Tagovi

Inflacija - zločin i kazna

Iako se nedavno Mucke u svom dnevniku pozabavio sa temom inflacije, najava oporbenih stranaka da će podržati prosvjede sindikata, i spin koji se zavrtio hrvatskim medijskim prostorom kojim se loptica za inflaciju pokušava prebaciti na stranu lokalne samouprave (ciljano: Bandiću) - sve me to ponukalo da na jednom mjestu zapišem par stvari koje se ne smiju zaobići. Iako se do ovoga došlo kroz neke kometare, čini mi se važnim bitne naglaske skupiti na jednom mjestu i istaknuti.

Prvo da rasčistimo sa floskulom koju je neki dan u otvorenom plasirao ministar Šuker: "inflacija pogađa cijelu Europu, pa nije čudo da je došla i do nas".
Iako je izjava u svojoj formi istinita, Šuker "zaboravlja" jednu važnu stvar:

dok je u Hrvatskoj zabilježena godišnja stopa inflacije u prosincu od 5,8%, ona je u eurozoni iznosila 3,1%!

dakle, "nasa inflacija" iznosi gotovo duplo više od "europske", i trpanje tih pojava u isti koš se u narodu zove "prodavati muda pod bubrege". već sam taj podatak ukazuje na to da "uvezena" inflacija, tj ona na koju se ne može utjecati u domaćem sustavu ne čini presudan dio inflatornih kretanja.

Posvetimo sad malo više pažnje domaćoj inflaciji:

Rast inflacije u razdoblju prosinac 2007. prema prosincu 2006. najviše je potaknula hrana, čije su cijene prosječno skočile 11,4 posto, a u indeksu potrošačkih cijena hrana ima najveći udjel, gotovo 28 posto. Najviše su poskupjela ulja i masti (31,1 posto), povrće (23 posto) te voće 21 posto, dok su cijene mlijeka, sira i jaja rasle 17,7 posto, a kruha i žitarica oko 10 posto. Alkohol i duhan skuplji su 6,4 posto, odjeća i obuća za 5,1 posto, a troškovi stanovanja, vode, energije, plina i drugih goriva 3,9 posto, s tim da je opskrba vodom skuplja 6,2 posto. Cijene energije i goriva rasle su 2,9 posto, no cijene tekućih goriva u prosincu 2007. bile su više 18,6 posto prema cjeniku iz prosinca 2006. godine.

Što će reći da uvjerljivo najveći dio inflacije nosi HRANA.
Ako Vlada nema utjecaj na taj sektor, onda ne znam zašto ju se uopće naziva "vladom" i čime i kako ona to "vlada"? Naime, i na tom se terenu pokušava progurati jedna floskula - hrana je poskupila zato jer je to trend u svijetu (u prvom redu zbog proizvodnje biogoriva. Ako je i tome tako, onda za tu situaciju baš Vlada snosi najveću odgovornost. Zašto je poskupila pšenica? Zbog kretanja na svjetskom tržištu? Kojem svjetskom tržištu, pobogu, pa zar mi pšenicu UVOZIMO?
Zašto su poskupile uljarice? Zar ih ne možemo sami dovoljno proizvesti? Gdje je vladina strategija ulaganja u ključne grane poljoprivrede? Zašto nismo povećali proizvodnju poljoprivrednih proizvoda (i politikom poticaja) za koje svi svjetski trendovi pokazuju povećanu potražnju - uljarica?
To su sve pitanja na koje je odgovor trebala naći sanaderova Vlada. Štoviše, to i nisu preteška pitanja, niti neprovedive politike. Ali je zato u četiri godine trebalo RADITI u interesu države i onemogućiti situaciju u kojoj Hrvatska kao država sa izrazitim mogučnostima za poljoprivredu mora UVOZITI HRANU, te i na taj način ovisiti o inozemnoj inflaciji!

Što je po tom pitanju napravila Vlada u protekle četiri godine?! NIŠTA!

I onda ta inflacija nije njihova odgovornost??

Nadalje, na povećavanje cijena utjecala je i cijena nafte na svjetskom tržištu. I tu se ima što reći. INA sama proizvodi dobar dio nafte koju prerađuje, pa ipak tu naftu u konačnici naplaćuje kao da ju je kupila po punim tržišnim cijenama. Ako se ne varam (nemam sad vremena iskopati podatak, ali budem naknadno), INA je u istom periodu porasta cijene nafte POVEĆALA SVOJU DOBIT.

Država je vlasnik INA-e. Što je Vlada napravila da korigira cijenu nafte na osnovi INA-ine vlastite proizvodnje nafte? NIŠTA! A ta intervencija ne bi INA-i donjela gubitke, već samo smanjenje dobiti koju kumulira na svjetskom povećanju cijene nafte.

I za kraj, inflacija uzrokovana monopolima, prvenstveno kroz gradska komunalna poduzeća. Prvo, najveći spin u cijeloj igri je apostrofirati Bandića kao glavnog krivca, ili lokalne sredine u kojima je na vlasti SDP (kao što je Šuker napravio u Otvorenom navodeći Zagreb, Rijeku i Veliku goricu). Ne mislim biti ničiji odvjetnik, niti pokušati pravdati takve komunalne akcije - koje će nadam se dobiti zasebnu dobro obrađenu temu - ali treba imati na umu:
1) ta inflacija čini manji dio problema s kojim se sada suočavamo
2) konkretno, gradu Zagrebu je Vlada svojom prošlom "decentralizacijom" JAKO skresala proračun. Ne kažem da je to opravdanje Bandiću da radi što hoće, ali da je igralo ulogu - JEST.

Na samom kraju dnevnika osvrnuo bih se na još jedan fenomen - FENOMEN ŠOKA.
Naime ovi inflatorni udari su došli kao iz vedrog neba. Sve je bilo peachy, Vlada se hvalila fenomenalnim makroekonomskim pokazateljima, i svjet je bio ružičast. Do 25.11.2007.

Odjednom su svi ekonomski pokazatelji koji su se na razne statističke načine gurali pod tepih, došli na naplatu. Više nije bilo potrebe da se statistika nateže - građani su odglasali, i sve je odjednom puklo. Na naplatu je došla kompletna loša politika u gospodarstvu i poljoprivredi, na naplatu su došli novci koji su u preizbornom razdoblju iz ruku "tehničke vlade" otišli u Crkvu, na naplatu je došlo forsiranje isplate duga umirovljenicima mjesec dana prije roka, na naplatu su došli i razni crni fondovi koji su pokrivali "50 000 000 kuna plus pedeve". I sad se mi čudimo?

