Tagovi

Inflacija iz osobne perspektive

Prošao je taj burni prosinac, pa onda i siječanj, i veljača. O inflaciji se pisalo na veliko, brojevi su se nabacivali po medijima, ministar Šuker je pričao o komunalijama, u prvi plan gurajući Zagreb, Rijeku i Veliku Goricu (u tim gradovima sasvim slučajno lokalnu vlast obnaša SDP), Sanader je pak opleo po HNBu, vlada je održala sastanke sa trgovcima, i pojeftinila kruh, mlijeko i ulje (koje je npr pojeftinilo za 2 kune, nakon sto je poskupilo za 6 kn) i slično. E pa, u ova tri mjeseca su na naplatu počeli dolaziti i računi, i ja sam odlučio pogledati u svoj novčanik, da vidim što je mene najviše financijski zaboljelo.

Kako pokušavam ne živjeti stihijski, i kako se trudim ne ulaziti u minuse (koje onda banke oplemene sa dodatnih 15%, što su, za sve one koji nisu toga svjesni, bankama najisplativiji krediti), već duže vrijeme vodim evidenciju troškova. I evo kako je sva ta inflacija lupila po mom džepu: uvjerljivo najviše me opalio stambeni kredit. Banke su, u proteklih par mjeseci, dva puta podignule kamate na kredite, i moja rata je od rujna 2007. do veljače 2008. sa 1900 kn skočila na 2300 kn - što je rast od 21%! Dobro, moram biti fer, i spomenuti da je u tom rastu rate kredita od 400 kn, otprilike 80 kn pojela promjena tečaja, ali ostaje činjenica da je - samo na ime povećane kamate - moja rata kredita skočila 17%!

I OK, sve ja to kužim, pale su prenapuhane cijene na domaćim burzama (btw, tko ih je napuhao, i kako to da su ljosnule neposredno nakon održanih izbora?), skočila je inflacija, pa su i banke morale podignuti kamate, kako ne bi (jadne) poslovale s gubitkom, Sanader i Šuker su čak otišli na razgovor sa bankarima, na kojemu je Sanader rekao da "banke na hrvatskom tržištu ostvaruju visoku dobit, te da u teškim vremenima rastuće inflacije vrate dio te dobiti kako bi olakšale život građanima uz pomoć kojih dobit zapravo ostvaruju".

I onda pročitam:
Neto dobit PBZ Grupe lani porasla 8,7 posto
Hej! Koji pak sad porast dobiti!? U ovoj godini u kojoj su se banke koprcale da "zadrže dobit na istoj razini zbog visoke inflacije"!? U trenutku kad ih Sanader zove da "vrate dio te dobiti kako bi olakšale život građanima"?!
Mislim, jasno mi je da je Sanaderov razgovor sa bankarima bio obavljen prvenstveno radi mazanja očiju javnosti i medijske predstave, i da ne treba očekivati promjenu politike banaka, ali pored udara od 20%-tak posto na moj kucni budžet, javno se hvaliti s PORASTI dobiti!? Come on, ko tu kome laže u facu?!

Čisto za usporedbu, komunalije su mi u godini dana narasle sa cca 1500 na 1750 od čega 150 kn odlazi na veći račun za grijanje (hladnija zima), a malo manje od 100 kn (6%) na Bandićeva "opravdana poskupljenja". Kraće rečeno, Bandić me počastio sa dodatnih 100 troškova, što mi nikako nije ni milo ni drago, ali kad se sjetim koliko mi je banka mrtvo-hladno skinula sa računa (320 kn) zamrači mi se pred očima.

Profit se povećava, a banke nitko ni da pipne.
Uh da, i što ono reče Hodak jučer na Piramidi? "General Zagorac je sve svoje firme osnovao putem kredita banaka". Pitam se da li se i on sada znoji zbog tog povišenja kamata. Nekako mislim da ne.

Komentari

tako nam je kad smo prodali

tako nam je kad smo prodali sve banke... što utječe na sve (proizvodnju, mal izvoz, a velik uvoz itd.), a ne samo na nabrojene stvari...

Tko je glasao

To sto kamate na kredite

To sto kamate na kredite rastu, nema nikakve veze s prodajom banaka strancima. Isto tako slaba proizvodnja, mali izvoz i velik uvoz nisu posljedice toga sto su banke u stranim rukama, nego lose ili nepostojece gospodarske politike.

Negativna posljedica toga sto su banke u vlasnistvu stranaca jest da profit koji ostvare mogu odnijeti iz Hrvatske.

