Tagovi

Je li Hrvatska doista pomorska zemlja?

Od ožujka 2001. kada sam predložio proglašenje gospodarskog pojasa Republike Hrvatske u Jadranskom moru on ne prestaje biti kušnja za svaku vladu.
Odmah na početku ove priče dobro je prisjetiti se osnovnih pojmova iz međunarodnog prava mora. Teritorijalno more obuhvaća morsko područje (morsku vodu, morsko dno i podzemlje, te zračni prostor iznad mora) do 12 milja od polaznih crta (tj. najisturenijih točaka obale i otoka koji ostaju iznad mora kod plime). Ne treba ga proglašavati, nego ga država ima od trenutka kad država osamostali. Pri razgraničenju u uskim zaljevima primjenjuje se ili crta sredine ili povijesna prava ili zatečene posebne okolnosti na moru. Država u tom području ima sva suverena prava – samo ona može iskorištavati naftu i plin, samo njeni ribari mogu ribariti, može nametati pravila plovidbe, samo ona može održavati vojne vježbe (a drugi kad im ona to dopusti) itd.

Epikontinentalni pojas obuhvaća morsko dno i podzemlje do 200 milja od polaznih crta. Ne treba ga proglašavati, nego ga država naprosto ima ako ispred svog teritorijalnog mora ima međunarodne vode. Država u tom području ima suverena prava iskorištavanja svih živih i neživih bogatstava morskog dna i podzemlja – riblje vrste na dnu, nafta i plin. Hrvatska ima epikontinentalni pojas i iskorištava plin iz njega u sjevernom Jadranu (i za to joj ne treba gospodarski pojas niti njegova imitacija tj. ZERP)! U Jadranu je crta sredine kao granica epikontinentalnih pojasa Italije i Hrvatske određena (naslijeđenim) ugovorom Italije i SFRJ iz 1968. i potvrđena razmjenom nota vlada Hrvatske i Italije 4. kolovoza 2005..

Gospodarski pojas obuhvaća morsku vodu, ali i morsko dno i podzemlje do 200 milja od polaznih crta. U njemu država ima isključivo neka prava – zaštite morskog okoliša i određivanja pravila ribarenja, ali nema sva prava kao u teritorijalnom moru – nema pravo nametanja pravila plovidbe ili zabrane vojnih vježbi. Zato se zove „isključivi gospodarski pojas“. Država ga uvijek jednostrano proglašava i time preuzima odgovornost za taj dio mora. Odmah počinje primjena ekološkog dijela i s tim povezane kontrole zagađenja s brodova. O ribolovnom dijelu se vode pregovori sa susjedima kojima se sporazumno prepušta eventualni višak izlova prema člancima 60. i 62. Konvencije UN o pravu mora. Zaštićeni ekološko ribolovni pojas (ili ZERP) ima sadržaje gospodarskog pojasa, ali prema odluci Sabora obuhvaća samo morsku vodu do crte sredine u Jadranu (ako je moguće)! Radi tog propusta ne odnosi se na morsko dno i podzemlje, pa je moguće da razgraničenje možda neće slijediti epikontinentalni pojas po crti sredine. Slovenija i BiH zbog svog zemljopisnog položaja ne mogu imati ni gospodarski, a niti epikontinentalni pojas, jer se ispred njihovog teritorijalnog mora ne prostiru međunarodne vode.

Proglašenje gospodarskog pojasa neprestano se odgađa. Brojne skupine stručnjaka predlagale su to u više navrata - recimo pri usvajanju Pomorskoga zakonika Republike Hrvatske još 1994. godine. No ništa konkretno nije učinjeno.
O spomenutom mojem prijedlogu iz ožujka 2001. je 9. srpnja 2001. provedena rasprava u Hrvatskom saboru. Štoviše, međustranačka radna skupina izradila je zaključke koje je tada jednoglasno usvojio Hrvatski sabor. Zaključeno je da se glasovanje odgodi do ožujka 2003, te da vlada do tada pripremi izvješća o stanju ribljeg fonda na našoj polovici Jadrana, o veličini i sastavu obalne straže, u problemima koje može izazvati proglašenje gosp. pojasa prema EU i susjedima, te o razgraničenju sa susjedima na moru. No taj međustranački konsenzus izigrala je vlada Ivice Račana! Niti su pripremili ijedno od zatraženih izvješća, niti je ikad glasovano o našem prijedlogu! O istom prijedlogu raspravljano je opet u Saboru u listopadu 2003., ali je Sabor je 3. listopada 2003. proglasio tzv. Zaštićeni ekološko-ribolovni pojas (ZERP), sa sadržajima gospodarskog pojasa. Međutim, odmah po usvajanju rečenog ZERP-a 3. 10. 2003. bivša koalicijska vlada odgodila je primjenu ZERP-a u cijelosti na godinu dana. Zanimljivo je citirati argumente Račanove vlade protiv proglašenja gospodarskog pojasa: "Jednostrano proglašenje gospodarskog pojasa moglo bi narušiti percepciju RH kao pouzdanog partnera međunarodne zajednice i čimbenika stabilnosti u ovom dijelu Europe"; "Pitanje proglašenja gospodarskog pojasa nije pravno pitanje, nego pitanje političkog, odnosno međunarodnopravnog oportuniteta"; "Treba pažljivo analizirati potrebu hrvatske odluke s cjelinom hrvatskih interesa u svjetlu odnosa sa EU i Italijom".

Nažalost, i Sanaderova vlada preuzela je istu argumentaciju. Umjesto podnošenja izvješća Saboru o stanju ribljeg fonda u Jadranu, o ribolovnim kapacitetima naše flote, o potrebama i planovima Obalne straže, ukratko o svemu što je potrebno za provedbu gospodarskog pojasa ili njegove imitacije u vidu ZERP-a, dobili smo 3. lipnja 2004. prijedlog odluke o odgodi primjene ZERP-a ali samo za članice EU. Primjena ZERP-a započela kako za Hrvatsku, tako i za sve ostale članice UN. Ovakva diskriminacija, protivna Konvenciji UN o pravu mora, zacijelo jest narušila međunarodni ugled Hrvatske, ali dovodi i do niza ludosti u primjeni ZERP-a. Naime, naši ribari u ZERP-u su pod posebnom prismotrom jer više ne love u otvorenom moru, nego u posebnom dijelu našeg ribolovnog mora. Nasuprot tome, za Talijane i Slovence je sve po starom tj. naša Obalna straža ih ne zaustavlja. Sve je još bizarnije kad se zna da zoniranje ZERP-a na ribolovne zone i upisivanje tih zona u ribolovne povlastice nije učinjeno prije sredine 2005., a da nitko ne zna zašto. Pa su u međuvremenu naši ribari u ZERP-u de facto ribarili u ilegali, a neki su stoga imali i susrete sa našom Obalnom stražom, koja istodobno ničim nije ometala Talijane u ZERP-u!

Treba međutim razlikovati dvije ključne komponente gospodarskog pojasa ili ZERP-a. Ribolovna komponenta se bez sumnje tiče acquisa, tj. pravne stečevine EU. Zato se pregovori o primjeni ribolovnog dijela ZERP-a na susjede trebaju voditi u sklopu pregovora sa EU u poglavlju 13. Ribarstvo. Pri tome posebno naglašavam - pregovori o ZERP-u sa EU, a ne sa Italijom ili Slovenijom, barem što se ribarstva tiče.

Ekološka komponenta gospodarskog pojasa ili ZERP-a međutim ne spada u acquis, tj. pravnu stečevinu EU, pa ga Hrvatska može proglasiti i aktivirati neovisno o EU. Ekološki dio gospodarskog pojasa ili ZERP-a nije niti može biti predmet pregovora sa EU, pa je stoga posve nejasno zašto je Sanaderova vlada uopće pristala na slična ponižavanja. Analogni slučaj je denacionalizacija imovine (domaćim ili stranim vlasnicima, svejedno), koja također ne spada u acquis, već je dio domaće zakonske regulative svake zemlje članice EU ili kandidata.

Finska je tako (mimo EU, i bez konzultacija sa EU ili sa susjedima!) proglasila svoj ekološki dio svog gospodarskog pojasa u veljači 2005. Italija je učinila isto u siječnju 2006., a Slovenija u listopadu 2005., pri čemu se nijedna nije prije toga konzultirala s Hrvatskom. Zašto onda Hrvatska to nije učinila? Zato jer joj Europska komisija i hrvatska vlada stalno nameću tezu da Hrvatska to nema pravo učiniti. To je potpuno izvrtanje činjenica! Stoga je danas pitanje svih pitanja: smije li Hrvatska, dok još nije postala članica EU, učiniti nešto što nije dio europske pravne stečevine? Ja smatram da može, te da treba postupiti u cilju zaštite svojih interesa na Jadranu. Ali očito Europska komisija i hrvatska vlada misle suprotno!
Zašto je Finska u veljači 2005. dopunila svoj tadašnji ribolovni pojas ekološkim dijelom, odnosno punim gospodarskim pojasom? Upravo radi učestalog ispuštanju nafte s brodova u more, i to ne uslijed nesreća nego pri čestim, rutinskim brodskim operacijama, poput ispiranja tankova i sl. Finska je tako ciljanim nadzorom pomoću dvaju aviona, ustanovila čak 36 slučajeva tijekom 2004. godine na tankerskoj ruti prema Sankt Petersburgu!
Međutim stanje u Jadranu je mnogo ozbiljnije nego kod Finske. Satelitske radarske (SAR) snimke istraživača iz EU otkrile su u Jadranu u prosjeku dakle 250 slučajeva godišnje uz površinu naftnih mrlja u Jadranu od oko 1230 kvadratnih kilometara! 4. Proglašeni ekološki pojas Italije, nužno će imati domino-efekt. Dovest će, naime, do toga da će brodovi tamo izbjegavati zabranjene djelatnosti, te će to (ispiranje tankova i sl.) poduzimati u području hrvatskog ZERP-a. Zato Hrvatska može i treba (bez konzultacija sa susjednim državama i EU!) odmah u punu i bezuvjetnu primjenu staviti ekološku komponentu ZERP-a (dok bi o ribolovnoj komponenti mogla zatim nastaviti pregovore s EU).

Takav bi potez unio kako stvarno poboljšanje s obzirom na hrvatsku jurisdikciju za zaštitu Jadrana, tako i političku promjenu s obzirom na ZERP. Naime, jedino primjenom ekološkog dijela gospodarskog pojasa na članice EU on postaje za njih činjenica i tijekom pregovora sa EU o ribolovnom dijelu u Poglavlju 13. Ribarstvo! Račanova i Sanaderova vlada su tako odustajući od primjene gospodarskog pojasa izbile Hrvatskoj iz ruku jednu od jakih karata u pregovorima sa EU.
Također, države koje su ušle u pregovore sa EU sa svojim proglašenim i aktiviranim gospodarskim ili ribolovnim pojasima tretirale su to u pregovorima kao svoje stečeno pravo. EU je uvijek nastojao raznim kompenzacijama nadoknaditi državi članici to što se usteže od primjene svog stečenog prava, tj. od pune primjene svog gospodarskog pojasa na članice EU nakon pristupanja. Poljska i Malta su za kompenzaciju ishodile visoka sredstva iz fondova EU! Međutim posve je druga stvar kada zemlja kandidat pokušava u pregovorima sa EU steći svoja prava, kao što to sada radi Hrvatska.

Nastavak pregovora sa EU o ribarstvu ipak može biti vrlo jasan ako započnemo primjenu gospodarskog pojasa na sve članice EU. Naime, u Veneciji je 25. i 26. studenog 2003. održana Ministarska konferencija EU o održivom razvoju ribarstva na Mediteranu. Posebno je zanimljiva točka 10. završne deklaracije ovog skupa naglasak je na potrebi širenja gospodarskih i ribolovnih pojasa, i to radi bolje zaštite ionako ugroženog ribljeg fonda na Mediteranu, a o Jadranu da i ne govorimo. Dakle, EU ne samo da nema ništa protiv gospodarskih pojasa ili ribolovnih zona, nego ih štoviše potiče! U točki 10. završne Deklaracije Ministarske konferencije u Veneciji stoji: "Proglašenja ribolovnih zona trebaju biti predmet regionalnog usuglašavanja susjednih zemalja, vodeći računa o već učinjenim presedanima". Već proglašeni hrvatski ZERP je dakle presedan, jer je usvojen prije toga i na njegovu primjenu nije bilo primjedbi u Veneciji! Zato ne vidimo razloga za dugo odlaganje njegove primjene.

Napominjemo kako je odlukom o odgodi tzv. ZERP-a na članice EU od 3. lipnja 2004. dan vrlo neprecizan rok do kojeg vrijedi ova odgoda, tj. do zaključenja ugovora o ribarstvu sa EU. Međutim, ovakav ugovor sklapaju sa EU države koje ne misle postati članice EU, poput Norveške. Onog časa kad je Hrvatska počela pregovarati o pristupanju EU tako definirani rok postao je besmislen. Hrvatska uostalom od 2004. do danas nije ni započela pregovore o zaključenju ugovora o ribarstvu sa EU!
Ako se pregovara sa susjedima zasebno o ribolovu u gospodarskom pojasu, mimo svih pregovora sa EU (kao što je npr. vlada RH zasebno pregovarala sa EU o trgovini šećerom!) primjenjuju se članci 60.-62. Konvencije UN o pravu mora. Država time prvo odredi koji je ekološki održiv maksimum ribolova u njenom gospodarskom pojasu, zatim odredi koji je ribolovni kapacitet njene flote, te višak kroz plaćene koncesije prepušta susjednim državama.
Ako se međutim pregovara o ribolovu u gospodarskom pojasu u sklopu svih ostalih pregovora sa EU, mi zapravo pregovaramo o usvajanju Zajedničke ribolovne politike EU (CFP) na naše ribolovno more u gospodarskom pojasu. Napominjemo da u teritorijalnom moru zemalja članica EU prema CFP nije dopušten strani ribolov sve do 2013. godine.

Kod pregovora o ribarstvu naglasak je na izostanku bilo koje diskriminacije bilo prema brodovima iz EU, bilo prema brodovima iz RH. Hrvatska treba najprije postupiti prema člancima 60.-62. konvencije UN o pravu mora, te odrediti stanje ribljeg fonda, ekološki održivi maksimum izlova, i ribolovne mogućnosti naše flote. Nakon toga, po načelu nediskriminacije, moguće su slijedeće varijante: ili višak ulova (ako ga ima) dati na koncesiju državama EU; ili uvesti potpuni moratorij na ZERP na 3-5 g., radi oporavka tog dijela mora, koje ujedno postaje "tampon zona" za talijanski ribolov u Jadranu - to ne pogađa naše ribare jer tek gradimo ribolovnu flotu, a 80% ribolova obavljamo u teritorijalnom moru. Moguće je i treće rješenje tj. uvesti kao Malta jasna pravila ribarenja u našem gospodarskom pojasu: dakle isti broj naših brodova i brodova EU (a ne kao do sada 10 puta više talijanskih brodova nego naših!), te ograničenje snage ribarskim brodovima iz EU jer ne smiju biti veće snage motora od prosječnog našeg broda (dakle ako je hrvatski prosjek npr. 250 KS, ne može kao do sada ovdje doći ribariti talijanski brod od 2500 KS)!
To pokazuje da nema mjesta improvizacijama kada je riječ o gospodarskom pojasu. Želimo dakle proglašenje gospodarskog pojasa, trenutnu primjenu njegovog ekološkog dijela na sve države jednako, bez izuzetaka za članice EU, te pregovore o ribarstvu sa EU sa realnih pozicija, vodeći računa o presedanima poput Malte i o gospodarskom pojasu kao činjenici!

Proteklih nekoliko mjeseci sa zabrinutošću pratimo prijetnje nekih članova Europskog parlamenta i Europske komisije iz Slovenije i Italije o kočenju naših pregovora s EU radi aktiviranja ZERP-a od 1. siječnja 2008., što je posebno zabrinjavajuće obzirom na činjenicu da istog datuma Slovenija preuzima predsjedanje EU.
Ti zastupnici i povjerenici se pozivaju na preporuku Europske komisije od 18. lipnja 2004. i na Trilateralni dogovor od 4. lipnja 2004. kojim se navodno Hrvatska obvezala da neće aktivirati ZERP bez pristanka Slovenije i Italije. Još veću zabrinutost izaziva njihovo protivljenje našem Zakonu o Obalnoj straži, kojeg također nazivaju "jednostranim potezom"!
Još jednom naglašavam da ekološki dio gospodarskog pojasa, odnosno ZERP-a, nije dio Acquisa, tj. europske pravne stečevine, pa stoga nije dio pregovora sa EU, niti Hrvatska treba tražiti dopuštenje iz EU za njegovo aktiviranje. Da je tome tako, dokazuje činjenica da su Italija i Slovenija jednostrano proglasile svoje ekološke pojaseve u Jadranu nakon tog navodnog Trilateralnog dogovora, ne konzultirajući pritom ni Hrvatsku, niti EU.
Država koja proglasi gospodarski pojas ili njegovu ekološku komponentu preuzima na sebe odgovornost za ekološku skrb o tom dijelu mora, pa je stoga nužno osnivanje naše Obalne straže.
Stoga se ni u kojem slučaju ne bi smio pokrenuti postupak ponovne odgode ZERP-a, već bi se vrijeme do 1. siječnja 2008. trebalo iskoristiti za pripremu provedbe Odluke Hrvatskog sabora o ZERP-u, te Zakona o Obalnoj straži, kako bi Hrvatska bila u ravnopravnom položaju s našim susjednim zemljama-članicama EU.

http://www.toncitadic.com/
http://toncitadic.bloger.hr/
http://toncitadic.blog.hr/

Komentari

ako ovo doista piše tonči

ako ovo doista piše tonči tadić, onda svaka čast, ja doista nemam vremena da bi pročitao sve, moram raditi... i nemam vremena pisati duge komentare...

no... niti zerp niti bilo koje gluposti ne mogu pomoći našoj zemlji, mene zanima da imam plaću na vrijeme, da mi žena radi, djeca da imaju što jesti i obući, da imam za benzin i da mogu platiti račune, HDZ o tome ne priča, a niti bilo tko drugi... govori kako su uveli bežični internet u svaki dom... nisam znao da je HDZ telekumunikacijska tvrtka,

takvi lopovi moraju izgubiti na izborima

a mene kao grđanina će zanimati zerp i ostale gluposti kad ću mirno dočekati iduću plaću....

Tko je glasao

Tekst sam bio pročitao još

Tekst sam bio pročitao još prije u Lideru, i sve činjenice stoje. Međutim, realno stanje je da postoje znatna ograničenja od strane EU, tj. od Slovenije i Italije, te stoga samo vješti pregovarači mogu ishoditi barem djelomične koristi za nas. Talijanska obala Jadrana je nebogata, te je ribolov značajan izvor prihoda i teško da će Talijani pristati na ono što naši ribari predlažu (6-mjesečni moratorij na bilo kakav izlov dok se riblji fond ne obnovi). Naš problem je znatno širi od samog ZERP-a i Obalne straže: on ubuhvaća i restrukturiranje brodogradilišta, energetsku (bušotine, terminali, naftovodi, plinovodi) i pomorsku strategiju, nautički turizam i turizam općenito, gradnju ribarskih lučica i veletržnica ribom, plasman ribe, organiziranje ribarskih zadruga (ili klastera, svejedno) itd. Zato su strategije bitne, ali kod nas još nema tog "feelinga"...

Tko je glasao

Dobrodošao na

Dobrodošao na pollitika.com.

"Isto i jednako nisu ni isto ni jednako."
silverci

Tko je glasao

Uz dužno pštovanje g.

Uz dužno pštovanje g. Tadić, mislim da ZERP nikad nije bio predmet interesa zbog iskrenog nastojanja zašite Jadrana i interesa hrvatskih ribara i gospodarstva. Uvijek je biopredmet interne mobilizacije javnosti iz raznoraznih razloga. Sad je u predizbornoj kampanji.
Naime, nitko u Hrvatskoj ne spori potrebu za jednim takvim akto, dakle, nas ne morate ubjeđivati. Međutim, Italija, Slovenija, a onda i EU imaju nekih primjedbi. S njima bi trebalo razgovarati i ubjeđivati. Ne možemo reći, baš nas briga, mićemo to napraviti i gotovo, jer znamo da to nećemo napravati. Ne vidim nikave ozbiljne aktivnosti ni u Briselu ni u Ljubljani ni u Rimu na tu temu. Nema ozbiljnih razgovora, prikaza dobiti/gubitka za njih i nas. Samo gola demagogija mi vi oni. Neozbiljno. Nisam uvjerena da ijedna politička opcja ima razrađanu strategiju i taktiku kojom će uvjeriti pomenute oponente u stvarno potrebu i korist od ZERP-a.
Trenutno povlačanje ZERP-a u predizbornoj kampanji i "tvrda " retorika mogu još biti i kontraproduktivno, za interes Hrvatske, kao cjeline. Ali naravno može biti produktivno za dobijana glasača za pojedine olitičke opcije.

Tko je glasao

S obzirom da sam jako

S obzirom da sam jako naivan. Cemu se pridruzivati integracijama gdje ces biti drzava drugog reda, bez temeljnih drzavnih prava koja su ti zagarantirana medjunarodnim pravom? Iliti, cini mi se da je najnormalnija stvar povuci ovaj potez unilateralno, pa tek onda "pregovarati". Za ostatak price nema mjesta, jer je u konkretnoj situaciji apsurdan.

Osim ako se ne igra o igrama mita i korupcije ispod stola, a to jednu zdravu i poletnu drzavu kao sto je Hrvatska ne interesira.

Tko je glasao

ja bih htio pitati

ja bih htio pitati slijedeće;

a) da li je uopće moguće odgoditi primjenu ZERPa, čisto radi rokova, naime ako imamo izbore 25og i potom 30 dana za konstituiranje sabora, da li je realno da će se sabor sastati i pregovarati o ZERPu u tih posljednjih 7 dana ove godine; i uostalom tko bi bio taj koji bi predložio još jedno odgađanje?

b) koje su konsekvence potpisa hide biščevića na taj sporazum; da li je to zapisnik sastanka kako neki tvrde ili sporazum kojeg je ovaj potpisao u ime vlade?

Tko je glasao

Da je sporazum, bio bi

Da je sporazum, bio bi objavljen u Narodnim novinama u rubrici "Medjunarodni ugovori" a tamo ga nema. Bar ga ja nisam nasao.
Da je to bio sporazum ili bilo kakav vazeci dogovor, vec bi ga citao u Delu a lako moguce i u nekom hrvatskom glasilu.

Ovako je sve to samo predstava za narod, odradjivanje politicke dnevnice i pokusaj priiska na drugu stranu. Ako se suprotstavljena strana uplasi - u dobitku su. A ako ZERP opstane i ostane - oni su pokusali i vrsit ce pritiske i ucjene i dalje na koje treba pametno odgovarati. Na zalost, Sanader je ugovorio i potpisao nekoliko medjudrzavnih ugovora i pristupio u nekoliko "zajednica" koje Hrvatskoj donekle vezuju ruke u pregovorima i postavlja Hrvatsku u donekle podredjeni polozaj - upravo zbog potpisa. Sanader je lose trgovao, nije se cjenkao i sad smo tu gdje jesmo. Iako u bitno boljem polozaju no krajem proslog tisucljeca. Zato i valja utvrdoglaviti i uspostacviti punu primjenu ZERP-a. Biti ce galame ali - vec smo navikli. Malo se saceka, strpljivo odgovori i idemo dalje. Preveliki je strani kapital u Hrvatskoj e da bi se dozvolilo pretjerano politicko i ekonomsko iscrpljivanje Hrvatske.........
Jedino sto se iskreno nadam da ce slijedeca vlada imati cvrsci pojas na hlacama. Ovima sto usitno broje su gace precesto padale. Nerijetko i - same.

Tko je glasao

Ti zastupnici i povjerenici

Ti zastupnici i povjerenici se pozivaju na preporuku Europske komisije od 18. lipnja 2004. i na Trilateralni dogovor od 4. lipnja 2004. kojim se navodno Hrvatska obvezala da neće aktivirati ZERP bez pristanka Slovenije i Italije. Još veću zabrinutost izaziva njihovo protivljenje našem Zakonu o Obalnoj straži, kojeg također nazivaju "jednostranim potezom"!

Preporuke EK nisu obvezujuce niti ih je EK izrekla na nacin da nesto obvezuju, Tonci Tadicu. Njihova je obveza prvenstveno zastita interesa zemalja clanica EU i to rade. Trilateralni "dogovor" od 04.06 2004-e? S kim?????? Pa nijedan drzavni tajnik nema ovlasti niti dogovoriti a jos manje potpisati bilo kakav dogovor koji zadire u SUVERENA prava Hrvatske!!!! Hido je Biscevic potpisao zapisnik sastanka a ne "trilateralni dogovor" ili sto se u zadnje vrijeme cuje - sporazum. Tonci Tadicu, postoje ipak tocno propisana pravila kako se nekoga izuzima iz primjene gospodarskog pojasa na moru. Nekako mi se cini da nitko nije deponirao u depozitara Konvencije (glavni tajnik UN-a) nikakav sporazum ili vlastitu odluku o izuzimanju bilo koga ili bilo cega iz primjene ZERP-a a nije niti iskljucena mogucnost proglasenja punog gospodarskog pojasa.
Necu ulaziti zasto nije proglasen gospodarski pojas u punom obliku (nije jos kasno!) ali cu ipak napomenuti da je Hrvatska netom bila izisla iz tihe blokade uzrokovane necijom politikom te je osim krhke demokracije u kuci imala i jako losu vanjskopoliticku situaciju uzrokovanu domacim apsolutizmom.