Naravno da su najavljeni prosvjedi, naravno da ih podržava i opozicija, i naravno da idu prvenstveno na dušu loše, nekvalitetne i korumpirane Vlade dr. Ive Sanadera I. A svi znamo u kojim je odnosima ta Vlada sa vladom dr. Ive Sanadera II.

PS: ako neko ovaj dnevnik dozivljava kao puko ponavljanje vec izrecenog, ja se ispricavam, ali nisam mogao izdrzati.

Komentari

eto danas na dnevniku,

eto danas na dnevniku, cuveno sanaderovo povjerenstvo za buru i kisu izvjestilo premijera - koji se tome silno zacudio - ono sto je ovaj tekst ustvdio na pocetku.
poskupljenje HRANE je generiralo 58% sadasnje inflacije (3,4% od 5,8%)
poskupljenje komunalija je generiralo 17% sadasnje inflacije (1% od 5,8%)
no, u medjuvremenu je proslo nekoliko dana u kojima je sanader na red pozivao "neodgovorne gradonacelnike" HNB, americku krizu hipotekarnih kredita, kretanja na svjetskim burzama i koga sve ne.
jos malo preljevanja iz supljeg u prazno, pa mozda narod sve zaboravi.

je, kako da ne.


Preselio sam blog. Od travnja nove dnevnike možete naći na:
aleksandar-hatzivelkos.from.hr
[new time, new place]

Tko je glasao

Hrana - najednom sve

Hrana - najednom sve izvrnuto, nakon svi sve Agrokoru strančica na vlasti HSLS udara po Agrokoru, baš kada nas za cca 5 mlrd dolara idu povjesno osvetiti po Turskoj i istoku.

Zakašnjelo ali kreće - Bandić SDP i KC Bozanić 2.000 stanova.

Kako najednom lako kreće u drugom smjeru i kakve logične nelogične reakcije. Pollitičari, dajte malo objašnjenja kuda to politički vodi. Liberali su protiv liberalnog tržišta, Bandić najednom opet snažno zaokreće u socijaldemokratske vode, uštogljeni kardinal se pokrenuo i baš sa SDP-om (šta kažu POS HNS i HDZ snage), šta ostale opcije čekaju.

Tko je glasao

Ap odgovor je vrlo

Ap odgovor je vrlo jednostavan. Bandić mora vratit poljuljano povjerenje birača u Zagrebu, a za to mu jedino socijala daje prostora. Udružen sa Bozanićem raste mu autoritet.
HSLS udara po Agrokoru zbog što prijašnjeg razvoja programa PHS-a i vidljivih rezultata. Ovdje se ne radi samo o tržištu već smjerovima politike.

Tko je glasao

Već se dva dana spremam

Već se dva dana spremam napisati negdje komentar, pa nikako…Kako koji puta svratim tako mi netko preotme misao, pa mi i nije bogza što ostalo a da se ne ponavljam. No, ipak ću probati dodati koju….

Naravno da Vlada NIJE kriva za porast cijena, pa nije ih ona foormirala. Vladin jedini zadatak je prosperitet ove zemlje i njezinih građana! Kako? Na to ona mora naći odgovore – tog su se posla svojevoljno prihvatili. Nije da nema boljih i pametnijih, ali eto oni na nekim drugim poljima ugrađuju svoja znanja u taj isti cilj, ali sam sigurna da su voljni pripomoći :-) Da li taj prosperitet ugrožava visoka inflacija? Svakako!

Čitajući komentare, naišla sam i na jedno mišljenje da Vlada treba sada naći mjere da poprevi što se popraviti da! Wrooong! Vlada mora djelovati PREVENTIVNO! Svi ti trendovi su opće poznate stvari i mogu se iščitati u bilo kojem ozbiljnijem članku…No, pročitati nije isto što i znati; treba još razumjeti, usvojiti, primijeniti..Negdje u tom nizu lanac se raspada…kao što svi znaju na najslabijoj karici! Ja nekako sudim da je to primjena a tu vlada može i mora dati svoju!

Čitam suša nas poharala; zašto vlada nije donijela programe i mjere koje će ublažiti utjecaj suše?
Čitam nafta je poskupila; zašto vlada nije donijela programe i mjere kojima će naše izvore energije maximalno koristiti (imamo i plina i nafte, kozaju se oko one nesretne Adria nešto, kojekakvi magistralni pravci energenata prolaze mimo nas…), koji pogoduju korištenju alternativnih izvora, koji…
Čitam troškovi stanovanja idu nebu pod oblake; fendica mi je negdje prije izgradila kuću u Zagrebu. Koštala ju je od prilike pola iznosa koji bi platila za stan takve kvadrature u tom dijelu grada. A ugradila je sve prvoklasno. E, onda još pomislim da bi zgrada na toj parceli imala x stanova, pa mi se u glavi zavrti od zarade koju taj lobi diže. E, tu vlada ima prostora!
Čitam minimalna plaća je mala, nezaposlenost velika, siva ekonomija cvate; moram li reći čiji je to posao?

Ma, da ne nabrajam više, nisam ja nikakav ekonomski stručnjak (inženjer vulgaris)…

Dakle, svako ministarstvo mora prvo riješiti probleme unutar svoga opsega djelovanja i onda to treba međusobno uglazbiti gdje – na vladi! Jer optimalno rješenje ne predstavlja zbroj optimuma pojedinih „struka“ već predstavlja zbroj kompromisa koje se mora učiniti. Ukoliko kompromisi nisu uspješni i rezultat je porazan!

A naši junaci se bore za proračun; tko jači, taj kvači!

Navali narode, još malo pa nestalo!

Statistička pogreška

Tko je glasao

ZOC i AP - svaka čast na

ZOC i AP - svaka čast na komentarima vezanim za troškove stanovanja i obračunavanje nafte u dolarima!

No, mislim da je "tajna" u slijedećem:

Inflacija nam se vraća kao bumerang u glavu nakon godinu dana povećane državne potrošnje, odnosno milijardi kuna sasutih u troškove predizbornih kampanja te kupovine ekonomskog mira, a time i zadovoljstva građana.

Zato je i bilo potrebno razdoblje "tehničke" vlade koja, eto, nije imala nikakvu odgovornost dok su se "korekcije" provodile (kao, nitko nije kriv, to se dogodilo zbog nevidljive ruke tržišta).

Jednostavno, da jednostavnije ne bude.

