Tagovi

Imaginarni Balkan-balkanizam

Marija Todorova je znanstvenica impresivne biografije. Studirala je povjest i englesku filologiju u Sofiji, a nakon specijalizacije u Oxfordu, Moskvi i Petrogradu doktorirala na tezi o reformističkom pokretu u Otomanskom carstvu u 19. stoljeću i danas je profesor povjesti na Sveučilištu na Floridi.

Marija Todorova je svojom knjigom-„Imaginarni Balkan“ postala tvorac jednog novog diskursa-balkanizma, koji se često uspoređuje sa orijentalizmom Edvarda Saida, pa pogledajmo što autorica kaže o Balkanizmu i njegovoj usporedbi sa saidovim orijentalizmom, kojemu je posvetila predgovor drugom izdanju ove knjige na srpski jezik.
-Balkanizam: možemo smatrati jednim od najistrajnijih recepata, formi, šema ili „mentalnih obrazaca“ putem kojih se plasiraju informacije o Balkanu, i to naročito u novinarstvu, politici i književnosti.
Ono što Todorova navodi kao razliku između orijentalizma i balkanizma, kojim je uzgred rečeno zajedničko što su oboje diskurzivne tvorevine, to što je Balkan određen geografski i povijesni pojam, dok je Orijent nešto što otkrivamo na putovanju, i što uglavnom ima metaforičku i simboličku prirodu. Postoji još jedna bitna razlika, a to je što zapravo Balkan nikada nije bio kolonijalni posjed, tako ga nije doživljavala niti Osmanska vlast niti lokalno podjarmljeno stanovništvo.
Sažeto rečeno pojam balkanizam odnosi se na sva ona tumačenje kojima se fenomeni iz Jugoistočne Europe, to jest Balkana, smještaju u okvir diskursa, ili stabilnog sistema stereotipa koji Balkan stavljaju u kognitivne mengele.

Osim same analize prostora autorica u uporabu uvodi pojam povijesnog nasljeđa kao način objašnjavanja Balkana, ona kaže da se svaka regija može shvatiti kao proizvod kompleksne interakcije brojnih povijesnih perioda, tradicije i nasljeđa.
Iako autorica smatra da je otomansko nasljeđe najvažnije pri konstrukciji Balkana, ona isto tako smatra da se sa stajališta kontinuiteta nasljeđe ne odnosi na razdoblje postojanja Otomanske države, već se odnosi na procese koji su se dogodili nakon raspada carstva, ali koji svoje korijenje vuku iz 18. i 19. st.

U predgovor autorica daje glavne smjernice i stavove kojih se knjiga drži, ona naglašava da „ova knjiga ne treba da bude priča o moralu koji jednostavno razotkriva imperijalističke ili moralističke predrasude Zapada(mada bi se ponešto moglo reći i o tome). Reagirajući protiv stereotipa koji se stvara na Zapadu ne želim da stvorim suprotan stereotip o Zapadu.“ Kao što vidimo autorica ima namjeru prezentirati stavove Zapada o Balkanu, koji su kako ćemo vidjeti uglavnom stereotipni, a često ih i prihvaćaju i sami stanovnici Balkana.
Iako opet naglašava, da ova knjiga nema namjeru prikazati stanovnike Balkana kao potpuno nevine u stvaranju sterotipa o njima samima. Dok na kraju naglašava da u stvari „ govorim u ime onog dijela balkanskih intelektualaca koji razmišljaju o problemu identiteta.“
Dakle unaprijed precizira da će se u dijelovima knjige koji govore o poimanju Balkana kod stanovnika istoga uglavnom baviti poimanjem „lokalnih“ intelektualaca.

Odmah u uvodu autorica kreće „džonom“ te napada stav određenog broja „zapadnih“ intelektualaca koji moraliziraju nad ratom u Jugoslaviji devedesetih, pri tom uspoređujući ga sa balkanskim ratovima sa početka stoljeća i optužujući „Balkance“ za genetsku predodređenost za zvjerstva, pri tom pateći od amnezije usljed koje su zaboravili prvi i drugi svjetski rat u toj civiliziranoj Europi.
U prvom poglavlju autorica počimlje svoje istraživanje Balkana na osnovu pisanih tragova u „Zapadnoj“ literaturi, prvo poglavlje bavi se samim imenom Balkana i njegovim nastankom, pri tome iznoseći podatke iz brojnih putopisa uglavnom putnika koji su odlazili u Istanbul, itd. Zatim se bavi značenjem same riječi u mnogim jezicima, pri tom analizirajući kakav prizvuk ima u pojedinom od tih jezika.
U drugom poglavlju autorica se bavi poimanjem Balkana kod stanovnika onih naroda koje ona smatra balkanskim, pri tome se bavi poimanjem Balkana u nacionalnim književnostima tih naroda od vremena kad se uopće javlja pojam Balkan.
Otkrivanje Balkana, jest poglavlje koje se bavi proučavanjem putopisa raznih zapadnjaka koji su putovali Balkanom još od 15. stoljeća, bilo kao državni poslanici, tajni agenti, itd.
Ono što je zanimljivo jest razlog zašto autorica uzima putopise kao važan element u poimanju Balkana na zapada, ona naglašava da oni nastaju u doba kad je publika gladna čitanja ali nema izgrađen stav, pa im se može podvaliti što se poželi.
Tadašnji putopisi nastaju kao odraz društvenih predrasuda koje već postoje je jer sam autor dio društva, ali i stvaraju daljnje predrasude, dok je važno naglasiti da se ton opisivanja mijenja zavisno od političke situacije.
Autori tih putopisa su uglavnom aristrokati, koji i ne pokazuju zanimanje za seosko stanovništvo Balkana, ili se prema njima odnose kao sa prijezirom, dok uvažavaju vladajuću osmansku „rasu“, iako i prema njima gaje određene predrasude.
Uistinu je pre mali format ovog rada da bi se obradila tema kao što je ova značajna knjiga, pa bi završio citatom autorice iz samog zaključka: „pošto je geografski neodvojivi dio Europe, ali je kulturno konstruiran kao „unutrašnja drugost“ Balkan je zgodno poslužio da apsorbira mnoštvo eksternalizovanih političkih, ideoloških i kulturnih frustracija koje potječu iz tenzija i proturječnosti svojstvenih regijama i društvima van Balkana.
Balkan je vremenom postao zgodna zamjena za emocionalno pražnjenje koje je ranije pružao orijentalizam, pošto je oslobodio Zapad optužbi za rasizam, kolonijalizam, eurocentrizam i kršćansku netrepeljivost prema islamu. Uostalom Balkan se nalazi u Europi, Balkanci su bijelci, uglavnom su kršćani pa se zato projekcijom vlastitih frustracija na njih moglo izbjeći optužbe za rasizam i vjersku netrepeljivost.

Komentari

Toplo

Toplo preporucam:
http://www.narodni-list.hr/narodnicm/index2.php?option=com_content&do_pd...

--------
Crni

"Neki političari su duševni bolesnici pa od države prave ludnicu!"

Tko je glasao

Šteta što ovaj tekst ima

Šteta što ovaj tekst ima toliko malo bodova, zapravo je zanimljivo zašto je to tako. Dnevnik nije loš, a otvara neka dobra pitanja; možda jednostavno ljudi i ovdje bježe od tog Balkana? Jer, da je Balkan imaginaran pojam, onda ne bi trebalo od njega bježati, a to se ipak radi. Balkan je itekako geografski pojam, i meni su osobno smiješne sve rasprave koje pokušavaju "geografski" dokazati da Balkan ne postoji. Možda je diskutabilno koje su njegove granice, no on definitivno postoji, ne samo kao poluotok, nego kao geografski prostor i kulturološka sfera, ali isto tako i kao geo-politička (ne geopolitička, nego geo- politička) realnost.
Hrvatska je zemlja koja je, geografski, na razmeđi srednje Europe, južne Europe (Mediterana), i Balkana (~ jugoistočne Europe). Ona se nalazi i kulturno na razmeđi tih navedenih prostora - otuda ta raznolikost. A kulturološki gledano, ponekad smo i preduboko unutar Balkana.

