Tagovi

Izgubljeno u prijevodu

Komo god se okrenem, zatrpavaju me engleskim jezikom.Kud nesreće ja sam iz generacije kad se forsirao njemački, telekomunikacije su još bile u povojima....
Kupim knjigu mojoj kćeri, onu za 40 kn, nekakav blesav naslov u stilu Kako postati zločesta mislim nek se dijete malo zabavi i nasmije. Dobro da mi je nije bacila u glavu. Prijevod je valjda radio kompjuter jer su rečenice toliko nezgrapne, besmislene i glupe, fraze bukvalno prevedene, smisla nigdje....
Kupim neko tehničko pomagalo a uputstvo za upotrebu - tragedija!
Inače mi je tehnika bauk a po ovim uputstvima ne bi mogla upotrebljavati ni mlinac za kavu. I što onda napravim ? Uzmem uputstvo na njemačkom i talijanskom pa na hrvatskom pa posložim što je pisac zapravo htio reći.....
Naručim nešto od Nekermana ili Quele, uputstvo za upotrebu katastrofa, slova minijaturna, fotokopije blijede....ma čak je i obrazac računa na njemačkom jeziku!
Šteta da sam stara pa se sjećam koliko su se hrvatski intelektualci godinama borili za očuvanje jezika, a sad kad bi trebali konačno uživati i njegovati taj svoj jezik, imamo pet- šest pravopisa a služimo se uglavnom tuđicama čak i fakamo više nego što jeb....
Govori političara su a joj uzmi rječnik stranih riječi pa traži....
Tko bi se trebao brinuti o tome? Postoje propisi ali da li postoji netko (ako da tko) ko bi to trebao vidjeti i reći: ovo je sranje - šit - popravi ili ne možeš to plasirati na tržište!
Kad kupim sredstva za čiščenje, uglavnom strana, preko uputstva je na naljepljena mala etiketica na kojoj piše uvoznik, zemlja porjekla, naziv proizvoda a uglavnom nema čemu služi i kako se koristi. Zašto strane? pa jer su minimum 2-3kn jeftiniji od naših!
nisam kroativna - ne kupujem skuplje! Znam da time ugrožavam nečije radno mjesto, ali onaj tko je plaćen da misli o tome mi je dao priliku da mi minus na računu u stranoj banci bude manji pa to i koristim.
Oprosti Krleža i ostali koji ste nagrbusili da bi ja mogla imati svoj jezik, za Vaš miran san Vam moram reći da nisam ja ta koja Vam pljuje na delo.....

Komentari

Neke stvari spadaju u to da

Neke stvari spadaju u to da se jezik mijenja, sviđalo se to nekome ili ne. Možemo smatrati da je neka promjena na lošije, ali gore od spontanih promjena je dekretom nešto nametati. Genralno: ne treba ništa zabranjivati, treba nastojati na raznolikosti - jezik obogaćivati a nikad osiromašivati.

Evo npr. "Pula film festival" je rpotiv hrvatske jezičke tradicije, preslikano iz engleskog gdje ista riječ može biti imenica i pridjev. Prije je bio "Pulski filmski festival", sada je ovako na svim festivalima, i što da im radiš? (Neki pak mrze ovo "dakanje" - ali "što im raditi" zvuči bezvezno.)

Drugi su slučajevi, zaista, lementarna nepismenost ili pak prenemaganje (bili smo na eventu i tamo su nam poslužili beveridž...).

Zoran Oštrić

Tko je glasao

Čitam na stranicama VL: U

Čitam na stranicama VL:

U Zagrebu tuča istukla 138 vozila.

Ja sam mislil da tuča ošteti.

Tko je glasao

Možda je novinarčić bio

Možda je novinarčić bio istučen u djetinjstvu pa ga tuča podsjeća na istučenost :(

Dragi moji, lijepi pozdrav!

Tko je glasao

Vidjeh jučer na HRT-ovom

Vidjeh jučer na HRT-ovom Magazinu "riješenje" (umjesto "rješenje"). Grozno.

Tko je glasao

Fakat nije problem u

Fakat nije problem u detaljima koji su ovakvi ili onakvi po različitim pravopisima, nego u općoj katastrofalnoj nebrizi o elementarnoj jezičkoj kulturi, koja je zaista česta u ovakvim prijevodim. I u novinama često vidimo strašne konstrukcije ili neke termine, točno vidiš da su prevodili s engleskog pa je ispalo nesuvislo - taman i ako svaku riječ prevedu - pojedine riječi su najmanji problem, nije katastofa neka posuđenica ako nema valjane hrvatske riječi, ali u okviru neke opće logike.