Zasto biti zabrinut s tim da Slovenija preuzima predsjedanje EU upravo 01.012008? Upravo obratno! To jeste pravi trenutak da se nesto napravi (po mogucnosti i otvori 13. poglavlje pregovora!) jer Slovenija NECE moci nista napraviti na silu i prijetnjama. Svi slovenski potezi ce biti posmatrani kroz dvadesetsedmerostruke prizme i nece smjeti nista napraviti sto je protivno medjunarodnim konvencijama i zakonima, kao sto sad mogu raditi. Naime, nijedna zemlja - predsjedateljica NIJE iskoristila vrijeme predsjedanja EU e da bi rijesila bilo koji vlastiti problem. Pogotovo ne ovakve vrste. Kazu da EU pociva na vladavini prava. Pa hajmo to vidjeti. Ako Slovenija udari bilo koji veto Hrvatskoj, postoje i odbrambeni mehanizmi, kako politicki, tako i oni "politicki".

ZERP je proglasen i treba ga ispostovati i primijeniti u punoj mjeri - za sve jednako a u korist i nas i buducih pokoljenja. Treba zastititi more i morski prostor jer je to u duhu smjernica i politike same EU. Vec sam u nekoliko navrata ovdje spominjao gdje i tko je sto radio u EU, spomenut cu i sad.
Pogledajte samo smjernice koje je izradila ekspertna skupina EU a pod vodstvom gospodina dr. Joe Borga: OVDJE.
Europski je parlament sve to uredno prihvatio, iako puno kasnije no nas Sabor. Sve sto je napisano u EU smjernicama i prihavecnoj politici, sve je vec zapisano, skoro sve, u hrvatskim zakonima. Zasto se nasi diplomati ne hvataju pozitivne EU prakse - ne znam. Zapravo znam ali nije tema ovog dnevnika. Jer EU (tako tvrde) pociva na vladavini prava. Pa kad lijepo spomenete bilo sto, odbranite se i - lijepim primjerom s zakoonskom podlogom. Italijani to znaju i rade zakulisno, nasi prvi zapadni susjedi su malo bahati i rade - balkanski. Dok nasa diplomacija, sadasnja, prvo zove Zagreb za misljenje pa onda rade posao za koji primaju placu. I to punu.

Jedno indiskretno pitanje i konstatacija, Tonci Tadicu. Prvo, i ti kao saborski zastupnik si glasao za poneke stvari koje sad napadas. Nekako mi se cini da su i pravasi, ukljucivo i ti kao negdasnji clan te stranke, dizali ruke i podrzavali moratorije na primjenu ZERP-a. Tocno? I to usprkos tome sto si gorljivo trazio i zagovarao - puni gospodarski pojas.

Moj odgovor na pitanje iz naslova "Je li Hrvatska doista pomorska zemlja?":
Ne, nije. Hrvatska je primorska zemlja.
Nekad je Hrvatska bila pomorska zemlja, zivila za more, od mora i uz more. Postala je primorska zemljica sustavnim unistavanjem svih pomorskih resursa, a narocito u vrijeme rata i vladavine - nekih. Pogledajte samo koliko je brodarskih tvrtki pri(h)vatizirano i kroz sve to unisteno i odbaceno u povijest, pogledajte samo bruto tonazu hrvatskog brodovlja, pogledajte koliko je brodova hrvatskih kompanija pod takozvanim zastavama pogodnosti a ne pod zastavom maticne zemlje.
Na kraju krajeva, pogledajte u kakvom nam je stanju Ratna mornarica i gdje nam je uopce - Obalna straza. To sve govori kakva smo mi pomorska zemlja.
Puni gospodarski pojas? A tko ce ga - cuvati i s cim?

Tko je glasao

Izvrstan i edukativan

Izvrstan i edukativan tekst.

Dodajem samo nekoliko opservacija, u nadi da će pridonijeti daljnjem osvjetljavanju problematike. Ostavljam
kompetentnijima da dalje polemiziraju.

Jake vaninstitucionalne snage u Italiji ne napuštaju tezu o jadranskom bazenu kao povijesnom talijanskom prostoru. Realnu snagu toj tezi danas osigurava najmanje polovina talijanskog stanovništva (ili 20-30 milijuna) i odgovarajuće gospodarstvo koje to sve drži, organski orjentirano ka istočnoj obali apeninske čizme i smješteno najviše 1-2 sata vožnje autocestom od Jadranskog mora koje, osim što im osigurava ribu na stolu, predstavlja vrata za prodor
u Hrvatsku, Crnu Goru, Albaniju i dublje na Balkan.

Podsjetimo se ovoga, kao nadrealističkog simbola toga stremljenja:
http://www.ilpontesulladriatico.it/Ponte_Ancona_Zara.swf

Nasuprot toga imamo malu, demografski i gospodarski slabu, te euro-politički hendikepiranu i neiskusnu Hrvatsku, sa neusporedivo povoljnijom konfiguracijom obale (otoci!) i poželjnim prostornim resursima.

Kada se u takvoj konstelaciji snaga Hrvatska drzne pomaknuti i jedan milimetar da zaštiti svoje legitimne interese u Jadranu (čitaj: ugroziti talijanske) - a to čini goloruka, bez batine u ruci, to očekivano izaziva neslućene tektonske silnice u bruxelleskim i strassbourškim kuloarima, koje kad isplivaju bliže površini EU politike, lako slamaju volju za daljnjom eskalacijom. Vidjen u tome svjetlu, politički oportunizam koji su prošla i sadašnja vlada opetovano demonstrirale po ovome pitanju, postaje malo razumljiviji.

Ne mislim da treba podviti rep i bezuvjetno pristajati na diktate, ali da bi se uspjelo, treba skupiti najpametnije glave u državi i stvoriti nacionalni koncensus oko jadranske politike. Koncensusom bi trebalo jasno definirati optimalnu dinamika poteza i trasirati put prema definitivnom rješenju. Osim toga, nacionalni koncensus bi dao neophodnu snagu hrvatskim argumentima. Kako god bilo, taj put Hrvatska neće proći gratis, ali treba nastojati da cijena bude što manja.

The Observer

Tko je glasao

Kada se u takvoj

Kada se u takvoj konstelaciji snaga Hrvatska drzne pomaknuti i jedan milimetar da zaštiti svoje legitimne interese u Jadranu (čitaj: ugroziti talijanske) - a to čini goloruka, bez batine u ruci, to očekivano izaziva neslućene tektonske silnice u bruxelleskim i strassbourškim kuloarima, koje kad isplivaju bliže površini EU politike, lako slamaju volju za daljnjom eskalacijom. Vidjen u tome svjetlu, politički oportunizam koji su prošla i sadašnja vlada opetovano demonstrirale po ovome pitanju, postaje malo razumljiviji.