Tko je glasao

slazem se. to je ono sto sam

slazem se. to je ono sto sam nazvao fenomenom šoka


Preselio sam blog. Od travnja nove dnevnike možete naći na:
aleksandar-hatzivelkos.from.hr
[new time, new place]

Tko je glasao

Za Hrvatsku su zadnjih 40

Za Hrvatsku su zadnjih 40 godina a zadnjih 8 godina izrazito najvažniji troškovi stanovanja, koji u ukupnoj bruto društvenoj vrijednosti sudjeluju sa 1/3 a u troškovima života 50 %, pa su činjenice o iznimno povećanim troškovima stana i još više bezočne činjenice da je cca 10 % društva tu hapalo sve živo od sve povijesti te non stop grabi enormne novce te se deblja i razvija praksu koja rastura ekonomiju i društvo, zamagljene podacima kretanja do 4 % i bezočnim objašnjenjim, nešto što bitno bitno nadilazi značaj svih ovih priča o inflaciji a sve stranke, politiku, sva upravljanja gradovima i svu "naprednu" s time povezanu društvenu teoriju i praksu smješta na jasnu poziciju - kokošari.

Hrvatska se je u najboljim godinama razvoja tridesetih i šezdesetih godinaa prošlog stoljeća snažno razvijala uz evropski respektabilnu praksu odlične stambene politike, koja je uz 10 x manja ulaganja donosila naknadna povećavanja vrijednosti i snažan kapital za razvojne potrebe.

Nigdje ni u jednoj i malo normalnoj zemlji nema takve "politike" i "tržišta" a da to ne uzima obzir i tako dugo vozi nitko nigdje ne može ni pomisliti. Npr. u Italiji se je raspalo sve kada su politika i mafija dotadašnja hapanja oko stanova i gradnji sa 5 % povećali na 10 %, dok kod nas i povećanja hapanja za pisšljivih 100 -200 % nitko i ne uzima u obzir.

Gospodo, šta ćemo sa igrama u tih pišljivih zajedničkih nekoliko desetaka mlrd EUR-a ? Da možda kažemo "nije beg cicija" ?

Tko je glasao

Ne shvaćam kako je moguće

Ne shvaćam kako je moguće da troškovi stanovanja učestvuju sa 50% i više u ukupnim troškovima života u Hrvatskoj.

To je svakako istina za one koji su izvukli najkraću slamku u velikoj višedesetljetnoj stambenoj lutriji Hrvatske, a to su oni koji otplaćuju realne kredite za nove ili derutne stare kokošinjce koje su bili prisiljeni preskupo platiti (u gradovima) ili skupo graditi (u provinciji) jer su sve druge opcije nestale. I naravno, podstanari. Mislim da su na nivou države takvi u manjini.

Istovremeno, velika većina stanuje u 100% vlastitim kvadratima (kao nigdje u Svijetu) i to ne košta skoro ništa (ne računajući gubitak kapitalne dobiti od kapitala zamrznutog u opekama), izuzev daleko poddimenzioniranog održavanja i režija, koje već u samom početku svog neminovnog rasta ka "full cost recovery" izazivaju gotovo revolucinarna raspoloženja. Tko je i kako došao do te Nirvane, druga je priča.

Ako se gleda prosjek, Hrvati stanuju jeftino, doduše u uglavnom loše održavanim objektima s lošim instalacijama i slabo izoliranim, a da o estetici i ne govorim.

The Observer

Tko je glasao

U RH je maksimalno 20 %

U RH je maksimalno 20 % građana stambeno zbrinuto od strane društva / države / gradova ili djelomično zbrinuto. Ostalih 80 % su plaćali te njihove impresivne nekretnine, najveće u Evropi i svoje potpuno te razne dodatne troškove s tim u vezi.

Cijene stambenog zbrinjavanja i tih ostalih troškova variraju, ali imaju neke veze i sa prihodima (plaće itd.). Uzmimo da je prosječno u RH cijena stambenog zbrinjavanja 1.500 EUR-a (sada bitno više, prije bitno manje, ostalo varijacije) te da je prosječna plaća i prihod 700 EUR-a, od čega ta osoba mora toga još pa se za neku obitelj (cca 3 osobe) može računati prosječno cca 1.000 EUR prihoda mjesečno ili 12.000 EUR godišnje. Stan od 60 m2 je 90.000 EUR-a najmanje. To stambeno zbrinjavanje će im pojesti cca pola neto prihoda, samo se to odvija na veoma šareni i dug način, kojeg teško i računaju, sa iznimnim udjelom obiteljske solidarnosti, prodaje naslijeđa, nerješnih dugova za razno itd.

To je cca u redu a u zbilji je još ozbiljnije, vezano na cca 100 mlrd EUR-a utrošenih na stanove, kuće i vikendice te s time povezano onih 20 %. I to je daleko najznačajniji dio novaca i imovine u RH, koje ima najznačajniji ekonomski, društveni, politički i razvojni efekt, jer se uz paralelno preseravanje svjetkih razmjera cca 10 % društva s tim u vezi odvija non stop složena ekonomska i šire društvena drama. Sada je opet i te kako aktualno da najvitalniji djelovi društva, oni na kojima je teret svega, stenju pod složenom daveži stambenih troškova i društvene prakse s tim u vezi.

To nitko iz perspektive EU ne može razumjeti (jer tako nečeg nikad ni blizu nigdje nije bilo i kosi se sa bilo kakvim racionalnim i iracionalnim poimanjima) a i u našim služenim prikazima je, kao što se vidi, to negdje na rubovima u nekim zanemarivim podacima.

Tko je glasao

Ne dvojim da je računica o

Ne dvojim da je računica o 50% i više prihoda za stan kod odredjene grupe u društvu točna. To je puno previše od nekakve realne "normale" od ca. 1/3.

Ono što želim reći je da su takvi nesretnici su ipak u manjini, gledano na društvo u cjelini. Nažalost, uglavnom se radi o mladima, koji su u produktivnoj fazi života (proizvodno i fertilno) i to sa stanovima je zato i više nego samo njihov problem.

Velika većina je ipak u znatno povoljnijem položaju - ne znam na čiji račun i kako, ali Hrvatska ima milijune stambenih jedinica koje su u čistom vlasništvu i neopterećene hipotekama ili bilo kakvim značajnim porezima. Znamo da se radi o privatiziranim društvenim stanovima, kućama po periferiji i provincijama izgradjenim na kreditima koje je pojela inflacija i, naravno dosta realnih ulaganja izvana (gastarbajteri), vlastitog znoja i odricanja kod odredjenih grupa u odredjenim fazama. Ta široka i jako šarena grupa, bez obzira kako su došli do toga što imaju, danas troši (relativno) jako malo za stanovanje, daleko ispod 1/3 prihoda (osim u slučaju najsiromašnih slojeva).

Ukupna masa stambenog fonda u HR količinom nije beznačajna, iako ima značajnih disperziranih (generalno premalo kvadrata po osobi u odnosu na EU) i koncentrirarnih deficita (manjak raspoloživih stambenih jedinica u većim gradovima) u odnosu na potrebe.

To je u svim aspetima ekstremno deformirano u odnosu na bilo koju drugu praksu, ali to ne mijenja činjenicu da prosječan Hrvat za stanovanje troši značajno manji dio svojih prihoda od stanovnika EU.

Postoji li ikakva pouzdana statistika o troškovima života i njihovoj raspodjeli?

The Observer

Tko je glasao

U vezi nekretnina ti loviš

U vezi nekretnina ti loviš logiku bolje nego većina i skoro svi, ali i tu treba uzeti u obzir da su statistike veoma različito pouzdane - npr. stanova i kvadraturee u gradovima i po vikendicama ima puno više, a nije prijavljena sustavno što zbog neouzdanosti prikupljanja podataka (najpouzdanije izjave na popisu stanovništva) a još više radi prikrivanja.

Bitno je da je udio onih koji nemaju stan ili ga sada skupo plaćaju puno veći nego što ti zaključuješ, iz razloga što je odvano iznimno velik udio drugova i gospodae koji imaju po 3,5,10 i više stambenih i sličnih nekretnina. Krajem sedmadesetih je već nivo poslovođa bolje državne tvrtke radio organizirano lovačke vikendice, nakon stan ili kuća + vikendica na moru + klijet u okolini a neki i stančić u zagrebu i drugdje. Tako da je cca 10 % drugova i gospode prisvojilo cca 70 % zajedničkog.

I ostale statistike se nepouzdane. Npr. komunalni troškovi po službenim cijenama se kreću u rasponu 1-10 a u stvarnosti i puno više, pa je presloženo iznositi procjene kako tko šta plaća.

Razlike i šarenilo u istom i oko istog unutar RH su strahovite, pa je podatke nužno globalno procjenjivati i složeno i u razvoju oscilatornih događaja zaključivati.

Tako duga zbrka je krenula u razdoblja kada je primorana na drugu stranu ogledala (Alisa u zemlji čuda). Npr. oko razvoja stambene politike i zbilje je već (sa kašnjenjem jednu vječnost) primoralo (ne)moć na panične planove i realizaciju bitno povoljnije stambene gradnje - Bandić & co u Zagrebu panično žure sa izgradnjom svog programa stanova, dubrovačkoj gradonačelnici se ljulja pa najavljuje isto, niz ih najavljuje. Isto je sa komunalijama i ostalom infratsrukturom.

Do lokalnih izbora će biti sve više i više bitno jeftinijih stanova i idućei državni će biti skoroz u znaku toga, samo što će to biti kasno, više neće biti milosti, i brzo će ili već jeste biti aktualna predaja tih nagomilanih nedozvoljenih oružja i razne artiljerije (nekretnine od hapanja), koja je zapuštena i u bezizglednom položaju po cjeloj RH.

Tj. jedini mogući program koji prolazi jest hitna i bezuvjetna predaja cca pola tih (hapanih) nekretnina, čime se stiče višak za sve potrebe egzistencije i razvoja, uključujući optimalne mogućnosti fleksibilnog kretanja ljudi, rada, seminara, odmora, turizma i svega.

RH je u smislu nekretnina premilitizirana zemlja i za prekid dugih ratova je nužna kapitulacija nekih snaga i predaja oružja. Inače će ratovi prijeći sve granice i iste snage nemaju nikakve šanse na ništa.

Ovo je ujedno razumni poziv / prijedlog na kapitulaciju.

Tko je glasao

Čekaj, Aleksandre, stani

Čekaj, Aleksandre, stani malo... Ti si na ekonomiji? Mislio sam da ćeš bar dio ekonomskih znanja usvojiti...

Država u tržišnoj ekonomiji ne može intervenirati u tržište kako god joj padne na pamet. Znam da će ovo sada zvučati kao etiketiranje, ali ovo o čemu ti pričaš i svi vi koji za rast cijena vidite glavnog krivca u Vladi jednostavno zagovarate socijalizam i planske ekonomije. U kapitalizmu se država nema šta miješati u tržište i cijene osim u slučajevima velikih odmaka i velikih socijalnih kriza. To su dijelom i napravili dugim održavanjem cijene benzina na 8 kuna u INA-i iako su sve privatne crpke odavno imale više cijene.
Koliko država treba intervenirati u tržište je i stvar političkog pogleda na svijet, ali sve moderne, bogate države se NE miješaju u tržište, pogotovo se ne smiju miješati u određivanje cijena privatnih firmi. Ili smo se jutros probudili na Kubi ili u Venezueli?

Druga stvar je uvoz. Ti vičeš na uvoz, a uvoz u pravilu smanjuje cijene zbog veće ponude jeftinijih proizvoda. Uljarice o kojima pričaš je pod a) stradalo dobrim dijelom u sušama ovog ljeta i pod b) veliki dio uljane repice se koristi za proizvodnju biodizela (na kojem se ti voziš u ZET-u), pa ostaje manje za proizvodnju ulja, što povećava cijenu.

Kao što vidiš, to su sve neke ekonomske zakonitosti koje ne može Vlada ispravljat. Ono što Vlada može je SADA kada se pojavljuju socijalni učinci ovih pojava to nekako ublažit svojim intervencijama. I usput ako amnestiraš Bandićeva suluda poskupljenja uvjetovana ničim, onda ne možeš u istom dahu za stvari uvjetovane općim stanjem svjetske ekonomije na sva zvona kriviti Vladu.

Tko je glasao

nisam na ekonomiji, radim na

nisam na ekonomiji, radim na strojarstvu, zavrsio sam pmf-matematiku.

ne mislim da se vlada, generalno gledano, treba mijesati u odredjivanje cijena, osim na dva nacina:

1) kada se stvore neprincipijelni dogovori u kojima vise tvrtki koje bi trebale konkurirati jedna drugoj dogovore poskupljenje i neopravdano dignu cijene. tu je vlada VEC TREBALA REAGIRATI (psenica) a ne sada kad je "zakuhalo" tek pocinje sa takvim "nalozima" i "akcijama".