Tko je glasao

samo se postavlja razlika

samo se postavlja razlika između pojma Balkanski poluotok, i Balkan, prvi možda prirodno geografski ne postoji, ali drugi je definitivno geografski pojam koji zbilja postoji

a geografija nije samo prirodna osnova, već to, plus stanovništvo, kultura, ekonomija itd., točnije sveukupnost tog prostora

a o položaju RH imaš drugi nastavak

Tko je glasao

Po pitanju bodova, ja bih

Po pitanju bodova, ja bih rado dala svoj glas, međutim, ocjenjivanje mi ne prolazi na ovom dnevniku. Moram si instalirati drugi browser.

Tko je glasao

...pri tom pateći od

...pri tom pateći od amnezije usljed koje su zaboravili prvi i drugi svjetski rat u toj civiliziranoj Europi.
hehe, glede Prvog rata, Gavrilo Princip je iz balkanske Mlade Bosne...

ZBUNJENO PLEME
Damir Pilić, 20.11.2008 (Slobodna)

Od petorice Hrvata trojica se ne osjećaju Balkancima, kaže nedavno 'Gallupovo' istraživanje. Možete trljati oči koliko hoćete, 'Gallup' je ozbiljna tvrtka za istraživanje javnoga mišljenja i rijetko griješi u svojim anketama. Prema tome, stvar je istinita: od deset Hrvata jedva ćete naći četvoricu Balkanaca iako se Hrvati kao narod već 1300 godina nisu ni centimetar mrdnuli s Balkanskog poluotoka.
Da pitate Šveđane ili Norvežane osjećaju li se stanovnicima Skandinavskog poluotoka, odnosno Skandinavcima, vjerojatno bi vas sažalno pogledali, a možda i dobronamjerno uputili u najbližu psihijatrijsku kliniku, gdje bi vam ovlašteni stručnjak pokazao kartu Europe te se interesirao koje ste traume proživjeli u djetinjstvu. Ali, eto, ovo je poluotok Balkanski, pa su sva čuda moguća.
Isto 'Gallupovo' istraživanje pokazalo je da su Hrvati većinom još uvijek euroskeptici, što nas dovodi do zanimljive konkluzije: Balkanci nismo, a u Europu ne želimo. Posrijedi je ozbiljna i duboka egzistencijalna drama: braćo i sestre, tko smo mi ? Odakle smo došli i kamo idemo?
U suvremenom svijetu ovakva kolektivna 'kriza identiteta' nije baš uobičajena. I vani se, naravno, događa da poneki građanin bude shrvan metafizičkim nedoumicama oko vlastita identiteta, ali nije baš zabilježeno da od tog poremećaja pate čitavi narodi. Točnije, tri petine naroda.
Situacija je dramatična, jer tako dezorijentiranom narodu prijete razne pogibelji, pa će sutra neko novo 'Gallupovo' istraživanje možda pokazati da se tri petine Hrvata ne osjećaju sisavcima.
Tada će stvari već potpuno otići dovraga, pa bi se moglo dogoditi da Hrvati ne iščeznu kao što su iščezli Kelti ili Feničani, nego da iščeznu kao čovječje ribice, analogni televizori ili bilo koja druga usamljena vrsta u svemiru.
Takvom zbunjenom narodu možete prodati sve, uključujući i ideju da hrvatska Vlada zna što radi. Tri petine stanovništva sigurno će reći da ne osjeća nikakav problem s tom idejom.

Tko je glasao

Abies, Balkan je politički

Abies,
Balkan je politički pojam a ne zemljopisni. Ko zemljopisni pojam je postal zbog političkih gluposti i upotrebljaval se je u svrhu političkog omaložavanje stanovnika.
Kolko mi je poznato pojam Balkan je turskog porjekla i označava predio sa velikim brdima i to na području Bugarske, Srbije i makedonije. Nema s Hrvatskom nikakave veze.

Ak se ti osječaš ko balkanac onda je to tvoja osobna stvar, no ja to nisam.
I ak misliš da se mentalno još nisam odvojil od tog tak voljanog pojma kod nekih, se grdno varaš. Onoaj ko nešto nije taj se nemre od toga ni odvojit.

Tko je glasao

Skvikač, jel' se to vratio

Skvikač, jel' se to vratio iz bolnice ? ili pišeš na bolničkom PC, kod dežurne sestrične, u njenoj sobi ?