"Vatrozid" je ušlo u upotrebu, za "link" mnogi kažu "poveznica".

"Laptop" je teško zamijeniti, "prijenosno računalo" je predugo.

Moj prilog hrvatskom računalnom nazivlju:

web site = mrežno sjedište!

Također sam prvi uveo "okolišni novinar" (jer je u engleskom "environmental", ne "ecological", a smisao riječi "environmentalist" i "ecologist" je bitno različit), pa su to neki prihvatili. Postoji tako i "Praktični savjetnik za okolišne novinare".

Zoran Oštrić

Tko je glasao

I u novinama često vidimo

I u novinama često vidimo strašne konstrukcije ili neke termine,
Skoro svaka nova rijec u pocetku izgleda nezgrapna i "strasna", ali to je kao i sa nekim glazbenim "hitom" - ako se neprestano "vrti" na radiju i raznim hit-listama, s vremenom postaje i Sevina "Stikla" sasvi normalno i prihvatljivo.
Ako neku "grdobnu novokovanicu" preuzmu "trend-maker"-i u medijima, ako ju prihvate "autoriteti" koje masa prihvaca kao uzor - ubrzo ce to postati jedna "milozvucnica".

Ali, ti i sam znas kako taj mehanizam funkcionira...

Tko je glasao

Također sam prvi uveo

Također sam prvi uveo "okolišni novinar"
Nekako mi se ne čini kao najsretnije rješenje.
Prije nego sam pročitao ostatak rečenice i shvatio što bi to trebalo značiti, prva asocijacija na "okolišni novinar" mi je bila novinar koji okoliša.

Je li još netko imao takvu asocijaciju?

silverci

"Isto i jednako nisu ni isto ni jednako."
silverci

Tko je glasao

da

da

Tko je glasao

@ silverci: Da, naravno, to

@ silverci: Da, naravno, to je prva asocijacija - i meni je bila! :) Ali nove riječi uvijek zvuče donekle neobično. (Ja sam riknuo od smjeha kad sam prvi put čuo "vatrozid" - poslije skužih pa je, normalni prevod...)

Kad jednom shvatiš da ne dolazi od "okolišati", nego od "okoliš", možeš prihvatiti riječ. Neki je koriste (prije svega, moja prijateljica Lijljanka iz Osijeka, koja vodi Press-centar za okoliš - evo njenog teksta o okolišnom novinarstvu), a dalje - kao sa svim novokovanicama: neke se prošire i postanu normalne, neke ostanu samo u užim krugovima ili odumru.

Ja bih svakako bio protiv, da se sad nekim dekretom ljudima naređuju da moraju govoriti "okolišni novinar". ;->

Zoran Oštrić

Tko je glasao

Vatrozid mi na prvu uopće

Vatrozid mi na prvu uopće nije čudno zazvučao.

Ne bi li riječi trebale i asocijacijom davati do znanja što znače? Nisam stručnjak za to područje(stoga mi i jesu zanimljivi i poučni tvoji tekstovi na tu temu), ali neka logika mi kaže da ako riječ asocira na nešto drugo onda nije dobra riječ za to značenje za koje se želi upotrebljavati.
Naravno, vrijeme će pokazati i riječ će živjeti ili neće živjeti bez obzira koliko uticali na nju.

silverci

"Isto i jednako nisu ni isto ni jednako."
silverci

Tko je glasao

web site = mrežno

web site = mrežno sjedište!

prijedlog : web couch = mrežno ležište

Tko je glasao

''…minimalizam opet jaše

''…minimalizam opet jaše i nitko ne zna kakva nas sve iznenađenja čekaju s te strane…stiglo vrijeme zrelosti i sinteze, kada minimalizam nesmiljeno nastupa diljem nam drage domovine, a i šire, velikom domovinom kojoj se približavamo.''

pa tako i za jezik :

prijevod stranih riječi je čudan zanat, ovisno odakle je prevoditelj, za engleski button (čest na kompjutoru) nemamo hrvatsko ime :
kako zovete predmet s kojim zakopčavate šlic, pardon košulju : gumb, puce, dugme, botun ?
gumb je zg škola (mađarizam), puce je čest na istoku (germanizam), dugme je u uporabi kod više od 50% Hrvata (turcizam), botun (talijanizam, slučajno blizak engleskom button) govore Dalmoši i Istrijani…
neki kažu da se namjerno forsira gumb, jer dugme govore Srbi i Bosanci… odaberite po volji
(usput, Anićev rječnik hrv jezika smatra dugme 'standardom')
(nikad u životu neću kupit niti jedan proizvod Microsoft-a preveden na Hrvatski - sve sami gumbi… :)

