Tagovi

Internet možete koristiti za povećanje svoga znanja - ali i za cementiranje svojih zabluda. :-(

Puno knjiga
Internet je fantastična, neiscrpna biblioteka.

Možeš naći obilje informacija o bilo kojoj temi.

Ali, ima kvaka.

Treba se truditi, tražiti, biti inventivan i uporan da se nađu pravi izvori.

I stvarno to i pročitat, a ne kopipejstati poveznice da ispadneš pametan.

Ima knjiga, ali treba sjest i knjigu pročitat - na papiru ili ekranu, svejedno. Ne samo pročitati sažetak članka na wikipediji + možda 1-2 kraća teksta koja ti izbaci google + pristrane tvrdnje s idejno ti bliskih sajtova.

Jedan od najljepših trenutaka moga života bio je kad je jedan tip, polemizirajući protiv neke moje teze, kao argument citirao članak na hrvatskoj wikipediji - koji sam ja napisao. :-)

Konkretno me na ovaj upis potaklo to, što sam prije par tjedana uzeo pročitati knjigu David Levering Lewis: "Božji žrvanj : Islam i nastajanje Europe 570.-1215." Čitao sam o toj temi i ranije, na wikipediji sam npr. svojevoljno pisao o Iberskom poluotoku u srednjem vijeku. Vidi moj tekst ovdje na blogu 30. travnja: Islam i stvaranje Europe

Počeo sam tražiti nove podatke, jer je netko spomenuo (u diskusiji na forum.hr) tezu H. Pirrenea o početku Srednjeg vijeka. (O tome moj tekst 10. svibnja: Kad je počeo Srednji vijek. To su uglavnom bilješke koje sam napravio prije nekoliko godina kad sam čitao njegovu knjigu "Karlo Veliki i Muhamed".)

I onda, sjedeći za stolom u svojoj radnoj sobi, nađem za par sati neočekivane informacije, da je u istraživanju ekonomske povijesti ranoga srednjeg vijeka u posljednjih dvadesetak godina načinjen znatan napredak!

Teško bih do toga došao na klasičan način, u knjižnici, ako mi to nije struka kojom se bavim. Jednostavno ne bih znao što trebam pitati. Google je moćan, svašta izbaci, a jedna od važnih tehnika je nešto inventivnosti u variranju pitanja koje postavljaš. Treba imati neka predznanja o temi, i treba se potruditi razlučiti koliko su razni sajtovi i tekstovi pouzdani. Može se tu pogriješiti, ali kroz praksu se nauči greške minimalizirati.

Ni u novijem našem udžbeniku Goldstein i Grgin: "Europa i Sredozemlje u srednjem vijeku", 2006., nema ništa o tome (gotovo ništa o ekonomiji, klasični pristup, politička povijest u prvom planu, zatim kulturna a gotovo nimalo ekonomska).

Sad čitam on-line knjigu McCormick: "Origins of Europeans Economy", iz 2001. - ključno djelu, koje sintetizira niz novih uvida. Treba predznanje da se takva knjiga čita, ali dostupna je i upućenom laiku, koji naravno ne bi mogao kopati po časopisima. Takve sinteze od golemog su značaja i za same eksperte (znanstvenike, istraživače) i za širu intelektualnu publiku.

Najnovije, od jednog od najuglednijih eksperata, predavanje iz studenoga 2013.: Hodges: "Charlemagne minus Mohammed" (Hodghes je su-autor jedne značajne knjige 1983., spominje McCormicka te nova saznanja u posljednjih desetak godina)

Ali ipak posjećujem i knjižnice, pa sam ovih dana pročitao i Jacques Le Goff : "Da li je Evropa stvorena u Srednjem veku?", prevod tiskan u Beogradu 2010..

Tako bi to trebalo raditi, ako te neka tema stvarno zanima. A ne lijevom rukom izbacivati Velike Istine, one koje ti ideološki odgovaraju, kako ljudi obožavaju - a Svemrežje omogućava da se to onda lako širi, jer je čas posla kopipejstat. Ima više sajtova posvećenih obrani kršćanstva od kleveta da je povijesno njegovu uspon bio povezan s civilizacijskim opadanjem, obrani Europe od Islama isl..

Komentari

početak

U ekonomskom, političkom i životnom smislu srednji vijek je počeo 640. godine kada završava kasna antika

Tko je glasao

Fascism.inc

Tko je glasao

Prava Božja istina

@Zoran Oštrić
U pravu si što se tiče Interneta. No stvar je u tome što se želi čitati i s kojih stranica čitati.
Drugo pitanje su stavovi. Da li je čovjek dovoljno sazrio da može prepoznati želju za senzacijama, zavjerama, ili posvetiti se proučavanju i utvrđivanju već poznatih saznanja.
Slično je s raznim National Geografic i sličnim tv dokumentarnim televizijama.
Jedan dan o Isusu, njegovu životu, vjeri i apostolima, a drugi dan da su Bogovi vanzemaljci, astronauti. Najveća sreća u svemu tome je da imaš miša, i daljinski upravljač pa možeš brzo peabacivati sajtove i programe. Čovjek koji ima čvrsti stav prema svom svjetonazoru odabrat će ono što ga osobno zanima. Da li je u pravu ili ne to je njegova osobna stvar.

