Tagovi

Jednake šanse za sve?

Kako je počelo proljeće i polako se približava i ljeto, a s njim i sezona upisa na fakultete, vrijeme je još jednom podsjetiti se nekih tužnih realnosti odnosa prema studentima u Hrvatskoj.

Na papiru je sve prekrasno, svi imaju pravo na visoko obrazovanje pod jednakim uvjetima, itd.

U stvarnosti, u Zagrebu studira oko 58000 studenata (sve podatke vadim iz Izvješća o radu Sveučilišta koji je dostupan na Internetu). Od toga su (sve ću brojeve zaokružiti):

  • 31000 iz Zagreba i Zagrebačke županije;
  • 26000 iz drugih krajeve Hrvatske;
  • 940 iz inozemstva.

Možemo pretpostaviti da je jedan broj studenata iz Zagorja, Karlovca, Siska, dakle da može svaki dan putovati na studij. Međutim, sigurno je oko 20 tisuća iz daljih krajeva; nije baš jednostavno svaki dan putovati iz Požege, s Brača ili iz Imotskog.

Međutim u studentskim domovima u Zagrebu ima tek 7160 kreveta (vidi Jutarnji)! Uvijek se hvatam za glavu pred ovom nevjerojatnom brojkom. Je li moguće da je samoupravni socijalizam, najhumaniji sustav na planeti i šire, tako zapostavio studente i de facto smanjio mogućnost studiranja za one koji ne uspiju dobiti sobu u studentskom domu, a nemaju novaca za iznajmiti sobu na slobodnom tržištu? Nemoguće! Sigurno je neka greška.

Da ne govorimo o tome da oni iz Zagreba i okolice nemaju trošak od 130 kuna mjesečno za smještaj. Nije mnogo, ali je za deset mjeseci 1300 kn. Ako netko ima dva djeteta na studiju, 2600 kn. Nekome to nije malo, nekome je to dobra dio mjesečne plaće ili cijela plaća. Nekome ode cijela mjesečna plaća samo na smještaj djece-studenata.

Ako je već taj nehuman sustav, u kojem su Hrvati bili potlačeni narod, potirao i mladu hrvatsku inteligenciju, ne bi li se s osvitom slobode i rađanjem neovisne Hrvatske takva napravda ispravila i konačno krenulo u toliko željeno društvo znanja? Na riječima da, u praksi ne.

Sjetimo se da je još u 1990-im bilo mnogo govora o tome da će cijela vojarna istočno od Travnog biti studentski dom, ali ništa od toga. Što je s 'kampusom'? Još ništa, što se smještaja tiče. Evo, piše u Jutarnjem da će se napraviti još dvije zgrade s ukupno 450 kreveta u studentskom domu na Savi. Tim tempom, nedostajajućih 13 tisuća kreveta će se izgraditi za 28 godina...

O "humanosti socijalizma" se može puno govoriti. Uvijek se iznova začudim kad vidim pješačke pothodnike u Novom Zagrebu, nijedne rampe za invalide, nijednog prolaza za bicikle, ako netko gura dijete u kolicima mora ga nositi niz i uz stepenice... a nije da nije bilo mjesta za napraviti tako nešto. O tome treba posvetiti poseban članak.

Komentari

Koliki je postotak ljudi u

Koliki je postotak ljudi u Hrvatskoj koji su započinjali a nisu završili fakultet? Nađoh kratkim googlanjem ovaj komentar:

"Ministar, naime, tvrdi da od svih upisanih studenata, studij završi samo 21 posto, a samo 7 posto studenata studij završi u roku."

Ministar je gurano neku reformu pa recimo da je umanjio i zaokružimo na trećinu. Dakle od onih 50 000 (studentska populacija je u zadnje vrijeme porasla, ako ih je danas 58 000 onda ih je 1989 vjerojatno bilo 50 000) oko 16 000 bi završilo studij. Recimo da su pola nezagrepčani, dakle trebalo je za njih 8000 kreveta. A bilo ih je 7000. Ne zvuči baš nehumano, zar ne, čak je u margini greške mog brzinskog računa.

Kriteriji za dobiti dom su uvijek bili neka kombinacija imovinskog stanja i ocjena, tako da čak i uz mito i korupciju oni kojima je trebao dom a zaslužili su ga, mogli su ga i dobiti. A oni koji ga nisu mogli dobiti... budimo realni, stanarine nisu bile nedostupno visoke.

Slažem se s opinioiurisom, studiranje u Jugoslaviji je bilo vrlo jeftino (diskutabilno je je li bilo prejeftino, mišljenja sam da ako treba i rasipati novac, treba na studente a ne na mostove) i to se teško može ponoviti.

Tko je glasao

Trebaš krevete bar za sve

Trebaš krevete bar za sve na prvoj godini. Imaš na internetu broj upisanih po godinama, nema dovoljno ni za prvu godinu. Ne možeš znati tko neće završiti ako su se ljudi tek upisali...

Tko je glasao

Jednake šanse se mogu

Jednake šanse se mogu diskutirati i na drugi način - pripadaš li nekoj privilegiranoj grupi (djeca zaslužnih po nečemu) ili nekoj od socijalnih kategorija npr. prema primanju roditelja.