Tko je glasao

Priznajem, ovo me

Priznajem, ovo me iznenadilo
puce je čest na istoku (germanizam)
ali, kad sam malo proceprkao po tavanu - nadjoh:
puce (gumb, botun itd...) je na njemackom (der) Knopf. Ima li sinonima u dijalektima, to ne znam. U standardnom njemackom jeziku (Hochdeutsch) ih se ne nalazi.
Vjerojatno je puce kod nas nastalo od jedne druge njemacke rijeci, a to je (der) Putz (citaj > puc), a znaci (izmedju ostalog) ukras, nakit, ures na odjeci.
------...sich herausputzen = uljepsati se, nakititi se, obuci svoju najljepsu odjecu i (ili) nakit... "nakindjuriti se"
Ako znamo da su "u stara vremena" i zene i muskarci (zene pogotovo) na odjecu prisivali osim dragulja i sve sto je svjetlucalo i privlacilo pozornost potencijalnih sexualnih partnera - sto je slucaj i danas, a tako ce ostati dovijeka (analogija u zoologiji ima napretek !) - onda je etimologija puceta sasvim jasna i logicna.
Ali, kao sto rekoh, Knopf je oznaka za taj utenzilij (sa raznim podvarijantama, naravno).

Inace na gornju temu sam vec nesto rekao na jednom drugom mjestu http://pollitika.com/cestitka-povodom-dana-pobjede-domovinske-zahvalnosti i ponavljanje bi bilo neka vrsta spam-a...
A tema dnevnika je uistinu vazna i ne bi ju trebalo "potrositi" u trivijalnostima. Neka ta famozna "struka" vec jednom uzme rijec !. Vjerujem da i osim mene (koji ne placa hrvatski porez i nema pravo nista zahjevati !) ima i pravih poreznih obveznika koji te "experte" placaju i imaju pravo na protuuslugu !?.

Tko je glasao

kako zovete predmet s kojim

kako zovete predmet s kojim zakopčavate šlic, pardon košulju

Nisam znao da postoji poseban predmet S kojim se zakopčava šlic, pardon košulja :) možda kojim, ali ne S kojim :-)

Isti primjer kao i: vozim se S automobilom, ili vozim se automobilom :D

Ah, ti prijedlozi :)

Tko je glasao

prijevod stranih riječi je

prijevod stranih riječi je čudan zanat, ovisno odakle je prevoditelj, za engleski button (čest na kompjutoru) nemamo hrvatsko ime Tipka?

Tko je glasao

može... a van informatike,

može...
a van informatike, pomažeš dragoj oko bluze i kažeš 'dozvoli da ti otkopčam tipke' ... :)

Tko je glasao

Kad se radi o draginoj bluzi

Kad se radi o draginoj bluzi nekako mi dirka bolje zvuči od tipka. :-))))

silverci

"Isto i jednako nisu ni isto ni jednako."
silverci

Tko je glasao

Yep, I know! Živio Mr.

Yep, I know!

Živio Mr. Mršić sa Bumerang TV!

Jakša

Obrisan

Tko je glasao

Cini mi se da mnogi

Cini mi se da mnogi profulaste poantu koju je autorica dnevnika naglasila.
U redu, fokusirala se ona na kardinale prijevode, ali je htjela takodjer reci da se bespotrebno sluzimo mnostvom stranih rijeci i tamo gdje se nebismo trebali sluziti. I hrvatski jezik se, kao i mnogi drugi jezici, s novim izazovima i tehnologijama mora nadopunjivati stranim izrazima. To nije tako tragicno, vec je tragicno sto upotrebljavamo strane rijeci umjesto valjanih vlastitih. Primjera je na pretek. Zalosno.