Tko je glasao

Potreba katoličko-krscanskih

Potreba katoličko-krscanskih ateista da nekakvoj islamskoj tradiciji i kulturi daju primat i pri tome im gotovo oprastaju religijski karakter je interesantna i anegdotalna. Isti takav slucaj je i prema zidovstvu (tragikomican slucaj naseg oskarovca Branka Lustiga koji pred osnovnoskolskom djecicom glumi nevjernika, ali uredno koncelebrira bar mitzvah kada je oportuno).
Primjetio sam i jako veliku privlacnu silu koju ateisti i sl. iskazuju spram staroslavenskih religijskih pojmova. Isla je serija clanaka po Globusima, Jutarnjima,... i bratija se navukla na staroslavensku terminologiju, samo da nije omrznuta katolicko-krscanska.
Moderna politicka korektnost tako nalaze, a pri tome kao vazne razloge ne smijemo ni zaboraviti vrlo opipljive i zivopisne protumjere koje npr uvrijedeni islamisti vole primjeniti na svoje neistomisljenike bilo da se rijec o kakvom nepodobnom stihu, slici, karikaturi i sl.
U svakom slucaju pljuckati po katolicko krscanskim nazorima, u rukvaicama ili bez njih, uvijek je trivijalno jednostavno i bez ikakvog pravog izazova.

Tko je glasao

VAZNO

Tko je glasao

Bravo, obalodaleka!

Tko je glasao

Hvala

Tko je glasao

@obala:

Hvala na neskrivenoj demonstraciji problema kojeg spominjem u tekstu: da ljudi koriste internet da bi zabetonirali svoje neznanje, zablude i predrasude, te ih jednostavnim kopipejstanjem i automatskim ponavljanjem (blebetanjem) dalje širili.

Nisi pročitao tekst do kraja, nije ti ni u primozgu pomisao da možda virneš na neku od poveznica koje dajem, ali ti ZNAŠ unaprijed kakve "potrebe" mi ateisti imamo. To u jednoj rečenici, a zatim slijedi laprdanje o stvarima koje s temama (1. Internet, 2. Rani srednji vijek) nemaju veze. Jap - to je uvijek trivijalno jednostavno! A stvarno pokušati nešto naučiti - to je, *=biga, teško. :-(

Tko je glasao

Pogledao sam jos kako sto si

Pogledao sam jos kako sto si pisao, posebno dnevnik prije. Moj upis je upravo komentar toga. Primjetio sam zametak odredenog religijskog komparativizma, sto smatram hvale vrijednim i izrazito pozitivnim pristupom. Razlog? To je neusporedivo bolje od agresivnog i ispraznog ateizma, jer religijska komparatistika razvija i prakticira duh. Medutim, u konkretnom slucaju nisam uopce zadovoljan sadrzajem tog komparativizma, jer je ocigledno kamo vodi ta glorifikacija Islama, a u komentaru toga posluzio sam se jednom anegdotom iz knjige "Teorijska apoteka" Jochen Horsicha (Politicka teologija str 172. na samom kraju).
Ovakvu glorifikaciju Islama protumacio sam na taj anegdotalan nacin, zamjerajuci zapravo izostanak ikakve suvisle komapratistike. Prosirivanje teme na tzv "mracni srednji vijek" mi je komplicirano za odgvooriti, no recimo da se uopce ne slazem s takvom konstatacijom o mracnom srednjem vijeku,...
Sto se tice ovoga internetskog pricnipa, cementiranja, zaglupljivanja i tome slicno, tome niakko nije kriv Internet vec negativni vidovi raznih ideologija. Ideologija (svaka) je ta koja nedozvoljava informacijama da probiju tri mozdane opne i zbog toga se rijec ideologija najcesce i u potrebljava u negativnom kontekstu (inace je to posve obicna rijec). Rijetki, doista rijetki imaju stvarnu mogucnost nadvladavanja tih ideoloskih principa u vlastitoj glavi i u punini su otvoreni prema nazovimo uvjetno suprotnim ideoloskim principima.

Tko je glasao

@obaladaleka: postoji nešto van ideologija

Zanima me povijesna istina i zato čitam relevantne povjesničare. Nisam se bavio teologijom niti religiologijom. Oduševila me spoznaja da je u poznavanju ekonomske povijesti ranog srednjeg vijeka u posljednjih 20-ak godina napravljen veliki napredak, za što dajem poveznice na recentnu znanstvenu literaturu. Analiziraju se trgovački putevi, ne religija. Zadivljuje me kako kao laik mogu tu temu spoznati na način, koji bi bio gotovo nemoguć prije Svemrežja.

Primjetio sam zametak odredenog religijskog komparativizma
Ne radi se o RELIGIJSKOM komparativizmu. Nisam citirao tekstove iz teologije ili religiologije, nego historiografije. Znanstvenici, recimo, prate gdje se pojavljuju zlatnici iz arapskoga kalifata ili Bizanta - zlato nema religiju. :-)

, u konkretnom slucaju nisam uopce zadovoljan sadrzajem tog komparativizma, jer je ocigledno kamo vodi ta glorifikacija Islama,
U konkretnom slučaju ili slučajevima autora koje citiram (Lewis, McCormick, Hodges, LeGoff - ne i ja osobno, jer nisam toliko kočeperan da iznosim neke svoje originalne teze o temi u kojoj sam laik!) nikakve GLORIFIKACIJE ISLAMA nema - to je tvoja projekcija.

Da je islamska civilizacija u 8-10 stoljeću znatno iznad civilizacije latinskoga kršćanstva, kulturno i ekonomski - mislim da oko toga postoji konsenzus među znanstvenicima. U 11-13. stoljeću pak, islamska nazaduje, a latinsko-kršćanska napreduje.Niti je prva konstatacija glorifikacija islama, niti druga glorifikacija latinskoga kršćanstva. Glorificirati bismo mogli ponajviše Kinu, koja je, kako kažu, u to doba najnaprednija ekonomija svijeta.

zapravo izostanak ikakve suvisle komapratistike
Ako misliš na RELIGIOLOŠKU komparatistiku - toga u navedenim radovima, zaista, nema.

Rijetki, doista rijetki imaju stvarnu mogucnost nadvladavanja tih ideoloskih principa u vlastitoj glavi i u punini su otvoreni prema nazovimo uvjetno suprotnim ideoloskim principima.
Slažem se, ali uz pripomenu da je važnije od "otvaranja uvjetno suprotnim ideološkim pristupima" otvaranje ka načinim razmišljanja koji ne sadrže ideološki redukcionizam (ili, recimo, metodološki, uže, ne robovati ideal-tipovima, koliko god oni bili korisno istraživačko sredstvo). Nemoguće je nemati pred-rasude - na tome se zasnivaju i istraživačke hipoteze, na "prethodnom rasuđivanju" - ali ne smije im se robovati, treba biti fleksibilan. To su "ideje", a širi sustavi ideja su "ideologije". Ne glorificirati recimo islam ili kršćanstvo, a također ih ne sotonizirati. Taj je pristup u ovom mojem dnevniku, kao i u prethodnom kojeg spominješ, Islam i stvaranje Europe.

Tko je glasao

"Povijesna istina, a ne

"Povijesna istina, a ne teologija, i ne religija. "
"Trgovacki putevi, ne religija"
"Ne religijski komparativizam"
"Da je islamska civilizacija u 8-10 stoljeću znatno iznad civilizacije latinskoga kršćanstva, kulturno i ekonomski - mislim da oko toga postoji konsenzus među znanstvenicima. "

Po meni nezamislivo je usporedivati islamsku civilizaciju i civilizaciju latinskog krscanstva, a misliti da se time izbjegava religijski komparativizam zeleci promatrati samo "povijesne istine", ekonomiju, "trgovacke puteve".... Naravno da se moze promatrati sto god se zeli, pokazao je to Braudel promatrajuci do tada marginalizirane pojave kroz povijest. Medutim, bitno obiljezje pri usporedbi civilizacija je i religija, napose jer je takva podijela i napravljena i uspostavljena. Posebno u jer se u zakljuccima govori o njima. Pa ja zato i prigovaram kako vec jesam upravo uvodeci angdotalan pojam "krscanskog ateiste" koji to tako voli ciniti.
Prigovaram sto toga religijskog komparativizma zapravo nema (eto i sam to potvrdujes - "ne teologija, ne religija"), a nagovjestava se samim predmetom promatranja. Novisno od toga sto tog komparativizma nema uredno se poigrava ostrim (Ostric) tezama: islamska civilizacija iznad latisnko krscanske dole, pa onda nakon toga obrnuto,... braneci se cak da to progovaraju teze relevantnih povjesnicara, pulitzerovih izabranika,....
Cijeli taj diskurs mene inspirira na podbadanje se "krscanskim ateizmom", sto mogu jace je od mene. Ne mora se preozbiljno shvatiti, vise kao odgovarajuci "readers review". Puno ozbiljnijih bude ih i u NewYork Timesu http://www.nytimes.com/2008/01/06/books/review/Ormsby-t.html?_r=0

Tko je glasao

Ovdje imamo spor kao oko toga, da li Tamburiks dobro pjeva :-)

Po meni nezamislivo je usporedivati islamsku civilizaciju i civilizaciju latinskog krscanstva, a misliti da se time izbjegava religijski komparativizam

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci