- Treba li se držat zakona kao pijan plota?
- Institucionalna kriza II – pogled iz dijaspore
- Fiat justitia ruat caelum
- I što dalje (osim čekati)?
- HDZ relativan pobjednik, Maček najavio lov na vještice
- Ivo Sanader proglasio (pirovu) pobjedu?
- Što želimo od nove Vlade
- Državnik KURČEVITI
- Hrvatska seljačka stranka
- Tko se boji suknje?
Registrirajte se!!!
Predlažemo da se registrirate na pollitika.com. Registracijom možete koristiti cijeli niz funkcionalnosti; praćenje kreiranja novih sadržaja i čitanje sadržaja koji je vidljiv samo registriranim korisnicima.
Na pollitika.com dnevno se kreira cijeli niz novih tema i ostave stotine komentara; jedino registracijom možete pratiti što je pročitano a što ne i gdje se sve događaju diskusije.
Prijava korisnika
Novi dnevnici
- odopinioiuriskomentara47
Popularni sadržaji
Današnji:
- Povijesni trenutak za nekažnjivost: Uhićeni Radovan Karadžić uskoro u rukama ICTY
- Kako su nam oklevetali kolegu blogera
- Koga bi rado vidjeli za predsjednika RH?
- Otmica, alkoholizam, trava. Ko je tu lud?
- Baza zakonskih podataka
- Leadership - lice i naličje
- Bloganje i blogersko prigovaranje
- Radovan Karadjic je krenuo na ljetovanje u nas lipi Split !
- Prva anketa "Predsjednicki Izbori 2010" na pollitika.com-u
- Maloljetni aktivisti
Upravo pročitano:
- Vragovi Interneta u Centru za socijalnu skrb
- Eurosuper 95 - puknuće magične granice
- Jamac Jamstvene kartice
- Lisabonski ugovor protiv demokracije
- Izvanredno studiranje? Postoji to?
- Red Dozen: nigdje novih ljudi i stručnjaka
- Balkanska demokracija, kupi, korumpiraj, zaprijeti, ucjeni
- O JOT lobiju
- Priručnik za pravilno neslaganje (idemo dalje :-))
- Prošla je prva godina, hvala svima
Izborno zakonodavstvo i institucije pravne države
Sri, 28/11/2007 - 11:41 — sci
ZAKON O IZBORIMA ZASTUPNIKA
U HRVATSKI SABOR
Članak 36.
Izborne jedinice određuju se Zakonom o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor tako da se broj birača u izbornim jedinicama ne smije razlikovati više od + – 5 %.
Pri određivanju izbornih jedinica, MORA se koliko je to najviše moguće, voditi računa o zakonom utvrđenim područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj.
Zakon postojećim izbornim jedinicama je na snazi od 29.10.1999.
Ovo je slika današnjih izbornih jedinica po broju birača (izvor DIP 26.11.2007. u 21:30)
I 361.236
II 399.648
III 366.005
IV 335.091
V 372.163
VI 356.575
VII 403.812
VIII 385.594
IX 426.199
X 416.017
Kako bi zapravo izgledali rezultati ovih izbora da je DIP poštivao zakonom propisanu proceduru, odnosno da je VLAST napravila ono što je MORALA - promijenila Zakon o izbornim jedinicama tako da bi isti vodio računa o zakonom utvrđenim područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj koliko je to najviše moguće. Odnosno kako bi Zakon o izbornim jedinicama bio po Zakonu o izborima zastupnika.
Čija je dužnost I obaveza da se izbori provedu na ZAKONIT I POŠTEN način?
Da li je DIP morao opomenuti VLADU, SABOR I PREDSJEDNIKA da izborne jedinice nisu usklađene sa zakonom, prije no što je Mesić raspisao izbore?
Članak 48.
Državno izborno povjerenstvo:
1. brine o zakonitoj pripremi i provedbi izbora za zastupnike Sabora
Na čelu mu je PREDSJEDNIK VRHOVNOG SUDA.
- sci dnevnik
- Dodaj novi komentar
- 489 čitanja
- 10 bodova
Navigation
Preporučeni dnevnici
- odopinioiurisglasova25
Najkomentiraniji dnevnici
- odopinioiuriskomentara47
Tko je online
U ovome času je 11 users i 22 guests online.
Članovi online
- gale
- ap
- lipa za kunu
- leddevet
- Hyeronimus
- esperanza
- hanhan
- Arowan
- seneka
- penzić
- 2decicrnog
Novi članovi
- vukowarac
- Nikola Duper
- bozic.dragan
- jelenska
- frenkie20
RSS izvor
Komentari
Kako bi zapravo izgledali
Kako bi zapravo izgledali rezultati ovih izbora...
Pa da pogledamo na primjer dvije jedinice s najviše birača:
IX 426.199
X 416.017
Tu je HDZ dobio najviše mandata i potukao protivnike. U IX 10, u X. 8. mandata. SDP je u IX. dobio 4 mandata, u X. 5, HSLS u X. 1
Dakle, ako bi se prekrajanjem jedinica dio birača (reprezentativne strukture) iz IX i X jedinice prebacio u susjedne (u VII ili VI uz širenje IV, koja je najmanja), da dobijemo veću ujednačenost jedinica, HDZ bi još više dobio...
Inače, ukupno gledano HDZ je ostvario 5 mandata manje s oko 4% više osvojenih glasova (35 000) nego 2003. - ne računajući XI. jedinicu.
Ne radi se ovdje o HDZ-u ili
Ne radi se ovdje o HDZ-u ili SDP-u, kako ti ovo tumačiš, već o zakonom propisanoj uravnoteženosti biračkog tijela po jedinicama.
Ako želiš biti korktan, u što ne sumnjam, pojasni nam svojom analogijom što bi se onda desilo sa mandatima u prvoj izbornoj jedinici? Analogno tome, i u svima ostalima. Upravo si i ti primjetio anomaliju da je zapravo zbog ovakvih jedinica HDZ dobio (prema tvojoj računici) manje mandata no što je trebao. Drugi će vjerovatno rezultate tumačiti istom analogijom, samo u korist svojih favorita. Pa ako su tvoji ili bilo čiji favoriti, samo zbog ovakvih izbornih jedinica nešto mandata zasigurno izgubili, tu nešto ne štima. Dakle za sve nas može ostati otvoreno pitanje, kako bi zapravo izledali rezultati.... Poanta je da su institucije trebale odraditi svoj dio posla kako se ovakva pitanja ne bi trebala uopće postavljati.
Naravno da je točno da su ove brojke upisanih birača, brojke mješovitih biračkih mjesta. Dakle, između ostalog, biračkih mjesta na kojima manjine mogu odabirati da li će glasovati za državne ili manjinske liste. Pošto svaki pirpadnik manjina ima zakonsko pravo glasovati za državne liste prema mjestu stanovanja, navedeni brojevi upisanih birača po izbornim jedinicama zapravo predstavljaju realnu sliku izbornih jedinica. Svi birači koji po zakonu i porceduri mogu glasovati u pojedinoj izbornoj jedinici čine broj birača te izborne jedinice. Druga je stvar što pripadnici manjina mogu odabrati da ne glasuju za državne već manjinske liste. Tim više što u 12 izbornoj jedinici postoje fiksne kvote, pa je u teoriji dovoljno da se u 12. izbornoj jedinici za pripadnika xy manjine pojavi samo jedan jedini glasač i da na temelju tog jednog glasa kandidat koji je prvi na listi dobije mandat. Dakle u 12. izbornoj jedinici broj upisanih birača ničim prethodno ne utječe na mandate, dok u raspodjeli birača, koja bi bila u neskladu sa zakonom, od 1. do 10. može proizvesti određene anomalije.
Poanta je da su institucije
Poanta je da su institucije trebale odraditi svoj dio posla kako se ovakva pitanja ne bi trebala uopće postavljati.
Da se osvrnem na ovo, jer dosad nisam. (Bavio sam se samo kalkulacijom).
Slažem se s prvim (poštivanje zakona) ne s drugim (da je time pitanje riješeno).
U redu je zahtjev da se razlika između jedinica smanji ili ukine, tj. izborne jedinice budu jednake (i raspon od 5% je prevelik). Osim što to nalaže zakon, to slijedi iz načela jednakovrijednosti glasova.
No, beskonačno je mnogo načina na koji se izborne jedinice mogu skrojiti a da taj uvjet bude ispunjen. I izbor među njima neće biti neutralan. Efekti mogu biti mali ali i veliki.
Toga se mora biti svjestan, smanjiti očekivanja od ujednačavanja, jer se zamračuje pogled na ono bitno, a to je pretpostavka postojanja mnoštva izbornih jedinica uoće.
Mislim da je svrsishodnije energiju utrošiti na zalaganje za sustav s 1 izbornom jediincom, a ovaj utjecaj kroja jedinica na rezultat je jedan od argumenata tome u prilog.
Tek tada se ova pitanja neće uopće postavljati.
jedna izborna jedinica nije
jedna izborna jedinica nije dobro rješenje jer bi time izbrisao neke regionalne stranke poput primjerice IDSa što ne bi bilo u redu
Da li bi IDS prošao u
Da li bi IDS prošao u sustavu s jednom jedinicom, ovisi o pragu, koji može i treba biti niži. (Ja sam za minimalni: razmjeran ukupnom broju zastupnika Sabora).
U načelu ne vidim smisla regionalnog predstavljanja (kao ni staleškog i sl.) u tijelu koje donosi zakone za cijelu zemlju. Tu zastupnici trebaju voditi računa o cijeloj državi, ne zastupati interes regija kao njihovi "delegati".
Da dođe do riječi interes regija, treba provesti decentralizaciju vlasti, u smislu povećane autonomije županija. Pa nek IDS onda vlada u Istri, Glavaševa stranka u Slavoniji itd.
Ne radi se ovdje o HDZ-u ili
Ne radi se ovdje o HDZ-u ili SDP-u, kako ti ovo tumačiš, već o zakonom propisanoj uravnoteženosti biračkog tijela po jedinicama.
Ako želiš biti korktan, u što ne sumnjam, pojasni nam svojom analogijom što bi se onda desilo sa mandatima u prvoj izbornoj jedinici? Analogno tome, i u svima ostalima. Upravo si i ti primjetio anomaliju da je zapravo zbog ovakvih jedinica HDZ dobio (prema tvojoj računici) manje mandata no što je trebao.
Postzavio si pitanje (citirano gore), i ja sam, pretpostavljajući iskren interes za istinom, pokušao odgovoriti. (Mene svakako zanima). Naravno, uzeo sam samo dvije jedinice, dakle to nije poptpun odgovor. Opseg sam jasno naznačio. Mogu biti kriv samo za nevaljanost zaključka (u tom opsegu), ne za to što on nekoga ne usrećuje.
I ne znam što bih ja morao raditi sav posao. Uradi i ti nešto. Uzmi preostale jedince pa se igraj. Možda bi se prekrajanjem drugih jedinicia poništili efekti iz ovih južnih. Izvoli, tko ti brani. Pa ćemo doći do potpunog odgovora. I ja bih volio znati.
Najzad, to nije pitanje favorita (u to da HDZ nije moj favorit neću nikoga uvjeravati). To uopće nije je pitanje politike i nečijih preferencija nego matematike, hladne računice.
hrabar će biti onaj koji
hrabar će biti onaj koji izmjeni ova pravila na način da budu korektnija, a to znači:
a) da se smisli neki bolji sustav od dhondta jer je on nekorektan i favorizira pobjednika (vidite primjerice devetu izbornu)
b) da se ujednače izborne jedinice po nekim logičnijim zemljopisnim cjelinama (iako, ako se ukine dhondt onda je to skoro pa svejedno)
c) da smjesti dijasporu tamo gdje joj je mjesto (npr. dva ili tri fiksna mjesta)
D'hondta se može učiniti
D'hondta se može učiniti značajno više fer, uz minimalne modifikacije u odnosu na alternative, prema manjim strankama korištenjem modifikacije zvane Sainte-Laguë metoda koja mijenja formulu iz glasovi/(broj dosad dodijeljenih mandata + 1) u glasovi/(2*broj dosad dodijeljenih mandata + 1) čime dodijeljivanjem mandata kvocijent pojedine stranke brže pada nego kod klasičnog D'hondta te je stoga to metoda koja daje nešto veće izglede manjim strankama (značajno je lakše osvojiti 2. mandat koji je po klasičnom D'hondtu, kao što smo vidjeli, jako teško osvojiti). Naravno, za takvu modifikaciju nema šanse da bi je podržale velike stranke pošto su one te od kojih bi se "uzimao" taj 2. ili koji već mandat, tako da teško da bi takva modifikacija prošla (makar nova struktura Sabora otvara zanimljive mogućnosti ako bi inicijativa za takvu modifikaciju došla od HNS-a i HSS-a).
Pričaš o posljedici druže
Pričaš o posljedici druže gospodine.
Pretpostavka je kako je zakonodavac donio zakon o 5% i o praćenju granica županija da bi se omogučilo političkim opcijama lakše fokusiranje na probleme birača i slično.
Kakve su šanse financijski slabijih političkih opcija (onih koje si ne mogu priuštiti nacionalno TV i radio reklamiranje) za upoznavanjem sa svojim radom birača od Solina do vrha Like?
Svaka čast majstore, evo
Svaka čast majstore, evo što se npr. Devetim Šeksovim krugom dobilo:
3. HRVATSKA NARODNA STRANKA-LIBERALNI DEMOKRATI - HNS 9.618 3,79 %
4. SAMOSTALNA DEMOKRATSKA SRPSKA STRANKA - SDSS 9.113 3,59 %
5. HRVATSKA STRANKA PRAVA - HSP 8.701 3,43 %
6. HRVATSKA STRANKA UMIROVLJENIKA - HSU 8.568 3,37 %
7. HRVATSKA SOCIJALNO LIBERALNA STRANKA - HSLS
HRVATSKA SELJAČKA STRANKA - HSS 8.350 3,29 %
treba napraviti ustavnu
treba napraviti ustavnu tužbu i čekati
sigurno bi bilo zabavno
Napomena: ovo je krivi
Napomena: ovo je krivi izračun broja birača registriranih po izbornim jedinicama. Naime, na stranici DIP-a pod REZULTATI po izbornim jedinicama, u broju birača po izbornim jedinicama nalaze se i oni birači - pripadnici nacionalnih manjina - koji su odlučili NA DAN IZBORA da će glasovati za listu izborne jedinice, a ne za kandidata manjina. Oni tehnički potpadaju pod birače XII. izborne jedinice, samo su na izborni dan odlučili promijeniti listu.
Drugim riječima, ovo nije stanje broja birača po izbornim jedinicama prije izbora, sukladno popisima birača, već nakon izbora, sukladno ODABIRU nekih birača.
Tako se objašnjava razlika (ako ju je netko uočio) između broja birača po izbornim jedinicama koji je objavljen prije izbora, i broja birača koji su uneseni u rezultate nakon izbora.
Kasnijim izmjenama Zakona,
Kasnijim izmjenama Zakona, članak 36. je postao članak 35. a članak 48. je postao 44. no i dalje glase ovako (ovo je samo napomena za one koji bi ovo išli provjeravati u pročišćenom tekstu Zakona).
Nije mi ni na kraj pameti
Nije mi ni na kraj pameti provjeravati. Ali proteći će puno Save ispod savskog mosta dok se u Saboru nađe dovoljna većina za mijenjanje Ustava. A DIP funkcionira po onoj - samo ne talasati. Imamo doživotne fotelje. Mnogo para za malo rada.