Tagovi

Jesu li nam potrebne političke stranke?

U zadnjjh nekoliko godina u Hrvatskoj se stalno govori o nekakvim promjenama. Promjena politike, promjena vlasti, političkog uređenja itd. U osnovi se kritika svodi na to da je Hrvatskoj potreban neki novi, treći put. Čak i neki koji su vladali ili još uvijek vladaju, poput predsjednika u odlasku, govore o potrebi osnivanja neke nove, Druge Republike. Kažu, dosadašnje stranke koje se izmjenjuju na vlasti su dokazale da su lopovske i nesposobne. Moramo ih mijenjati. Stalno se izmjenjuju HDZ i SDP, a ni jednoj od tih stranaka i njihovih političkih i interesnih priljepaka nije u interesu interes društva ni dobrobit društva i Hrvatica i Hrvata, građana i seljaka.
Uistinu, treba li mijenjati sistem, lustrirati komuniste, ubojice i lopove, zločinačke organizacije i zabraniti im rad? Što se dobija time?
Osim toga, prije 20tak i nešto godina, promijenili smo i državu, politički sustav, ekonomski model, izašli iz jedne asocijacije, ušli u drugu....razmislimo malo....mi smo u kratko vrijeme promijenili toliko toga. Trebamo li mijenjati još nešto? I zašto?

Osobno smatram da je ovakav politički model zastario. Stranke postoje, ali rade samo za dobrobit vlastitih članova. Osnivanje novih stranaka i njihovo približavanje vlasti, donosi i njihovu automatsku korupciju i pri tome ne mislim samo na materijalnu korupciju već sveukupnu. Nakon nekog vremena svi ti Laburisti, Orasi, Hrastovi, Zidovi...postaju novi SDPovi i HDZovi, manje ili više jaki. Promjena? Izgubila se po putu i razvodnila.
Pa kako onda išta mijenjati?

Uostalom, kako stranke djeluju? Djeluju u Saboru, npr. i izglasavaju zakone. Tamo njihove rukice skaču, ali skaču onako kako gazda kaže, bez vlastitog razmišljanja. Sluša se glas stranke, slijedi se stranačka politika. Ako ta politika vodi povijesnim podjelama ili ideološkim podjelama, onda se tako i glasa, Ima li to svrhe? Pogotovo ako pogledamo i vidimo da u Hrvatskoj nema ideologije, nema ljevice ni desnice, tj. niti se ljevica nalazi u strankama niti se desnica nalazi u strankama. Toga nema, ali mi svi volimo jednostavne stvari, pa onda kažemo da je SDP lijevo, a HDZ desno, mada to nije točno.

Uzmimo na primjer, da mi se u HDZu sviđaju neke stvari ali mi se ne sviđaju neke druge, a isto tako i u SDPu mogu naći stvari koje mi se sviđaju i one koje mi se ne sviđaju. Koga podržati? Ne želim ni jednu, a što ću onda? Super ideja, idem osnovati svoju stranku. Međutim sa nekom novom strankom ne mogu doći na vlast. Jer vlast imaju one stranke koje imaju infrastrukturu, ukratko, koje će svoje članove i njihove obitelji postaviti na pozicije moći i vlasti. Bila to pozicija direktora lokalnog vodovoda ili predsjednika uprave HEP-a, nebitno je. Bitno je da stranka ima te mogućnosti. Kao takva, lakše će dobiti i simpatije i glasove svojih ljudi. A to je dovoljno za osvojiti vlast.
Novoosnovana stranka to ne može. Ono što može je dobiti nekoliko mjesta u Saboru i tamo pričati o čemu se zalaže. S vremenom, Laburisti, orasi, hrastovi i zidovi dosade ljudima jer samo pričaju a nikakve koristi od njih. I onda se ljudi vrate prokušanom HDZ/SDP modelu ili, još bolje, odustaju od glasovanja.

Pa kako onda?

1. Najnovija promjena koja se događa je ona koju provodi Udruga Franak. Skupina ljudi koji nemaju nikakvog zajedničkog interesa osim onog vezanog uz kredite u francima. Nikakav drugi interes ne postoji, politička razmišljanja su im toliko heterogena da se ne bi vjerojatno mogli složiti ni oko čega. Ali mogu se složiti oko toga da se franak vrati na 4 kune, kamata na 4 posto i da se svi franački krediti pretvore u kunske. Pravosudnu bitku, dio, su dobili. Drugi dio se vodi još uvijek, a političke bitke upravo dobijaju. Njihove savjete i mišljenja preuzima vlast, trenutni SDP. Dokle će to doći, pitanje je, ali Udruga Franak je već sad u Hrvatskoj obavila ogroman posao.

2. Još jedna Udruga, ili inicijativa, "U ime obitelji", uspjela je promjeniti hrvatski Ustav. To je inače vrlo teško, pogotovo kad imaš kompletnu vlast protiv sebe, medije itd. Međutim, oni su uspjeli, mada se radilo o jednoj rečenici. Uspjeli su još nešto...vratiti referendum kao način borbe za politička prava i interese. Danas se svatko prijeti referendumom. Vlast se toliko boji referenduma da trenutno pokušava ograničiti mogućnosti raspisivanja referenduma. Hoće li uspjeti, vidjet ćemo. UIO nije stala samo na jednoj rečenici, već je krenula i na promjenu izbornog sustava, opet referendumom. Tu nije uspjela, ali je donijela u javnost temu popisa birača i manipulacije istim.

3. Budući da su i branitelji dosta heterogena populacija, jako je teško i njih okupiti na nekakvom političkom programu, ekonomskom ili nekom drugom, ali relativno ih je jednostavno okupiti oko nekih kratkoročnijih ciljeva, smjena ministra, blokada donošenja novog zakona ili traženje donošenja ustavnog zakona. Kroz zadnje prosvjede branitleji su uspjeli učiniti ono što godinama nisu mogli. I što je paradoksdalno, s ulice su polako ušli i u institucije koje se do sada nisu obazirale na njih. Navodni bivši krajiški obavještajac je maknut s mjesta upravnog vijeća u dokumentacijskom centru Domovinskog rata, zakon o mirovinama je suspendiran do daljnjeg, veteranska bolnica je odjednoim osnovana a naveliko se raspravlja i o mogućnosti postavljanja zakona o braniteljma kao Ustavnog zakona. Ideja koja je potekla od Jadranke prije nekoliko godina.

4. Poplave koje su pogodile Slavoniju pokazale su još jednu stvar. Država je ispala neefikasna, spora, nebrižna i aljkava, Toliko aljkava da čak i predsjednik vlade kaže kako bi on osobno tužio državu da je na mjestu stradalnika. Toliko aljkava i nesigurna u sebe da je putem facebooka Vlada pozivala Hrvatice i Hrvate,. građane i seljake, da novce za pomoć stradalima doniraju nevladinoj organizaciji, Crvenom Križu. A čak i nakon prvog udara vode, čak i nakon nekoliko dana od početka poplava, na teren su različite nevladine udruge slale vlastite dobrovoljce na radove i pomoć. I tu je država kasnila, toliko da je ministarstvo branitelja pozvalo branitlelje da se uključe nakon što su branitlejske udruge već bile nekoliko dana na terenu.

Možda moje misli nisu dovoljno precizne, ali čini mi se da država i njene institucije postaju sve slabije. Političke stranke brinu o vlastitim interesima i materijalnim interesima vlastitog članstva. Većina naroda je isključena iz bilo kakvog institucionalnog djelovanja u društvu ili državi. Od njih se čak ni ne očekuje da izađu na izbore. Dapače, još bolje da ne izlaze.Angažirati se kroz stranke i boriti za neku ideju postaje sve manje učinkovito.
S druge strane, različite udruge i inicijative postaju sve moćnije i utjecajnije. Kroz neke institucije i van institucija djeluju na politički i društveni život i utječu na zakonodavce i moćnike. Lobiranje? Nije samo to u pitanju, već niz akcija koje se poduzimaju kako bi se stvari mijenjale u željenom smjeru.

