Inozemni dug i tiskanje novca (10.VII.2009.)
Prema Jutarnjem listu od 8. srpnja 2009., mirovine od 2 do 3 tisuće kuna trebale bi se smanjiti 5 posto, a one iznad 3 tisuće za 10 posto! Neki ekonomisti "starije generacije" preporučuju tiskanju novca(!), ali Rohatinski je još jednom ponovio da HNB neće štampati novac. (Vidi dolje citate!)
U ekonomiju se ne razumijem, ali ni u snu se ne bih složio sa štampanjem novca t.j. sa inflacijom. Za vrijeme Jugoslavije su nekakvi stručnjaci u novinama najozbiljnije raspravljali o tome, što je uzrok inflacije! Neka nam netko javno objasni, kako bi mogla nastati inflacija bez štampanja novca!
Ako na tržištu ima manje robe, njena cijena raste, a plaće ostaju iste. Koliko ja shvaćam, štampanje novca je samo jedan oblik pljačke. Oni, koji naštampaju novce, ne daju ih direktno nama, nego za te novo-naštampane novce "kupe" po staroj cijeni (t.j. uzmu si besplatno) sve što postoji na tržištu, a kasnije, zbog veće količine novca u optjecaju, sve cijene rastu, pa onda mi moramo sve plaćati po novim, višim cijenama, i na taj način smo opljačkani.
Postoje i drugi poznati načini pljačke iz vremena Jugoslavije i kasnije "pretvorbe" u Hrvatskoj. Navodno su neka poduzeća namjerno uništavana, kako bi ih netko jeftino kupio, ili da bi se jeftino prodala strancima (a ne dobiva li, možda, od toga neku "proviziju" onaj tko je to omogućio?). Još više gubimo kad se država zadužuje u inozemstvu, kao što je činila SFRJ, i kao što je činila i čini vlast u Republici Hrvatskoj.
Tko je koliko dobio ili uzeo od tih inozemnih kredita? Ako se dugovi ne mogu normalno vraćati, pa se zbog toga želi smanjivati plaće i penzije, onda smo mi time oštećeni. Međutim, to se objašnjavalo tako, da smo "svi previše dobro živjeli i previše trošili" i da je (jasno, "našom krivnjom") došlo vrijeme za "stezanje remena".
Možda ja sve krivo shvaćam(?), ali meni izgleda, da je za štampanje novca i za zaduživanja u inozemstvu netko odgovoran, dakle te osobe trebaju odgovarati i vraćati te dugove. Ako ih ne mogu vratiti, izgleda mi logično, da im se treba oduzeti cijela imovina, a tek nakon toga možda neće preostati drugo nego smanjivati (najveće) plaće i (najveće) mirovine.
B. Sorić
__________________
Citati:
http://www.jutarnji.hr/vijesti/clanak/art-2009,7,7,,168791.jl
Jutarnji.hr Datum objave 07.07.2009. 21:00
Jesenski udar: mirovine manje i do 600 kuna
Piše: Suzana Barilar
"Na jesen nas čeka treći rebalans proračuna i tada će na red doći smanjenje plaća koje se isplaćuju iz proračuna, a ako niti to ne bude dovoljno da se popuni proračunska rupa na red će doći rezanje svih mirovina! Pošteđene bi, kako neslužbeno doznajemo u vrhu vladajućeg HDZ-u, mogle ostati mirovine do 2 tisuće kuna. Mirovine od 2 do 3 tisuće kuna će navodno, biti smanjene za 5 posto, a one iznad 3 tisuće za 10 posto! (.........)"
------------------
Jutarnji list (na papiru) od 8. VII. 2009. (str. 2):
"Ekonomisti: Za spas zemlje tiskajte novac (......)"
"(......) Što učiniti pitanje je koje je su postavili akademici na jučerašnjem skupu pod nazivom 'Kriza i okviri ekonomske politike'. Zvonimir Baletić, kao i veći broj ekonomista 'starije generacije', smatra da je odgovor u tiskanju novca, a to uključuje i promjenu uloge centralne banke 'iz čuvara povjerenja stranih vjerovnika u poticatelja proizvodnje i zaposlenosti' Rohatinski je još jednom ponovio da HNB neće 'štampati novac' jer bi to ugrozilo stabilnost tečaja (......)".