Tko je glasao

u pravu si Pave

u pravu si Pave legendo...ali kad već fulamo, Fuminanti se neće ljutit...

napr helikopter smo pokušali kao zrakomlat - nitko i ne trza...:)

Tko je glasao

napr helikopter smo

napr helikopter smo pokušali kao zrakomlat - nitko i ne trza...:)

Kak ne trza!? Evo probam google, i hop, 5000 stranica! Uglavnom doduše onih, gdje se sprdaju kako je to glupa riječ. :)

A još gluplja je "uvrtnjak". :))

Meni se zapravo sviđa riječ "vrtilet". Jedina nezgoda za puriste (čistunce) jest da je ona zapravo ruska (vertolet). :)

Zoran Oštrić

Tko je glasao

Evo jedno pitanje (nije

Evo jedno pitanje (nije provokacija),

Ako je ličnost... kao i sličnost.... nešto što ima u riječnicima....

onda zašto lično nije priznata Hrvatska rijeć....

npr. kod nas doma moji su znali reći 'lično' moja stvar za kada je nešto moja privatna stvar.... npr. školska torba...

a osobno u smislu 'ta slika je njemu od osobne vrijednosti'.... npr. slika od ljubljene osobe.... itd

kada sam došao ovdje ....svi su bili totalno alergični na rijeć 'lično'..... kao što si priko bare alergični na izraz...'pare' za novac.

Jakša

Obrisan

Tko je glasao

riječ lice na srpskom, osim

riječ lice na srpskom, osim dijela glave i, općenitije, prednje strane nečeg (kao i u hrvatskom), dodatno označava još i osobu

ja baš i nemam previše veze s lingvistikom, ali
možda ličnost u hrvatskom dolazi od lik, a ne od lice

Tko je glasao

Ima smisla, Ne vidim razloga

Ima smisla,

Ne vidim razloga za ne korištenje rijeći ako ima svoju svrhu... ali opet... ovo je u RH malo pipljiva tema.... kao što sam i rekao... među našom rajom u Australiji npr. reći 'pare' je skoro pa samoubojstvo!

Ali dobro.... to je nešto što među našim ljudima ima velik značaj i neću previše o tome.

Ali često puta se zbunim kada mi netko kaže npr. 'bukvalno' je srpski a 'doslovce' je Hrvatski.... meni npr. 'bukvalno' znaći ono 'kako svaki tupson može to shvatiti' a doslovce znaći 'precizno' tako! ono više žargon nego neka jezična razlika.... ali dobro... neka je tako kako je...

A što više razmislim vidim kako i vaše objašnjenje ima smisla za kontekst u kojem smo to koristili u našem domu.... 'lično' je nešto vezano za lik osobe...npr... garderoba koja je 'lična' i opisuje tog 'lika' a osobno je onaj broš koji se nosi od prabake!
Obe stvari su hajmo rečiartikle za nositi kao vid robe ili nakita ali imaju drugačiju vrijednost....

Hvala na input.... još nitko mi nikada nije niti pokušao objasniti neku razliku ... uvijek je odgovor bio...'to je sprski' naše je 'osobno'.... bez objašnjenja.... a ja odrastao uz oba termina ali svaki sa svojim različitim značajem!

Jakša

Obrisan

Tko je glasao

osobno = lično, mislim da

osobno = lično, mislim da su to iste riječi, jedino je uobičajenije u hrvatskom riječ "osobno" ego "lično". Nekad su ljudi imali "lične karte", danas imamo "osobne iskaznice"; nekad su se ljudi bavili sportom, a danas se bave športom, mnoge stvari su nekad bile obavezne, danas su obvezne...i slično.

U hrvatskom isto mislim da je uobičajenija riječ "doslovno", a ne bukvalno. Bukvalno bi trebalo doći od azbuke, a azbuka se zove po prvim slovima: az i buki; doslovno ima veze s riječi slovo, što je u staroslavenskom značilo i "riječ". Dakle, doslovno, verbatim, ad litteram.

No, koliko god jezikoslovlje bila precizna disciplina, ona je nažalost vrlo podložna političkim utjecajima - kad se toliko svađamo oko našeg vlastitog jezika, možda bi bilo dobro da ponovno uvedemo latinski? Ipak je to naš službeni jezik bio do 1843. :->>

Hrvatski jezik je živ, to je jedan proces, i zbog tog moramo razvijati svoj vlastiti jezik, ali ne kroz nekakve zakone i nametnuta pravila. Dovoljno je, za početak, samo poštivati osnovne standarde koji već postoje, a o čemu govori i početni tekst. Malo više pismenosti, malo više jezične kulture, vrlo se dobro zna što je pravilno a što je nepravilno u hrvatskom standardu. Dilema i pogreška nažalost nastaje ne oko onih jezično dvojbenih slučajeva, nego oko onih jasno utvrđenih pravila i situacija.

Isto tak bi skrenul pažnju na naša narječja. Kod nas se nažalost pogrešno misli da je štokavsko narječje isto što i standardni hrvatski jezik. To nije istina, štokavština je samo baza, a standardni jezik je jedan iskonstruirani jezik, jezik koji se nigdje ne govori "prirodno", nego se njegova pravila uče u školi i nakon toga govore. Standardni se jezik razlikuje od onog "prirodnog" - govornog, a isto tako je on zapravo kombinacija sva tri hrvatska narječja. Jedan test za vas (neki vjerojatno znaju): što je standardna hrvatska riječ? Rubac ili maramica?

No, da se vratim na naša narječja, koja se sve više i više zanemaruju. Nismo svi štokavci, ima nas i kajkavaca i čakavaca. Ta narječja trebaju dobiti bolju poziciju u obrazovnom sustavu. Kajkavsko i čakavsko narječje predstavljaju jedan svijet za sebe - briga oko tog svijeta i oko tih narječja je isto njegovanje hrvatske jezične kulture, i tu država i društvo mogu mnogo napraviti.

Jer, tko od štokavaca (ili čak i kajkavaca) zna što su, npr. "čonta", "žibeki", "fertof", "devenica"...itd. :)

Tko je glasao

Jer, tko od štokavaca (ili

Jer, tko od štokavaca (ili čak i kajkavaca) zna što su, npr. "čonta", "žibeki", "fertof", "devenica"...itd. :)

Nitko? :)

čonta = kost
žibeki = pačići
fertof = pregača
devenica = čurka, krvavica

Tko je glasao

Sad mi je nekaj palo na

Sad mi je nekaj palo na pamet.
Kaj se nisu male raceke mamili sa: žiga, žiga, žiga.

Tko je glasao

Meni je poznato da se

Meni je poznato da se veli:

žabek mali, žabac ili žabeki.

Tko je glasao

U kojem kraju se tako

U kojem kraju se tako priča?

Tko je glasao

ovo su sve kajkavske

ovo su sve kajkavske riječi, čonta, žibeki i fertof su provjereno iz međimurske kajkavštine, dok je riječ devenica raširenija.

Tko je glasao

Zahvaljujem. Moram priznati

Zahvaljujem. Moram priznati da taj dio Lijepe naše najslabije poznam.

Tko je glasao

Nekad su ljudi imali "lične

Nekad su ljudi imali "lične karte", danas imamo "osobne iskaznice"; nekad su se ljudi bavili sportom, a danas se bave športom, mnoge stvari su nekad bile obavezne, danas su obvezne...i slično.
Da, a oni koji su se bavili sportom koji se zove košarkom za faulove su imali dosuđene lične greške, a sad im sude osobne pogreške(ima ih koji kažu osobna pogriješka).
Slavku Cvitkoviću se na HTV-u i danas ponekad omakne pa kaže lična greška dok radi prijenos neke košarkaške utakmice, a sjećam se kako je početkom 90-ih imao problema jer mu se pleo jezik svaki put kad bi rekao osobna pogreška jer je bio navikao na lične greške.

silverci

"Isto i jednako nisu ni isto ni jednako."
silverci

Tko je glasao

Nekad su ljudi imali "lične

Nekad su ljudi imali "lične karte", danas imamo "osobne iskaznice"; nekad su se ljudi bavili sportom, a danas se bave športom

Imam osobnu koju sam dobil 1962 i u njoj piše osobna a ne lična, gledam i onu od moje mame koja je iz 52-e i isto piše osobna.

U mojoj đačkoj knjižici piše šport i poslje toga ocjena, a ne sport.

Rubac ili maramica?

Rubac se meče na glavu a maramica je rupček i s njim se briše nos.

Vjerojatno si mislil na maramu.

Tko je glasao

Dakle, pitanje je bilo, je

Dakle, pitanje je bilo, je li standardna hrvatska riječ (riječ koja se smatra standardnim hrvatskim jezikom) rubac (rupčić) ili maramica?

Odgovor je rubac, odnosno rupčić. Maramica je štokavizam, i ne spada u standardni jezik, nego u štokavsko narječje (a propos onoga što sam pisao o konstruiranosti jezilnog standarda). Rubac ili rupčić je riječ koja dolazi iz kajkavskog narječja, robec, robček, ali spada u standard.
To je samo jedan primjer kako jezični standard nije isto što i štokavsko narječje, nego je jezični standard iskonstruiran na temelju svih triju hrvatskih narječja, ali pritom uzimajući štokavštinu samo kao bazu.

Ostaje još jedno pitanje: što su "čonta", "žibek", "fertof" i "devenica".
Za nagradu dajem četiri zvjezdice :-)

Tko je glasao

što su "čonta", "žibek",

što su "čonta", "žibek", "fertof" i "devenica".
Odustajem od zvjezdica, ali bih pogadjao:
fertof = Übertopf > nadlonac > poklopac !?
Devenica = je kobasica koja je "nadjevena" smjesom od brasna, krvi, sitnih komadica slanine/speka, zacina..., zakuhana ( da bi se konzervirala), a jede se kuhana... i koliko se sjecam mojeg djetinjstva - nebeski dar u onim gladnim godinama ( rane 50-te). Dakle, "djevenica".

Znacenje ostalih dviju ne znam. Ali bi ih rado doznao. Neka to bude nagrada - umjesto zvjezdica. ( mislim da sam dvije vec zaradio ?).

Tko je glasao

a što kad na engleski

a što kad na engleski trebate prevesti i krvavica i devenica? uf,...

Tko je glasao

a što kad na engleski

a što kad na engleski trebate prevesti i krvavica i devenica? uf,...
Black pudding i/ili blood sausage
(A ima slana i slatka s grozdicama i cimetom)

Posebno je kvalitetan članak na španjolskoj Wikipediji gdje je dan pregled krvavica u različitim državama:
http://es.wikipedia.org/wiki/Morcilla
(preporučam za sve one koji su naučili španjolski uz "Marisol" i druge španjolskogovoreće serije)

leddevet

leddevet

Tko je glasao

Meni je uvjek šmekala, bez

Meni je uvjek šmekala, bez da sam prije prevodil na engleski. Još kad se zdinsta malo kiselog zelja uz to. :-)))

Tko je glasao

Pardon, nisam ovo vidio,

Pardon, nisam ovo vidio, zbog nekog razloga mi uopće nije pokazalo da je ovo novi post?

uglavnom, gore sam odgovorio, fertof ili furtof je pregača, a devenica je čurka, krvavica.
Jedan točan odgovor - jedna zvjezdica ;))

Tko je glasao

Ne odgovaram zbog

Ne odgovaram zbog zvjezdica.
Za devenicu znam jel sam ju rado jel na svakom kolinju u Začretju, za drugo neznam.

Tko je glasao

Devenica-je li to ona

Devenica-je li to ona kobasica?

silverci

"Isto i jednako nisu ni isto ni jednako."
silverci

Tko je glasao

Kao i gotovo uvijek kad se o

Kao i gotovo uvijek kad se o ovakvim dilemama radi - i "osoba" i "ličnost" su naravno hrvatske riječi. Obje su također i riječi srpskog jezika.

Google za "osoba", uz kriterije srpski jezik i regija Srbija daje 1,2 milijuna stranica, a za "ličnost" samo 394.000! Gle, postoji i Stranka osoba s invaliditetom (SOSI). :)

Izrazit primjer kako samozvani jezični čistunci nemaju pojma o svojem jeziku (o bližnjima da i ne govorimo...) - kad im je puhnulo u glavu da je "ličnost" srpski a "osoba hrvatski"...

Zoran Oštrić

Tko je glasao

Kad si već spomenuo

Kad si već spomenuo invaliditet, onda bi možda baš tu riječ trebalo promijeniti jer dolazi iz latinskog (invaliditas) te bi se riječ invalid prevodila kao nevrijedan, bezvrijedan, neispravan, neistinit te mislim da ljudi znaju što znači ta riječ, ne bi je uopće koristili već bi se pronašla neka korektnija riječ.

Tko je glasao

@seneka: mislim da ljudi

@seneka:

mislim da ljudi znaju što znači ta riječ, ne bi je uopće koristili već bi se pronašla neka korektnija riječ.

Haista i nastoje na nekoj politički korektnoj inačici , po uzoru na engleski "disabled berson". Samo, opet ne zvuči dobro.

Ali gle: nijedna riječ ne znači ništa sama po sebi - značenja se mijenjaju. Riječ "invalid" značila je jedno u latinskom, a u francuskom, iz kojeg je ušla i u hrvatski, nešto drugo. Uostaliom, Hrvatski enciklopedijski rječnik i Hrvatski jezični portal daju kao etimologiju latinski "invalidus" (a ne "invaliditas") što ne znači "bezvrijedan", nego "nejak, slab". Odatle francusko "invalide" - u Parizu, jedan od glavnih trgova zove se "Place des invalides" - nimalo potcjenjivački!

Zoran Oštrić

Tko je glasao

Link Hrvatskog jezičnog

Link Hrvatskog jezičnog portala ti ne radi.
Ja sam gledao ovdje

Tko je glasao

Evo ispravljam: Hrvatski

Evo ispravljam: Hrvatski jezični portal. Možda ponekad ima problema s logiranjem.

Nego, latisnki ne znam, ali evo u članku koji navodiš za "invalidus" se daje značenje "nesposoban", a gore navode "nejak, slab". Nije da je od nekog značaja. Vidim da čovjek piše o razlici "invalidnosti" i "invaliditeta", što nisam znao.

Zoran Oštrić

Tko je glasao

Sve više se koristi: osobe

Sve više se koristi: osobe s posebnim potrebama!

Dragi moji, lijepi pozdrav!

Tko je glasao

Isto tak bi skrenul pažnju

Isto tak bi skrenul pažnju na naša narječja. Kod nas se nažalost pogrešno misli da je štokavsko narječje isto što i standardni hrvatski jezik. To nije istina, štokavština je samo baza, a standardni jezik je jedan iskonstruirani jezik, jezik koji se nigdje ne govori "prirodno", nego se njegova pravila uče u školi i nakon toga govore. Standardni se jezik razlikuje od onog "prirodnog" - govornog, a isto tako je on zapravo kombinacija sva tri hrvatska narječja. Jedan test za vas (neki vjerojatno znaju): što je standardna hrvatska riječ? Rubac ili maramica?

Zao mi je ako te moja cetvorka bude povrijedila ili naljutila - ali, morao sam: Jer i ja tako mislim.

I u Njemackoj postoji mnostvo dijalekata ciji bi se govornici tesko medjusobno razumjeli, ali zato postoji i onaj >standardni< ( Hochdeutsch) koji se uci u skoli i govori i pise u medijima. Vrlo tesko je, (obicno je to i nemoguce!) razaznati iz kojeg dijalekta potjece neki TV-voditelj ili neki javni radnik (politicar !).
Mislim da bi takvo rjesenje bilo najbolje i u Hrvatskoj.

Tko je glasao

I u Njemackoj postoji

I u Njemackoj postoji mnostvo dijalekata ciji bi se govornici tesko medjusobno razumjeli, ali zato postoji i onaj >standardni< ( Hochdeutsch) koji se uci u skoli i govori i pise u medijima. Vrlo tesko je, (obicno je to i nemoguce!) razaznati iz kojeg dijalekta potjece neki TV-voditelj ili neki javni radnik (politicar !).
Mislim da bi takvo rjesenje bilo najbolje i u Hrvatskoj.

Slažem se, ali Njemci su tu u maloj prednosti. Hochdeutsch, osim što se uči u školi i koristi u medijima, se govori u okolici Hanovera(ne znam da li još možda negdje), dakle u upotrebi je u narodu. Hrvatski standardni jezik mislim da se ne govori nigdje u Hrvatskoj. Svi smo u dijalektima. A ako smo se i odmakli od dijalekta onda smo otišli u sleng pa opet nismo u standardu.

Kad si spomenio političare, pa pogledaj naš Sabor, polovica ih ne zna naš jezik.

silverci

"Isto i jednako nisu ni isto ni jednako."
silverci

Tko je glasao

Hochdeutsch....se govori u

Hochdeutsch....se govori u okolici Hanovera

Hyeronimus je bio brzi. Ja mogu samo potvrditi ono sto je on rekao.
Ali, nije problem u tome, govori li se taj "standardni" negdje ili ne ( cak mislim da je bolje ako je dovoljno udaljen od svih dijalekata, jer se tako izbjegava prigovor o preferiranju i nametanju nekog odredjenog, to kod nas Hrvata jeste nesto sto se nikako ne smije zanemariti), nevolja je to sto njega uopce ni nema.
Vode se smijesne bitke oko toga kako pisati: "ne cu" ili " necu", "greska" ili "grjeska"... a pravopisi im nastaju "u kucnoj radinosti" i onda se prepusta uciteljima da biraju...

Zato bi trebalo tu "jezikoslovnu bandu" zatvoritu u konklavu nalik onoj vatikanskoj (ali samo pri kruhu i vodi, i lezaju od tvrdih dasaka !) i ne otvarati ju dok se ne pojavi bijeli dim. I onda ta "lingua croatica" mora biti dogma za jedno stoljece ili dva, poput one papinske. Ako oni odluce da se helikopter treba zvati "zrakomlat" - neka tako i bude. Neka bude "bezbjednost" umjesto "sigurnost", ucestvovati" umjesto "sudjelovati", svejedno je. Djeca ce tako uciti u skoli i nakon 3-4 narastaja (moze i "generacije" ) to ce biti sasvim normalno. Ni Njemcima ne smeta njihov " Hubschrauber" za helikopter, "Fernsehen" za televiziju, a kad Hrvati uce i neki strani jezik ne smeta im njegov pravopis ni gramatika, primaju ga onakvim kakav jeste. ( Nitko se ne buni zbog toga sto se u engleskome pise "sea" a izgovara " si:", o francuskome da ni ne govorimo...).

Mislim da bi bilo besmisleno od nas ili vec slijedeceg narastaja traziti da pisemo - pogotovo ne da i govorimo - tim standardnim jezikom, pa ni od politicara. Ali, trebalo bi se potruditi i to uzeti kao jedan nacin izkazivanja svojeg - sad moram upotrijebiti jedan "Reizwort", sorry ... - domoljublja !.

A tko je najprikladniji da bude uzor mladezi ako to nisu politicari ?!.

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Novi dnevnici

  1. Od Izraela do Judeje od Kvarner komentara 14
  2. Gaza i Izrael - budućnost od shiky komentara 28
  3. Napokon slobodan ! od Busola komentara 5
  4. Židovi grade spomenik Hitleru od aluzija komentara 16
  5. Otvoreno pismo Tami Rudan - još neke napomene od Ljubo Ruben Weiss komentara 9
  6. NAŠA, vaša i njihova MRTVA djeca (otvoreno pismo Tami Rudan) od Ljubo Ruben Weiss komentara 31
  7. Kako se gradonačelnica skoro spotaknula o zakon. od bosancero komentara 0
  8. MUP je kardinalno pogriješio glede lex Perković od sjenka komentara 35
  9. Slijedećih 50 godina - u svjetlu pogrešnih očekivanja iz 1960-ih od Zoran Oštrić komentara 37
  10. sistem za uništavanje Zemlje od aluzija komentara 0
  11. Raskol među "obiteljašima" zbog ekonomske filozofije? od Zoran Oštrić komentara 13
  12. VelikoSrpske laži hvataju korijen i u zraku-na letećim sjemenkama podvale i podmuklosti! od ppetra komentara 92
  13. GAZA i znakovi apokalipse, REAGIRANJA (2) od Ljubo Ruben Weiss komentara 33
  14. GAZA i znakovi apokalipse, REAGIRANJA (1) od Ljubo Ruben Weiss komentara 99
  15. autor izumitelj i radnik kopirant (osvježeno) od aluzija komentara 1
  16. Kad padnu maske poštenja od spvh komentara 10
  17. Tko ubija ljude u zadnjim zrakoplovnim nesrećama - slučajnost ili namjera !? od Busola komentara 46
  18. Drugi prekrasni primjer velikosrpskoga podmetanja proizašao iz " Neke laži blistaju i treba ih strpljivo otklanjati" od ppetra komentara 51
  19. Ekskluzivno: upravo je u tijeku natječaj za najjeftiniju rukicu u gradskom vijeću grada Vukovara od StarPil komentara 8
  20. referendumska ilegala od aluzija komentara 0
  21. Prekrasni primjer velikosrpskoga podmetanja proizašao iz "Neke laži blistaju i treba ih strpljivo otklanjati" od ppetra komentara 62
  22. BRICS ruši svjetski monopol dolara? od Zoran Oštrić komentara 12
  23. Preferencijalni glas - glas razuma od StarPil komentara 22
  24. Igre bez granica - Sve je dobro kad dobro završi od walpurga komentara 7
  25. Odluka o cetvrtku od bosancero komentara 3

Preporučeni dnevnici

Tko je online

  • hlad
  • indian
  • Kvarner
  • Mirtaflora
  • pjastrela
  • robot
  • RoseParks
  • Skviki

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 8
  • Gostiju: 17

Novi korisnici

  • Buddha
  • norrismichal
  • general war
  • data miner
  • greg0rynash