Tagovi

Izborni program za mlade koalicije HSS-HSLS

Mladi su temelj razvoja društva, i uz program obrazovanja i znanosti, i razvoja sela, program za mlade jedan je od temeljnih programa koalicije HSS-HSLS. Evo kako on izgleda:

• Omogućiti punu zaposlenost mladih temeljem znanja i sposobnosti
• Olakšati prvo zaposlenje i obavljanje pripravničkog staža
• Organizacija sustava volontiranja u svrhu stjecanja radnog iskustva/staža
• Poticati pokretanje samostalnih poslovnih aktivnosti
• Osnivanje centra za sustavno praćenje traženih i deficitarnih zanimanja
• Besplatna priprema za prijemne ispite na fakultetima unutar srednjoškolskog obrazovanja
• Omogućiti jednake uvjete školovanja
• Osnivanje veleučilišta u svim većim gradovima
• Jača uloga jedinica lokalne samouprave u stipendiranju školovanja
• Informatizacija obrazovnog sustava
• Poticati ostanak mladih u manjim sredinama
• Centri za mlade u lokalnim sredinama s ciljem razvijanja društvenih i edukativnih programe
za mlade
• Provoditi mjere za suzbijanje nasilja i kriminala među mladima
• Educirati mlade o štetnosti droga i alkohola
• Promicati vrednote bračnog života i zasnivanje obitelji

NEZAPOSLENOST MLADIH

Jedan od glavnih problema u Hrvatskoj, ali i u Europi što se nezaposlenosti tiče je visoka stopa nezaposlenosti mladih. Hrvatska ima jednu od najviših stopa nezaposlenosti mladih osoba među
europskim zemljama. 2004.godine prema podacima Eurostata prezentiranih na Međunarodnoj konferenciji rada bili smo druga zemlja u Europi po nezaposlenosti mladih sa stopom od čak 33,4%. Ove godine je stopa nezaposlenosti mladih čitave EU iznosila oko 14% (od ukupne stope nezaposlenosti u EU od 8,5%). Tu se točno vidi koliko kaskamo za Europom što se zaposlenosti mladih tiče.
Stopa ukupne nezaposlenosti u RH prema podacima Državnog zavoda za statistiku za mjesec ožujak 2006. iznosi 18,1%, a stopa nezaposlenosti mladih se kreće oko 34%.
Mladi se danas diljem svijeta suočavaju s istim problemima. Većina mladih ljudi radi u sustavu sive ekonomije. Mladi u većini slučajeva rade na određeno vrijeme, na sezonskim poslovima ili povremeno putem agencija za privremeno zapošljavanje. Njihov radni odnos karakterizira veliki broj prekovremenih sati, male plaće, loša zaštita na radu, loša i nesigurna radna mjesta, nedostatak socijalne zaštite, bez mogućnosti su profesionalnog usavršavanja i napredovanja u karijeri ili dodatne izobrazbe i edukacije. Mlade žene izložene su diskriminaciji pri zapošljavanju i na radnom mjestu, tako stopa nezaposlenosti mladih žena iznosi 59,4%, a muškaraca 40,6%.
Sve te nepogodnosti povlače za sobom i druge posljedice, naime zbog lošeg materijalnog statusa mladi sve kasnije stupaju u brak i osnivaju obitelji. Stoga se ne treba čuditi što je Hrvatska danas,
uz probleme koje ima, suočena i s problemom demografskog starenja stanovništva. Već se danas u Hrvatskoj uvelike osjećaju posljedice povećanja broja starijih građana u ukupnom stanovništvu. Mirovinski sustav i sustav socijalnog osiguranja općenito danas teško podnose veliki broj umirovljenika ili prijevremeno umirovljenih radnika. Zbog nedostatka socijalne pomoći sve je veći broj socijalnih slučajeva koji ovise o socijalnoj pomoći, a što vrši ogromni pritisak na državni proračun. Visoka stopa nezaposlenosti mladih uzrokuje društvu visoke ekonomske i socijalne troškove. Rastom broja zaposlenih osoba, raste i broj poreznih obveznika, odnosno rastu prihodi državnog proračuna po osnovi poreza i prireza. Što su prihodi Državnog proračuna manji, manja je i mogućnost investicija u gospodarski rast i razvoj, što u konačnici pozitivno utječe na otvaranje novih radnih mjesta.
Najgora je činjenica što u Hrvatskoj nema strategije koja bi se na sveobuhvatan način pozabavila pitanjem nezaposlenosti mladih. Mjere aktivne politike zapošljavanja Vlade RH, usmjerene na
zapošljavanje mladih, ne polučuju odgovarajuće rezultate. Mjere kojima je Vlada pokušala utjecati na smanjenje stope nezaposlenosti mladih i poticati njihovo zapošljavanje odnosile su se na sufinanciranje troškova rada, poticanje poduzetništva mladih, određene zahvate u cilju reforme obrazovnog sustava. Nije dovoljno da država i lokalne vlasti samo provode svoje redovne
aktivnosti, već bi trebali i na lokalnoj razini, kao što je bilo napravljeno i na nacionalnoj ispitati koje su to stvarno potrebe mladih u njihovoj zajednici i na osnovi tih potreba napraviti program koji će onda definirati ciljeve, aktivnosti i novčana sredstva za njihovo postizanje.
Pokušaj djelovanja i rješavanja pitanja nezaposlenosti mladih zajedno sa ostalim problemima koji muče mlade trebao se provesti putem „Nacionalnog programa djelovanja za mlade“ koji
pokazuje i dokazuje da Hrvatska oduvijek pati od tihe bolesti koja se zove mrtvo slovo na papiru i ponekad je vrlo teško dočekati da se stvari počnu odvijati ili provoditi. Tako je i taj program,
petogodišnja strategija koja definira oko 1100 mjera ili ciljeva i rješava određene specifične probleme mladih, mrtvo slovo na papiru. Nacionalni program prihvaćen je još 2003. godine, a do
danas ne postoji njegova sustavna provedba ili operacijski plan u kojem piše točno što treba napraviti, a kamoli da se počelo sa provedbom istog.
U zemlji u kojoj je većinsko stanovništvo starije životne dobi i u kojoj smjena generacija ide sporo, mladima je teško dobiti svoje mjesto ili priliku da ih se čuje. A upravo je u tome stvar – umjesto
mrtvog slova na papiru, treba okrenuti uho i samo poslušati što mladi žele i što im treba.