Izvor za prikaz: http://www.iro.hr/userdocs/File/pno2008/ppt/8_Matkovic.pdf

Prema prikazu (iz 2004.g.) radnicima se ne piše dobro. Tek svako četvrto-peto dijete iz prve dvije grupe idu na studij.  Ne vjerujem da je stanje danas bitno drugačije. Jednakost šansi umanjuje i prekoredno upisivanje (po zaslugama roditelja - branitelji i sl). Bilo bi dobro vidjeti uspjeh studiranja studenata upisanih prekoredno, prva generacija bi trebali biti završeni prvostupnici.

Tko je glasao

Zato neke države imaju

Zato neke države imaju stipendije i slično za siromašnije skupine, da se stvar izjednači.

Ne znam jesu li u prikazu samo oni koji su na teret ministarstva, jer dosta ljudi plaća svoj studij, a oni će jasno biti iz bogatijih skupina...

Tko je glasao

Na linku je desetak tabela,

Na linku je desetak tabela, među njima i razdioba strukture studiranja uz plaćanje - ne plaćanje.

Za studenta ili studenticu koji nisu iz Zagreba, iz osobnog iskustva znam da studiranje na teret ministarstva (bez prava na dom) za sedam semestara u redovnom studiranju stoji preko 30.000 eura. To su troškovi bez literature, garderobe, kozmetike, godišnjeg odmora, putovanja i ulaznica za skuplje kulturne događaje. Preostaje još tri semestra do kraja.

Računati se može za budućnost na način da mladi roditelji za svako dijete moraju od rođenje svaki mjesec stavljati na štednju za studiranje najmanje 200 eura mjesečno. Za dvoje djece to iznosi skoro jednu plaću trgovca.

To je sada cijena studiranja. Imperijalizam, globalizacija i naša praksa vezano za stipendiranje vodi tome da će samo bogatiji moći na studije.

Tko je glasao

Za studenta ili studenticu

Za studenta ili studenticu koji nisu iz Zagreba, iz osobnog iskustva znam da studiranje na teret ministarstva (bez prava na dom) za sedam semestara u redovnom studiranju stoji preko 30.000 eura.

Misliš samo na direktni trošak za roditelje/studenta, zar ne? To treba usporediti s troškovima da je ta osoba ostala doma (i doma trebaš nešto nositi i nešto jesti) pa vidjeti koliki je dodatni trošak.

Tko je glasao

a ti nemaš djecu? jer da

a ti nemaš djecu? jer da imaš, pitala bih te što s čime uspoređuješ.

sad kad pamet, poštenje i marljivost nisu na cijeni već od vrtića, kad na upisu djeteta u prvi osnovne mobitel spada u školsku torbu (preporuka učitelja - jer ne znaju u koje vrijeme koji dan završi nastava) sad ti meni objasni što su fiksni a što varijabilni troškovi za djecu?

moja su djeca odrasla, žive svaka svoj život, sad tek mogu reći koliko su me koštale ako se to tako može nazvat, i tvrdim da će svakog dana manje roditelja to moć podnijet....

Tko je glasao

Fiksno je kad djetetu treba

Fiksno je kad djetetu treba kupiti cipele i hlače, pa treba ih gdje god bio. Varijabilno je kada treba dati povrh toga još 200 € za iznajmljeni stančić u Zagrebu, pa za dolazak kući bar jednom mjesečno parsto kuna, pa dodatni troškovi za hranu (iako bi jeli i doma, ipak je nešto skuplje).

Kažem da treba procijeniti koliko studij košta više nego da dijete sjedi doma. To je svakako različito ako netko (npr. ja) živi cijeli život u Zagrebu na dvadeset minuta hoda od svih mogućih fakulteta (dakle u centru) i ako živi parsto kilometara daleko. Onda možemo ocijeniti koliko bi realno stipendija trebala iznositi.

Ima škola gdje djeci zabranjuju nošenje mobitela u škole (zbog igranja pod satom). Znam i neku djecu koja su mobitel (vrlo nedavno) dobila tek u 12. godini.

I ja tvrdim da to ljudi teško podnose (teško je prognozirati budućnost), to je i tema mog članka. Da je smještaj u domu garantiran za sve, ipak bi bilo bolje. Nemam djecu, pogotovo ne fakultetsku (malo sam premlad...).

Tko je glasao

Kao prilog raspravi i za

Kao prilog raspravi i za orjentaciju, i pored sveopćeg kokošarenja desetljećima i zahvaljujući toma, samo Zagreb i sada ima cca 10.000 državno-gradsko-društvenih stanova raznih veličina u raznim dramatičnim i iscrpljujućim fazam i procesima kokošarenja i muljanja s tim, tisuće manjih poslovnih prostora i prilično velike količine javnog prostora, sve neiskorišteno i društvo i sustav to sustavno opslužuju i plaćaju.

To je vezano i duboko prožeto sa državno-gradskim ali i posve nezakonitim pravilima i praksama tzv. akademske zajednice, troši prekomjerne milijrade kuna godišnje pa i sada.

Samo male nijanse slabosti oko toga inače naoko super moćenog i namdoćnog sustava napretka, a za koje ne treba napor nego je potrebno samo smanjenje napora za 10 % i nešto malo propuha

mogle bi taj tren rješiti sve potrebe i drame ne samo za studente i ne samo one izvan mijesta studija nego i učenike, sve osnovne društvene elemantarne potrebe za prostorom itd.

i ujedno dati malo spasonosnog zrak i daha turboelitni divizijam koje dugo bez zraka i daha izgaraju u teškim rovovskim bitkama, za nas i naše spasenje.

Dakle, samo malo slabosti, smanjenja napora i osim potreba bi rješili jednu dugu i složenu humanitarnu dramu, koja prijeti katastrofom u kojom bi nam turboelitne divizije, pa i naj svjetske akademske snage, lako mogle definitivno otiću k vragu i kada izvana vidite sve oko pa i fantastično. U pokušaju orjentacije, na prvi pogles se da vidjeti da veća turbosupješnost nosi turbodramu, tako da trubospješna žarišta i točke pucaju pred našim očima a mi kao da nemamo veze s tim. Ja sam oko toga ogugalo i beskrupulozan, kao gradonačelnik neću ni mrdnuti oko toga spašavnja (a elementarne potrebe ću, kako sam dao u programu rješti brzo i jednostavno), ali neki malo svježijih softvera i osjećanja možda to drukčije doživljavaju, možda postanu vojske spasa.

Tko je glasao

napravio si dramu oko 130 kn

napravio si dramu oko 130 kn mjesečno za smještaj u domu, a jasno je da je cijena simbolična.
ono oko čega treba napraviti dramu je kao prvo broj mjesta u domovima, kao drugo osobito stanje u tim domovima koje je apsolutno ispod svakog kriterija, kao treće sumnjiva i netransparentna podjela mjesta u "boljim" domovima.

..............................................................................................
Get your facts first, then you can distort them as you please.

Tko je glasao

Nisam napravio dramu. 130 kn

Nisam napravio dramu. 130 kn nije besplatno. Godišnje je otprilike kao za školske knjige za osnovnu školu, pa i više. I oko toga se vodila lijepa rasprava.

Najsimboličnija cijena je 0 kn.

Ukazao sam i na broj mjesta u domovima. Stanje u domovima je kako-tako, u nekima bolje, u nekima dosta loše. Treće proizlazi iz malo mjesta, ako je mogućnosti malo, a potreba puno, ulazi korupcija...

Tko je glasao

ha? gdje sam ja rekla da je

ha? gdje sam ja rekla da je besplatno? i ne bih rekla da knjige za osnovnu školu koštaju 130 kn. osim toga, knjige vs stanovanje - nije baš usporedivo. ma zapravo, cijela je ova rasprava smiješna. pokušavaš me uvjeriti da je 130 kn za dom nepremostiva prepreka i da je to najveći problem studenata. zapravo možda si me i uvjerio... 130 kn puta 9 mjeseci puta 7 godina koliko se prosječno studira... ajme, pa to je skoro 8200 kuna!!! 8200 kuna za krov nad glavom kroz 7 godina!!! jebate, pa zato mi imamo tako malo visokoobrazovanih.
ako ti imaš stav da treba biti besplatno, brani ga.
samo sam htjela reći da si se po meni u dnevniku usredotočio na posve pogrešne stvari. stanje zaista je u nekim domovima bolje, u nekim lošije, ali u svima je ispod svakog standarda.
znam dosta studenata koji žive u domovima i njihov prigovor ne ide na tih 130 kn nego na uvjete u kojima žive.

..............................................................................................
Get your facts first, then you can distort them as you please.

Tko je glasao

Htio sam reći da mjesta

Htio sam reći da mjesta nema dovoljno i da se mjesta plaćaju. To je pitanje principa, ako je studij besplatan, onda je besplatan. Tu se može povući i pitanje naplate prijavnica, troškova upisa, tiskanja diplome, promocije i slično.

Jasno je da je ono što je besplatno ne može biti vrhunsko, osim u bogatim zemljama. Ali tko želi vrhunski smještaj, može iznajmiti stan kakav želi.

I jasno je da ništa nije "besplatno", u konačnici to plaćaju porezni obveznici.

Sve je pitanje principa. Od početka su stvari loše postavljene jer nema mjesta za sve u domovima.

Knjige sam uspoređivao na godišnjoj razini, paket knjiga je reda veličine godišnjeg smještaja u domu.

Ne zaboravimo da postoje učenički domovi i za one koji idu u srednju školu u neko drugo mjesto, koliko znam i oni se plaćaju što opet nema veze s besplatnom srednjom školom.

I znam i ja dosta ljudi koji su studirali po domovima, uvjeti su negdje bolji, negdje lošiji, ali što se očekuje? Neki domovi su prastari i derutni... neka ti ljudi odu u prosječnu vojarnu ili zatvor i pogledaju kakvi su uvjeti tamo (na sam npr. u HV bio u sobi predviđenoj za 12 ljudi u koju su ugurali preko 30 ljudi, a imali smo 3 uimivaonika na 100 ljudi, pa usporedi).

Tko je glasao

Smještaj u kvalitetnom

Smještaj u kvalitetnom studentskom domu košta. U zemljama u kojima se studiranje plaća, plaća se i dom i to po gotovo tržišnim cijenama. Što se financijskog aspekta tiče, hrvatski sustav je iznimno povoljan i ne može mu se uputiti nikakva razumna kritika, osim da je prejeftin.

Nije sporno da kapacitete treba značajno proširiti, ali treba imati na umu da je to jedna od mnoštva mjera koje treba provesti na sveučilištu da bi se ono moglo nositi sa konkurencijom iz inozemstva. Ulaskom u EU mobilnost studenata će značajno porasti i ZG Sveučilište će se, ovako nespremno i glupavo, naći na europskom tržištu na kojem će trebati zadržati svoje studente i privući studente drugih zemalja da bi opstalo.