The Observer

Tko je glasao

sve je to normalno i bit će

sve je to normalno i bit će toga dokle se god na ulicu ne izađe i ne paralizira sve živo. dokle god mi naklapali ovako po forumima, birtijama i sl. nikad nam bolje nebude bilo. radit će to bandić dokle god mu to mi budemo dozvoljavali. šta je sa onom inspekcijom koja je navodno uletila pa je tražila razoge/opravdanja za ta poskupljenja u ZG. nisam ništa čuo o tome već mjesec dana a cijene komunalija i dalje su one veće. đabe nam pred kompjuterom lijećit frustracije. što s4e sanadera tiče ista stvar. pa oni su tu da se za svoje dupe izbore a ne za naše. budimo pravedni, zar bi se mi ponašali drugačije da smo na njihovom mjestu. nebi, mislili bi na svoje dupe a živo me zaboli jer nekome kredit za stan veći i da mu prijeti ovrha. radi za sebe pa dokle ide ide.

Tko je glasao

Banke i korisnici njihovih

Banke i korisnici njihovih usluga dvije su ugovorne strane u poslu koji je objema stranama u interesu. Banke su u tome poslu u neusporedivo boljem položaju nego pojedinac iz jednostavnog razloga što one raspršuju rizik svoga poslovanja na puno manjih pojedinačnih rizika, dok je pojedinac u situaciji da taj jedan ugovorni odnos koji ima s bankom (npr. stambeni kredit) predstavlja osnov njegove privatne ekonomije za dolazeća desetljeća. Groteskno je da se banka, kao jača strana, gotovo 100% osigurava od mogućeg gubitka, dok pojedinac pristaje na sve uvjete koji se od njega traže da bi došao do kredita. To nije ni čudo, jer su banka i pojedinac suštinski nepavnopravne veličine. Osim toga, iza banke stoje jaki bankarski stručnjaci a pojedinac je u najvećem broju slučajeva čisti amater po tim važnim pitanjima.

Podizanje dugoročnog kredita sa varijabilnom kamatom zapravo je davanje banci carte blanche da ti gurne ruku u džep onoliko duboko koliko je potrebno da ostvari svoj planirani profit na tvom kreditu, a možda i još malo više, kako bi nadoknadila gubitke iz raznih rizičnih plasmana.

Tko bi trebao i tko može dokazati da je bančin profit narastao na neprimjerenom podizanju kamata (lov u mutnom) a ne zbog boljeg i racionalnijeg rada? To nije jednostavno moguće.

Danas kada je cijena novca znatno veća nego prije godinu dana ili ranije, banke s punim pravom podižu kamate na plasirane kredite. Sigurno rade sve po propisima i po slovu ugovora. Budući da kamatne stope tek indirektno imaju veze s inflacijom, osciliraju znato više pa i proizvode ovakve šokove.

Ta situacija jasno ocrtava potrebu za uvodjenjem alternative komercijanim bankarskoim stambenim kreditima u obliku jednog sasvim posebnog neprofitnog tržišnog mehanizma za stambene kredite pod državnim patronatom u kojem bi se oscilacije u cijeni novca reflektirale u promjenjivoj vrijednosti duga, a ne kroz drastične promjene (povećanje) rata otplate. Sve s ciljem socijalne stabilnosti u stambenoj sferi koja je osnov svakog uspješnog društva.

The Observer

Tko je glasao

Ta situacija jasno ocrtava

Ta situacija jasno ocrtava potrebu za uvodjenjem alternative komercijanim bankarskoim stambenim kreditima u obliku jednog sasvim posebnog neprofitnog tržišnog mehanizma za stambene kredite pod državnim patronatom

apsolutno se slazem.
i na kraju se opet dolazi do zakljucka da su "mali korisnici" tj gradjani na gubitku jer se drzavi jednostavno ne da baviti njihovim problemima. :(


Preselio sam blog. Od travnja nove dnevnike možete naći na:
aleksandar-hatzivelkos.from.hr
[new time, new place]

Tko je glasao

i na kraju se opet dolazi do

i na kraju se opet dolazi do zakljucka da su "mali korisnici" tj gradjani na gubitku jer se drzavi jednostavno ne da baviti njihovim problemima. :(

Kak nije moguče zbog malog broja malih korisnika osnovat udrugu tih istih, trebala bi se o tim stvarima bavit Udruga o zaštiti potrošača

Tko je glasao

Broj korisnika stambenih

Broj korisnika stambenih kredita nije malen, pa bi svakako bilo moguće i korisno osnovati udrugu koja bi zastupala njihove interese kroz medijsku ekspoziciju, utjecaj na javno mnijenje, politički pritisak i savjetodavstvo. U principu nema problema da takva udruga djeluje kao ogranak Udruge za zaštitu potrošača.

Problem je što u Hrvatskoj ne postoji razvijena tradicija samoorganiziranja gradjana po osnovi legitimnih interesa, pa umjesto čitave šume takvih udruga postoji tek nekolicina i to sa prilično impotentnim načinom djelovanja (osim udruge umirovljenika koja je čak - bizarno - dogurala do sudjelovanja u parlamentarnoj vlasti).

The Observer

Tko je glasao

ja mislim da bi se time

ja mislim da bi se time trebala baviti drzava, i uvesti znacajnu razliku izmedju stambenih kredita i potrosackih kredita. stambeni krediti po meni ne bi trebali biti krediti na kojima ce banke nabijati povecanje profita i pokrivati eventualne gubitke na drugim podrucjima (burza)


Preselio sam blog. Od travnja nove dnevnike možete naći na:
aleksandar-hatzivelkos.from.hr
[new time, new place]

Tko je glasao

Kamate za stanbene kredite

Kamate za stanbene kredite bi trebli biti fiksni naj manje 10 godina.
Plus toga bi trebali ti krediti biti zaštišeni zakonski od daljnjeg prodavanja od strane banke.
To je jedino kaj bi država trebala napravit za zaštitu od prevare i mogučnost ljudima barem 10 godina računat s jednim te istim odplatama.

Tko je glasao

Kamate i jesu fiksne ako si

Kamate i jesu fiksne ako si kredit uzeo u stambenoj štedionici. Ali to znači da prvo treba štedjeti pa onda dizati kredit a znamo da je kod nas štednja prljava riječ. Imam stambeni iz štedionice po fiksnoj stopi i jedino što mi povećava ili smanjuje ratu je tečaj eura. Dizati kredit na 30 godina po promjenljivoj stopi je ludost. Znam neke s takvim kreditom koji su već prodali stan i otišli u podstanare.

Tko je glasao

ja sam prije dizanja

ja sam prije dizanja stambenog kredita poceo sa stednjom u stambenoj stedionici. poslozio sam cijeli plan - 5 godina stednje, toliko i toliko para, na osnovu toga toliki i toliki kredit itd.
i onda je hdz usred druge godine te moje petoljetke, odlucio promjeniti pravila igre i smanjio poticaje sa 25% na 15%. to je naravno srusilo citavu moju financijsku konstrukciju. a kao znanstveni novak ne mogu dignuti normalan kredit jer nisam zaposlen "za stalno". i onda nakon sto je supruga jedva jedvice uspjela sloziti konstrukciju za dizanje "normalnog" stambenog kredita (s promjenjivom kamatom), ti mi pises da je to ludost. ehej, pa nitijedan drugi kredit niti nisam mogao dignuti! :)
a citava ova situacija lijepo oslikava drzavnu brigu za "sredjivanje stambenog pitanja" u mladih ljudi.


Preselio sam blog. Od travnja nove dnevnike možete naći na:
aleksandar-hatzivelkos.from.hr
[new time, new place]

Tko je glasao

Da sad moram birati između

Da sad moram birati između glave na panj na trideset godina i nedizanja kredita, odlučio bih se za potonje i ne bih kupovao stan već bih ga rentao dok se stvari ne poprave. U vrijeme kad sam dizao kredit (prije 5 godina), vjerojatno bih postupio kao većina ljudi i uletio bez razmišljanja. Sad mi je drago da nisam morao već sam uspio štednjom, posudbom i kreditom štedionice riješiti problem.
Ako razmišljaš izvan okvira, da li je stvarno vlastiti stan vrijedan toga da usput kupiš i banci bar još jedan?

Tko je glasao

Ako razmišljaš izvan

Ako razmišljaš izvan okvira, da li je stvarno vlastiti stan vrijedan toga da usput kupiš i banci bar još jedan?

Ove je početnička floskula. Kamate koje platiš banci cijena je kapitala kojeg ti je banka posudila.

Čak i ako stan kupiš za cash, opet nećeš proći gratis, jer gubiš kapitalnu dobit koju bi ostvario nekim alternativnim ulaganjem tog novca (npr. na štednju u banku ili kupovinom dionica na burzi).

Jedino što te može izvući pa da stanuješ "besplatno" je porast cijena nekretnina čime bi (nakon prodaje) mogao ostvariti povrat svih iili dijela kapitanih troškova. Ali , cijene nekretnina mogu i pasti.

Općenito je opasno razmišljati o vlastitom stanu kao predmetu špekulacije - to treba gledati kao rješavanje osnovnog životnog problema - krova nad glavom.