Je li onda potrebno osnivanje nove stranke? Mislim da nije, dapaće, većinom postaje kontraproduktivno. Nasuprot tome, djelovanje kroz tzv. civilno društvo donosi slobodu djelovanja, veće mogućnosti pritiska na igrače u državi, a i bolje mogućnosti financiranja. Također, ako se udruge zalažu za točno određene ciljeve, onda im je i članstvo ili podupiratelji bolje organizirano i homogenije.Još bolje, mogućnost osnivanja udruga koje će biti kratkoročne i za jednokratnu uporabu. Samo za određeni cilj.

Komentari

Stalno se izmjenjuju HDZ i

Stalno se izmjenjuju HDZ i SDP ...
... zato što na izborima dobivaju najviše glasova birača.
Činjenica je da su to dvije najbolje organizirane stranke koje najbolje prodaju svoj politički proizvod ... ili je možda bolje reći: koje imaju najviše kupaca za svoj proizvod. (Ne ulazim u komentiranje kvalitete proizvoda.)

Sva ova jadikovanja i jamranja kako je to loše i kako Hrvatska zaslužuje bolje, neki treći, peti ili deseti put, podsjeća me na komunjare koji su govorili kako je socijalizam odlično zamišljen, ali nije uspio jer narod nije dobro shvatio. Eto, narod nikako da shvati da HDZ i SDP nisu dobro rješenje pa već godinama, uvijek iznova većinski glasa za njih.

Za tu situaciju postoji nekoliko mogućih rješenja:
- promijeniti narod;
- prepustiti se tumačima narodne volje koji će određivati što je za narod najbolje;
- organizirati se tako da politička ponuda nadmaši ovu HDZ-ovu i SDP-ovu.

Tko je glasao

Političke stranke su

Političke stranke su upropastile mnoga mala mjesta i općine.
U malim mjestima su stranačke liste samo dovele do podijela koje koče razvoj.
I onda umjesto da glasam za onog malog Stipu Jurinoga koji je vrijedan, pošten i sa svojom ekipicom je pokrenuo društveni život u selu, očistio smeće oko škole, osnovao sportsko društvo, aplicirao u EU fondove za projekt opismenjavanja ja ću glasati za lokalnog pijanca iz HDZ-a da se ne bi vratila crvena aždaja. Ili ću glasati za lijenčinu iz SDP-a da me HDZ ne bi opet opljačkao.

Kad bi to Ustavom bilo moguće ja bih zabranio stranke u općinama i gradovima koji imaju ispod određenog broja stanovnika.
U općini s 1000 stanovnika mi biramo stranačke liste!?! Kao da je važno koja je stranka netko s kim sam odrastao i znam sve njegove vrline i mane.

U nekim mjestima je to prepoznato, pa su nestranačke liste osvojile izbore, ali u većini zemlje smo prezatrovani politikom i umjesto kanalizacijom bavimo se odnosom neke stranke prema npr. vjeronauku u školi. Kao da je to nešto jako važno za napredak sela moga malog.

"Isto i jednako nisu ni isto ni jednako."
silverci

Tko je glasao

moguće je no ne samo tako parcijalno

kako spominješ.
Odavno napisah riješenje koje dotiče i parcijalu koju spominješ no nju riješavam ukidanjem statusa Gradova i Općina za sela tipa uhh da ih ne nabrajam silne ...
Ona naime predstavljaju partitokratski karcinom. Onako još u kolijevci se rađa " ti meni ja tebi " delegatska "demokracija"... Od Mjesnog odbora do Parlamenta put je za neke koji vrijede nepremostiv, a za one koji se poginju na ine načine - kratak. Zato nam i jest kako nam jest. Ždere nas karcinom partitokracije.

Provinciopolis

Tko je glasao

odlično pitanje

obzirom
1. da sami političari vječno tvrde kako upravljanje treba dati privatnicima ( pritom im ja jebem majku jer ne kažu da onda njih ne treba tj.da nam kroz silne "institucije" masno otimaju pare
2. da smo po broju stanovnika ( a ni površinski nismo daleko ) kvart Londona pa bi jedna "neovisna lista" itekako mogla upravljati tom bananom kojom volimo zvati Republika.

Zaključak - u zabludi smo opet i to temeljnoj, a temelji su osnova koja nas drži ili ruši - naime mi NE živimo demokraciju već nas pod njenom krinkom izrabljuje partitokracija

Provinciopolis

Tko je glasao

Neki su došli do toga da otkrivaju civilnu družbu .:-)

Ah, nostalgija... vraća me u mladost, kad sam čitao zbornik "Socijalistična civilna družba?" (na slovenskom) i masu drugog, pa počeo i sam to propagirati pa pače i činit (protiv nuklearnih elektrana, za priznanje prigovora savjesti obavljanju vojničkih dužnosti, sloboda organiziranja udruga, slobodni izbori...). Pri ćemu treba imati na pameti razliku između pojmova "građansko" i "civilno" društvo (iako se ne drži toga dosljedno u praksi, u bitnom kako smo to 1980-ih preuzeli od Slovenaca a ovi od Nijemaca i drugih, prvo je klasičnoi pojam, individue, poduzeća, tržište, ugovora, a drugo je područje ne-profitnog udruživanja i društvenog aktivizma).

A za radikalno odbijanje političkih stranaka, preporučam za čitanje "Pravci razvoja političkog sistema socijalističkiog samoupravljanja", od Edvarda Kardelja. "Pluralizam samoupravnih interesa", što će nekom stranke? Samo treba uvesti Vijeće udruženog rada i samoupravne interesne zajednice i sve super! :-)

Druga varijanta sličnog organiziranja određenog pluralizma u društvu a bez stranačkog pluralizma je fašistička Italija, a treći Gadafijeva Libija. Na ljevici pak idejni korijeni u 19. st. kod anarhista, naročito Proudhon i Kropotkih.

Gledajući međutim primjere iz prakse, uočavamo da se nikad nije radilo o stvarno nestranačkom, nego o jednostranačkom sustavu.

Zato pitanje realnoga odabira može biti: KOLIKO nam stranaka treba?

Tko je glasao

Zato pitanje realnoga odabira

Zato pitanje realnoga odabira može biti: KOLIKO nam stranaka treba?
dvije velike i jedna mala, tako da se stranačke koalicije reduciraju ili na veliku koaliciju, ili na koaliciju jedne velike i jedne male stranke. Tako bi se mogla formirati relativno stabilna i efikasna vlada, koja upravlja zemljom iz Markovog trga 2, a ne iz stranačke centrale.

Tko je glasao

2+1

pa to zapravo i imamo...pokazali su i ovi zadnji izbori..

sdp ima svoje penzionere a hdz ima svoje umirovljenike..sdp ima svoje klijente i kumove..hdz ima svoje klijente i kumove..

nemamo klasične ljevice i desnice ..imamo deklarativnu ljevicu i desnicu..

sve dobro...

Tko je glasao

Hrvatska je članica Europske

Hrvatska je članica Europske unije i europske političke formacije u velikoj mjeri uvjetuju kakvu mi imamo političku scenu.
Naše dvije najveće i jedine političke stranke (ostali su klijentelističeke grupice) korespondiraju euro konzervativcima i euro socdemokratima. Liberala mi uopće nemamo pa nemamo ni veze sa euro grupom s takvim programom.
To ne može biti drugačije jer država inače potpuno gubi kontakt sa (kon)federacijom čiji je član. Koliko su te stranke lijeve ili desne, to je sada već sasvim drugo pitanje.
Vidio si i sam kako je završila storija tvojih laburista u Euro parlamentu. Niste imali nikakvu europsku komponentu, pa ste završili u grupi sa portugalskom i grčkom komunističkom partijom.
A kada ne postoje aktivne veze sa euro političkim životom onda se desi ovo šta se sada desilo. Zemlje eurozone su zatrpane eurima s kojima će zatvarati svoje vlastite dugove, a mi promatramo sa strane, i kako kaže naš mladi ministar financija, gledamo "kako ćemo se jeftinije zadužiti".