Opinioiuris

Opinioiuris

Tko je glasao

Ali stipendija, tko je

Ali stipendija, tko je dobije, uglavnom pokriva i sve troškove smještaja.

Meni je nevjerojatno da bar socijalistički sustav nije gradio studentske domove kad su se već gradila cijela naselja na ledinama...

Tko je glasao

e vidiš stipendije su već

e vidiš stipendije su već super tema za dnevnik.
državna stipendija iznosi 400 ili 500 kn (nisam više sigurna), osigurano je da ju dobije dossta velik broj ljudi i da su fakulteti ravnomjerno raspoređeni. s druge strane, kriteriji "zadržavanja" stipendije su potpuno besmisleni - da bi ju zadržao, ne smiješ pasti godinu. to je jedino uvjet, nije bitno ako ti je primjerice prosjek skliznuo na 2.0.
osim te, postoje i neke gradske stipendije u koje se razumijem još manje, ali dovoljno da znam da teško da je ijedna luđa od zagrebačke. stipendija grada zagreba je kao prvo previsoka (ako se ne varam, 70% prosječne zagrebačke plaće), što je potpuno besmisleno ako uzmemo u obzir da se radi o studentima koji studiraju u zg i imaju tu prebivalište (dakle nemaju troškove smještaja, puta doma i sl.). po meni bi bilo racionalnije spustiti iznos te stipendije i dodjeljivati ju većem broju studenata. također, sumnjiva je ta raspodjela stipendija po fakultetima. fakulteti s nižim prosjekom su u lošijem položaju od fakulteta s višim prosjekom, a teško da će me netko uvjeriti da je to zbog ljudi koji na tom fakultetu studiraju, a ne zbog samog fakulteta.
nakon toga postoje posebne stipendije "po strukama", kakva je primjerice na pravu stipendija zaklade crnić koja je primjer stipendije koju stvarno dobivaju samo najbolji studenti, s optimalnom svotom od 1200 kn i na vrijeme od 1 godine (nakon toga jedino možeš ponovno na natječaj).
posljednja skupina stipendija je ona koja je po mojoj procjeni u nekih 95% slučajeva čista zakonita utaja poreza.

stipendija o kojoj svakako najviše treba govoriti je ova državna.
pitam se kad je zadnji put podignut iznos te stipendije i što MZOŠ uopće očekuje da će pokriti sa tim iznosom. to da ima niska očekivanja i gdje je to točno na ljestvici prioriteta dovoljno govori činjenica da faks počinje u 10. mjesecu (dotad su i upisi obavljeni), a rezultati natječaja budu u 2./3. mjesecu (upravo je u tijeku potpisivanje ugovora za te stipendije, i to za akademsku godinu koja je počela prije 6 mjeseci).

..............................................................................................
Get your facts first, then you can distort them as you please.

Tko je glasao

osim te, postoje i neke

osim te, postoje i neke gradske stipendije u koje se razumijem još manje, ali dovoljno da znam da teško da je ijedna luđa od zagrebačke. stipendija grada zagreba je kao prvo previsoka (ako se ne varam, 70% prosječne zagrebačke plaće), što je potpuno besmisleno ako uzmemo u obzir da se radi o studentima koji studiraju u zg i imaju tu prebivalište

grad zagreb UKUPNO na stipendije utroši 500.000 kuna godišnje, tako da ako govorimo o 70% prosječne plaće na 12 mjeseci - ispada da grad dijeli cca. 10-15 stipendija

na božićnu rasvjetu je grad utrošio oko 8mil kuna
zagreb.hr košta nekih 24mil kuna
hi-tech wc košta 1.5mil kuna

toliko o zemlji znanja

p.s. ovo je inače meni bio šokantni podatak (o broju stipendija), nemam stav o visini stipendije no ako želimo roditeljima skinuti teret djeteta onda mi se tih 70% i ne čini toliko velikom brojkom

Tko je glasao

mislim da je broj svakako

mislim da je broj svakako znatno veći.
za ovu godinu, na predloženoj je listi 77 studenata (doduše od toga koliko sam vidjela samo 3 s pravnog fakulteta, što apsolutno ne odgovara s obzirom na broj studenata).
što se tiče iznosa stipendije, mislim da je stvarno ključno to da se dodjeljuje onima s prebivalištem u zagrebu, i kad uzmemo to u obzir, mislim da je je cifra pretjerana. ako je prosječna plaća u zagrebu za 2008. godinu bila 5.890,00 kn, ispada da je mjesečni iznos stipendije oko 4000 kn, što je stvarno velika svota. ta bi svota bila ok da se radi o studentima koji studiraju izvan mjesta prebivališta pa moraju plaćati stanarinu, režije i cijelo se vrijeme samostalno hraniti. ovako, ako netko živi s roditeljima i ima doma barem jedan obrok kojeg ne financira sam, ne znam koji rasipnik treba biti da potrošit 4000 kuna mjesečno. da ne ulazim sad u osobne prilike, reći ću samo da to znam na osobnom primjeru.

evo iz odjeljka o kriterijima za dodjelu koji su navodno na temelju Odluke o stipendiji grada zagreba: "Stipendija se isplaćuje u mjesečnom iznosu u visini 65% prosječne neto plaće u Gradu Zagrebu za razdoblje I.-VIII. mjesec godine u kojoj se natječaj za Stipendiju raspisuje, a za vrijeme 12 mjeseci, odnosno pet mjeseci ako u tom roku završava nastavni plan korisnika Stipendije." (http://www.zagreb.hr/default.aspx?id=7620)
moram priznati da sada ni ja ne razumijem kako bi u taj budžet stalo toliko stipendija tog iznosa, pogotovo jer koliko sam shvatila u iznos kojeg si naveo ulaze i stipendije za učenike i invalide. moguće da imaš krivi podatak ili krivi izračun...
ipak, ako misliš da bi neki wanna be gradonačelnik trebao u svoj program uvesti i promjenu kriterija i sadržaja stipendiranja... slažemo se :)

..............................................................................................
Get your facts first, then you can distort them as you please.