The Observer

Tko je glasao

Ako razmišljaš izvan

Ako razmišljaš izvan okvira, da li je stvarno vlastiti stan vrijedan toga da usput kupiš i banci bar još jedan?

koliko god to realno zvucalo, radi se o floskuli. inflacija tijekom 30 godina pojede veci dio tog "drugog stana". ako tako gledas onda mozes hvaliti zivotno osiguranje u nebesa, jer ti oni takodjer u 30 godina poduplaju uplacena sredstva. pitam se na cemu onda oni zaradjuju.

dakle, ne treba mijesati stvarne realne probleme (drzavna nebriga, mijenjanje pravila igre u sredini (retroaktivna primjena manjih poticaja na sve stambene stednje), i proizvoljno povisivanje kamata banaka, uz istodobno povecanje profita, te nerazlikovanje stambenih i potrosackih kredita), sa pausalnim ocjenama (kupis jedan platis dva)


Preselio sam blog. Od travnja nove dnevnike možete naći na:
aleksandar-hatzivelkos.from.hr
[new time, new place]

Tko je glasao

Ako inflacija pojede taj

Ako inflacija pojede taj drugi stan, zašto su ti onda povećali ratu?
ako tako gledas onda mozes hvaliti zivotno osiguranje u nebesa
Životno osiguranje ne bih hvalio makar sam isto uletio u to ne razmišljajući i onda kad sam se htio povući, shvatio da bi im ostalo 2/3 mojih uplaćenih sredstava. Sve tu to lanci sreće za naivne. Uključujući i penzione fondove.

Tko je glasao

Kamate i jesu fiksne ako si

Kamate i jesu fiksne ako si kredit uzeo u stambenoj štedionici
U stanbenoj štedionici su kamate fiksne dok god ne isplatiš kredit a ne samo deset godina.

Ostatak koji se uzima u drugim bankama je dogovoren na 10 godina i ne mjenja se. Posle 10 godina se ponovo dogovara.
Moj komentar se nije odnosil na stanbenu štedionicu i samo sam iznesel mišljenje kak bi trebalo bit radi zaštite ljudi koji kupujeju stanove na kredit.

Tko je glasao

U perthodnim godinama,

U perthodnim godinama, promjenjiva kamata je značila i smanjivanje iste. '98-'05 se barem u mom slučaju smanjila 3 puta.
Sad se situacija malo promijenila, i raste. To je rizik, ali je pojava dinamična, i zna ići u korist zaduženog. S druge strane, banke nikad ne gube, i kad imaju nepromjenjljivu kamatu, postave je tako, da sigurno neće izgubiti.
Nisam sigurna da je nepromjenjljiva kamata riješenje.

Tko je glasao

Vipera, U perthodnim

Vipera,
U perthodnim godinama, promjenjiva kamata je značila i smanjivanje iste. '98-'05 se barem u mom slučaju smanjila 3 puta.
Primjer u Njemačkoj je tradicija stanbene štednje i stanbenih kredita jedna od najstarijih u Evropi i naj korektnija.

Takva praksa o čvrstim kamatima se je pokazala ko više nego dobra i ljudi su zaštičeni od divljanja tih istih.

Samo je kod nas problem dokazat jednu stvar koja se je u praksi pokazala ko dobra veliki problem.

No to sve ne znači da se dobro nemre poboljšat.

Jel se kod nas ide u tom smjeru je upitno.

Tko je glasao

Ta situacija jasno ocrtava

Ta situacija jasno ocrtava potrebu za uvodjenjem alternative komercijanim bankarskoim stambenim kreditima u obliku jednog sasvim posebnog neprofitnog tržišnog mehanizma za stambene kredite pod državnim patronatom u kojem bi se oscilacije u cijeni novca reflektirale u promjenjivoj vrijednosti duga, a ne kroz drastične promjene (povećanje) rata otplate. Sve s ciljem socijalne stabilnosti u stambenoj sferi koja je osnov svakog uspješnog društva.
To je načelno posve u redu i tako to dugo presustavno i prečvrsto funkcionira u zapadno i sjevernoevropskim zemljama (ne mogu mjenjati nikakve vlasti i skoro nitko) i kod nas nekad, u neka druga (ne)vremena (prije II svjestskog rata).

Ali transplantaciju toga kod nas sada višetruko ne bi preživjeli - tkivo nije usklađeno, na jake doze to bi bilo overdoza i jer je kasno (i "zima je" - Haustor). Zadnje neke šanse su prokockane 1991.g. kada je vodstvo zajedno sa širokom podrškom svih "naprednih" snaga, 100 % -tnim konsenzusom uzelo na sebe teret svog društvenog stambenog fonda, a potom i svih banaka, novačnih potoka i krvotoka i svega (pa sada stenju od prekomjernih opterećenja). Nakon toga su bile neke šanse za ublažavanje, ali i one su sve rješavane tako da bi se bar dvostruko toga od potrebnog prelilo i još k tome skoro istoj strukturi i sljedbi. Tako umjesto gašenja vatre teče non stop dolijevanje benzina na vatru a neka ovakva šira akcija bi prešla sve granice, nakon čega ne bi ostao kamen na kamenu.

"Napredne snage" sada upravo provode nove korake u kontinuitetu takvog napredovanja i vape za takvim nekim prilivom sa strane države, vrše pritisak da to mora biti:
- već su prešli sve granice oko toga i već odavno kao država i gradovi grade stanove za tržište a sve oko ulica/cesta i infrastrukture su prepustili "stoci sitnog zuba" (financiranje, imovinsko-pravno rješavanje, rješavanje sveg dreka pravljenog desetljećima, uz razumljive naplate za svoje usluge pečata i potpisa na to, tako da ta "stoka sitnog zuba" ima šta raditi i financirati za još bar 40 godina;
- udruživanje snaga su pojačali tako da se ne skrivaju nego otvoreno promoviraju organizirana udruženja i mreže, kojima se otvoreno operira sa glavninom poslova i novca, do mjere da zajedno organiziraju javna savjetovanja na kojima naplaćuju ulaz. To se radi preko umreženih državnih (velike državne i gradske tvrtke, i privatiziranih državnih (IGH d.d.) i ex društvenih tvrtki, instituta i ostalog, zajedno sa partnerima (dioničarima, oratcima ...) iz istog na čelu državnih i gradskih struktura te ostale infratstrukture (banke koje su uzeli isti, obvezne udruge kao stručne i drugo). Čelnici toga udruživanja su dugo i predugo u takvim čelnim ulogama, sa raznim krimogenim i sličnim djelima i likovima, pa to otvoreno udruživanje i operiranje usput velikoj sljedbi i poštovateljima daje znak da se ide dalje i otovorenije a stoci sitnog zuba da su sve nade pokopane;
- tu nije kraj nego tek počinje, obzirom da svaki protok vremena traži i nove i bolje rezultate, logično je da su na red došle nove stvari. Manje i srednje se pristupa srediti tako da im se nekim malim ali efikasnim usputnim pravilnicima stave socrealstičke barijere, kriterijima o broju zaposlenih i poslovima s državom te podobnošću, tako da nekih 10-15 % toga što bi zmaklo nekom konkurencijom ili nekom nedisciplinom malih i srednjih opet dođe u prave ruke i da se sve disciplinira, kao u prijateljskoj Rusiji samo na naš način. Nadalje, provodi se koncepcija da se sve to finalizira i da država još da novaca jer je to navodno naš jedini adut za dalje, da se sve osloni na te snage i uloži dodatni novac, naravno zaduživanjem praunučadi, nešto što svjestkim zločinačkim udruženjima nije palo niti na pamet;
- kod nas je to logično, jer ideje i praksu predvode i provode likovi koji i u našoj praksi gdje nikad nitko ne odgovara za bilo šta oko novca i slično imaju renomirane slučajeve procesa i afera oko toga. To je još logičnije obzirom da je to kokošarenje masovno i suatvno krenulo sedmadesestih, a sadašnji predvodnici su već tada kao mladi uletjeli i prekalili se te od tada do sada nastavili i nabrali renomirana iskustva.

Tako inercija "napretka" snažno vuče u tom smjeru i histerizira na nepreviđene teškoće u zacrtanom rastu dotoka (tradicija je cash u tvrdim valutama ili najmanje kroz neke pozdane oblike sa najmanje posla i izloženosti, veoma gospodski nivo) i svaka mogućnost bilo kakvog poboljšanja dotoka izaziva histerične mobilizacije na širem planu.
Ogromna maoistička sljedba toga, simpatizeri i još brojniji mrežni suradnici i angažirani izvršitelji, svatko za sebe je još zapaljiviji slučaj, jednostavni planovi i očekivanja su povezani sa složenim i iscrpljujućim djelovanjima.
"Žrtve", "kritičari" i "protivnici" često nisu to nego najzapaljivija maoistička sljedba, oni koji dan noć dežuraju da netko ne bi nečim nezgodnim, pa i rječima, pokvario prevažno.
(Usput - mali pozdrav svim "naprednim" i oko toga napregnutim snagama, da lakše izdrže).

Novo jače skupljanje novca i bilo šta bi takvog jako nezgodno djelovalo i na ove iskusne i sposobne dobitnike a ulagače bi teleportiralo u vječna lovišta.

Umjesto toga je krenula nužda i teče brže od ikakvih očekivanja (izvjesni G-news ih je uljuljkivao da će to doći krajem 2008.g.). To je pojava koja ne pita za ideje, želje i bilo šta slično. Jedan od njezinih prvih darova je poznat - mnogo toga što se sada radi i planira neće biti plaćeno nikad i umjesto plaćanja i raznih profita su već krenuli poznati jahači zamornih i zbrkanih procesa, bilanciranja i restruktuiranja i razne daveži koju svi dobro znaju. Uvijek ide još puno toga a već to je dovoljno da brojne i raznovrsne maoističke divizije i sljedbe znaju da milosti više nema niti je ima tko dati.

Vratile su se osamdesete, ali ovaj put zrelije i iskusnije, kao sinteza duljeg puta, u kojoj sintezi oživljava i mrtva materija a sasvim nova stiže bez kucanja. Svaki daljni manevar koji naoko daje novu snagu, npr. cijelo Blato u Zagrebu koje naoko blista i nezdrživo raste, je snažni uvod u nemilosrdnu varijantu bolnice Blato (stadiona, pročistača, Jakuševca, PUTO-a ...), gdje neprijatelja i otpora nema a svako napredovanje na ostalim još važnijim bojištima izaziva rasap divizija (staje, neuspjeli proodori i penetracije, nitko ne kupuje, copy paste i dorade lica sa zatezanjem umjesto sjaja otvaraju bolne i ružne djelove...). Kulturna i prirodna dobra, sa zaštitom koja napada svaku točku pa i svijesti, umjesto nevinosti bez zaštite pokazuju zube, u središtu više nego nužno (http://pollitika.com/hrvatsko-sredi-te-donji-grad-u-zagrebu), a ostalo više nego pouzdano. Defetizam u snagama "napretka" se nezadrživo širi, i najstrasniji ljubavni zagrljaji i strasti se obrću i lome. Da ustanu carevi Tito, Nixon, Mao i Brežnjev ne bi pomogli, njihove inkarnacije čak i obrnuto, tako da se posluje na vlastitu odgovornost, što je za te snage više nego gadno.

Ovaj put ne možemo pomoći ni da se prenapnemo.

Tko je glasao

Ja ovim putem molim sve

Ja ovim putem molim sve "hrvatske Dnevnike" i ostale medijske pisalice da me više ne dave i bombardiraju vijestima sa burze tj.Crobexa,jer mi je pun k...c da me mala manjina "kunolovaca" konstantno rokaju s dizanjima i padanjima cijena dionica.Sve mi se više čini da gaze moja ustavna prava;i to pravo na neznanje o špekulacijama i jebivjetrima te pravo na izbjegavanja "prikrivenog marketinga" sa strane većih korporacija i ostalih šupaka.Unaprijed zahvaljujem

Tko je glasao

I uz takvu praksu banke su

I uz takvu praksu banke su na dosad najvećoj međusobnoj konkrenciji na tržištu, s najmanjim realnim (efektivnim) kamatama do sada a i sa najvećim kamatama od 15 % godišnje u rangu držve koja to isto ima za neplaćene poreze i doprinose. K tome prvi put nakon vječnosti banke nešto počinju oko poslovanja i kreditiranja manjih i srednjih poslova, koji su osnova evropskih opravaka nakon recesija a ujedno dulja osnova većine razvijenih zemalja.

Stanovi i komunalna infrastruktura su najveće područje hrvatskog poslovanja i zarada. Od prilično siromašnog područja u tome prije II svjetskog rata, jer se je u malim mogućnostim odlučivanja logično prioritet davao svemu oko rada i razvitka a ne vlastitom ugođaju, već vječnost traje traje da su priorite stanovi, vikendice, kuće, vile i slično. Tako da smo odavno već u tome evropski vrh po količini i strukturi. Razumljivo je da su takav razvoj sa zadnjeg na tip top prvo mjesto pratile i prate prakse velikih trošenja novaca u to, velikih zarada i velikih kamata. nadalje, najznačnije u stavci računa je logična činjenica da je sve to uzeo sposobni dio, kakvih najviše 20 % građanstva ukupno a srž kakvih 5% građanstva, koji su hrvatska "elita". Sve to, obzirom na impresivne skokove u količini i strukturi, nivo profita i svega što to vječnost prati a nadsve raspodjelu tko plaća a tko dobivaa, ukupno daje cijenu koju je platila i plaća stoka sitnog zuba cca 5-10 više nego najrazvijenije zemlje.

Iz toga se vidi da je ovdje ekonomski i društveno-politički najsposobnije građanstvo, nitko od EU to ni blizu ne bi mogao, raspali bi se i sa polovicom takvih opterećenja i sve bi se raspalo.

"Elita" od kakvih 5 % koja je pobrala i bere vrhnje je non stop jednoglasna u takvim stvarima i uvijek za napredak. Npr. 1991.g. su, radi rata koji zahuktava, jednoglasno zakonom o otkupu društvenih stanova nesebično preuzeli teret toga problema na sebe, da bi ostaloj većini bilo bez toga tereta lakše u turbulentnim vremenima. I ni blizu nije vlaništvo naznačajniji dio stavki, dobitne kamate i kamate na dug su prosječno bivale veće od glavnica i za manje od 5 godina, a takav napredak iz ničeg u evropski tip top i na tip top nivou teče već vječnost. A u raznim vremenima su normalne zarade nekoliko puta uloženo, uz napomenu da je uložio netko drugi ili treći, tako da su sadašnje tržišne bankovne kamate dječja igra prema ukupnim zaradama.

Ključno u svemu tome, kao i u većini tema, jest što su time malo oamstile brke i šire snage i vječnost nezdrživo guraju takav napredak, do stupnja da je vječnost tišina i magla oko ukupnih i preglednih bilanci poslovanja. Ad politke i više nego 100 % - tni konsenzus u svemu pa i šutnji i (ne)svijesti, čak je latentna histerija oko pažnje da slučajno netko nešto ne zucne oko takvih najključnijih tajni, vrijednijih nego esktrakt Coca Cola. To je potpuno smisleno, je se i najmanjim odstupanjima od toga mogu jako pokvariti šanse u ligi za prvaka a potom i sav impresivni napredak do sada.

Tko je glasao

Kad sam pred izbore prošle

Kad sam pred izbore prošle godine napisao dnevnik "Pljačkaju nas,pljačkaju" i opisao što se moglo već onda vidjeti tj. da dolazi, opći val poskupljenja onda su me soini agenti ovdje napali i potpuno ravodnili diskusiju. Evo što je napisao bijesdrugi:
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Totalno bezvezni dnevnik pun

Totalno bezvezni dnevnik pun floskula o "radnicima koje se pljačka", "divljanje cijena", "udar na džepove" i hrpa drugih lajtmotiv fraza za široke mase...
Jadno od osobe koja se smatra intelektualcem...

A najveći biser slijedi...
Ako netko vidi nekakvu socijalnu politiku vlade (ili Crkve, koja voli biti glasna samo onda kad bi trebala šutjeti) neka se javi. Ja ju ne vidim.

Socijalna politika ne služi da se siromašni obogate ili pretvore u srednji stalaž. Za to je namjenjena obrazovna i poduzetnička politika. Socijalna politika je da se NEMOĆNIMA (pazi - ovo je ključna riječ) omogući dostojanstveni život (dakle bez kontejnera) i pristup do civilizacijskih javnih servis (obrazovanje, zdravstvo)..

Nažalost, država nam je puna intelektualaca poput dirigenta koji misle da je cilj živoa biti obuhvaćen jednom ili više njih socijalnih politika i tako uz "maksimalno minimalno rada" preživjeti životni vijek u relativnom blagostanju, sigurnosti posla i života. Na sreću - NEĆE PROĆI. Odgovornost pojedinca je prvo spram sebe a nakon toga nad društvom. Čak i crkva kaže "pomogni si sam pa će ti i Bog pomoći"

youtube.com/bijesdrugi
4hdz.com

Preporučam i
youtube.com/maxprvi
Lion Queen

Tko je glasao

Taj tvoj dnevnik i jest

Taj tvoj dnevnik i jest prepun floskula. Jedini je problem u tome što taj bijes, koliko vidim samozvani predstavnik hdz-a, baš i nema oko toga što prigovarati. Jer njihova politika jest teško pljačkanje naroda. A bijesov nastup uglavnom je, koliko sam ja primijetio, također prepun floskula. A počesto i teških uvreda.

# Kad ljubav postane zapovijed, mržnja može postati užitak.

# Kad ljubav postane zapovijed, mržnja može postati užitak.

Tko je glasao

jel i moj prepun floskula,

jel i moj prepun floskula, pa sam zato popio minus?


Preselio sam blog. Od travnja nove dnevnike možete naći na:
aleksandar-hatzivelkos.from.hr
[new time, new place]

Tko je glasao

Ma naravno, ovaj jadan

Ma naravno, ovaj jadan "nezna" da mu je bod dao bijesdrugi, a što su floskule a što ne to određuju "oni".

P.S. S kim kako kontaktiram to je moja odluka.

Tko je glasao

Vidim da vam bijesdrugi

Vidim da vam bijesdrugi povlađuje. Ima on drugu polovicu?

Tko je glasao

Dirigentu, ja mogu svima

Dirigentu, ja mogu svima vama dijeliti 4. ako hoćete....
Ako me komentar nasmije, ja mu dam 4. nema veze s politikom... Ali uglavnom ne ocjenjujem jer smatram da je to izgubilo smisao na ovom SDP-ovom drkalištu gde je kriterij ocjena pripadnost klanu, a svi ostalim uglavnom prolaze loše... Neki uzvišeni članovi klana dobiju 4 kad napišu "dobro jutro"...

Ja kužim da su tebi bodovi ovdje od životnog značaja pu ću ti ubudće dijeliti 4. čim go uočim tvoje ime...

youtube.com/bijesdrugi
4hdz.com

Preporučam i
youtube.com/maxprvi
Lion Queen

Tko je glasao

Tko kome povlađuje? Ne

Tko kome povlađuje? Ne razumijem. Ja sam u komentaru sve samo ne povlađivao bijesu...

Možeš li mi malo objasniti što si htio reći?

P.S. nema potrebe da mi persiraš, vidim da s drugima to ne radiš...

# Kad ljubav postane zapovijed, mržnja može postati užitak.

# Kad ljubav postane zapovijed, mržnja može postati užitak.

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Novi dnevnici

  1. Kako se gradonačelnica skoro spotaknula o zakon. od bosancero komentara 0
  2. MUP je kardinalno pogriješio glede lex Perković od sjenka komentara 35
  3. Slijedećih 50 godina - u svjetlu pogrešnih očekivanja iz 1960-ih od Zoran Oštrić komentara 14
  4. sistem za uništavanje Zemlje od aluzija komentara 0
  5. Raskol među "obiteljašima" zbog ekonomske filozofije? od Zoran Oštrić komentara 13
  6. VelikoSrpske laži hvataju korijen i u zraku-na letećim sjemenkama podvale i podmuklosti! od ppetra komentara 74
  7. GAZA i znakovi apokalipse, REAGIRANJA (2) od Ljubo Ruben Weiss komentara 33
  8. GAZA i znakovi apokalipse, REAGIRANJA (1) od Ljubo Ruben Weiss komentara 96
  9. autor izumitelj i radnik kopirant (osvježeno) od aluzija komentara 1
  10. Kad padnu maske poštenja od spvh komentara 10
  11. Tko ubija ljude u zadnjim zrakoplovnim nesrećama - slučajnost ili namjera !? od Busola komentara 46
  12. Drugi prekrasni primjer velikosrpskoga podmetanja proizašao iz " Neke laži blistaju i treba ih strpljivo otklanjati" od ppetra komentara 51
  13. Ekskluzivno: upravo je u tijeku natječaj za najjeftiniju rukicu u gradskom vijeću grada Vukovara od StarPil komentara 8
  14. referendumska ilegala od aluzija komentara 0
  15. Prekrasni primjer velikosrpskoga podmetanja proizašao iz "Neke laži blistaju i treba ih strpljivo otklanjati" od ppetra komentara 62
  16. BRICS ruši svjetski monopol dolara? od Zoran Oštrić komentara 12
  17. Preferencijalni glas - glas razuma od StarPil komentara 22
  18. Igre bez granica - Sve je dobro kad dobro završi od walpurga komentara 7
  19. Odluka o cetvrtku od bosancero komentara 3
  20. razumijevanje čovjeka sisavca razumitelja jučer-danas-sutra od aluzija komentara 0
  21. Od viška glava ne boli!? od Feniks komentara 13
  22. Moćnik broj 1 od boltek komentara 34
  23. Nije naš izbor "tržište ili socijalizam". Trebamo više jednog i više drugog, istovremeno od Zoran Oštrić komentara 17
  24. GAZA i znakovi apokalipse (III) od Ljubo Ruben Weiss komentara 48
  25. Cunning plan od magarac komentara 7

Najkomentiraniji dnevnici

Tko je online

  • 2573
  • Bigulica
  • rupert
  • vladimirar

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 4
  • Gostiju: 24

Novi korisnici

  • data miner
  • greg0rynash
  • LisaRAlexander
  • tomislav prgić
  • lynnwilson