------------------
Neovisni, ali ne i neutralni
Komentari
Kako mi je Ratko Bošković
Kako mi je Ratko Bošković sada urednik (da, da, ja sam vam stvarno i novinar, uza sve druge svoje impozantne kvalitete i epitete! :)), pažljivo sam pročitao što je na tu temu napisao, pa onda i potražio rečenu studiju, evo je na webu (da nemate predodžbu kako je to nešto što Jutarnji bez veze lupeta): POLAZIŠTA NOVE EKONOMSKE POLITIKE U UVJETIMA RECESIJE. Meni je osobito milo ono "Nova ekonomska politika", skraćeno NEP, podsjeća me na mog kompu Lenjina. :))
Iluzija je, ono što piše slobodnakolumna:
Porazgovarajte sa bilo kojim profesorom u četiri oka i onda će te u jednom satu saznati veliku većinu problema gospodarstva Hrvatske
Ovo je scijentistička teza, da se svi pravi znanstvenici i/ili stručnjaci slažu. Bio joj je jako sklon Branko Horvat, to sam snažno zapamtio iz njegovih nastupa 1980-ih (a mogao je, recimo, okupiti jednom 700 ljudi u dvorani Studoma Sava). Ekonomija nije egzaktna znanost, ma koliko šutjeli o tome! Postoje uvijek vrlo različite škole, koncepcije i recepti.
Dokument je sastavilo Znanstveno društvo ekonomista, svakako kompetentni ljudi, ne baš "neznalice i političari" . Naravno, može ih se verbalno diskvalificirati da oni nisu "pravi" (fino rečeno, da su "starije generacije", tj. banda jedna lenjinistička! :)), pa makar bili recimo i nobelovci.
Samo laici mogu dati jednostavne odgovore.
Međutim, novi šef FED-a je upravo to odmah napravio, da ublaži krizu u SAD: emitirao je novac, smanjujući kamate gotovo na nulu. Naravno - SAD su posve izuzetan slučaj u svjetskoj privredi,.
U anglosaksonskom modelu slobodne tržišne privrede centralna je banka nezavisna, isto kao u njemačkom modelu "socijalne tržišne privrede". U skandinavskom modelu međutim nije: izvršna vlast kontrolira i monetarnu politiku. I stvar opet funkcionira.
Evo, ovdje se najbolje slažem sa obaladaleka! :) Crveno-crna antiliberalistička koalicija. ;->
Zoran Oštrić
ok, ekonomija mi nikad nije
ok, ekonomija mi nikad nije bila jača strana, ali osobno vidim "štampanje" novca kao put u propast. Zašto?
Ako dobro shvaćam mehanizam iza štampanja novca onda se kad se štampa novi novac starom se oduzima dio vrijednosti, i efektivno svaka kuna vrijedi nešto manje nego je vrijedila prije štampanja, proporcionalno odnosu novog i starog nocva na tržištu. Čista jednostavna inflacija. Lako mjerljiva.
Sad, Hrvatska je zemlja kredita. I koliko, 80-90% kredita je vezano na devize? Ako padne vrijednost kune znači da padaju i sredstva kojima raspolažu ti ljudi (stvarno po meni pljačka, čim isprintaš novce ukradneš nešto od svakoga koji ima te novce) ali krediti ostaju po pitanju vrijednosti isti. Uz kresanje plača koje podupirem za večinu ali ne za sve državne službenike (većina njih ne zaslužuje toliku plaču koliku dobiva, ali ima par skupina koji ju zaslužuju i treba ih razlikovati) tiskanje novog novca bi dodatno opteretilo građane koji su do grla u kreditima i koja je svaka kuna bitna. Opet, na neki način su si sami krivi sto su prezaduženi, nisu trebali se truditi živjeti iznad svojeg standarda, ali svejedno treba uzimati po meni u obzir i efekt koji to ima na taj dio građana.
Malo dugački komentar, ali ajde. Ako sam u krivu nemam ništa protiv da me ispravite.
100% si u pravu. Nama fali
100% si u pravu. Nama fali čvrste valute i vrijednosti.
Ali i porez i trošarina su na neki način "nasilno oduzimanje". Tiskanje novca je samo način oporezovanja. Ali pazi koga to najviše pogađa. Tko većinu imovine ima u devizama, zlatu, nekretninama itd. taj to najmanje osjeti. Dakle, pogodit će najviše one koji imaju najmanje.
Banke itd su se dobro osigurale.
Koristit će još nekome, firmama tipa Konzum, koje su dužne dobavljačima puste milijune kuna. Sada odjednom te kune vrijede nešto manje, dakle lakše je vratiti dug (jer nije vezan za euro).