Tko je glasao

Gle, ne treba očekivati da

Gle, ne treba očekivati da će Zagreb ikad dodjeljivati stipendiju ne-zagrepčanima. Bandić želi pokazati zagrepčanstvo po svaku cijenu i u svakom trenutku.

ne znam koji rasipnik treba biti da potrošit 4000 kuna mjesečno. da ne ulazim sad u osobne prilike, reći ću samo da to znam na osobnom primjeru

Zato je pun Avenue Mall.

A ako kupiš novi auto i slično, bez problema ćeš potrošiti i mnogo više, vjeruj mi...

Ni ja ne znam kako potrošim svoju plaću a svaki mjesec završim u minusu :))))

Tko je glasao

mislim da nitko ni ne

mislim da nitko ni ne zastupa to da bi se stipendija grada zagreba trebala davati i onima koji nemaju prebivalište u zagrebu.
što se tiče avenue malla, točno to i kažem. stipendija od 4000 kn je pretjerana jer ide za tim da pokrije mnogo više od osnovnih potreba studenta. mislim da smisao stipendije nije omogućiti nekome ludi shopping ili lagodan život; namjera bi trebala biti pokriti osnovne
životne troškove i troškove studija i mislim da bi bilo prikladnije da se dodjeljuje 150 stipendija po 2000 kn nego 77 po 4000 kn. no dobro.

mrače, nikako mi nije jasno koja to onda matematika stoji iza toga jer je posve siguran broj stipendista i iznos kojeg oni primaju te da ga zaista prime. odakle - nema mi logike.

..............................................................................................
Get your facts first, then you can distort them as you please.

Tko je glasao

može biti da je sakriveno

može biti da je sakriveno pod nekim drugim davanjima

nema veze, jer niti 77 nije dovoljno i to je jedna sramotna brojka (barem je to moje mišljenje)

Tko je glasao

provjerio sam ja taj podatak

provjerio sam ja taj podatak jer nisam vjerovao da sam pronašao točnu cifru

dakle za stipendije se daje ukupno 500.000kn godišnje a za stipendiranje djece s invalididitetom dodatnih 300.000kn i to je sve (provjereno u dva izvora + proračun)

i da, budući gradonačelnik dramatično mora promijeniti pristup stipendiranju od iznosa (tj. broja koliko se ljudi stipendira) pa na više
moje je mišljenje da je lokalna uprava (između ostalih) odgovorna za kvalitetu edukacije i školstva na svome području i da mora raditi na tome da se ta kvaliteta digne

Tko je glasao

onda stvarno ne razumijem.

onda stvarno ne razumijem. po mom kalkulatoru 12 mjeseci po 4000 kn za 77 studenata je 3,7 milijuna kuna, što je 7 puta više od podatka kojeg imaš. nije mi jasno.

evo u međuvremenu nađoh na stranicama grada zagreba proračun za 2009. u pdf-u. na stranici 22. pri dnu postoji stavka "učenički i studentski standard te potpore djeci poginulih i nestalih branitelja" koja je teška čitavih 28 milijuna kuna.
nemam sad vremena provjeravati spada li u gradu i stipendiranje u tu stavku, ali u MZOŠ stipendiranje spada u dio studentskog standarda...

..............................................................................................
Get your facts first, then you can distort them as you please.

Tko je glasao

postoji stavka stipendije

postoji stavka stipendije koja iznosi 500 + 300.000kn

prvovjereno na dvije razine

Tko je glasao

Daniele nikada nije bilo

Daniele nikada nije bilo jednako za sve , a najednostavnije bi bilo da studenti se organiziraju naprave peticiju i odnesu je u Vladu... Napravite akciju ja ću je osobno doći podržati i potpisati ako treba i pomoći... E sada nažalost je malo istina da su naši studenti danas prviše apatični nadam se da se varam...

Justice for all !

Tko je glasao

Ja sam već dugo na poslu, a

Ja sam već dugo na poslu, a ne u studiju, tako da me se ovo osobno ne tiče, ali se svaki put ogorčim kada pogledam tužnu stvarnost društva znanja...

Tko je glasao

Iako hrvatska ne igra u

Iako hrvatska ne igra u istim dresovima cijela momčad se sastoji od 21 igrača(županije).

http://hr.wikipedia.org/wiki/Hrvatske_%C5%BEupanije

Koja je igra,,, no prilagođena nogometnoj imamo raspored 3-5-2/ 4-4-2 ... plus zamjene.
Realno smo u nekoj ligi na nekom mjestu.... zaigrajmo!

Tko je glasao

Jedino što ne možeš imati

Jedino što ne možeš imati 21 sveučilište, i što će mnogi iako imaju fakultet pet minuta hoda od kuće (npr u Splitu) ipak otići studirati u Zagreb, jer možda tog smjera u Splitu ni nema.

