Tagovi

Jadrankamen na Bra?u: Kako se Bruno Orešar bogati na ra?un radnika

Prenosim bez izmjena s mrežnog sjedišta Mreže anarhosindikalista i anarhosindikalistkinja


Trilogija otpora (3): Intervju s radnicima Jadrankamena

Potaknuti natpisima u novinama zadnjih tjedana, ?lanovi MASA-e iz Splita su 11. 03. 2010. potakli razgovor o situaciji u bra?kom Jadrankamenu sa Zlatkom Eterovi?em, predsjednikom Udruge malih dioni?ara, te još jednim radnikom kamenoloma koji je želio ostati anoniman jer sredstva za život zara?uje rade?i u Jadrankamenu ve? dugi niz godina, a direktor je pod prijetnjom otkaza zabranio radnicima bilo kakvu komunikaciju s medijima.

MASA: Današnjoj situaciji u Jadrankamenu je kumovala privatizacija poduze?a. Možete li nam nešto re?i o tome?

Z: Pretvorba poduze?a je izvršena 1993. godine pa je dotadašnje društveno poduze?e postalo dioni?ko društvo. Službena državna revizija iz vremena koalicijske vlade 2002. godine utvr?uje da nema primjedbi na pretvorbu koja je izvršena u skladu sa zakonom, ali se u postupku privatizacije našao niz nepravilnosti pa mišljenje revizora nije pozitivno. Radnici i ostali mali dioni?ari su upisali 51 % dionica, a ostalo su imali razni državni fondovi i to je bilo u redu, ali problemi nastaju s po?etkom preuzimanja ve?inskog paketa dionica od strane firmi Brune Orešara (GAIA). Tada udio malih dioni?ara pada na 15 %, a ve?inski vlasnik ne prihva?a njihova ?lana u Nadzorni odbor, niti me?u sedmero ?lanova tada a ni kasnije kad smanjuje broj ?lanova na tri.

Do ulaska Bruna Orešara Uprava ispla?uje dvije dividende, a od 1996 do danas nije ispla?ena nijedna. Poduze?e je procijenjeno na oko 21 milijun DM, a dividenda koja je bila ispla?ena za jednu godinu iznosi više od milijun DM. Zna?i, u razdoblju od 15 godina vjerojatno bi bilo oko 15 000 000 DM što je skoro jednako vrijednosti firme. No, isplata nije redovito izvršavana, ve? se dogodila samo dva puta. Unato? tome, država ne sankcionira Brunu Orešara za kršenje ugovora, pa mu tek naknadno oduzimaju dio paketa kupljenih dionica, ali mu nakon nekog vremena ponovo omogu?avaju da ih stekne kupovinom od firme koja ih je dobila kao pla?u za obnovu nakon rata. Iako neko vrijeme nije imao ve?inski paket, B. Orešar se ?itavo vrijeme predstavljao kao ve?inski vlasnik te je poduze?e koje je u trenutku njegova dolaska imalo preko 600 radnika i samo 4 300 000 kn zaduženja, doveo do 2002. godine na samo 300 radnika ali sa dugom od 43.000.000 kuna. Jadrankamen daje pozajmice firmama u vlasništvu B. Orešara da bi mu se one vratile u obliku dionica ve? polumrtvih firmi koje su prebivane i o znatno ve?oj cijeni od nominalne. Na taj na?in je izvla?en novac...

MASA: Jadrankamen je o?ito postao žrtvom privatizacijske politike, mislite li da je mogu?e još nešto napraviti da bi se to ispravilo?

Z.: U svim firmama gdje su utvr?ene nepravilnosti sud bi trebao oduzeti nezakonito ste?enu imovinu s tim da se najviše pažnje posveti ve?inskom vlasniku koji je i donosio sudbonosne odluke. Oduzetu imovinu bi se trebalo dati dijelom jedinici lokalne samouprave, dijelom radnicima, a manjim dijelom bi se nadoknadila šteta manjim dioni?arima. Svakako, ukoliko je šteta (dug) ve?i od vrijednosti dionica tada bi ga krivac morao nadoknaditi iz osobne imovine.

MASA: Što mislite o pove?anju uloge radnika u upravlja?koj politici?

Z.: To je jako pozitivno. U svijetu se širi tzv. radni?ko dioni?arstvo i sve prave firme nastoje da što ve?i broj radnika budu ujedno i dioni?ari jer to podiže motivaciju za rad, a radnik osim pla?e dobiva i dio kola?a koji je dosad bio rezerviran samo za gazdu.

MASA: Koliko država može pomo?i radnicima kad su oni i poslodavci/vlasnici na istoj strani?

Z.: Može ako politika ne bude umo?ena u firme, ako riješi uteg kriminalne privatizacije i kad se firme budu kupovale novcem, a ne podobnostima. Možda ?e i vlasnici bolje gledati svoje radnike pa ?e i sami mo?i mirnije spavati. Ali možda opet do?e do nekog povrata otete imovine, ovog puta ne crkvi nego radnicima...

MASA: Što mislite o mogu?nosti da se radnici sami organiziraju i preuzmu tvrtke koje sad loše posluju i (ili) ne ispla?uju pla?e radnicima?

Z.: U dosta firmi je došlo do odljeva kvalitetnog kadra, koji su, ako su imali mogu?nosti, pokretali vlastite firme. Iako manje, još uvijek ima potencijala pa vjerujem da bi se radnici uspjeli sami organizirati, a po potrebi i na klju?na mjesta dovesti sposobne ljude. Naravno, kad ne bi bilo previše dugova bilo bi puno lakše.

* * *

MASA: Možete li nam re?i kakvi su stavovi radnika? Dvije pla?e su vam kasnile, pa je Sindikat pokrenuo proceduru pokretanja štrajka. Kakvo je sad stanje?

N.N.: Uprava nas pokušava ušutkati, pa nam je direktor pod prijetnjom otkazima zabranio razgovor s novinarima. Ljudi su napeti, ?ekamo ho?e li nam pla?a za velja?u biti ispla?ena dvadesetog (20. 3., op.), a ako ne bude, ide se u štrajk.

MASA: Što mislite o protestima seljaka i štrajkovima drugih radnika?

N.N.: O?ito da pravda za one koji žive od rada u Hrvatskoj ne postoji. Ljudi imaju pravo da se bore za svoja prava i teško zara?eni novac. I štrajk ako treba, ali ne sa gladovanjem, jedino da gazda gladuje to može...

MASA: Kakav je odnos politi?kih struktura prema vašem slu?aju?

N.N.: ?uo sam da su se sve stranke izjasnile za podršku na rije?ima tijekom priprema za štrajk (osim Pravaša), ali iza le?a su nam preporu?ali da ne štrajkamo.

MASA: Što mislite o mogu?nosti preuzimanja poduze?a od strane radnika kao u Jadranskoj pivovari?

N.N.: Mi radnici znamo svoj posao i to odli?no. Mi smo stvorili ovo poduze?e iz ni?ega. Ako Uprava ne zna raditi svoj posao neka ode. Za stanje u firmi oni sa Orešarom jedini snose krivicu. Možda bi im se mogla dodijeliti Nobelova nagrada kad su uspjeli baciti na koljena ovakvu firmu od koje je nekad živio ?itav otok.

MASA: Što mislite o sindikatu?

N.N.: Sindikat se trudi da stvari popravi nešto, ?uo sam da im središnjica iz Splita nije pomogla oko štrajka, neznam zašto. Sadašnji predsjednik sindikata je bu?an, ali bi trebao više dopustiti radnicima da donose odluke. Hvalio se da nam je kolektivni ugovor najbolji u državi, a nama mjesec iza ne do?e pla?a...

MASA: Što vi mislite, može li vam pomo?i državna vlast?

N.N.: Vrana vrani o?i ne kopa!

MASA: Imate li što poru?iti ostalim radnicima koji se nalaze u sli?noj situaciji?

N.N.: Borite se za svoja prava, gazde uvijek vi?u da ne mogu poslovati, a svi voze skupa auta, idu na skijanje a vi trebate tegliti za njih...
Borite se i stanite jedan uz drugog!

* Prijavite se ili registrirajte da biste mogli ostavljati komentare

Komentari

Orešar je lopina, a

Orešar je lopina, a Jadrankamen se uništava po principu većine drugih privatiziranih firmi u našoj maloj domovini, ne ulaganje u razvoj (u konkretnom slučaju nedostatkom istraživanja novih depozita kvalitetnog kamena i izvlačenjem para), u to nema sumnje. Ali ovdje ima još jedan zanimljivi element, dosta ljudi u Pučišćima želi da firma propadne i da i oni pređu kolektivno na turizam i izradu kamenih suvenira. Gradić je prekrasan, sve kuće sa kamenim pročeljima, nema "cimer fraja" ni vrištavih turista, tako da mi je to omiljena luka. I više puta sam tamo čuo od prijatelja:
-Daj pogledaj malo oko sebe. Nema skoro niti jedne obitelji u kojoj netko u zadnjih par generacija nije poginuo u kamenolomu, ili ostao invalid. A koliko čujem, na tvom otoku od turizma nije nitko ni umro niti je osakaćen. A uz to, sakatimo okoliš. A zašto? Da bi pizde sagradile Bijelu kuću.

Ustvari da, ne bi li ti kolega kao zeleni trebao biti protiv Jadrankamena? Postoje tolike blaže opcije bez uništavanja prirode. Po onome što kažu lokalni, idealno bi bilo prekvalificirati većinu radnika na izradu kamenih predmeta (recimo suveniri, klupice, nadgrobni spomenici, ukrasni prozori, oltari itd ...) umjesto blokova za prodaju. U mjestu je već škola za to, jedna od dvije takve u Europi. Zadržati samo jedan mali iskop sa par radnika za te potrebe. U startu ih, kao proizvodnu djelatnost, i to kvalitetnu i autohtonu, osloboditi poreza na recimo dvije godine dok im ne krene, i čak ih malo subvencionirati. E da, i spasiti Palaču Dešković, takvih hotela imamo samo par na obali, projekt je bio dobar, i sad je čisto okrutno gledati kako ih banka guši kreditom, ali to je druga tema, neću spamati ovdje...

Hrvatski laburisti - Stranka rada
I.B.

Tko je glasao

@ IvanB Ustvari da, ne bi li

@ IvanB
Ustvari da, ne bi li ti kolega kao zeleni trebao biti protiv Jadrankamena?
Nisam siguran što misliš s ovim "ustvari (...) kao zeleni". Predmijevam da pred sobom imaš sliku fanatičnog zastupnika netaknute prirode, koji nimalo ne brine o ljudima. :(

Ne bi li se ti kao laburist i ja kao ekologist mogli složiti da treba imati pozitivne osjećaje za ljude koji rade, ali i za prirodu na kojoj se radi? Nema ili-ili, a socijalna pravda je jedan od četiri "stupa" Europskih zelenih. Kad profiterski interesi prevladaju, stradaju i ljudi (radnici i okolno stanovništvo) i priroda. Tu dakle ima prostora za suradnju jedne zelene i jedne radničke stranke.

Kao novinar, pisao sam o privrednoj grani vađenja kamenja i šljunka prije desetak godina. (Prijetili su mi tužbom zbog klevete, ali nisu je podigli, jer im je bilo jasno da nema osnova.) Evo, kako sam počeo stavljati svoju novinarsku arhivu na svemrežje, poveznice na dva teksta iz 1997. i 1998. na tu temu:
Pljačka vrijedna 140 milijuna kuna
Prašina ugušila Ivanec

I danas, cijela grana uvelike radi ilegalno. To je jedan krak hobotnice građevinske mafije. Ilegalni rad čini cijenu sirovine nižom, što odgovara građevinskim tvrtkama. One imaju golem politički utjecaj, neutraliziraju inspektore. Radnici su pokorni, često ilegalci iz Bosne i drugdje, prekomjerno eksploatirani, bez ikakve sindikalne zaštite. Priroda se devastira, gotovo nikad ne radi se zakonski obvezna sanacija iskopa, ostaju zjapiti područja "mjesečevih pejzaža" kao otvorene rane na površini Zemlje (kad se vozite od Zagreba prema zapadu, s desne strane na Medvednici, vidjet ćete nekadašnji kamenolom Podsusedsko Dolje). Okolno stanovništvo trpii od prašine, buke i vibracija za što im nitko neće dati nikakvu odštetu (Tounj je izrazit primjer, koji možete vidjeti kad putujete vlakom tim krajem, najednom je sve naokolo bijelo od prašine). Čak i ako se pobune, to ostaje lokalno i lako se neutralizira. Lokalni političk ivođe su pokorni lokalnim šerifima.

Bilo je mnogo lokalnih građanskih protesta, ali su redovno slomljeni raznim metodama. Radnici šute i trpe. Neke su se udruge time bavile, Osječki Zeleni su doprinijeli rušenju carstva Vlade Zeca u Požegi razotkrivanjem ilegalnog rada njegovog kamenoloma na području parka prirode (iako je to naravno, u odnosu na druge stvari koje su odlučile o njegovom padu, marginalno). Vidi: Operacija Kamenojedac.

Zelena lista je svojedobno nešto radila na tome, ali hobotnica je prejaka, jednostavno se nešto sustavnije nije moglo organizirati. Vidi: Kampanja: "Kamenolomi - loši susjedi" i Udario nam zvrčku Drugi, ali je ispravio prvi. Tadašnje priopćenje naslovljeno "Sustavna korupcija uništava prirodne resurse", sve bitno vrijedi i danas.

Zoran Oštrić

P.S. Usput rečeno, odlučio sam više ne davati minuse nijednom komentaru niti dnevniku. Ta me dječja igra počinje zamarati. Plusove ću davati.

Tko je glasao

Nisam imao sliku fanatičnog

Nisam imao sliku fanatičnog zastupnika netaknute prirode, ne trpam ljude u stereotipe, a i nisam dobio takvu sliku o tebi kroz tekstove koje pišeš. Samo sam razmišljao o nekoj manje devastirajuće verziji eksploatacije kamena, u manjim količinama, a nekako sam mi to odgovara slici ekološkog aktivista. I da bi trebalo težiti gotovim proizvodima, a ne izvozu velikih blokova u Italiju. Naime, Jadrankamen se zadnjih godina sve više baca na kvantitetu umjesto kvalitete, a tako se pečat koji radi otoku sve više pogoršava, i sve manje su šanse da će se to ikada sanirati.
Također se slažem da se ciljevi ekološke i radničke stranke često poklapaju, jer ugrožavanje prirode često vodi direktnom ugrožavanju zdravlja radnika ...

Hrvatski laburisti - Stranka rada
I.B.

Tko je glasao

Hoće li uopće tamo biti

Hoće li uopće tamo biti ikakav otok, nakon što se sav kamen izveze u Italiju?! Vjerujem da u svijetu nema primjera da netko svoj vlastiti otok u blokovima izvozi u drugu zemlju. E da je to jedini otok. Ali ima toga i drugdje. Tako je i Mali Lošinj sve tanji i tanji.

My Soul

Tko je glasao

sada mi je žao što nemam

sada mi je žao što nemam brojeve Ferala u kojima je opisan poslovni uspjeh Brune Orešara i njegove marifetluke. šteta, dodatak ovom odličnom prenesenom intervjuu bi vjerojatno podstakao bolju raspravu i dolazak teksta na naslovnicu jer izgleda da je recesija izbrisala iz sjećanja bezbrojne malverzacije lopovske privatizacije na hrvatski način.

Tko je glasao

Ne znam samo zasto bi drzava

Ne znam samo zasto bi drzava trebala intervenirati?!
To je privatna tvrtka.
Ako rikne tvrtka, koga briga?!
Pa nece radnici zaboraviti posao, niti ce se pojaviti novi vlasnik koji hoce kamanolom bez radnika koji znaju svoj posao.
Osim iznimno Obelixa koji ce nositi kamencine na ledjima negdje sa Braca gdje je jeftinija radna snaga i znaju posao.
Osim toga ako nekome smeta sto netko ima skup automobil i ide 2 tjedna na skijanje, onda treba znati da bi bez tog kamenoloma ( ak ga je platio ) mogao imati jos skoplji ili vise automobila i skijati 2 mjeseca.
Ja bi tako napravio i bez tog kamenoloma oko vrata.
MMF ODMAH!

Tko je glasao

Gnjus, momak s pokličem, je

Gnjus,
momak s pokličem,
je l ti nas stvarno smatraš idiotima?
pa nije orešar, (et al. et al.) ništa DAO niti ULOŽIO; on je u deal i ušao tako da može IZVUĆI auto i skijanje.
Imao bi on štap na batini da nije bilo pogodovanja.

No, to nije kraj priče.
Kraj priče je u tome, da dokle god isisani novac donosi veći ''prinos'' (kamatu, stvaranje ničega iz ničega) nego što bi donio uložen u BILO kakvu proizvodnju bilo čega - dotle je cijela ta priča izvrnuta naopako.
Ili si ti možda neka nova vrsta mesijanskog financijskog proroka, pa čekaš svog mesiju u liku MMF-a?

No, stvari se odvijaju malo drugačije, i evo je EU parlament izglasao jučer-prekjučer Tobin porez, tkz. ''robin hood tax'', porez na bankovne financijske transakcije.

http://robinhoodtax.org.uk/

http://epvote.eu/index.php?text=443

ima tu, dakako, još kojekakvih traljavosti, kao npr. zastrašujuća natuknica da bi dio tog poreza išao za ''globalno zatopljenje'', kao i činjenica da je prvi prijedlog od 0,05% više nego jadan, i da je trebalo ići odmah s 1% pa se natezati s bankarima oko mogućeg sniženja..
No, nevertheless, ako se ovo uspije realizirati, bit će to prva minijaturna pobjeda nad vampirima...

Tko je glasao

No, stvari se odvijaju

No, stvari se odvijaju malo drugačije, i evo je EU parlament izglasao jučer-prekjučer Tobin porez, tkz. ''robin hood tax'', porez na bankovne financijske transakcije.

Taj porez nema svrhe ako se ne odnosi na cijeli svijet.I radi se mislim o 0,5% a ne o 0,05% poreza.
U prijevodu to je cca 150 mld.$/godisnje.
Sve je to dio plana UN-a koji je ovdje prezentiran.
Btw.udio tzv. extremno siromasnih u svijetu je od 1981 do 2009. smanjen za 50%.
Ima raznih prijedloga i vrsta poreza a europski predsjednik/diletant uz porez predlaze i dodatni porez na naftu?!
( Onaj zbrkani Rompuy....)
Ako se zna da je cijena motorog benzina na izlasku iz rafinerije 2,90 kuna a u prodaji u Europi 8,50 -11,00 kuna za razliku od 2,5 x jeftinijeg goriva u SAD onda je porez na dijamante, nakit i sl. vrlo nizak....

The major countries that have been achieving their goals include China (whose poverty population has reduced from 452 million to 278 million) and India due to clear internal and external factors of population and economic development. However, areas needing the most reduction, such as the Sub-Saharan Africa regions have yet to make any drastic changes in improving their quality of life. In the same time as China, the Sub-Saharan Africa reduced their poverty about one percent, and are at a major risk of not meeting the MDGs by 2015. Fundamental issues will determine whether or not the MDGs are achieved, namely gender, the divide between the humanitarian and development agendas and economic growth, according to the Overseas Development Institute.
To accelerate progress towards the MDGs, the G-8 Finance Ministers met in London in June 2005 (in preparation for the G-8 Gleneagles Summit in July) and reached an agreement to provide enough funds to the World Bank, the IMF, and the African Development Bank (ADB) to cancel an additional $40–55 billion debt owed by members of the HIPC. This would allow impoverished countries to re-channel the resources saved from the forgiven debt to social programs for improving health and education and for alleviating poverty.
Backed by G-8 funding, the World Bank, the IMF, and the ADB each endorsed the Gleaneagles plan and implemented the Multilateral Debt Relief Initiative ("MDRI") to effectuate the debt cancellations. The MDRI supplements HIPC by providing each country that reaches the HIPC completion point 100% forgiveness of its multilateral debt. Countries that previously reached the decision point became eligible for full debt forgiveness once their lending agency confirmed that the countries had continued to maintain the reforms implemented during HIPC status. Other countries that subsequently reach the completion point automatically receive full forgiveness of their multilateral debt under MDRI.
While the World Bank and ADB limit MDRI to countries that complete the HIPC program, the IMF's MDRI eligibility criteria are slightly less restrictive so as to comply with the IMF's unique "uniform treatment" requirement.Instead of limiting eligibility to HIPC countries, any country with annual per capita income of $380 or less qualifies for MDRI debt cancellation. The IMF adopted the $380 threshold because it closely approximates the countries eligible for HIPC.
Yet, as we head towards 2015 increasing global uncertainties, such as the economic crisis and climate change, have led to an opportunity to rethink the MDG approach to development policy. According to the 'In Focus' Policy Brief from the Institute of Development Studies, the ‘After 2015' debate is about questioning the value of an MDG-type, target-based approach to international development, about progress so far on poverty reduction, about looking to an uncertain future and exploring what kind of system is needed after the MDG deadline has passed.
The effects of increasing drug use has been noted by the International Journal of Drug Policy as a deterrent to the goal of the MDGs.

MMF ODMAH!

Tko je glasao

je..š takvu državu u kojoj

je..š takvu državu u kojoj glavnim vrijednostima manipuluraju loši sportaši,ispodprosječni estradnjaci,loši ekonomisti i još lošiji političari.

Tko je glasao

je..š takvu državu u

je..š takvu državu u kojoj glavnim vrijednostima manipuluraju loši sportaši,ispodprosječni estradnjaci,loši ekonomisti i još lošiji političari.

To ti mislis, ali vecina glasaca ih uporno izabire vec 20 godina.
Bitno je da su oni sretni & zadovoljni.

Tko je glasao

Do sada nije bilo

Do sada nije bilo alternative, a od sada se otvaraju neke mogućnosti pomicanja prema boljitku.
Meni su ove dvije opcije(Hrvatska stranka zelenih i Hrvatski laburisti) simpa. Ako se nešto ne promijeni, imaju moj glas.
Redosljed je zbog kronološkog reda.

Tko je glasao

Nije "Hrvatska stranka

Nije "Hrvatska stranka zelenih" nego Zelena lista. (Zapravo, u registru još postoji upisana tzv. "Hrvatska stranka zelenih - ekološki pokret", ali o njima se ništa nije čulo još od 2001..)

Zoran Oštrić

P.S. Usput rečeno, odlučio sam više ne davati minuse nijednom komentaru niti dnevniku. Ta me dječja igra počinje zamarati. Plusove ću davati.

Tko je glasao

Hvala na korisnim

Hvala na korisnim informacijama i linku za bolje upoznavanje sa projektom Zelene liste.

Tko je glasao

Nemoj tako dobio je Orešar

Nemoj tako dobio je Orešar dva gema za redom, jednom, čuo sam, priča se, barem..

"Ljudi praštaju sve osim iskrenosti" - A.G Matoš

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Novi dnevnici

  1. sutra zar neću biti živ od aluzija komentara 1
  2. VLASNIŠTVO od petarbosni4 komentara 0
  3. Preko ministra obrane Krstičevića, Plenković ruši „Inicijativu triju mora“ i K.G.Kitarović, jer smetaju njemačkim interesima od ppetra komentara 3
  4. Ukrasti Ubiti... hranu od aluzija komentara 0
  5. mene čovjeka spasi od aluzija komentara 1
  6. znanje za konkretni rad od aluzija komentara 0
  7. povjerovati NE moramo od aluzija komentara 0
  8. ŠEFovi zastupnici vijećnici od aluzija komentara 3
  9. život u bogatstvu od aluzija komentara 0
  10. Zadnji je čas ili jako blizu njemu od lunoprof komentara 3
  11. laganini... neka jesi kakav jesi... ALI od aluzija komentara 3
  12. Dvije ravnopravne Hrvatske, antifašistička i „blajburška“ od Feniks komentara 1
  13. zaljubljen u tuđi ZAKLJUČAK od aluzija komentara 2
  14. život svoj živimo otuđeno od aluzija komentara 0
  15. kako živimo 24 sata od aluzija komentara 0
  16. Studiranje u Hrvatskoj od Voltron komentara 2
  17. Bandić i ustaše „izbosne“? – Ne, Račan, Milanović i SDP! od Feniks komentara 5
  18. Vrhunac stranačke prostitucije - koalicija HDZ-HNS od vkrsnik komentara 0
  19. Javno, jasno i otvoreno prokazano licemjerje aktualnih hrvatskih vlasti od Feniks komentara 16
  20. elitizam i proleterizam od aluzija komentara 0
  21. u ludnici jesam... lud nisam... od aluzija komentara 4
  22. lud nisam.. u ludnici jesam od aluzija komentara 0
  23. razumijevanjem majmuna razumjeti ŠEFA od aluzija komentara 0
  24. Globalno zagrijavanje od Zlatno doba kap... komentara 6
  25. Politika je kurva. od DeVeT komentara 2

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 0
  • Gostiju: 40

Novi korisnici

  • AlexD
  • Voltron
  • IMOTA MORLAK
  • pzbunj
  • Zbunj