Državi će koristiti najmanje, istina, penzije sada vrijede malo manje, ali država ima lijep inozemni dug, a strancu ne možeš platiti u kunama.
Ne možeš papirom riješiti stvarne probleme, papir nije vrijednost, već zamjena za nju. Ako ti fali vrijednosti, moraš nekom uzeti ili je moraš stvoriti.
Centralna banka Sjedinjenih
Centralna banka Sjedinjenih Američkih Država, Federal Reserve, u četvrtak je pokrenula robustnu odbranu svoje nezavisnosti i upozorila da napori u Kongresu za postavljanje monetarne politike pod političku kontrolu mogu teško ugroziti gospodarstvo.
Podpredsjednik Federalnih Rezervi, Donald Kohn, izjavio je kako bi otvaranje nekih od najvažnijih odluka centralne banke temeljitom političkom ispitivanju moglo rezultirati višim dugoročnim kamatnim stopama i smanjivanjem američkog kreditnog rejtinga.
Kohn je održao govor pred Kongresom, gdje je zatražio povlačenje prijedloga kojim bi se političkim odlukama temeljito ispitivala centralna banka SAD-a od strane savezne agencije za kontrolu...
Federalne Rezerve Upozoravaju Kongres Na Miješanje U Monetarnu Politiku
.
U svojem posljednjem
U svojem posljednjem dnevniku sam spomenuo rješenja koja su mnogim ekonomistima u glavi, ali izbjegavaju javno progovoriti zbog politike...
Što se tiče tiskanja novca, to predlažu neznalice i političari. A jutarnji list definitivno nije mjesto gdje možemo pronaći ekonomsko znanstveno mišljenje... Porazgovarajte sa bilo kojim profesorom u četiri oka i onda će te u jednom satu saznati veliku većinu problema gospodarstva Hrvatske. To je i ono žalosno jer problemi su poznati, a nitko ih ne riješava.
Jucer je u Businessu bio
Jucer je u Businessu bio jedan rijetko dobar clanak o tome (iskusni Boskovic). Prikazana su misljenja Rohatinskog i akademika Baletica.
Manje vise se zna oko toga sto tko zasto i sto je sto. No clanak je bio dobar jer je bio analitican i bez nepotrebni bjesnjenja. Ja prije svega to volim.
Moje je misljenje da ljude treba potjerati sa neproduktivnih radnih mjesta ka produktivnim.
Na zalost ih treba potjerati jer im je dobro na neproduktivnim mjestima jer su jos uvijek za to dobro placeni.
To je najteze i ne moze se postici jednom mjerom.
Tiskanje novca samo je jedna od mjera i mogucnosti.
Spraman sam misliti da je sve te mjere potrebno rasporediti u nekom vremenu i onda krenuti.
Dakle tiskanje novca DA, ali uz ostalu pratnju u cilju prestrukturiranja produktivnosti.
Inace nisam bas za tiskanje, premda bi se s njim moglo vrlo lijepo utjecati na neke zeljene ciljeve.
duboko u keynesijasnkim
duboko u keynesijasnkim zabludama zaglavljen.. tiskanje novca ne vodi nikakvoj stimulaciji, samo preraspodjeli bogatstva, kako je dnevnik lijepo objasnio
Postoje i tzv. obavezne
Postoje i tzv. obavezne pričuve banaka koje su smanjene. Ukratko, banka ne smije sav novac koji je uložen dati dalje u kredite. Pričuve se smanjuju, ali i da su nula, ne mogu banke posuditi državi više nego što je novaca uloženo u njih.
Tiskanje novca ne bi riješilo ništa, istina, penzije se ne bi smanjivale, ali bi njihova vrijednost u eurima pala. A svi krediti imaju deviznu klauzulu. Glavni razlog devizne klauzule je što je većina štednje u eurima! Ljudi su uložili u eurima, jer kuni ne vjeruju, upravo zbog mogućnosti tiskanja.
Time se krug zatvara, na bilo koji rok dulji od mjesec-dva rješenje ne može biti tiskanje. Rješenje može biti samo smanjenje plaća i mirovina i povećanje poreza. Ali se onda smanjuje i prihod od PDV-a, smanjuju se dobiti firmi itd.
Meni je to sasvim OK. Ne može firma poput T-Com biti izvan države, trebaju i oni podnijeti dio tereta ako će već svi građani...
HT je podnio veliki dio
HT je podnio veliki dio tereta zaduživanja države kroz kupovanje državnih obveznica, otkupom dionica Ht-a od mirovinskih fondova koji će za taj novac kupiti obveznice od države itd..