2) vlada je duzna raditi na odrzanju stabilnosti zemlje i njezinog gospodarstva i politikom robnih rezervi utjecati na nepovoljna kretanja na domacem trzistu. u svijetu poskupe uljarice zbog proizvodnje biogoriva? domaci preradjivaci bi takodejer dignuli cijenu ulja u prehrani zbog visih ulaznih cijena?
VLADA ISTOG TRENA REAGIRA PRODAJOM ULJARICA IZ ROBNIH ZALIHA KAKO BI ODRZALA CIJENU JESTIVOG ULJA U HR!
tako bi se ponasala uspjesna i odgovorna vlada, i kontrolirala bi situaciju bez uplitanja u odredjivanje cijena pojedinih kompanija.

no nasa vlada to nije napravila, jer se uopce nije pozabavila s strategijom politike robnih rezervi, i svoje cetiri godine mandata je realizirala kroz cinjenicu da smo zemlja s visokom ovisnoscu o cijenama hrane na svjetskom trzistu.

i to mi, koji bi mogli proizvesti dovoljno hrane da diktiramo cijene hrane u regiji.
no zato smo cetiri godine imali "uspjesnog" ministra poljoprivrede i "uspjesnog" premijera, a sad cemo ih imati jos cetiri. great


Preselio sam blog. Od travnja nove dnevnike možete naći na:
aleksandar-hatzivelkos.from.hr
[new time, new place]

Tko je glasao

Ne znam, meni googlo

Ne znam, meni googlo izbacilo da si na ekonomiji, čak imaš i svoj ured :))) No, nebitno...

1) je nadležnost Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (http://www.aztn.hr) i možeš kao zabrinuti građanin tamo prijaviti stvaranje nekakvog monopola ili nelojalne konkurencije itd...

2) takve intervencije iz robnih rezervi se rade u iznimnim slučajevima, kad stvarno postoji dobar razlog (velike nestašice, elementarne nepogode, rat...) i nije baš odgovorno koristiti taj mehanizam za korekcije cijena... a porast cijena nije toliko dramatičan da bi opravdao takve intervencije, niti je ulje toliko vitalan, strateški proizvod da bi sad radi par kuna poskupljenja vadili robne rezerve

Eh, ovo da bi mi mogli proizvesti hrane za cijelu regiju... u teoriji da, ali naša poljoprivreda je slaba što se tehnologije tiče, usitnjena na male posjede, nema navodnjavanja itd, itd... I sad kad se ulaže u poljoprivredu kroz HSS-ov program da bi stvarno podigli našu proizvodnju hrane, opet ne valja, opet se viče da previše dajemo za seljake... Ne bi bilo zgoreg odlučiti se već jednom što hoćemo.

Tko je glasao

google me izbacio na

google me izbacio na ekonomiji jer sam tamo ove godine honorarno, 3 sata tjedno :)

1) nije moj posao. vlada je placena sa cijelim svojim aparatom da se brine o dobrom i uravnotezenom funkcioniranju trzista. ako to oni nisu sposobni napraviti kada treba, nego se toga hvataju tek kad se javnost digne "na zadnje noge", onda ih kritika po tom pitanju ide sa punim pravom.

2) onda neka se tako izjasne. neka jasno i glasno kazu da poskupljenje jestivog ulja sa 9 na 14 kuna nije prioritet vlade, niti poskupljenje zbog kojeg bi oni aktivirali mehanizme zastite cijene koji su im na raspolaganju, te koji su u potpunosti legalni.


Preselio sam blog. Od travnja nove dnevnike možete naći na:
aleksandar-hatzivelkos.from.hr
[new time, new place]

Tko je glasao

1) moraš biti aktivan

1) moraš biti aktivan građanin, a ne tako... pilatovski :) tržište sasvim uredno funkcionira, a to što je nama hrana skuplja postaje stvar socijale, podizanja plaća, sindikalnog djelovanja itd... slažem se da tu država treba djelovati... ali ne intervencijom u tržište i cijene, nego djelovanjem na ublažavanje posljedica poskupljenja, recimo, povećanjem plaća :)

2) mehanizmi zaštite cijene, ponavljam već tko zna koji put, su loša stvar i mjera za iznimne situacije... pod 1) sam ti nabrojio druge moguće mehanizme, bez da se dira tržište... pačanjem u tržište stvaraju se novi problemi i u stvari potiče inflacija...

Tko je glasao

:) 1) ja to ne bih nazvao

:)

1) ja to ne bih nazvao pilatovskim. to je po meni prebacivanje odgovornosti na one koje ta odgovornost ne "kaci". npr. informacije o poskupljenju psenice u hr bile su javno plasirane preko vecine medija. vlada je nesto malo zabrundala i stvar pustila na miru, da bi se jucer u otvorenom suker zalio kako su "neki trgovci i pekari" netrzisnim dogovorom dignuli cijenu psenice, i da su oni ovih dana poslali zahtjev prema Agenciji da se to ispita. SADA? Sto su radili prije nekoliko mjeseci?
I zasto bih JA obavljao posao za koji su ONI debelo PLACENI?? Onda mozemo izabrati bilokakvu vladu koja ce uzivati u raznim beneficijama, a zakonom natovariti na ledja svim gradjanima da volonterski obavljaju poslove iz domene javnog dobra. come'on

2) ja u to ne vjerujem, i sto ces. ako vlada ima robne zalihe na raspolaganju, i njima moze intervenirati u svrhz zastite svojih gradjana, ja ne vidim nikakvog razumnog razloga zasto ne bi. mozes mi objasniti sto je toliko negativno u takvoj akciji? SAD to ucestalo radi sa svojim robnim zalihama, prvenstveno po pitanju nafte.
btw, KAKO pobogu potices inflaciju ako plasiranjem viska iz robnih rezervi odrzis npr cijenu uljarica na razumnoj razini do npr slijedece godine i novog uroda uljarica, koji bi tada zbog vladine politike i potrebe za tim proizvodom bio veci?? GDJE SU TU INFLATORNA DJELOVANJA?


Preselio sam blog. Od travnja nove dnevnike možete naći na:
aleksandar-hatzivelkos.from.hr
[new time, new place]

Tko je glasao

whatever, sori ne zelim

whatever, sori ne zelim uvrijediti.
ne znam kada si studirao i jesu li u to vrijeme ljude na faksu ucili da sve treba provjeravati?

slazem se da nije samo ova vlada sada odgovorna za inflaciju, ali nije bezgrijesna.

moderne i bogate drzave su bogate upravo zato jer njihovi politicari stalno gledaju kako da zastite interese svog gospodarstva na razno razne nacine. medju tim nacinima su i razlicite politicke ucjene i sl. u bogatim drzavama vlade rade tako da jacaju gospodarstvo da bude konkurentno, ali ne samo na nacin da forsiraju jeftiniju cijenu rada. one ne opravdavaju pretjerani uvoz ako je tako jeftinije, vec smisljaju mjere kako da se zastite od jeftinog uvoza i ozbiljno ih provode.

recimo par primjera:
1. kineski tekstil - eu je cak digla tarapanu na razini wto-a
2. kineske igracke - medijski napad da su sve nezdrave i opasne za djecu (sto sigurno nije tocno kao takvo u cjelini)
3. indijski jeftini auto - previse ce zagadjivati okolinu, nije ekoloski dovoljno napravljen i te fore.

pa korjeni cijele globalne zelene akcije i ekologije su cisto ekonomskog karaktera. te fore su smisljene kako da se uspori rast manje razvijenih. nije to nikakva tajna niti teorija urote, vec jedan od legitimnih nacina zauzimanja za vlastite interese u svjetskoj politici.

recimo kjoto sporazum. hrvatska je godine kada se odredjivalo koliko moze zagadjivati bila u kaosu, a industrija nije radila. pa nam je za pocetak utvrdjeno da mozemo zagadjivati upravo toliko da nista ne radimo, vec se samo vozimo u uvoznim autima. dakle, da bi se mogla razvijati trebala bi skupo placati skupe nove tehnologije koje su u maloj mjeri i uz drzavnu pomoc tek pocele koristiti bogate zemlje jer su preskupe (a koje su btw, njihovo intelektualno vlasnistvo). nasi su se na kraju ipak uspjeli izboriti za neko povecanje.

pa sjeti se onda onih fora tipa razmjene prava na zagadjivanje medju zemljama. onaj tko ne iskoristi svoja prava na zagadjivanje moze ih prodati najvecim zagadjivacima!!! fuj, fuj, fuj...

kako je moguce, ako je kjoto sporazum napravljen s idejom da se smanji zagadjenje, da se onima koji najvise zagadjuju i koji su zapravo uzrokovali probleme dozvoljava da dalje nesmetano zagadjuju, a onima koji su nerazvijeni i ne zagadjuju ne dopusta visa razina zagadjenja koja je uvjetovana vecim industrijskim razvojem?

ne bi li bilo logicno da su se ti kriteriji utvrdjivali barem na nacin da npr. po glavi stanovnika koliko tko moze zagadjivati? ili cak, da oni koji su najvise zagadjivali sada imaju najmanje prava?
bilo kako drugacije da su kriteriji utvrdjeni bilo bi ok samo ne nacin kako su utvrdjeni, ukoliko je stvarni uzrok bio briga.

odgovorne su sve nase vlade i svi nasi politicari jer nema jasne i usuglasene strategije razvoja hrvatske, koja je dugorocna i ne ovisi o promjenama stranaka na vlasti pa prema tome i nedostatak mjera kojima se ta strategija provodi.

a sto se tice fora o slobodnom trzistu i kapitalizmu gdje drzava nema apsolutno nikakvog utjecaja, to su fore koje se prodaju banana drzavama da se lakse narodima u banani objasni zasto su u banani i zasto ce ostati u banani (eto, morali smo privatizirati ht jer nije dobro da je vlasnistvo hrvatske drzave, pa je sada vlasnik njemacka drzava - u tom poslu se njemacka drzava nasla sasvim slucajno, ni kriva ni duzna...). fuj, fuj, fuj...
itekako bogate drzave imaju utjecaja na svoju ekonomiju, a da ne govorim o njihovim planovima koji nisu petoljetke, vec planovi za 20, 50 i 100 godina u naprijed. tako rade ozbiljni pa su poslije slucajno i bogati :-)

veseli leptiric

veseli leptiric

Tko je glasao

A o čemu ti pričaš ženo

A o čemu ti pričaš ženo božja i kakve to veze ima s onim što sam ja rekao? O ekologiji, strategijama i općenitom djelovanju države u gospodarstvu... Ja ti govorim da država ne smije sudjelovati u regulaciji cijena i tržišne utakmice. Šta bi sad Vlada trebala intervenirati da Hrvatima ulje bude 10 kuna, a ne 15, kao što je bilo u Jugi? Da uvede bonove za benzin i točkice za hranu?

Ajde, razluči osnovne pojmove, pročitaj opet s razumijevanjem, pa onda kreni s predavanjima.

Tko je glasao

Šta bi sad Vlada trebala

Šta bi sad Vlada trebala intervenirati da Hrvatima ulje bude 10 kuna, a ne 15, kao što je bilo u Jugi? Da uvede bonove za benzin i točkice za hranu?
Polako dolazimo do bitnoga.
Nitko nije za to da se uvode bonovi za benzin ni točkice za hranu, ali ne čini li ti se pomalo bizarno da smo u takvoj situaciji.
A 2008. je, a ne 1948.

"Isto i jednako nisu ni isto ni jednako."
silverci

Tko je glasao

Nemoj zajebavat :) Nikako

Nemoj zajebavat :) Nikako nismo u situaciji bonova i točkica, radi se o pretjerivanju kao pjesničkoj figuri...

Ali kad smo već kod bonova i točkica, upravo ovakve intervencije države kakve vi zagovarate iz ureda Milke Planinc su i dovele do bonova i točkica u Jugi. I vožnje par-nepar. To je najbolja ilustracija učinkovitosti državnih intervencija u tržište. A imate ih i danas na preostalim bastionima planske ekonomije - Sj. Koreja (gdje čak ima i gladi), Kuba, Bolivija, Venezuela...

Nemam vremena ni volje za "Uvod u ekonomiju", ali jebemu miša, ako zbog suše nečeg ima manje, bit će skuplje. Ako ima previše, cijena će bit manja. Osnovni zakoni ponude i potražnje.

Tko je glasao

zaboravio si da je prije

zaboravio si da je prije osnovnih zakona ponude i potraznje - politika.

veseli leptiric

veseli leptiric

Tko je glasao

upravo ovakve intervencije

upravo ovakve intervencije države kakve vi zagovarate
Tko smo to "mi" koji nešto zagovaramo i gdje si vidio da ja zagovaram neku intervenciju države u tržište? Ajde me citiraj.

Nemam vremena ni volje za "Uvod u ekonomiju", ali jebemu miša, ako zbog suše nečeg ima manje, bit će skuplje. Ako ima previše, cijena će bit manja. Osnovni zakoni ponude i potražnje.
Tako je.
I koliko je država napravila na navodnjavanju kao prevenciju od suše?
O takvim intervencijama ja govorim i tu vidim odgovornost vlasti.

"Isto i jednako nisu ni isto ni jednako."
silverci

Tko je glasao

Hvala nado.

Hvala nado.

"Isto i jednako nisu ni isto ni jednako."
silverci

Tko je glasao

jasnom strategijom i

jasnom strategijom i programima drzava preventivno djeluje da cijenu ulja i ostalih troskova, da se odrzavaju na razini koju vecina gradjana moze placati. u suprotnom se dogadja da smo svakog dana sve siromasniji.

kako to da je hrana u hrvatskoj skuplja nego hrana u srbiji ili u zemljama clanicama eu?

veseli leptiric

veseli leptiric

Tko je glasao

Hrana je, uz stanove, druga

Hrana je, uz stanove, druga osnova hrvatskog i ex SFRJ "napretka".

Već šezdesetih su načelo poljoprivrede dospjeli Ante Todorić i Ivo Kuštrak, očevi ovih sada. Tehnologija "napretka" je non stop zasnovana tako da te "elitne" snage vode jer one najbolje znaju, tu ima raznim mehanizama a jedan od najbitnijih jest beskrajna razmjena sa nama predragom i prijateljskok Srbijom, gdje s druge strane stalno operiraju iste ekipe, sada Mišković apsolutni car Srbije.

Npr. do vrhunskog modela je dovedena tehnika robnih rezervi i sličnog. Da se ne bi nepotrebno bakćali za pitanjima proizvodnje, kaminona, distribucije i ostalog, odvojena je tehnologija "papira" od te zamorna fizičke tehnologije. I tako se stalno i stalno napreduje. Sada je npr. potrebno pišljivih 4 mlrd dolara za osvajanje Turske, našeg nekadašnjeg osvajača, kao što je prethodnih godina trebalo pišljivih slično za osvajanje bližeg istoka. Obzirom da ta "napredna tehnologija" radi po inerciji uspješno i sustavno podržana od svih vlasti i svih "naprednih snaga", uključujući prvog borca za hrvatsku poljoprivredu čuvenog Ivu Lončara, nema sumnje da će ići.

Jedna sasvim usputna posljedica toga jest da je Hrvatska, zemlja raznovrsnih hranidbenih i poljoprivrednih mogućnosti, od završetka II svjestkog rata na ovamo stalno najskuplja evropska zemlja hrane. To je logično za takvo izobilje i tako dug napredni nivo.

To je malo u vezi neke druge tehnologije iskutva. Nakon nekoliko godina revolucije, Lenjin je upao u socijaldemokratsku dekadenciju i uveo NEP (novu ekonomsku politku), sa povratkom na podsticanje sela i pljoprivrede na proizvodnju hrane radi izbjegavanja veće gladi, ulaganjima u proizvodnje itd. Politbiro je, videći da je Lanjin "prolupao" i da je sama revolucija u pitanju, postako brigu oko toga i Lenjin je popio metak u glavu. Na najjačim skolama čovječnosti čovbjeka trideesetih od Kominterene školovani Tito, Kardelj, Kidrič, Ivan Krajačić Stevo i drugi nisu mogli dopustiti takve rizike kao NEP, stvar je trebalo satviti pod kontrolu. Kardelj je igrao dvostruku igru i sa Kidričem je potajno za Sloveniju počeo diskretno primjenjivati malo dekadentne nep lenjinovštine, a da bi se to prikrilo je trebalo jače ložiti po ostatku. U Srbiji i drugdje su malo arhaičniji (od uticaja turske imperije), pa je red najbolje uspjevao u austro-ugarski discipliniranoj Hrvatskoj - taj red se nakon Tita zove "sve Todoriću".

A kako treba osvajati istok pa i refundirati Turcima za njihova osvajanja, logično je što se zbiva. Nadalje, obzirom na grofovsku nadgradnju, smjer zbivanja teži nekim takvim sapsiteljskim odnosima.

Bitno je da su sve snage konsezualne oko takvih napredaka oko stanova, velikih projekata i hrane. Pa možda nije red kvariti idilu takvih uspjeha i sloge oko bitnog.

Tko je glasao

Koliko država treba

Koliko država treba intervenirati u tržište je i stvar političkog pogleda na svijet, ali sve moderne, bogate države se NE miješaju u tržište, pogotovo se ne smiju miješati u određivanje cijena privatnih firmi. Ili smo se jutros probudili na Kubi ili u Venezueli?

Zasto onda USA s federalnim rezervama regulira trziste i cijenu nafte i derivata?

Tko je glasao

A tko je rekao da moderne

A tko je rekao da moderne kapitalističke vlade nemaju nikakav utjecaj na tržište? Nema potpuno slobodnog tržišta nigdje na svijetu, Vlada uvijek intervenira u nekim važnijim područjima (energetika, obrana, poljoprivreda...) ali se ne miješa i ne bi trebala miješati tamo gdje postoji normalna konkurencija i normalni uvjeti.

Tko je glasao

Oprosti ali trebas se

Oprosti ali trebas se odluciti. Ili se vlade mijesaju ili se - ne mijesaju.
Prva ti je reakcija da se u modernim drzavama vlade ne mijesaju u trziste a sad ides u dijametrano suprotnom smjeru, Whatever i tvrdis da se trebaju mijesati i intervenirati.

Tko je glasao

Ajde, bit ću strpljiv, nisu

Ajde, bit ću strpljiv, nisu ljudi krivi ako ne znaju... Daj otvori bilo koju početnicu iz ekonomije pa ćeš tamo vidjeti pod "Vrste ekonomskih sustava" - centralizirani, tržišni i mješoviti. Država se u tržišnim sustavima u principu ne miješa u tržišta direktno, posebno ne određivanjem cijena. Intervenira samo u iznimnim slučajevima i u strateškim područjima. A ne kad poskupi ulje sa 10 na 13 kuna. To reguliraju tržni mehanizmi, ponuda i potražnja, konkurencija itd...

Tko je glasao

Znaci drzava ipak

Znaci drzava ipak intervenira, Whatever?
Zasto hrvatska drzava nije intervenirala vec je val poskupljenja prebacila na teret gradjana i privrede, istovremeno zadrzavajuci prihode same drzave koji , slijedom povecanja osnovnih cijena, cak i rastu?
Ne zaboravi, Sanader je dao izjavu da ce ovaj val poskupljenja moci proci bez povecanja placa a sto bi bio direktan uvod u inflaciju.

Tko je glasao

mali dodatak za INU citiram

mali dodatak za INU
citiram dio : "Nadalje, na povećavanje cijena utjecala je i cijena nafte na svjetskom tržištu. I tu se ima što reći. INA sama proizvodi dobar dio nafte koju prerađuje, pa ipak tu naftu u konačnici naplaćuje kao da ju je kupila po punim tržišnim cijenama. Ako se ne varam (nemam sad vremena iskopati podatak, ali budem naknadno), INA je u istom periodu porasta cijene nafte POVEĆALA SVOJU DOBIT."
Naravno !
Cijena nafte na svjetskom tržištu raste u USA dolarima. Dolar u isto vrijeme gubi vrijednost,.
Cijena nafte ako se gleda u Eurima stagnira (uz vrlo male oscilacije)
Cijena naftnih derivata raste u Eurima odnosno u Kunama
Eto profita.
A raja pije floskule i laži. I pomalo postaje pijano rabijatna ....

Tko je glasao

Jedan dodatak. Osim

Jedan dodatak.
Osim "tjeranja" INA-e na korekciju cijena, Vlada je mogla napraviti i nesto drugo. na primjer smanjiti namete koji idu na cijenu goriva. Realnije bi bilo ostaviti zaradu tvrtke u miru a na samu cijenu goriva regulirati smanjenjem nameta. No, to se nece dogoditi, lakse je reci da neka tvrtka bezobzirno trci za zaradom ( a za cim bi drugo?).
Slicnu je stvar Vlada mogla uciniti i s hranom, strujom i jos nekim sitnicama.

No, naplacuje se izborna pobjeda, a i to je tek pocetak sravnavanja racuna. Idemo dalje.......

P.S.

Sreca je da je gospodin Rohatinski guvernerom NBH. Da nije njega, kako bi isla krivulja inflacije i zaduzenja Drzave?

Tko je glasao

Lako je pricat INA je kriva.

Lako je pricat INA je kriva. Njezina zarada po litri benzina je 50 lipa! Cijena litre benzine je koliko ? Ne branim kompaniju, ali nemojmo zaboraviti koliko je "nameta", autoceste, porez na auto, trosarina, jos malo autocesta ukljuceno u cijenu naseg goriva po odluci vlade.

Tko je glasao

U jednom svom komentaru

U jednom svom komentaru napisala sam da će uspješnim preporodom hrvatskog sela doći do pojeftinjenja hrane. Kada? Ne zna se, rokovi nisu postavljeni...
Drugo, Vlada ne smije snižavati carine i prelevmane na uvoz hrane. Ako to učini onda je svaki daljnji pokušaj razvoja programa PHS-a obična floskula. To su vatrogasne mjere koje će nam dugoročno donijeti više štete nego koristi.

Tko je glasao

dok je u Hrvatskoj

dok je u Hrvatskoj zabilježena godišnja stopa inflacije u prosincu od 5,8%, ona je u eurozoni iznosila 3,1%!

Ima tu još jedna stvar koju svi ignoriraju:

Prošlu godinu je i dolar pal spram Eura i to je njih spasilo od veče infalacije.

Tko je glasao

Točno je da jeftin dolar

Točno je da jeftin dolar znači i relativno jeftiniju naftu (koja se obračunava u dolarima), a time je i inflatorni pritisak u EUROzoni manji. Ali i kuna je vrlo usko povezana s EUROM, tj. dolar je isto tako pao prema kuni, ali to nije pomoglo.

Inače, istina je da inflacija uzima maha i u EU, i to prije svega drastičnim poskupljenjima (osnovne) hrane, pa se čovjek pita koja je to metoda računanja, kad je inflacija "samo" 3.1%. Obrazloženja su uz skupu naftu, od toga smješnoga da su Kinezi (iznenada) počeli jesti puno mesa i druge bolje hrane, pa je potražnja velika, do suše u Australiji, proizvodnji bio-dizela i etanola iz krmnih kultura, itd.

The Observer

Tko je glasao

Sve zavisi u kojoj valuti

Sve zavisi u kojoj valuti ugovaraš poslove.
I sam veliš kak smo usko povezani s Eurom, kaj znači da smo osjetljivi na kretanje pada i rasta jedne strane valute.
Euro nije vezan za ništa osim za sebe i imaju razmjenu na svjetskom tržištu:
roba za robu dok mi ne izvozimo baš puno onog kaj je na svjetskom tržištu tak traženo.

Tko je glasao

Nema tu roba za robu - sve

Nema tu roba za robu - sve se plaća novcem. Europska roba, čiji su troškovi uglavnom u EURO-ima, jako je poskupila za sve izvan EU osim za one (kao HR) koji su vezali svoju valutu za EURO. I zato je teško prodati robu, što usporava rast. Istovremeno je nafta poskupila, i zapravo je pravo čudo da je aktivnost takva kakva je je. Inflacija je potaknuta poskupljenjem nafte, ali se mutiplicirala (nopravdano) kroz lanac proizvodnje hrane i trgovine. Nije Hrvatska sama u tome, ali su u EU posljedice manje zbog neusporedivo "zdravije" situacije u gospodarstvu nego u Hrvatskoj.

Problem Hrvatske je što je sve skuplja (turizam i ono malo robe što se izvozi) u odnosu na ono što se može dobiti drugdje u Svijetu, jer osim nafte i valutnog problema stalno sve više zaostajemo po pitanju produktivnosti i kvaliteti.

The Observer

Tko je glasao

Ima i te kak roba za robu.

Ima i te kak roba za robu. Puno država plača industrijsku robu EU u naturi, jel nemaju gotovine za platit.
Roba mijenja vlasnike još u transportu po morima.
Neko plati s bananama jedan Mercedes, Daimler-u i banane dobi Hrvatska ili Rusija, a možda i neko drugi.
Sve zavisi od toga ko je za svoj proizvod pristal preko deset ruku dobit banane.

Tko je glasao

Skviki, ja sam si umislio da

Skviki,

ja sam si umislio da diskutiramo obiljno, ali malo šale ne škodi :)

The Observer

Tko je glasao

Bet, U Njemačkoj je bila

Bet,
U Njemačkoj je bila cjela reportaža o tome na TV, a pisalo je i u novinama.
Mercedes je imal ekstra lager, koji se je zval: Industriehandel i prodaval je alat na velko i to onaj koji je dobil za svoje proizvode,ne direktno ali na taj način kak sam napisal o bananama.

To nije šala a ni vic.

Tko je glasao

imaš kakav link da to

imaš kakav link da to potkrijepiš?

..............................................................................................
Get your facts first, then you can distort them as you please.

Tko je glasao

Nemam nikakav primjer. No

Nemam nikakav primjer.
No mislim da bi trebalo puno mašte nekom ko ne pozna te tokove plačanja, tak nekaj zmislit.

Možeš mi vjerovat a i ne.

Nemrem reč da mi je sve jedno kaj misliš, ak su oni lagali onda lažem i ja.

Tko je glasao

ako se vodimo izrekom "da

ako se vodimo izrekom "da dovoljno puta ponovljena laž postaje istina" onda ostaje nada da dovoljno puta ponovljena istina možda postane istina". u tom konteksktu isprika je nepotrebna :-)!

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najviše ocijenjeni članci

Najčitaniji članci