SUSTAV VOLONTIRANJA

Organiziranje sustava volontiranja kao mogućnosti stjecanja radnog iskustva. Poražavajući su podaci koji govore kako više od 17 000 građana Hrvatske iznad 35 godine života nema niti jednog dana radnog staža. Svakim danom ova brojka se uvećava za velik broj maturanata koji nakon srednjoškolskog obrazovanja ne nastavljaju studiranje i tek diplomiranih mladih ljudi koji ne uspijevaju naći zaposlenje. Prilikom svakog razgovora za posao ključno pitanje jest i radno iskustvo, koje mlad čovjek nema prilike steći.
Dakle, volontiranjem se omogućuje nezaposlenim ljudima, posebice onima bez radnog staža, rad i stjecanje iskustva u struci u određenoj tvrtki ili instituciji bez novčane naknade. Sustavom volontiranja, koji je uobičajen u mnogim europskim zemljama, omogućilo bi se osobama bez radnog iskustva stjecanje istog i ostvarila bi se povezanost čovjeka s radnom okolinom, svojim zvanjem i onime za što se školovao. Ovime se ostvaruje kontinuirano djelovanje osobe u svojoj struci, ali i cjelokupnom društvu. Naravno, ovako stečeno radno iskustvo trebalo bi biti evidentirano u radnoj knjižici kao dokaz budućim poslodavcima o radnom iskustvu osobe – volontera.

CENTAR ZA SUSTAVNO PRAĆENJE TRAŽENIH I DEFICITARNIH ZANIMANJA

Smatramo potrebnim osnivanje Nacionalnog centra za praćenje traženih i deficitarnih zanimanja. Na osnovu tih podataka mladi ljudi bi se usmjerili prigodom upisa u srednje škole i fakultetske
programe. Država se ovdje uključuje kao faktor koji potiče upis deficitarnih zanimanja (određene povlastice tijekom studiranja) i kao najvažnije jamči zapošljavanje (radno mjesto) nakon
završenog školovanja. Srednje škole i fakulteti bi na osnovu podataka koje bi dobivali od Nacionalnog centra mogli planirati i proširivati upisne kvote za ta zanimanja. Tako više ne bi dolazili u situaciju kakvu imamo danas da godišnje diplomira primjerice nekoliko tisuća ekonomista ili pravnika, a potreba za tim zanimanjima značajno je manja od ove brojke, dok su primjerice neka obrtnička ili inženjerska zanimanja u osjetnom deficitu.
Nacionalni centar mogao bi biti osnovan primjerice pri Zavodu za statistiku, s obvezom redovitog praćenja trendova potreba za određenim strukama i izvješćivanja o tomu svih relevantnih
institucija, posebice javnosti i populacije na koju se ti podaci najviše odnose.