Nije to ništa novo, tako je stoljećima, uz bitnu napomenu da smo i kao takvi ipak prvenstveni na Jadranu. Nedavno je bio jedan rat za Jadran, u kojoj su protiv nas bili stari saveznici. Isti saveznici su bili saveznici u dva svjetska rata. Ishodi se znaju. I prije toga. Na osnovi toga se ne možemo bahatiti ali, i da hoćemo, nije moguća bitna izmjena na Jadranu. Da Hrvatska pusti njima svima da abitriraju, i mali presedani oko prava i bilo čega su puno značajniji kao iznimke za puno više toga nego što će jako ugroziti hrvatske interese.

U tom smislu je ovaj tekst jako dobar. Iz ovoga što Tadić iznosi je prvenstveno bitno da bi se daljnje petljanje po Jadranu više moglo obiti o glavu tim "moćnim strukturama" i da smo već u fazi da bi Hrvatska mogla povlačiti po koji potezić ne da iritira nego da smanji probleme "moćnim strukturama". To je, ujedno u okviru ukupne hrvatske i šire situacije. Već smo iznijeli razne napretke i izvana i iznutra smo bitniji nego što izgleda. Ni njihovi ni naši kokošari bez nas, građana Hrvatske, neće moći nastaviti tako uspješno kako bi htjeli. Razvoj situacije na Balkanu koji nestaje i sa zaradama i interesima "moćnih struktura" je došao do faze kada su pregovori sa nama, hrvatskim građanima, nužni. Nije da ih držimo za jajca ali nije ni da ne ovise o nama. I obostrano, pomalo jedni druge držimo za jajca i nadigravamo se, to je podloga za stalna dogovaranja i nadigravanja. Tom smo vični, samo je ipak primjereno da pomalo uvodimo dr Vlatka Mačeka u igru, i onako će do toga doći pad da to ne desi na vrat na nos.

Tko je glasao

Da Hrvatska pusti njima

Da Hrvatska pusti njima svima da abitriraju, i mali presedani oko prava i bilo čega su puno značajniji kao iznimke za puno više toga nego što će jako ugroziti hrvatske interese.<\cite>

Tu si sasvim u pravu. ZERP i oko ZERPa u smislu zaštite hrvatskih interesa ima, čak i u optimalnoj varijanti operacionalizacije, više manifestacijsku vrijednost kao mjera hrvatske ozbiljnosti, nego što će ikada donijeti materijalne koristi (u krajnjem slučaju, polovina talijanske ribarske flota neće nestati, nego će promjeniti zastavu i usidriti se u Zadru, a riba će i tako tamo gdje se bolje proda).

Dosadašnja stani-kreni politika sigurno nije doprinijela demonstriranju čvrstoće, ali je sigurno puno razloga zbog čega išlo tako kako je išlo i koje su sve lopte bile u zraku.

The Observer

Tko je glasao

dobro nam došli i još dugo

dobro nam došli i još dugo ostali
prvo pa odlićno :=)

savjesni

Tko je glasao

dobro zboriš tonček,ali

dobro zboriš tonček,ali ima takvik pitanja više a odgovora nigdje,,,npr ,jel hrvatska granići sa srbijom kod iloka,,tamo je gr prijelaz,a svaki četnik ulazi i izlazi kako hoće.jer oni se vode kao stanovnici u pograničnoj zoni,,jer sveta gera slovenska??,,mi nemamo granicu koju mi mislimo da imamo nego koju susjedi kažu,,,a talijani su jasno rekli da im treba puno ribe.tko smije to negirati???

Tko je glasao

evo, još jedna

evo, još jedna dobrodošlica

postoji nekolicina političara koje svi želimo čuti i s kojima želimo diskutirati, vi ste očito jedan od tih; veselim se diskusijama koje slijede

Tko je glasao

Prije svega treba obnoviti

Prije svega treba obnoviti obalnu stražu i opremiti brodove.Džaba ZERP kad nemaš kontrolu tj. obalnu stražu.

Tko je glasao

Pa gdje si Tonci, vec smo se

Pa gdje si Tonci, vec smo se zabrinuli za tebe. Dobro dosao i dobro nam ostao :-)

Tko je glasao

Naslov koji ste dali vašem

Naslov koji ste dali vašem dnevniku je u stvari retoričko pitanje. Na koje se i ne treba odgovarati. Druga stvar je da li se vodi politika koja odgovara činjenici da je Hrvatska doista pomorska zemlja. Još 70-tih kao mladi novinar sam vodio bitke zastupajući u Hrvatskoj tzv. Jadransku gospodarsku orijentaciju za razliku od onih prijeko koji su zastupali tzv. Dunavsku orijentaciju. Ali više od ovih mojih uspomena veseli me da se ovdje pojavio i jedan pametan desničar. Blesastih desničara imamo sasvim dovoljno.

Tko je glasao

Dobro došli! Pošto sam

Dobro došli!
Pošto sam ovdje (neslužbeno :-P) zadužen za "pritisak na preglednost", slažem se oko veće preglednosti. Ali, doći će i to s vremenom.
Inače, sve pet, samo naprijed.

Tko je glasao

Pridružujem se

Pridružujem se dobrodošlici. Dobar tekst, samo u svrhu preglednosti, daj lupite koji put i enter da je lakše čitati po pasusima, ovako je sve jedan ogroman tekst. Hvala u ime mojih očiju :)

Tko je glasao

Koja god vlada bila, neka

Koja god vlada bila, neka Tonči Tadić bude ministar pomorstva, prometa i veza!

grgo

grgo

Tko je glasao

Tonči Tadić: Hajduk loše

Tonči Tadić: Hajduk loše igra, ali ja sam u Torcidi - intervju koji je Tonći Tadić dao Mraku na početku pollitika.com - dajte koji glas barbi Tonćiju da nam dogura na naslovnicu danas:-)

Tko je glasao

Poštovani gospodine Tadić,

Poštovani gospodine Tadić, dugo sam čekao da na ovaj sajt dođe netko malo desniji od prosjeka nas ovdje, a da priča pametne stvari i brani ih argumentima. Dobrodošli!

I da, tekst je (očekivano) sjajan.

Tko je glasao

Zelio bih cuti makar djelic

Zelio bih cuti makar djelic o tome zasto je Slovencima ocigledno toliko stalo do razgranicenja kakvo zele.
Meni se cini da su svi drugi problemi samo podrska i dodatak kako bi se bolje proslo kod ovog problema ili ej mozda situacija posve obrnuta?
Meni je to neobjasnjivo jer sam siguran da su svjesni (kao u ostalom i mi) kakve sve negativne posljedice, troskovi i dr. iz toga proizilaze.

Tko je glasao

Dobro došel, i to odma s

Dobro došel, i to odma s jednim pametnim dnevnikom. Fala na njemu.

Tko je glasao

Dobrodošao Tonći, bio si

Dobrodošao Tonći, bio si među prvima na pollitici i koji je podržao pollitika.com, nadam se da prvo ulaziš u Sabor jer nudiš alternativu, drugo da i nakon izbora ostaješ s nama na pollitika.com

Tko je glasao

Poštovani

Poštovani Potjeh,
Zahvaljujem na dobrodošlici i na dobrim željama, a na pollitika.com-u ću ostati i nakon izbora, u to ne trebate sumnjati.

Tko je glasao

Hoćete reći Sabor Vam ne

Hoćete reći Sabor Vam ne gine?

Tko je glasao

Još jednom se zahvaljujem

Još jednom se zahvaljujem na dobrodošlici i konstruktivnim komentarima. Pokusati cu odgovoriti na nekoliko pitanja koja ste mi postavili (kako mi vrijeme bude dopustilo, molim Vas za stpljenje).

@vipera - Kad sam pokrenuo pitanje gospodarskog pojasa to je bilo 2001. u ožujku, daleko od izborne kampanje i daleko od EU integracija. Tada nije prošao u Saboru, tj. većina klubova je rekla "dobro je to, ali treba paziti", međutim nikada nije glasovano o tom prijedlogu, nego je arhiviran!

No HSS i SDP su od toga napravili predizbornu dosjetku jer su priču izvukli iz saborske arhive u rujnu 2003. uoči izbora, ali i tada po sistemu "stisnut i ...", dakle nemojmo proglasiti gospodarski pojas nego ZERP tako da Talijani ne skuže što je to, a i to što proglasimo odmah odgodimo za 12 mjeseci.

Da se gospodarski pojas proglasio 2001. kad sam to pokrenuo ili da se učinilo npr. 1994. to bi sada bilo prošlo svršeno vrijeme.

Gospodarski pojas bio bi činjenica sa kojom se ulazi u pregovore sa EU, pa kad bi RH od toga trebala odustati radi ulaska u EU onda bi joj to bilo kompenzirano kao npr. Poljskoj koja je dopustila ribolov u svom gospodarskom pojasu, ali da joj zauzvrat plaćaju izgradnju ribarske flote, pa kad je sagradi, opet će pregovarati sa EU.

Svaki jednostrani potez postaje međunarodno-pravno upotrebljiv tek kad se utvrdi bilateralnim sporazumima. Toliko znam i ja. Ali da bi se došlo do bilateralnog sporazuma, treba prethodno napraviti jednostrani potez ali točno u duhu međunarodnog prava - dakle prema Konvenciji o pravu mora i prema reciprocitetu. Dakle ako su Talijani aktivirali ekološki dio svog pojasa, mi više nemamo razloga čekati što se tiče ekološkog dijela!

Tko je glasao

Tonci, proglasenje ovakvog

Tonci, proglasenje ovakvog ili onakvog pomorskog pojasa je iskljuciva stvar svake pomorske zemlje koja ima otvoreno more odnosno granici s medjunarodnim vodama. Pronadjite mi u bilo kojem zakonu, konvenciji ili bilo cemu da treba postojati nekakav reciprocitet. kakve veze ima talijanski ekonomski, ekoloski, koji vec, pojas s hrvatskim, osim da granice u epikontinentalnom dijelu?
Nadalje, koliko sam upoznat s predpristupnim pregovorima, nigdje, bas nigdje nije zabranjeno niti nedopustivo proglasiti vlastiti ekoloski i koji vec pojas. Koliko znam, EU je poticala svoje clanice na proglasenje i zastitu pomorskog dobra i zasto to RH odjednom ne moze i treba se dogovarati i klanjati? Zasto se odricati i ovako sklepanog prosirenog pojasa i jurisdikcije Hrvatske? Zasto uopce nesto sto je SVIMA dano kao suvereno pravo, Hrvatska treba posmatrati i raditi bilateralno, trilateralno ili kako vec? To u Konvenciji o pravu mora - nije zapisano.

Tko je glasao

Sumnjam da će netko u

Sumnjam da će netko u Hrvatskoj vlasti imati petlje za jednostrane poteze, pa makar sukladno međunarodnom pravu. Možda je Milanović nepoznanica, ali vidjeti ćemo. I to je zaprovo moja teza. Da se ZERP koristi u predizborne manipulacije i mobilizacije, a da se ne planiraju ili poduzimaju koraci u smjeru aktiviranja ZERP-a. Morala bi se naparviti recimo procjena štete koja će nastati u trenutku proglašenja, i kako je sanirati, za početak. A nitko ne govori o tim sitnicama.
Pratim, a djelimično se i sjećam priče sa ZERP-om i ne snalaženja naše vlasti u međunarodnom pravi, i generalno nedostatku čvrstog stava oko naših interesa.

Tko je glasao

OK. Cime je to tocno

OK. Cime je to tocno Hrvatska ucjenjena da bi pristala da vec tijekom pregovora bude drzava drugog reda. I kakva je to uopce poruka svijetu, ako vlast pristane na takve uvjete? Ovdje se radi o prilicno nezdravim odnosima, necemu sto nije dobro drzati na zivotu.

Tko je glasao

Iskreno, to i mene zanima.

Iskreno, to i mene zanima.

Tko je glasao

Uvjek se kod nas neko sagne

Uvjek se kod nas neko sagne radi kocke šečera, kak je to poznato se i iskorištava.
Pokojni Tuđman se nije saginjal i zato ga nisu ni voleli.

Tko je glasao

Daleko od toga da mi je

Daleko od toga da mi je Tudjman drag na bilo koji nacin. Ali on je iza sebe imao politicku bazu u narodu, sto drugima nije poslo za rukom u novijoj hrvatskoj povijesti. Sad, mozemo raspravljati o prirodi i karakteru te baze, ali cinjenica jeste da je Zapad dosta truda ulozio za razbijanje te ikone.

BTW, Srbiju ovdje necu spominjat, s obzirom da poradi hvale Tudjmana, ne bi bilo bas umjesno :-)

Tko je glasao

Tudjmanova baza tudjmanova

Tudjmanova baza

tudjmanova baza bila je u ideji pomirenja,
dvaju ekstremnih pokreta iz vremena drugog svjetskog rata,
pohvatao je široko, presjek više generacija
na žalost, ograničio se na vremenski period koji mu je odgovarao, u oba presjeka
i u tadašnjosti ( vlada nacionalnog jedinstva)
i u budućnosti (htio je sam odredjivati budućnost lijevog pomlatka)
baš stoga što se nije htio ograničiti,

i stvorio time ove invalide
koje su s mukom krpali Ivo i Ivica (posmrtno)
vrijednost pomirenja bila je bitno strateška
kako povremeno spominje i ap, na kratko nalik HSS-u u doba Mačeka
eliminirana je mogućnost realnog utjecaja stranih sila na hrvatsku političku sudbinu
preko manipuliranja političkih stranaka
za kratko
pretjerivanjem
poništio je dobre učinke
i ostavio nam karikaturu pomirenja
i nejasan odnos prema najvažnijem susjedu
dobro je bilo što je bio direktor Partizana (živio u Beogradu, razumio srpsku politiku iz bliza)
za Hrvatsku bi bolje bilo da je bio upravnik u Sarajevu ili Želji

luka

Tko je glasao

na kratko nalik HSS-u u doba

na kratko nalik HSS-u u doba Mačeka

Poznato je, iako se to sustavno prigušuje, da se Franjo Tuđman i osobno podudara sa glavnim težištem hrvatskih političkih i ukupnih društvenih zbivanja u Hrvatskoj od 1941.g. do sada - eksploataciji dosega iz doba pred II svjetski rat.

Pojednostavljeno, uz neke logične nedostatke, hrvatska politička i društvena matica je dosegla bolje razine od većine Evrope, koja je snažno bazdila u totalitarne vode. Svjetske ciklone i rat su to snažno destruirali, ali i uz takvu destrukciju ne dovoljno da bi to doba bilo uklonjeno i neutralizirano, pa je to eksploatirano na sve načine, uz logičnu manipulaciju i zamagljivanje slike toga, koja slika je uprkos tome aktivna u svim bitnim djelovima. Na neki čudan način, toliko toga protiv nas snažno vuče na nastavak toga doba - upravo neki prikazi toga doba u Zagrebu izazivaju jaču pažnju od svih impresivnih zbivanja i vrenja sastojaka zadnjih desetljeća.

Pokojni akademik povjesničar Ljubo Boban, također sudionik NOB-a i pravih borbi u Dalmaciji, je početkom šezdesetih vodio za te prilike iznimnu javnu polemiku sa tada puno bolje pozicioniranim Tuđmanom da je, koristeći moć i liniju Krležinog uticaja na zajedničkog im mentora Vase Bogdanova, prepisao njegov doktorski rad o razdoblju pred II svjetski rat na kojem je radio godinama sa veoma detaljnim istraživanjima, te da je izvršio grube prepravke istine. Boban je napredujući istraživanjima dolazio do sinteze da je dr Maček zajedno sa HSS-om vodio veoma zrelu i minucioznu politiku, dok je Tuđman to iskoristio za lekcije po osnovnoj partijskoj liniji, koja i dalje dominira u ukupnoj politici, da su HSS a dr Maček posebno bili smušeni diletanti i kvarna politika, koji su radili baš tako da upropaste narod a s početkom rata ga još isporučili na milost i nemilost najgorem.

Pojednostavljeno, politika i društvena praksa su još uvijek bitno ispod nivoa tadašnje politike i prakse te je logično da se ustaško-komunističko-tranzicijske elite boje otvaranja slike toga razdoblja - osim iznimnih krimena je nakon toliko vremena to opasnije kao nešto što može izmjeniti sve. Npr. u Zagrebu je za Holjevca obnovljen dio te prakse, što je nakon 71.g. surovije zbrisano nego nacionalizam iako nije imalo veze sa nacionalizmom. U vezi razvoja i svih detalja i djelova prakse grada se vodi da je sve bitno tada postavljeno i sustavno prakticirano toliko bolje da se zadnja desetljeća vide kao jasna muljanja po toj osnovi i uz ignoriranje cca 70 % tadašnjeg instrumentarija, pretrivijalno. Npr. tada su normalno funkcionirale plansko-praktične mjere koje su pomirivale raznovrsni razvoj sa sprječavanjem špekulacija, sve je funkcioniralo, sve bitne evropske tvrtke su normalno bile zastupljene i mnogi iz Evrope normalno konkurirali u rješenjima i poslovima i obrnuto, tako da je Zagreb bio normalno u prvoj evropskoj ligi.

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Novi dnevnici

  1. Nije šija, nego vrat, nije Bešker, nego Feniks od MKn komentara 21
  2. Istina nalazi put i kroz njihove laži jer viri baš iz samih tih laži - Dan sjećanja 2014. od ppetra komentara 0
  3. Pismo investitora petogodišnjem unuku od rodjen komentara 2
  4. Ima se – platilo se! od Feniks komentara 19
  5. referendumsko internetsko upravljanje od aluzija komentara 2
  6. Vukovarsko znati i ne znati od Feniks komentara 30
  7. "Klemovi" anglosaksonski balvani u Savskoj od sjenka komentara 90
  8. Ekonomija i društvo budućnosti od petarbosni4 komentara 7
  9. Budale ili Peta kolona od Weteran komentara 175
  10. Optužba pojma, neistinito tumačenje, obmana i dezorjentiranost od rodjen komentara 0
  11. Financijske teskoce vode direktora u zatvor? od lunoprof komentara 21
  12. A tko pita male biznise i njihove radnike ? od provinciopolis a komentara 0
  13. Hitri Ustavni sud od StarPil komentara 5
  14. Lijevi kurs za Bliski istok od koča komentara 1
  15. NE vladajući hoće smijeniti vladajuće (osvježeno) od aluzija komentara 1
  16. Uputa za izbjegavanje vlastite oholosti i postizanja suradnje, veze, konstruktivnosti, služenja od rodjen komentara 10
  17. Josipović ne može, ne zna i nije htio od vkrsnik komentara 47
  18. Kapitulacija? od Feniks komentara 24
  19. Dva naslova za jednu realnost* od rodjen komentara 0
  20. Rusija: opaki bilder s tankim nožicama od Zoran Oštrić komentara 28
  21. Beskonačni ponavljajući niz – APIS IT od marival komentara 24
  22. Za „U“ zlatni i „krst časni“ I od Feniks komentara 156
  23. Revolucija revolucije od petarbosni4 komentara 12
  24. Vratiće se vojvoda, samo ako ustreba.... od Weteran komentara 117
  25. lustracija ŠEFova gubitaša od aluzija komentara 2

Preporučeni dnevnici

Najkomentiraniji dnevnici

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 0
  • Gostiju: 22

Novi korisnici

  • Gigaset
  • punktuar
  • Zlatno doba kap...
  • BlackLily
  • Ness