Tko je glasao

Studiranje doma, ima jednu

Studiranje doma, ima jednu mane. Naime, dobijemo akademskog građanina, koji se nije makao iz svog "sela". Studiranje u drugom mjestu, ili drugoj državi, daje određenu širinu, prilagodljivost i samostalnost.
Protivnik sam studiranja u svom selu. Na žalost, ZG sveučilišteje iako u svijetu ne kotira visoko, u Hrvatskoj je nedostižno, tako da mi nije smisleno da netko iz ZG ide negdje drugdje u Hrvatskoj. Podržavam da ljudi iz cijele HR dolaze u Zg na studije, i sustav treba tome prilagoditi, a ne praviti fakultet u svakoj selendri.

Tko je glasao

Ja baš imam suprotan stav.

Ja baš imam suprotan stav. Ja bih neke fakultete fizički premjestio, npr. zašto Šumarski fakultet ne bi bio u sklopu ZG sveučilišta, ali u Delnicama.

Već samo po sebi tako veliko sveučilište efektivno donosi novce iz cijele Hrvatske u Zagreb. Od gradnje novih objekata, održavanja, plaća, novaca koji koriste studenti itd. Recimo u Americi su mnoga najjača sveučilišta u relativno manjim gradovima.

Nama nedostaju mali sveučilišni gradići, tada bi tamo porasla vrijednost nekretnina, ljudi bi se doseljavali a ne odseljavali, razvila bi se neka lokalna ekonomija s tim svim ljudima tamo itd. Da ne govorim o mnogo manjim troškovima zemljišta itd. za izgradnju zgrada, domova i slično.

Pazi, govorim to iz mog stajališta, dakle nekog tko je rođen, cijeli život živi i studirao je u Zagrebu.

Smještanje nekih fakulteta u manja mjesta uz obalu bi ih diglo iz vansezonskog mrtvila. Ljudi koji tamo studiraju bi onda pokušali tamo osnivati i firme, povezati se s lokalnim poduzetnicima, itd.

Ali to je preveliko preslagivanje da bi kod nas prošlo...

Tko je glasao

Nešto slično sam nedavno

Nešto slično sam nedavno napisao na ovim stranicama i ideja je bila da se razvijaju sveučilišta a ne samo fakulteti u nekim manjim mjestima gdje bi glavni uvjet bi dobra cestovna i pogotovo željeznička povezanost.
Jedan od razloga kojeg se zanemaruje je da mnogi studenti nakon završenog studija ostaju u gradu studiranja i ne vraćaju se u svoje rodno mjesto. Rezultat toga je da je u nekim mjestima nemoguće naći fakultetski obrazovane osobe bilo kojeg profila. Na taj način zapravo, prvenstveno Zagreb, isisava najkvalitetnije ljude iz ostale Hrvatske i time se samo povećava neravnoteža razvoja države.

Dodatni razlog studiranje u manjim mjestima je i znatno niža cijena samog studiranja kao što je npr. prijevoz te mogućnost grupiranja pojedinih sadržaja i usluga koji se ne moraju boriti za prostor protiv bogate privrede i bezobzirnih banaka.
U Zagrebu tako imamo Ulica Ivana Lučića gdje se nalazi nekoliko fakulteta (filozofija, strojarstvo, brodgradnja) i s druge stane Vukovarske FER i gdje bi bilo vrlo logično da se smjestila muzička akademija umjesto Kordićevih nebodera ili imbecilno locirane ambasade GB. Očito da školstvo ne može konkurirati takvom kapitalu i rezultat je da imamo glupo mjesto za ambasadu i nebodere i još gluplje mjesto za muzičku akademiju (Željpoh).

Što se tiče ostalih sadržaja ne smijemo zaboraviti da su studenti izvrsni potrošači i da neće previše trebati čekati da se u tim novim sveučilišnim mjestima pojave nekavi Cinestari i polivalentne dvorane za kazališta, koncerte, predavanja itd.

A novce za tako nešto se sigurno moglo pronaći prodajom nekih zgrada i prostora na vrlo atraktivnim lokacijama u Zagrebu, npr. koliko bi HoTo platio za zgradu stomatološkog fakulteta u Gundulićevoj ulici?

leddevet

leddevet

Tko je glasao

Slažem se u potpunosti. Ali

Slažem se u potpunosti.

Ali zamisli da si profesor u godinama, i selidba ti baš ne odgovara. A bratić ti je u Saboru... vrlo lako će se takav zahtjev torpedirati.

U Slavoniji i Dalmaciji ima vrlo lijepih, malih mjesta u kojima se sve može daleko jednostavnije i jeftinije organizirati.

Tko je glasao

Ali zamisli da si profesor u

Ali zamisli da si profesor u godinama, i selidba ti baš ne odgovara.
To je sigurno veliki problem budući da je potrebno promijeniti mentalni sklop koji nam već godinama govori da treba ići u Zagreb. Pretpostavljam da prevagu mogu donijeti bolji radni uvjeti i kvalitetno riješenje stambenog pitanja.

Možda treba jednostavno otići tamo gdje tako nešto već postoji i pokušati prepisati cjelokupni sustav, da opet ne otkrivamo toplu vodu.

leddevet

leddevet

Tko je glasao

Da, nevjerojatno koliko

Da, nevjerojatno koliko ljudi koji i ne idu na studij ima za ideal "otići u Zagreb i zaposliti se negdje i snaći se". I onda završe u samoposluzi na kasi ili za šankom, ili u nekom dućanu s cipelama i slično.