BESPLATNA PRIPREMA ZA PRIJEMNE ISPITE NA FAKULTETE ZA MATURANTE

Predlažemo uvođenje besplatnih izvannastavnih programa u četvrte razrede srednjih škola koji će biti usmjereni pripremi maturanata za prijemne ispite na fakultete. Činjenica je kako, ne dirajući u kvalitetu srednjoškolskog obrazovanja, svi maturanti koji imaju namjeru upisati određeni fakultet nakon završene mature moraju ulagati dodatne napore učeći i pripremajući se za prijemni ispit na željenom fakultetu. Uz znanje koje su stekli kroz srednjoškolsko obrazovanje, maturanti moraju savladati određene vještine koje pojedini prijemni
ispiti od njih traže, a koje nemaju puno veze s onim što se uči tijekom redovnog školovanja. Pojedine ustanove za obrazovanje pružaju maturantima programe kroz koje ih treniraju upravo za
prijemni ispit na određenom fakultetu i svaki takav tečaj ima i svoju cijenu od par tisuća kuna.
Grad Zagreb je svojim maturantima osigurao besplatno pohađanje tih tečajeva njihovim subvencioniranjem. No, to je stavilo u neravnopravan položaj sve one maturante iz ostalih gradova i mjesta u Hrvatskoj čije lokalne vlasti to nisu u mogućnosti učiniti.
Zauzimamo se za uvođenje izvan nastavnih programa u četvrte razrede srednjih škola koji će upravo pružati učenicima treninge za upis na određeni fakultet. U svakoj srednjoj školi organizirali
bi se treninzi za pojedine fakultete (ovisno o usmjerenju svake škole treninzi za bliske fakultete), nastavu bi držali profesori tih škola, a treninge bi mogli pohađati svi učenici i ostalih srednjih škola
s određenog područja koji su zainteresirani za njih.

OMOGUĆAVANJE JEDNAKIH UVJETA ŠKOLOVANJA

Ulaganje u obrazovanje mladih ljudi i znanost mora biti primarni interes Republike Hrvatske jer to znači investiranje u kvalitetniju budućnost. U Hrvatskoj od 4 500 000 stanovnika samo njih 7,5%
ima više i visoko obrazovanje, a 700 000 nema završenu osnovnu školu. Uvjereni smo da ove poražavajuće brojke nisu rezultat nezainteresiranosti, već nemogućnosti sudjelovanja naših
građana u obrazovanju jer je to još uvijek „privilegija odabranih i povlaštenih“ što ove brojke i pokazuju. Nedostatna novčana sredstva za školovanje i sve što ono nosi sa sobom, još uvijek su
glavna prepreka većini sugrađana, posebice mladih, u ostvarivanju daljnjeg i kvalitetnijeg obrazovanja.
Inzistiramo da studiranje postane dostupno svim slojevima društva. Zalažemo se za reviziju studentskih prava i zahtijeva da svi budući studenti dobiju jednako pravo korištenja raznih povlastica koje trenutno uživaju samo redovni studenti kao što je pravo na korištenje usluga ustanova koje su zadužene za prehranu studenata pod subvencijom Republike Hrvatske, zdravstveno osiguranje, pravo na rad kroz studentske servise te sve ostale pogodnosti koje su u nadležnosti Republike Hrvatske i ministarstva prosvjete, znanosti, kulture i športa.

OSNIVANJE VELEUČILIŠTA

Osnivanje Veleučilišta na lokalnim razinama (srednje velikim gradovima) jedan je od vidova omogućavanja jednakih uvjeta školovanja..Time se dobiva široka obrazovna struktura naših
građana, te mogućnost studiranja postaje dostupna svima, čak i građanima lošeg imovinskog statusa.
Osnivanjem Veleučilišta u manjim sredinama prije svega bi se rasteretilo ionako preopterećeni Zagreb, ali Split, Rijeku i Osijek.
Na ovaj način povećali bi se kapaciteti i kvote za upis studenata, ali i ono najbitnije, građani bi studirali u svojim gradovima ili središtima regija i time uvelike smanjili vlastite troškove. Uvelike bi se populariziralo studiranje i promijenilo način razmišljanja da je ono pruženo samo povlaštenima (građanima koji si ga mogu priuštiti ).
Prilikom ostvarivanja ovog programa važnu stavku zauzima i prostor održavanja nastave te profesori koji bi dolazili sa Sveučilišta. Ovisno o razvijenosti regije treba u vidu imati i izgradnju studentskih domova manjeg kapaciteta te osiguravanja prehrane studenata putem djelomičnog participiranja.

STIPENDIRANJE

Lokalne i područne (regionalne) samouprave u svojim proračunima moraju izdvojiti znatno veća sredstva za stipendiranje studenata i otvoriti nove mogućnosti kreditiranja i time smanjiti troškove
mladih ljudi, branitelja i invalida koji žele ulagati u svoj intelektualni razvoj.
Potrebno je organizirati sustav poticanje poduzeća (kroz subvencije i porezne olakšice) da stipendiraju studente i osiguraju im posao (npr. da u skladu s planiranim zapošljavanjem poduzeća odabiru studente za budući posao i stipendiraju im ostatak studija). Uvesti poticajne mjere poslodavcima poput „S faksa na posao“:
Potaknuti kreditiranja školovanja po uzoru na SAD.

INFORMATIZACIJA OBRAZOVNOG SUSTAVA

Nužna je daljnja informatizacija obrazovnog sustava .Prije svega to su on-line edukacije, testovi na Internetu radi provjere vlastitog znanja, objedinjavanje obrazovnog materijala na Internetu (npr. osnivanje servisa na kojem bi se nalazili obrazovni materijali za
pojedina područja, riješeni zadaci, pitanja za ispite...).
Činjenica je da Internet postaje sastavni dio naše svakodnevice. Nadalje, time se otvaraju nova i kvalitetnija rješenja komuniciranja, ali i obrazovanja. Na ovaj način bilo bi moguće omogućiti djeci
koja su duže vrijeme bolesna i iz bilo kojeg drugog razloga dulje vrijeme izvan škole kontinuirano stjecanje znanja i nezaostajanje za svojim kolegama koji nastavu prate u razredu. Isto se može
primijeniti na studente i fakultetsku nastavu.

CENTRI ZA MLADE

Otvaranje obrazovnih centara na razini gradova i to na način donošenja nacionalnog plana osnivanja ovakvih ustanova, s tim da njihovo osnivanje i rad djelom pokriva državni proračun, a dijelom jedinica lokalne samouprave.
Glavna zadaća Centara bila bi briga za djecu i mlade u području razvoja i zadovoljenja potreba za interesnim aktivnostima u slobodnom vremenu, s jakim naglaskom na odgojnu sferu kao
proaktivno djelovanje na razvoj zdravih stilova života kao najboljoj prevenciji devijantnim socijalnim obrascima djece i mladih u fazi kada su najosjetljivija.
U Centrima bi se održavali tečajevi iz područja informatike, stranih jezika, znanosti, umjetnosti, zdravstva, poduzetništva te na taj način smanjili troškovi roditelja i mladih koji sada te dodatne
vanškolske sadržaje moraju plaćati. U sklopu Centara organizirati savjetovališta (medicinska, psihološka) u kojem će mladi potpuno
anonimno i besplatno moći dobiti savjete i odgovore na pitanja i probleme koje u toj dobi imaju, a zbog straha, srama ili ne znanja kome se obratiti nerijetko čine pogrešne izbore koji mogu
rezultirati nepopravljivim posljedicama.
U ostvarivanju programa Centara bitnu ulogu trebaju imati upravo njegovi korisnici – mladi ljudi jer je jedan od ciljeva osnivanja ovakve ustanove stvaranje prostora i atmosfere koju će mladi
prihvatiti kao nešto svoje, u čijem stvaranju aktivno sudjeluju i rado borave stvarajući aktivnosti prema vlastitim željama, ali uz stručno vodstvo i nadzor.

Komentari

I Darko Grivičić član HSS

I Darko Grivičić član HSS i operativac Hrvatskog seljačkog saveza je mlad (34) .
Odkako je od HDZ dobio 500 ha zemlje ne dize vise prosvjede seljaka i ne blokira ceste.
A situacija je upravo suprotna...sve losiji polozaj seljaka.
Prvo očistite svoje mlado dvorište...pa tek onda možemo raspravljati o načelima

Tko je glasao

Imaš ti mjesta u tvojem

Imaš ti mjesta u tvojem programu za stare od kojih su neki gladni?

Tko je glasao

Druže, ovdje piše program

Druže, ovdje piše program za mlade.

Iako,...
HSLS će se boriti za promicanje liberalnih načela, između ostalog i prava na istospolnog partnera. Ili možda ne? Ajoj, pa to su kvaziliberali, marginalna stranka koja se s još jednom marginalnom strankom povezala (mislim da danas više ima električara nego seljaka). Gluposti. Ova opcija je smiješna. Pogotovo što koaliraju dvije ideološki prilično različite stranke (bar načelno različite).

+ da mi ovo teoretiziranje izgleda prilično smiješno, dosta toga je totalno nepromišljeno. Kao da su političari, a ne ljudi koji imaju dodira s realnošću pisali program. Iako, to mi je poznato još od Čehoka i Varaždina.

Tko je glasao

:) Svaki program oko kojeg

:) Svaki program oko kojeg mladost okuplja svoja promisljanja je dobar program (neonaciste izuzimam) i daje nadu naciji. Buducnost je na mladima, zar ne ?

Tko je glasao

Budućnost je na mladima,

Budućnost je na mladima, ali o njoj odlučuju umirovljenici i nezaposleni.

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Novi dnevnici

  1. ЕКСКЛУЗИВНЕ ВЕСТИ: МИЛАНОВИЋ ДОБИО АЗИЛ У СРБИЈИ od MKn komentara 7
  2. Hvala "U ime obitelji" što je na političku čistinu pred narod izvela političke partije RH od ppetra komentara 3
  3. Nas i Rusa dvjesta miliona... od Zoran Oštrić komentara 6
  4. ECOCONCEPT – nova tehnologija za obradu komunalnog otpada (energizing your waste) od DEMOS komentara 7
  5. Kako se lažima kreira mržnja od Zoran Oštrić komentara 14
  6. sluga neka prepozna svoj život od aluzija komentara 1
  7. 13 apostola antidemokratske balvan-revolucije u RH od ppetra komentara 31
  8. Sezona kiselih krastavaca …I od Feniks komentara 0
  9. Sezona kiselih krastavaca … od Feniks komentara 12
  10. Auto cesta-- Milanović VELEIZDAJNIK ko Sanader od JPeratovic komentara 84
  11. Rezultati istrage o avionskoj nesreći u Ukrajini se skrivaju ! od Busola komentara 1
  12. DESET NAOPAKIH LOGIKA o Izraelu i Gazi koje se uporno ponavljaju od Ljubo Ruben Weiss komentara 25
  13. Genocid nad Palestincima i šutnja Svijeta od Falkuša komentara 13
  14. Turisti kao ovce za šišanje od drvosjek komentara 21
  15. VIP, Lalovac, Linić i trajekti od gledamokosebe komentara 11
  16. Imate li 15 km kabela? od robot komentara 19
  17. Kaj jedna riječ znači ? od boltek komentara 24
  18. Vrijeme je za krizni stožer! od Feniks komentara 8
  19. Nova mjerna jedinica shvaćanja u Hrvata - jedan Penava od StarPil komentara 2
  20. Domobranski bezobrazluk post-mortem Beara od sjenka komentara 109
  21. Skandalozna političko-protudemokratska odluka Ustavnoga suda od ppetra komentara 168
  22. UZROCI ANTISEMITIZMA (antižidovstva, antijudaizma) od Ljubo Ruben Weiss komentara 207
  23. Od Judeje do Palestine od Kvarner komentara 29
  24. papirNovčanice kada ne vrijede? od aluzija komentara 1
  25. radnici danas izgubili pravo na prigovaranje od aluzija komentara 0

Preporučeni dnevnici

Tko je online

  • Argus
  • indian
  • laufer
  • MKn
  • rupert
  • sjenka

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 6
  • Gostiju: 39

Novi korisnici

  • Jura
  • DamirFerd
  • Buddha
  • norrismichal
  • general war