Tko je glasao

Abies, Dobil sam dopust do

Abies,
Dobil sam dopust do utorka. Sad više nisam normalni homosapiens, nego prelazim u Androida.
U utorak idem u kliniku za rehabilitaciju.

Tko je glasao

android ? med nami, v 4 oka,

android ? med nami, v 4 oka, jel bil što opasno ?

Tko je glasao

Itekako Balkan ima sa

Itekako Balkan ima sa Hrvatskom veze, kao prvo Osmanlije su odigrale ključnu ulogu u Hrvatskoj povjesti, a oni su upravo dali pečat Balkanu, u percepciji Blakan to razdoblje je presudno, a znamo koliko je Hrvatska ipak bila uronjena u ta događanja

sudeći po tvom pisanju imam osjećaj da si iz sjevernih krajeva, i ustinu u Hrvatskoj donekele iz te percepcije možemo izdvojit prostor Zagorja i slično.

Ali i to je pitanje, zbog migracijskih utjecaja stanovnika eminentno balkanskih područja, današnja BiH, prostor dalmatinske zagore, dobar dio slavonije, like, gorskog kotara itd. je diskutabilno, ne zaboravi koliki je utjecaj skoro osandeset godišnjeg života u jugoslaviji

pa evo za ilustraciju, koliko je navedeni utjecaj Balkana na RH, presjednik vlade je sa Balkana, presjednik esdepea je sa Balkana, gradonačelnik Zagreba je Balkanac, presjednik Holdinga je Balkanac itd.

i tako dalje, mislim da je u Hrvatskoj -balkanska hrvatska nadvladala ostatke ostataka nekad slavnog kraljevstva

Tko je glasao

please, odvojiti tagove

please, odvojiti tagove zarezima

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Novi dnevnici

  1. Neka institucije sistema rade svoj posao od Weteran komentara 0
  2. monoKracija hoće li ugroziti RH? od aluzija komentara 0
  3. Prosvjed branitelja - apdejt od Weteran komentara 76
  4. Ministarstvo branitelja hitno preimenovati i reformirati od Argus komentara 48
  5. Je li Hrvatska spremna za još jedan građanski rat? od Feniks komentara 43
  6. Verbalni terorist Nenad Stazić napada 100-postotne invalide od vkrsnik komentara 3
  7. Trebaju li političkoj stranci neaktivni članovi? od Zoran Oštrić komentara 0
  8. Medijsko to jest Sveučilište Sjever na entu od bosancero komentara 0
  9. Zašto sam za zabranu zajedničkih lista na izborima (a protiv referenduma) od Zoran Oštrić komentara 10
  10. HDZ nakon Siska hoće li osvojiti RH? od aluzija komentara 3
  11. Vargate od Weteran komentara 16
  12. Kukuriku koalicija sigurno plovi prema debaklu od vkrsnik komentara 70
  13. ona i mi od aluzija komentara 0
  14. Kapital i rad, tržište i država (povodom intervjua s Antunom Vujićem) od Zoran Oštrić komentara 7
  15. Invalidi u minskom polju od timashine komentara 89
  16. Opereta "Invalid je invalid" protiv HRVI, ali i svih branitelja i protiv RH od ppetra komentara 66
  17. Ekonomska sloboda u svijetu od Tko je John Galt komentara 9
  18. Hrestomatija veleizdaje od MKn komentara 60
  19. Ograničenje prava glasa? Ne, ali potiče na razmišljanje od Zoran Oštrić komentara 8
  20. Slon u staklarni ili diskriminacija od boltek komentara 147
  21. Možda im nije jasno, da HRVI ne žele više promatrati uništavanje države koju su stvarali? od ppetra komentara 39
  22. O budućnosti europske energetike u Brislu i Londonu od Zoran Oštrić komentara 3
  23. Prosvjed branitelja od Weteran komentara 209
  24. Prigovor savjesti, kvalitativno i figurativno od lunoprof komentara 75
  25. Dignitet i percepcija od StarPil komentara 23

Preporučeni dnevnici

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 0
  • Gostiju: 27

Novi korisnici

  • win64
  • Damtiplesku
  • Laganini
  • jeffrey
  • Turist s razlogom