Znam svega par ljudi koji su studirali u Zagrebu i vratili se u svoje mjesto. I to samo ako je mjesto bilo zapravo dosta veliko (Split, Rijeka)...

Tko je glasao

U Slavoniji i Dalmaciji ima

U Slavoniji i Dalmaciji ima vrlo lijepih, malih mjesta u kojima se sve može daleko jednostavnije i jeftinije organizirati.

Ma sve za pet, samo kak buš u provinciju studente privukel?

Tko je glasao

Studente privlači studij.

Studente privlači studij. Dakle, ako je studij dobar, to je to. Ako tog studija ima npr. samo u Šibeniku i Slavonskom Brodu, biraj gdje ti je bliže ili traži stipendiju za strano sveučilište. To država nudi i to je to. Sve ostalo po željama ako netko može priuštiti sebi.

Država daje velike novce za fakultete, otvorili su velebnu knjižnicu FF, a mjesta u domovima ni za lijek.

Tko je glasao

Naš sustav je orgamizar kao

Naš sustav je orgamizar kao je organiziran i teško ga je promjenniti. fakulteti Sveučilište nisu samo zgrade nego i ljudi i znanje. U Zagrebu je skoncentrirano najveće znanje u Hrvatskoj. Disokacijom pojedinih fakulteta u druga mjesta, gubi s na njihovoj interdisciplinarnosti. S druge strane Zagreb kao grad nudi puno više sadržaja od bilo kojeg drugog grada u Hrvatskoj, što daje mogućnost razvoja osobnosti i opće kulture.
Teško nam se uspoređivati s Amerikom, oni imaju sveučilišne kampuse u kojima je sve, i tako je svejedno gdje se nalaze. Oni, jednako tako upravo time izbjegavaju studiranje u rodnom gradu.
Dislokacija fakulteta kako predlažete bi samo dislocirala fakultet ali ne i sve prateće sadržaje, tako da će te u tom slučaju imati pravnika, inženjera, učitelja ili sl, koji nije nikad u životu otišao u kazalište, koncert ili slično. Ideja studiranja je da se nauči struka, ali da se "vidi svijeta", što studiranje u rodnom gradu uskraćuje.
Ja bih puno radije da naši studenti studiraju vani u svijetu, i da vide svijeta, pa kad dođu raditi imaju širinu, i ne boje se svijeta.

Tko je glasao

I ja, ali tko će to

I ja, ali tko će to platiti?

Zagreb nudi previše sadržaja u odnosu na ostatak. Zbog toga postoji stalni pritisak za doseljavanjem ljudi u Zagreb, što je priličan gubitak resursa, jer se za cijenu velike kuće negdje u Slavoniji u Zagrebu može kupiti tek minimalni stančić, pa ni to.

Po mojem skromnom mišljenju, to je jedan od stalnih uzroka našeg siromaštva, imamo cijela sela i krajeve opustjele, a silna sredstva uložena u izgradnju zgrada i stanova u Zagrebu i još par većih mjesta. Za taj su se novac mogle napraviti brojne druge stvari.

O interdisciplinarnosti bolje da ne govorimo. Svaki fakultet je de facto sveučilište za sebe. Iznimno rijetko je da se ide u drugi fakultet nešto slušati. Čak se i unutar samih fakulteta dalje dijele, npr. Matematički odjel PMF-a se otcjepio od PMF-a, što PMF ne priznaje (imaju svog dekana itd.)

I sveučilište je mastodontsko. UCLA ima tek 26 tisuća studenata, Yale 11 tisuća... Već se razgovaralo o dijeljenju na više sveučilišta, ali nikad se nije ništa postiglo.

Čisto radi usporedbe:

Stanovništvo 1900./2000., u tisućama (promjena):
Zagreb — 111 / 780 (+600%)
Graz — 169 / 226 (+34%)
Beč — 1769 / 1550 (–12%)
München — 500 / 1210 (+142%)
Köln — 372 / 963 (+158%)

Koncentracija ima smisla u nekim situacijama, ali u nekima je konačni rezultat gori nego kod decentralizacije.

Kazalište, koncerti i slično ionako žive na gradskim/državnim novcima, nijedno nije rentabilno, pa nema veze gdje se nalazi. I sumnjam da studenti idu u kazalište... ja osobno ne znam nijednog (možda netko tko studira teatrologiju, književnost, tko zna što)

Mislim da bi Hrvatskoj trebalo malo veće preslagivanje, postavljanje mnogih stvari na sasvim drugačije osnove, ali to se odgađa u beskraj, "da se ne bi kome zameril"...

Tko je glasao

Studiranje u inozemstvu na

Studiranje u inozemstvu na kraju nije tako ni skupo, jer većina zemalja nudi stipendije, a u Austriji je čak i besplatno za nas. Priznaju i prijemne sa ZG sveučilišta.
Ja sam došla studirati u Zagreb i ostala. Ali ne zato što nisam htjela ići iz Zagrebam, nego zato što nemam posla nigdje drugdje. Probala sam dvije godine naći posao u struci u Dalmaciji, ali ništa, pa asm se vratila u Zagreb i odmah dobila posao.
Taj problem nećemo riještiti izmještanjem sveučilišta nego gospodarskim rastom i ravnomjernim razvojem.
U moje vrijeme ( priej cca 20 god) studente se moglo naći i u kazališu, kinima, koncertima raznim tribinama. Današnje ne poznam.
S druge strane radila sam u školi u Dalmaciji, s kolegicom koja nikad nije išla dalje Splita, a završila je ekonomiju. To se osjetilo u njezinom pristupu poslu i djeci općenito, imala je vrlo ograničen pogled na svijet.

Tko je glasao

Ali država treba i može

Ali država treba i može samo poticati ravnomjerni razvoj, a jedan način je i raspodjela "inteligencije". Od visokih škola, ministarstava do bolnica.

Ne može država reći: T-Com, pravac Osijek, VIP, pravac Pula, Ericsson, selidba u Makarsku. Slovenci su stavili svoj HAC (DARS) u Celje, ali to je Slovenija...

Studente se može i danas naći u kazalištu, ali mnogo, mnogo više u kafiću...

Tko je glasao

Bez obzira gdje se nalazi

Bez obzira gdje se nalazi sveučilište, ekonomski razvoj će diktirati raspodjelu stanovništva. Taj sitan detalj je zanemaren kad su se obnavljala okupirana područja. Obnavlja le su se kuće, a ne radna mjesta.
Država mora decentralizirati upravu, a to se ne postiže da se neki tajnik ministarstva premjesti u Split ili Osijek, nego da jedinice lokalne samouprave prikupe više novca od države iz poreza. Međutim u ovoj part itokratskoj državi, to ne pada nikome na pamet. ispustiti iz ruku uzde kojim se sve kontrolira.
Pa je potpuno svejedno gdje je sveučilište, ljudi će biti gdje je novac i moć.

Tko je glasao

kotira puno više nego što

kotira puno više nego što neki misle

Dok dobri šute, zli caruju

Tko je glasao

ma od selendre sve i kreće,

ma od selendre sve i kreće, nema više milosti ni patetike. Obrazovanje je osobna stvar a na koji će način do cilja ima više faktora osim diplome
Općenito IQ il slično akademska inteligencija nije mjerilo za uspjeh u ukupnom životu.
Ljudi koji kombiniraju emocionalnu inteligenciju nerijetko budu uspješniji.
Da,napraviti od selendre Švicarsku to nam je posao

Tko je glasao

Općenito IQ il slično

Općenito IQ il slično akademska inteligencija nije mjerilo za uspjeh u ukupnom životu.
Nisi usamljen u ovom razmišljanju - mislim da se dobar dio Vlade RH slaže s tobom.

No, opet, ima i meni nešto simpatičnijih ljudi koji dijele sličan svjetonazor - eto.

Tko je glasao

mislim da o toj Švicarskoj

mislim da o toj Švicarskoj slušam nekih 35 godina najmanje. Najbliže sam bila 90-ih pa je od Švicarske ispala nekakva latinoamerička ili afrička državica....

a uspijeh u ukupnom životu nažalost još uvijek određuje krilatica:
s n a đ i s e d r u ž e!

Tko je glasao

Naravno, i Bosanci su imali

Naravno, i Bosanci su imali plan da "budu Švicarska". Planine imaju, dakle...

Tko je glasao
Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Novi dnevnici

  1. A tko nas štiti? od Weteran komentara 5
  2. Škotski referendum , a zašto izbjegavate teme koje su važne i znakovite...? od Busola komentara 5
  3. Moratorij na zdrav razum od MKn komentara 11
  4. Korisni 'uhljebi' i 'paraziti' od hrvoje štefan komentara 18
  5. Korisni 'uhljebi' i 'paraziti' od hrvoje štefan komentara 1
  6. Korisni 'uhljebi' i 'paraziti' od hrvoje štefan komentara 1
  7. USA planetarni poredak jest u krizi od aluzija komentara 0
  8. Propagandne laži od Kvarner komentara 15
  9. Uvijek se trudi pozdraviti i manje ogovoraj (isprika zlata vrijedi ili ne…) ! od Busola komentara 1
  10. KADA LJUDSKA PROKLETOST POSTANE PREVELIKA … ! od Busola komentara 43
  11. Mali traktat o Ustavu RH i etici od spvh komentara 13
  12. panSlavizam tko je zabranio? od aluzija komentara 5
  13. GMO OMG od z00ey komentara 35
  14. Valcer s Mefistom od Atomos komentara 302
  15. rat za eutanaziju Rusije i €U-ropske unije od aluzija komentara 0
  16. Lupeži i ološ u Saboru od spvh komentara 18
  17. Odnos "mi" i "Oni", gdje je posve jasno tko smo "mi" ali tko su "Oni" ? od lunoprof komentara 64
  18. Najveći "uspjeh" detuđmanizacije: ograničavanje slobode govora od MKn komentara 63
  19. HRTV : nikada "katedrala duha" - imamo i imat ćemo katedralu repriza od Ljubo Ruben Weiss komentara 23
  20. Napoleon Hitler Obama protiv Rusije... od aluzija komentara 43
  21. Smanjenje poreza na dohodak od magarac komentara 14
  22. Tko bu mene tužil ? od boltek komentara 26
  23. Bar "Sport" o preraspodeli dohodka (i bogatstva) od Julijana Mirkov komentara 6
  24. Od protupolitičarskih prosvjeda do alternativne politike od Zoran Oštrić komentara 24
  25. Konoplja - biblijska biljka od walpurga komentara 28

Preporučeni dnevnici

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 0
  • Gostiju: 6

Novi korisnici

  • caye
  • mislavru
  • Jura
  • DamirFerd
  • Buddha