Tko je glasao

Liberala mi uopće nemamo pa

Liberala mi uopće nemamo pa nemamo ni veze sa euro grupom s takvim programom.
Otkud ti to? Naravno da imamo.

HSLS je punopravna članica Liberalne internacionale.

http://www.liberal-international.org/editorialIndex.asp?ia_id=523

U Alijansi liberala i demokrata za Europu su tri članice iz Hrvatske: HSLS, HNS i IDS.

http://www.aldeparty.eu/en/members/political-parties

U ALDE grupi u EP su Jakovčić i Radoš.

http://www.alde.eu/alde-group/alde-meps-list-member-european-parliament/

Tko je glasao

I Jakovčić i Radoš su

I Jakovčić i Radoš su politički trgovci. tako su i došli do parlamenta. Njihove stranke nemaju nikakve programatske veze sa ALDE grupom. HSLS više i nije stranka, a HNS doma zastupa anti-liberalnu politiku državnog vlasništva i državnih intervencija preko energetskih monopola. Hrvatska nema liberalne stranke, osim ako ti ne misliš da su Budiša, Đurđa Adlešić, Vojković, Darinko Kosor liberali
Jedino HDZ i SDP drže vezu sa svojim političkim grupacijama u EU parlamentu, što je i logično s obzirom na to da su ipak političke stranke sa razvijenom stranačkom bazom, infrastrukturom, programom i ljudima.

Tko je glasao

Ne znam koliko su sva ta

Ne znam koliko su sva ta povezivanja stranaka čvrsta, ali formalno, jesu upravo u tim asocija,a. A u svakoj ima velikih razlika. Liberala ima svakojakih. :-P

Kao što kažeš da nisu "pravi liberali", isto bi se moglo reći da HDZ nisu pravi demokršćani i da SDP nisu pravi socijaldemokrati. Beskonačna tema.

Još je "Lista za Rijeku" u Euroean Free Aliance", grupaciji regionalističkih stranaka u koje su u drugim pitanima lijeve i liberalne - za razliku od nekih konzervatvnih), a ORaH u Europskoj zelenoj stranci.

Tko je glasao

povezivanja stranaka su vrlo

povezivanja stranaka su vrlo čvrsta, posebno kad oni s druge strane imaju interes sakupljati glasove za neke svoje programe. EPP izdašno i efikasno podržava svoije sestrinske stranke u E-uniji, od kampanja pred izbore do lobiranja za korištenje eu fondova. Za uzvrat se traži na sjednicama Europskog vijeća, Ministarskog vijeća i Komisije bezrezervna podrška njemačkom modelu stabilizacije proračuna, smanjenju vanjskog duga i štednji. To ćeš vidjeti uskoro kad HDZ pobijedi na parlamentarnim izborima. Karamarko će morati izvršiti obećanje koje je dao I CDU i EPP-u. Kad sve to napravi neće izdržati ni dvije godine mandata, ako ne uspije radikalizirati neku temu koja bi naciju mogla držati na okupu četir godine.

Tko je glasao

nažalost @hlad

tomu je tako i to je realpolitic... kad upadneš u hladnu vodu ne pitaš kako se ta rijeka zove nego pokušavaš plivati

mi smo još uvijek zemlja u tranziciji...........

sve dobro...

Tko je glasao

tranzicija predugo traje, uz

tranzicija predugo traje, uz ovakav tempo može se desiti da iz euro lige završimo u balkanskoj zoni.

Tko je glasao

mi smo još uvijek zemlja u

mi smo još uvijek zemlja u tranziciji...........

Tranziciji prema čemu?
Kad kod nas završi "tranzicija" EU bude već debelo "jugoslavija"
eto, počeli su štampati ojriće ko ameri dolare, da ne velim jugosi dinare
dakle eu ide smjer "jugoslavija", samo još da prepuste tvornice radnicima i eto ga
samo me zanima jel buju njemci-srbi a francuzi-hrvati !?
jer neko bu htel biti glavniji od glavnih, pitanje je dana.
:-)

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci