Krenuo sam danas odgovarati na komentare, kojih se skupilo, te sam shvatio da je materijala podosta. U svakom slućaju previše za replay, i čisto dovoljno za novi post u dnevniku. Pa da krenem redom:
1. manjinski zastupnici - koncept 19. stoljeca
Nisam ni mislio reći da manjiskih zastupnika nema i danas u Europi. Želio sam reći da je taj koncept pre-politički, tj. nacionalan. Biranje manjinskih zastupnika u parlament ima po mom mišljenju jako veliku pozitivnu ulogu u zemljama koje se tek trebaju naviknuti na manjine i njihova prava, tj smatram to vrlo korisnim u tranzicijskim zemljama. Štoviše, po mom mišljenju, razina demokracije se u pojedinoj zemlji mjeri i tolerancijom kojom većina reagira prema manjinama (ne samo nacionalnim).
No, smatram (i nadam se) da je današnja hrvatska politička svijest iza sebe ostavila one crna vremena u kojima je Tuđmanov HDZ prvenstveno radio na negaciji nacionalnih (i inih) manjina. I ulazak nacionalnih manjina u Sabor istog trena kompenzirao ulaskom predstavnika dijaspore.
Manjine trebaju biti uključene u rad zakonodavnog tijela, i to sa realnim utjecajem, ali ne bi smjele sa svoje pre-političke pozicije (način izbora i vrsta predstavljanja) utjecati na politička pitanja koja sa nacionalnim manjinama nemaju nikakvog direktnog dodira. Isto vrijedi i za dijasporu.
Stoga ideju sa saborskim biranim odborima koji bi imali neku vrstu (ograničenog) prava veta, smatram razumnom i optimalnom vrstom zastupljenosti.
2. @ frederik
frederik, slažem se sa stavovima koje si iznio u svom postu Institucionalna kriza - mada se na temelju tako općih podataka ne mogu izvoditi pretjerano egzaktni podaci o razinama prevare dvostrukim glasovanjem, pa mislim da je onda i sam pojam "krize" pretjeran.
No da problem postoji - to je činjenica. Stoga se slažem da izborno pravo treba strogo vezati uz stalno mjest boravka. Što se mog mišljenja oko glasovanja dijaspore tiče, mislim da sam po tom pitanju bio dovoljno jasan.
3. nepravednost D'Hondtove metode
Samu D'Hondtvou metodu ne bih mogao nazvati apriori nepravednom. Točnije, ona je to nepravednija što je broj izabranih zastupnika manji, a ovaj hrvatski model je nekako granični - po mom sudu ipak malo previše s one strane granice. Tu su i dva konkretna primjera koja to mogu lijepo ilustrirati - izbori 2007. u slavonskim i dalmatinskim jedinicama (koje bi se po prehodno iznesenom prijedlogu mogle spojiti u jednu jedinicu).
U Dalmaciji (IX i X izborna jedinica) smo ove godine imali ovakve rezultate:
HDZ - 48,29% glasova - SADA 18 mandata (64% mandata) - PO NOVOM 17 mandata (57% mandata)
SDP - 25,50% glasova - SADA 9 mandata (32% mandata) - PO NOVOM 9 mandata (30% mandata)
HSS - 4,51% glasova - SADA 1 mandat (3,6% mandata) - PO NOVOM 1 mandat (3,3% mandata)
HNS - 4,31% glasova - SADA 0 mandata (0% mandata) - PO NOVOM 1 mandat (3,3% mandata)
HSP - 3,46% glasova - SADA 0 mandata (0% mandata) - PO NOVOM 1 mandat (3,3% mandata)
HSU - 3,20% glasova - SADA 0 mandata (0% mandata) - PO NOVOM 1 mandat (3,3% mandata)
U Slavoniji (IV i V izborna jedinica):
HDZ - 37,03% glasova - SADA 14 mandata (58% mandata) - PO NOVOM 13 mandata (43% mandata)
SDP - 26,75% glasova - SADA 9 mandata (32% mandata) - PO NOVOM 9 mandata (30% mandata)
HDSSB - 10,58% glasova - SADA 3 mandata (11% mandata) - PO NOVOM 3 mandata (10% mandata)
HSP - 6,57% glasova - SADA 1 mandat (3,6% mandata) - PO NOVOM 2 mandata (6,6% mandata)
HSS - 4,79% glasova - SADA 1 mandat (3,6% mandata) - PO NOVOM 1 mandat (3,3% mandata)
HNS - 4,48% glasova - SADA 0 mandata (0% mandata) - PO NOVOM 1 mandat (3,3% mandata)
HSU - 4,29% glasova - SADA 0 mandata (0% mandata) - PO NOVOM 1 mandat (3,3% mandata)
Iz aviona se vidi da bi nova raspodjela mandata bila puno pravednija i reprezentativnija.
ps: na novim domovnicama nema maticnog broja
Komentari
HSS - 4,51% glasova - SADA 1
HSS - 4,51% glasova - SADA 1 mandat (3,6% mandata) - PO NOVOM 1 mandat (3,3% mandata)
Ne kužim ovu matematiku.
Kako 1 mandat može biti i 3,6% i 3,3 % od ukupnog broja mandata?
A još nije ni točan ni jedan ni drugi jer 1/28=3,57%
u prvom modelu se biraju
u prvom modelu se biraju zastupnici u dvije izborne jedinice sa 28 zastupnika (ukupno), u drugom u jednoj izbornoj jedinici sa 30 zastupnika. Veći broj zastupnika povećava šanse manjim strankama da po D'Hondtu dobiju mandat. btw, nisam previse cjepidlacio (jer su postoci i tako samo informativni), pa sam 3,57 zaokruziovao na 3,6
Ok. Ako bi se u ove
Ok.
Ako bi se u ove dvije(dosadašnje četiri) izborne jedinice biralo 60 zastupnika, onda bi se u ostalima biralo ostalih 80? Ili bi se promijenio i ukupan broj zastupnika koji se bira?
Osim promjene broja zastupnika koji se biraju, trebalo bi maknuti i izborni prag ako želimo da liste s manje od 5% dobiju zastupnika. U prvom primjeru(IX.+X.) bez micanja praga, opet prolaze samo lista HDZ-a i SDP-a, a u drugom primjeru(IV.+V.) mandate gube HSS, HNS, HSU.
Možda bi se za ravnomjerniju i pošteniju podjelu mandata trebalo sniziti izborni prag na 4% ili na 3%, jer nije isključivo D'Hondt kriv što neke liste ne prolaze.
da, to sam i napisao u prvom
da, to sam i napisao u prvom tekstu...
5 jedinica po 30 zastupnika, 3% prag, bez manjina i dijaspore...
O manjinskim zastupnicima
O manjinskim zastupnicima vidio sam da je i Žarko Puhovski, koji zna što su ljudska prava, rekao da to nema smisla kako je sada i da bi trebalo osnovati odbore. Nisam to detaljno proučavao, nisam siguran kako bi točno djelovalo. Trebalo bi biti svakako vrlo detaljno razrađeno, da ne bude zabune. Hrvatska ne smije riskirati kampanju protiv sebe da smanjuje prava manjina. Prije nego što se nešto službeno predloži, trebalo bi dobiti konsenzus sadašnjih manjinskih zastupnika. Također stranka kao naša načelno uvijek zastupa interese manjina i mora svoje stavove pažljivo formulirati.
Glede broja ljudi koji glasuju za manjinske predstavnike: stvar je u tome da zapravo većina glasa za opće liste. Manjine ukupno imaju osam predstavnika, to je tek pet posto Sabora, manje od njihovog udjela u stanovništvu. Srbi su imali garantirani proporcionalni broj predstavnika, sada samo tri, to je dva posto, znatno manje od njihovog udjela u stanovništvu.
Nazif Memedi je dobio 300 glasova, ali on formalno predstavlja čak 12 manjina - Nijemce, Austrijance, Turke, Vlahe, Rusine, Židove... Prvi problem koji je očit kad pogledamo taj izbor: apsurdnost ovakvih izbora, većinski u samo jednom krugu, jer bilo je 22 kandidata, upisanih birača (iz tih manjina) 9.894, pristupilo glasovanju 2.829, a on je dobio samo 12,8% glasova! (Rezultati izbora). Očito bi tu bio primjereniji izbor u dva kruga, gdje dva najbolje plasirana idu u drugi krug.
Opet, ovakvo zastupanje 12 manjina možda je formalnost bez koje se može.
Inače, ako pretpostavimo da su pripadnici ovih manjina izašii na izbore u istom postotku kao drugi građani Hrvatske, onda ih je oko 3.400 odlučilo glasovati za opće liste.
Još "gore" kod Srba: od 190.510 upisanih birača, pristupilo glasovanju samo 25.888. SDSS je prijavio svoju listu u IX. izbornoj jedinici i ona je dobila 9.115 glasova. Očito je velik broj Srba glasovao za opću listu - koliko, ne možemo sigurno znati . Također, za zastupnika Bošnjaka, Albanaca idr. glasovalo je tek 20% upisanih birača.
Kod Mađara međutim glasovalo je za manjinsku listu 50% upisanih, kod Talijana i Čeha i Slovaka oko 40%.
I ova razlika u interesu pokazuje da bismo trebali manjine i njihove zapstupnike u daljoj diskusiji podijeliti na tri grupe:
1. Srbi (3 zastupnika)
2. Talijani, Mađeri te Česi i Slovaci (3 zastupnika)
3. Ostali (2 zastupnika)
Politička iskustva za manjinskim zastupnicima su u Hrvatskoj mislim generalno dobra. Evo u mojem postu o Miloradu Pupovcu gotovo svi izražavaju pozitivno mišljenje. Srpski se predstavnici naravno bore za posebne interese Srba, ali su lojalni hrvatskoj državi. Također Furio Radin igra vrlo pozitivnu ulogu u odnosima s Italijom, a mislim da se to može reći i za mađarskog i bošnjačkog zastupnika u odnosima sa susjednim državama.
Nije dakle neka panika, može se o tome pažljivo promisliti i pripremiti neke promjene u slijedeće četiri godine.
O izbornom sustavu za opće glasače pisat ću detaljno u siječnju (pripremam materijal za stranku). Dobroj e da si ovo izračunao, koristan primjer.
Zoran Oštrić (Zelena lista)
Politička iskustva za
Politička iskustva za manjinskim zastupnicima su u Hrvatskoj mislim generalno dobra. Evo u mojem postu o Miloradu Pupovcu gotovo svi izražavaju pozitivno mišljenje. Srpski se predstavnici naravno bore za posebne interese Srba, ali su lojalni hrvatskoj državi. Također Furio Radin igra vrlo pozitivnu ulogu u odnosima s Italijom, a mislim da se to može reći i za mađarskog i bošnjačkog zastupnika u odnosima sa susjednim državama.
Nije dakle neka panika, može se o tome pažljivo promisliti i pripremiti neke promjene u slijedeće četiri godine.
slazem se s time.
i napisao sam da manjine tu situaciju nisu zlorabile, bas kao sto dijaspora je.
no ako cemo biti posteni, manjinama na ovaj nacin nije mjesto u hrvatskom parlamentu, bas kao ni dijaspori.
naravno da treba pazljivo postupati sa tim problemom, i pazljivo procijeniti ovlasti eventualnih odbora koje bi se bavile manjinama, no mislim da je sve to itekako izvedivo, i sa politickog stajalista nuzno. razina demokracije koja je danas postignuta u hrvatskoj (tj situacija u kojoj vise nema svenacionalnog pokreta koji automatski osvaja vlast) dovela je do ove apsurdne situacije da se manjine dovode u za njih neprimjerenu poziciju da efektivno odlucuju izbornog pobjednika. to se mora promijeniti, jos jednom ponavljam, najbolje u paketu sa stavljanjem dijaspore na njezino mjesto - u saborski odbor.