoj znanosti" postoje mnogo manipulacije s "pojmovima/definicijama" i «zakonitostima» koji pogrešno tumače procese u državama. Tu su i ideološke isključivosti.

Potrebno je razlikovati dvije znanosti – javno dostupnu (pogotovo tumačenja u novinama) i onu drugu na temelju koje se ostvaruju vrhunske savjetničke nadnice i skupi poslovi intelektualnih usluga.

Teza koji neki nastoje nametnuti kao istinitu da politika toliko određuje «ekonomske znanosti» jer utječe na nju svojim vrijednosnim sudovima je glupa.
Metode neke znanosti uvijek daju egzaktne rezultate ovisno o broju varijabli koju su u metodu uključene. Jedinice za analizu su sekunde, novac, razdoblje, ……Inače nije riječ o znanosti.
Stručnjaci iz «ekonomije» određuju rezultat prema ekonomskim kriterijima, a državni dužnosnici prema državnim. Treba biti vidljivo što je prijedlog stručnjaka, a što odluka državnih dužnosnika kako bi se ocijenilo za što je tko odgovoran i mora snositi sankcije. To se ne dozvoljava ugraditi u zakone.

Sumnja ili dokaz, 4.
JS kaže da su standardni modeli bili loši. Nisu ni predvidjeli niti su riješili krizu.

Analiza – zašto nije "kriza" predviđena
Poznato je da je "kriza "je bila najavljena od pojedinaca. Ali "main stream znanstvenici"-nestručnjaci nisu se htjeli izjasniti o stavu koji je upozoravao na izvjesnost nastupa «krize». Dio «znanstvenika» je "branio" neformalne interese pa nisu reagirali.

Onaj tko je razumio "regulaciju financijskog sektora nakon krize 1929.-e» koja je postavila zaštitne mehanizme za banke i onaj koji je razumio "deregulaciju tog područja u SAD-u te što znače «izvedenice vrijednosnih papira" razumio je da će doći do sloma tržišta novca i vrijednosnih papira u SAD-u.
Onaj koji je razumio: visinu i broj plaća i mirovina u Grčkoj, dob zaposlenih za odlazak u mirovinu i ostale beneficije koji su imali građani i koji je imao saznanja o privredi Grčke lako je mogao predvidjeti što će se dogoditi u Grčkoj i njihovim vjerovnicima.
I jedno i drugo događanje se je moglo izračunati jednostavnim računskim operacijama uz pomoć kalkulatora, ako su se razumjela događanja u različitim područjima djelovanja države.

Sumnja ili dokaz, 5.
JS kaže da je financijska kriza izazvala i krizu u znanosti.
Analiza
Nedovoljan doprinos «društvenih znanosti» razvoju države je očigledan već desetljećima i stagnacija, odnosno nesposobnost "ekonomske znanosti" da predloži razvojna rješenja postoji, ali zbog drugih razloga i uzroka, a ne nedostatka novca.
Postojeća struktura elemenata znanja "ekonomskih znanosti" je nedostatna i loša. Elemente takove strukture povezuju loša načela i loša vjerovanja – "zakonitosti" te ideološke gluposti.
Čini se da se još desetljećima ta "znanost" neće moći razviti iako postoje sve predispozicije u obliku dostupnog znanja na tržištu i u javnosti da se učini razvojni skok znanosti i države.

Sumnja ili dokaz, 6.
JS kaže da se do 2014-e Europa i SAD nisu oporavile. Rast nije onoliki koliki bi bio bez krize.
Razgovara se o uzrocima i razlozima dugotrajnog lošeg razdoblja koje će se nastaviti. Ili drugačije,
zašto standardne teorije ekonomskog oporavka nisu uspjele odgovoriti na pitanje zašto se privrede nisu oporavile i postale stabilne.

Analiza
Svakom i malo obrazovanijem stručnjaku koji je zavirio u Marx-ov Kapital, koji poznaje organizacijske metode te metodu kalkulacije bi trebali biti jasni uzroci i razlozi siromašenja.
Ali onima koji vjeruju da Marx griješi te ne poznaju metode za organizaciju procesa i povećanje konkurentnosti ili onima koji imaju napuhani ego nisu jasni uzroci.
Stvarni razlozi su:
* Većina "ekonomskih analitičara" uzima financijske podatke koji su za razvoj države od sekundarne naravi pa zato ne mogu razumjeti primarne uzroke i razloge destrukcije koje čine državni upravljači vlastitim državama, a niti način početka i održavanja stalnog razvoja država.
Analiza podataka iz proteklog razdoblja objašnjava što se je dogodilo.
* Destrukcija koji dolaze izvan države jer se restrukturiraju odnosi između država je velika.

Osim već naprijed nabrojenih uzroka i razloga povećanog siromašenja i nemogućnosti zaustavljanja i preokreta trenda siromašenja u bogaćenje građana važno je istaknuti da su:
* organizacija države, posebno vlasti za ovakav broj ljudi i ovakav stupanj tehničkog i tehnološkog razvoja neodgovarajući i da destruiraju građane i poduzetnike
* javni sektori su postali parazitsko destruktivni jer favoriziraju one subjekte koji moraju na hijerarhijskoj ljestvici prihoda pasti, a sada se nalaze na visokim mjestima samo zbog loših pravila zakona ili pogodovanja neformalnim interesima.

Komentari

ne razumijem točno što kaže Stiglitz a što ti

rodjen,

za nas koji nismo ekonomisti, pomoglo bi, da
1. citiraš originalni istup, rad Stiglitza, ili više njih na koji se onda osvrćeš
2. ukratko izložiš, nerascjepkano, nego u komadu, kako ti vidiš/doživljavaš/ Stiglitzove stavove i onda izneseš svoje argumente

jer ovako je jadni g. Stiglitz na vjertometini, i iako ja ne sumnjam u tvoje dobre namjere, nije jasno batinaš li ti pravog čovjeka, pravim argumentima, ili neki lik koji poput sjene na zidu više utvara i projekcija nego živo biće

Jer, ima vrlo dobrih, i vrlo važnih stvari koje si rekao.
I manje sposoban ekonomist od Stiglitza mogao bi uz kalkulator izračunati da bi Grčka prema omjeru zarađenog i potrošenog mogla u bankrot
Dan, danas je teško povjerovati da je skupina crnih samohranih majki, koja je pokupovala kuće koje po prihodima nije mogla, uzrok globalnog financijskog sloma.

Dakle, dobar tekst, ali volio bih malo određenosti,
jer bi onda i zaključci, koji se odnose i na našu sadašnjost i budućnost bili
bliži

luka

Tko je glasao

Izgleda da je i Papa

pročitao ovaj tvoj esej...sudeći kako je danas " oprao " birokrate u EU parlamentu...

--da se malo gorko našalim

ps. zar se nismo čudili tko je sve dobivao te neke nagrade za svašta nešto...naročito za mir..

sve dobro...

Tko je glasao

...da, dnevnik (esej) ja

...da, dnevnik (esej) ja dobar. I postavlja legitimna pitanja bez nekog respekta prema autoritetu...
Ali i uzaludan...
...u neskladu s vremenom i mjestom, jer traži pristup zdravog razuma ukupnosti društva i prirode
...traži da se oni koji se osjećaju jačima od gravitacije povinuju prirodnoj sili.
A to ne ide. Oni se niti ne osjećaju znanstvenicima egzaktnih znanosti, već se smatraju inženjerima socijalnog inženjeringa kojima je dozvoljeno sve što si zamisle....
...oni se vide ribarima ljudskih duša.
...ne treba zaboraviti da je prvi postulat svih ribara ljudskih duša....
...i onih što se tek spremaju ribariti i onih što su već usješno ljudsku naklonost ulovili...
...kad´ stvari postanu ozbiljne, laži...
...i tako kroz povijest, samo se tome danas veli "socijalni inženjering", voluntarizam protiv prirodnih zakona,...
...stalna prisila da se svaki problem vidi u toj jednoj aktualnoj dimenziji a ne kao proces koji je doveo do problema,...
...ideološka borba za prevlast omnipotentnih s vlašću u rukama vs. potencijalno omnipotentnih bez ovlasti ...(s naglaskom u svih na "potentni").
Autsajderi koji u dobroj vjeri pokušaju raščlaniti toteme tu samo dobro posluže da socijalni inženjeri, (jer drugih znanstvenika društvenih znanosti više nema, svi su istog cilja) jednostavnije detektiraju slabe točke svojih agendi.
Šteta dobrohotnog truda....

Tko je glasao

odgovor indianu od rodjena

* Oprez kod riječi autoritet. Autoritet je netko koga si osobno prihvatio kao važnog i tebi je autoritet.
Inače je riječ o nametnutom podmetnutom, lažnom, nasilnom,,,,,autoritetu
Ja sam napisao svoje mišljenje g. Stigliz svoje.

* Tekst ne može biti uzaludan. On je uspješan ako ga jedan osoba razumije čak i djelomično, čak i ako je samo autoru teksta pomogao na nešto razumije.

* Tekst je uvijek u skladu s vremenom i prostorom jer ga je tada autor napisao, Tekst može kasniti i raniti u odnosu na zbivanja.

* Nije šteta truda. Ti si ga pročitao, a možda čak i broj klikova odgovara broju čitanja.

rodjen

Tko je glasao

...k´o što rekoh, Šteta

...k´o što rekoh,
Šteta dobrohotnog truda....

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci