Ustavom Republike Hrvatske određeno je da svatko ima pravo da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud pravično i u razumnom roku odluči o njegovim pravima i obvezama ili o sumnji ili optužbi zbog kažnjivog djela. Iako je samostalnost i neovisnost sudstva također zajamčena Ustavom, s vremena na vrijeme javljaju se zamjerke da suci nisu samostalni niti neovisni, i to ponajviše radi političkih prilika i zahtjeva te u manjoj mjeri pritiska javnosti. Kao naličje izdvojenosti sudstva iz zakonodavne i izvršne vlasti i jamstava samostalnosti i neovisnosti, također se kao ustavna kategorija javlja i dužnost sudske vlasti da osigurava jedinstvenu primjenu zakona i ravnopravnost građana, odnosno da ostvari postulat jednakosti svih pred zakonom. Iz takvog ustavnog određenja građanstvo crpi legitimitet da od sudstva zahtijeva suđenje koje je u prvom redu pravedno, a zatim i pravovremeno (što je uostalom zaštićeno i Europskom konvencijom o ljudskim pravima te potvrđeno i osnaženo odlukama Europskog suda koje su u tim pogledima postavile određene pravne standarde).
Suci imaju zadatak suditi prema Ustavu i zakonima, tako da bujna zakonodavna aktivnost (preko 500 propisa koji na godišnjoj razini prođu Sabor!) i njima direktno otežava kvalitetno obavljanje posla. Dodatan otegotni činitelj je sadržaj tih zakona koji se najčešće donose po hitnom postupku i bez cjelovitog promišljanja o njihovim dosezima te su nerijetko međusobno suprotni ili na različite načine nedorečeni i nedovoljno razrađeni. U takvim okolnostima nestabilnosti materijalne osnovice suđenja teško je očekivati zadovoljavajući stupanj efikasnosti sudstva. Dio sudskih sporova zasigurno bi se mogao spriječiti i efikasnijom provedbom zakona, o čemu svjedoči primjerice veliki broj radnih sporova koji čine čak trećinu ukupnog broja sudskih sporova, a barem bi se djelomično mogli spiječiti boljom kontrolom provedbe Zakona o radu.
Često se hrvatskom sudstvu zamjera brojnost sudaca i brojnost sudova. Promatrajući statističke podatke za Republiku Hrvatsku i europske zemlje, ne može se doći do jedinstvenog zaključka. Hrvatska na 100 000 stanovnika ima 43 suca, podjednako kao i Slovenija koja ima 40 sudaca. Pogledamo li druge europske države, uočit ćemo da imaju znatno manje sudaca na 100 000 stanovnika. Kao primjer mogu poslužiti Njemačka sa 25 sudaca, Finska sa 17 sudaca i osobito zadivljujuć primjer Velike Britanije sa 2,5 suca na 100 000 stanovnika. Na tim primjerima vidimo da sud očito može biti funkcionalan i sa znatno manje sudaca. Objašnjenje je moguće potražiti u broju odvjetnika na svakog suca. Dok Hrvatska, Slovenija i Finska balansiraju između 1,3 i 1,9 odvjetnika na jednog suca, Njemačka raspolaže sa 6 odvjetnika po sucu, a Velika Britanija sa čak 82! Smatram da takav primjer Velike Britanije pruža jasan putokaz prema rješavanju barem jednog dijela problema sudstva. Sud treba biti shvaćen kao posljednja instanca za rješavanje sporova (kao što je to primjerice u SAD-u gdje se 95% sporova riješi izvan sudova). Prije odlaska pred sud strankama je direktno u interesu nastojati spor riješiti izvansudskim putem, sa ili bez ikakve vanjske intervencije. U slučaju da stranke ne mogu spor riješiti međusobno dogovorom, potrebno je prethodno promisliti o izvansudskoj nagodbi ili o mirenju. U tome je od ključne važnosti uloga odvjetnika kao pravnog savjetnika stranaka.
Ipak, bilo bi pogrešno u obzir uzeti jedino broj sudaca u odnosu na broj stanovnika u državi. Jednako bitan faktor je i broj sudskih sporova koji je u Hrvatskoj izuzetno visok i usto iz godine u godinu varira tek neznatno, bez ikakve značajnije naznake smanjenja priljeva sporova na sud. Dok primjerice u Finskoj na 100 000 stanovnika pred sud dolazi 180 sporova godišnje, u Hrvatskoj je riječ o 3600 sporova godišnje. Uzmemo li u obzir da je to 20 puta više sporova, činjenica da Hrvatska ima 2,5 puta više sudaca od Finske zadivljujuća je na posve suprotan način - hrvatski suci deseterostruko su opterećeniji od finskih sudaca! Takva situacija rezultirala je zaostatkom od otprilike 635 sporova po sucu, što podrazumijeva da bi svaki hrvatski sudac dvije do tri godine trebao rješavati samo zaostatke, bez rješavanja predmeta koji na sud dođu tekuće godine. Ipak, statistika pokazuje da je Hrvatska po broju pokrenutih postupaka u europskom prosjeku, dok je po broju sudaca po stanovniku na vrhu ljestvice.
Također je potrebno naglasiti da sudovi nikada nisu do kraja popunjeni po Okvirnim mjerilima određenima od strane Ministarstva pravosuđa. Uzmemo li u obzir da su mjerila izrađena prema stručnim analizama potreba za kadrovima u pravosuđu, jasno je da postoji deficit u broju sudaca s obzirom na konkretne prilike i zadatke postavljene pred sudstvo.
S obzirom na činjenicu da je pravosuđe od javnog interesa, svaka država za funkcioniranje sudbenog aparata angažira znatna sredstva. U Hrvatskoj po glavi stanovnika na sudstvo otpada 36 € godišnje, dok u Sloveniji i Finskoj otpada 56 odnosno 40 € po stanovniku. Te podatke možemo promatrati dvojako. S jedne strane, po tim podacima možemo zaključiti da se u Hrvatskoj u sudstvo ulaže koliko i u drugim, nešto uspješnijim europskim zemljama, a s druge strane, ako uzmemo u obzir i BDP per capita, dolazimo do zaključka da se po ulaganjima u sudstvo Hrvatska može usporediti sa državama koje imaju dvostruko (Slovenija) odnosno četverostruko (Finska) veći BDP per capita. Otvoreno je pitanje koliko su troškovi sudstva "fiksni", odnosno koliki su troškovi koji postoje neovisno o drugim gospodarskim pokazateljima. Potreba građana za sudskom zaštitom subjektivnih prava zasigurno ne ovisi o veličini države niti o njenom gospodarskom uspjehu.
Isto tako, moram priznati da ne znam kolike sudske troškove snose stranke postupka u drugim državama, ali kod nas su to izuzetno niske svote. Primjerice, i kada se radi o milijunskim sporovima, sudske pristojbe iznose 5.000,00 kn, a žalba 6.250,00 kn! Treba uzeti u obzir da se za te novce angažira pravosudni aparat sa cjelokupnom infrastrukturom.
Jedan od uzročnika visokih troškova pravosuđa, ali i loše slike sudstva u javnosti kao o prekobrojnom i rasipnom aparatu je među ostalim i izuzetno visok broj sudova prvog stupnja. Dok u Republici Hrvatskoj na 100 000 stanovnika dolazi 2,8 sudova prvog stupnja, u drugim europskim zemljama taj broj se uglavnom kreće između 1,0 i 1,8. Još je drastičniji podatak (osobito s obzirom na veličinu teritorija Republike Hrvatske) da na 100 000 stanovnika postoji 5,7 lokacija sudova, dok se europske brojke kreću uglavnom od 1,3 do 3,3. S obzirom na višegodišnje najave i izrade različitih strategija racionalizacije sudstva, treba se nadati da će u bliskoj budućnosti doći do ukidanja znatnog broja sudova i do njihove efikasnije i ekonomičnije organizacije.
Unatoč snažnom utjecaju prethodno navedenih faktora koji su u odnosu na sudstvo vanjski, treba priznati i da je dio loše percepcije sudstva u javnosti uzrokovano unutarnjim faktorima. Tako se možemo prisjetiti potvrde Ustavnog suda o neustavnom imenovanju predsjednika sudova ili optužbi na račun predsjednika sudova za rad na predmetima iz kojih su trebali biti izuzeti, a koje su rezultirale njihovim smjenjivanjem. Treba uzeti u obzir da svaka takva afera izazvana propustom ili već sama sumnja na propust i povredu dužnosti nosi sa sobom dodatno negativniju percepciju javnosti o stanju u sudstvu. Jednako treba promatrati i veliki broj zastara za koje je potrebno utvrditi da li su uzrokovane subjektivnim ili objektivnim razlozima.
* Ovaj je dnevnik zapravo dio jednog starijeg dnevnika kojeg sam nakon nekoliko dana iz osobnih razloga morala ukloniti. Sada kad sam se riješila nekih obveza, slijedi ciklus dnevnika koji će se baviti stanjem u pravosuđu i drugim pitanjima koja se tiču pravnog sustava RH, a koja nisam stigla staviti na papir posljednjih mjeseci. Do čitanja.
Šo god dulje razmišljam
Šo god dulje razmišljam sve sam sigurniji da bi Hrvati općenito bili puno zadovoljniji narod kad uopće nebi imali sudaca. Osim što pomažu da manji broj velikih mafijaša legaliziraju pokradeno i oteto, i da nam svakodnevno prodaju iluziju pravne države, sudci su nam više Kadije nego zaštitnici pravde u 21 stoljeću. Kad bi danas u RH tražio onog koga bi trebali oslovljavati ČASNI suče garantiram da nebi našli niti jednoga. Ako neko na forumu ima Mum kladim se u 100$!
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoRush, Kad bi danas u RH
Rush,
Kad bi danas u RH tražio onog koga bi trebali oslovljavati ČASNI suče garantiram da nebi našli niti jednoga. Ako neko na forumu ima Mum kladim se u 100$!
Ti bi mogel zgubit i gače kod ove oklade. Ja znam dvoje. Ak buš puno čačkal, bi mogel dobit par prihvatitelja te oklade.
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoGriotta, dobra tema..... Kad
Griotta, dobra tema.....
Kad se pogleda broj stanovnika i broj sudaca, onda imamo..... ali kad pogledamo broj predmeta, onda ih je više nego nedovoljno..... A sad, zašto je tako ? Zašto imamo toliko puno predmeta? Da li smo mi narod koji ne zna što bi radio nego se parniči ili je to pokazatelj stupnja pravne države? Ako zanemarimo kaznene postupke veliki broj sudskih sporova svodi se na radne ili imovinske sporove čiji broj nažalost ne pada........ Zanimljiv bi bio podatak o tome koliko razna ministarstva, državne agencije, državna uprava i lokalna samouprava te poduzeća u pretežitom državnom vlasništvu izgube sudskih sporova na godinu i o kojim se to iznosima radi....... ono što je meni poznato je prestrašno, u financijskom smislu......
A zašto se to događa ? Zato jer u navedenim institucijama i poduzećima za izgubljene sudske sporove nitko ne odgovara, ni financijski niti na bilo koji drugi način...... a onda se to sve skupa opet plaća iz džepova poreznih obveznika...... Pa zašto onda neki samovoljni ministar, ravnatelj ili direktor ne bi provodio samovolju ako za njezine posljedice neće nikada odgovarati ? Zašto se brinuti kad sudski spor u najjednostavnijim postupcima zna trajati godinama i bude završen nakon što on napusti dužnost ?
Jednostavno, u zakone bi trebalo unijeti odredbu da se za bilo koji izgubljeni sudski spor, kojeg izgube ministarstva, tijela državne uprave, lokalne samouprave ili državne firme MORA utvrditi individualna odgovornost (stegovna ili kaznena) te tražiti naknada štete od odgovorne osobe......
Radne sporove bi trebalo rješavati žurno, odvojeno od ostalih sporova tako da u takvim slučajevima pravda bude brza i da postiže svoju svrhu (prevencija budućih sličnih slučajeva). Neodazivanje tužene strane na raspravama bi trebalo sankcionirati velikim financijskim kaznama, da im se takvo ponašanje na niti jedan način ne isplati..... Vjerujem da bi se tako za par godina drastično smanjio broj ovakvih predmeta.......
A sad i na nešto drugo...... kao što je i s autonomijom sveučilišta, tako je i s autonomijom pravosuđa..... mislim da se autonomija malo krivo tumači...... Naime, autonomija ne podrazumijeva izostanak bilo kakve odgovornosti, nego samo autonomnost suca u odlučivanju o presudi, bez utjecaja politike ili neformalnih interesnih skupina.....
Ostaje pitanje načina korištenja radnog vremena djelatnika na sudu, koje je katastrofalno loše..... naime, prošetajte našim sudovima nakon pauze i pokušajte naći nekog suca koji trenutno nema ročište..... ma kako da ne.......
Zar je previše tražiti od dobro plaćenih državnih službenika da u tijeku radnog vremena budu na svom radnom mjestu, uredu ili općenito na sudu ? Zašto se ne uvede i druga smjena na sudovima u kojoj bi se rješavali imovinski sporovi ili sporovi od manjeg značenja ? Mislim da to nije preradikalna ideja za zemlju u kojoj je broj sudskih predmeta i njihovo prosječno trajanje odavno premašilo granicu pravne nesigurnosti..... Ali tko da to provede ? Da li će itko od političara i pustih ministara pravosuđa ikada odgovarati za bilo što, za nerad, nered i izostanak suvisle organizacije... ?
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoNe u Hrvatskoj je
Ne u Hrvatskoj je drastičan manjak sudaca - zato supruga mora suditi vlastitom mužu!!!
http://www.index.hr/vijesti/clanak/zeljku-zuzicu-sudit-ce-njegova-suprug...
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaotu uopće ne razumijem. tu
tu uopće ne razumijem. tu postoji apsolutni razlog za izuzeće što znači da je ONA SAMA kao sutkinja kada je vidjela tko su stranke trebala iste sekunde dići ruke od predmeta i prijaviti predsjedniku suda da ne može raditi na tom predmetu. to se treba dogoditi samo po sebi, bez ikakve procedure i zahtjeva.
kada je već došlo do zahtjeva, ako je situacija ovakva kako se prikazuje, zahtjev je 100% trebao biti prihvaćen jer postoji razlog koji je sam po sebi dovoljan da ju se makne s predmeta.
ili ovdje postoji nešto što mi ne znamo ili je zaista strogi propis o izuzimanju sudaca prekršen ne jednom nego dvaput i svi uključeni zaista zaslužuju najtežu kaznu.
..............................................................................................
Get your facts first, then you can distort them as you please.
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasao@Ako je točna vijest da je
@Ako je točna vijest da je odbijen zahtjev za izuzeće sutkinje Žužić, onda je to razlog za momentalnu smjenu predsjednika suda i stegovnu odgovornost.
Po zakonu ( i parničnom i kaznenom ) srodstvo suca i stranke predstavlja apsolutan razlog za otklon od suđenja i nitko ne može sutkinju prisiliti da sudi u ovom predmetu.
Nadam se samo da neće sutkinju "razapeti na stup srama" jer ona to zaista nije zaslužila. Tu se vidi utjecaj politike na pravosuđe, jer ministar-kao predstavnik izvršne vlasti imenuje predsjednike sudova, u pravilu podobne....
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasao@griotta odličan dnevnik.A
@griotta
odličan dnevnik.A na pitanje ima li Hrvatska previše sudaca, sama bih sebi odgovorila: ima i nema.
Ima-po glavi stanovnika.
Nema - po broju sudskih predmeta "po glavi" suca.
Na pitanje jesu li Hrvati doista narod koji se voli suditi i parničiti, rekla bih da nisu. Po mojem laičkom mišljenju, pravosuđe je odraz stanja u državi.
Kada vladavina prava ne bi bilo samo mrtvo slovo na papiru , kada bi građani mogli ostvariti svoja prava kroz institucije sistema, tada ne bi bilo ovoliko sudskih sporova. No, bez obzira kakovu percepciju o pravosuđu građani imali, ma koliko malo povjerenja imali u pravosuđe, ipak im ono predstavlja zadnju "slamku spasa".
Dakle, kada se promjeni situacija u državi ( na bolje) promijeniti će se situacija u pravosuđu i smanjiti broj sudskih predmeta.
A što se samih sudaca tiče, i oni su samo ljudi. Kao i u svakoj profesiji i među sucima ima i poštenih, i stručnih i marljivih, ali i onih koji sramote profesiju koja bi trebala biti časna i poštovana.
Kaže se da narod ima vlast kakvu zaslužuje, ja bih ( bez namjere da bilo koga uvrijedim ) dodala: i pravosuđe....
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoIz takvog ustavnog
Iz takvog ustavnog određenja građanstvo crpi legitimitet da od sudstva zahtijeva suđenje koje je u prvom redu pravedno, a zatim i pravovremeno (što je uostalom zaštićeno i Europskom konvencijom o ljudskim pravima te potvrđeno i osnaženo odlukama Europskog suda koje su u tim pogledima postavile određene pravne standarde).Pravda pa potom pravovremenost je slika i prilika Croatorum kreacij života na rate. Ćak i alibi u vidu EU i sličnih konvencija koje će kao garantirati - kaj. Griotta ti kaj da si izdanak Hlebinske škole pak nam crtaš razne teorije i crteže čiji konačni rezultat je patologija - sustav koji počiva na lopovluku i nasilju. I to i takvo pravosuđe je rezultat nelegalne predstavničke "demokracije" stoga zaboravi na pravdu u pravosuđu koje je nelegalno uključiv i Ustavni sud. Bavi se supstratom problema a ne kolateralom - a tvoje pravosuđe (ja sam ga se intimno odrekao iako moram plesati na njihovu glazbu - jer sila boga ne moli) je kolateral političkog nasilja i kriminalnog DP sustava. Ak već jesi u sustavu ne pričaj bajke o zakonima (koji su samo i samo alibi za pravnu državu) već govori o uzrocima koji su ovu tvorevinu kaj se naziva državom pretvorili u septičku jamu. I ne drži stalno začepljen nos...
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoImamo najviše sudaca po
Imamo najviše sudaca po glavi stanovnka i najviše nerješenih predmeta po glavi suca. Ili smo vanserijska nacija koja se samo sudi, ili nešto drugo ne valja.
Kao vanjskom promastraču, jer nisam nikad bila na sudu, srećom, mi se čini da je sam postupak, odnosno proces neučinkovit i omogućuju beskonačne procese, koji onda, nekome omogućuje izvanredne prihode.
Broj sudaca to neće promjeniti.
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaovipera, jesi li preskočila
vipera, jesi li preskočila ovu rečenicu: "Dok primjerice u Finskoj na 100 000 stanovnika pred sud dolazi 180 sporova godišnje, u Hrvatskoj je riječ o 3600 sporova godišnje."? da, mi se zaista vanserijski tužakamo. kao što je navedeno, razlog je i u promjenama zakona i u nedovoljnoj kontroli njihove provedbe (dobar dio radnih sporova mogao bi se riješiti preventivno učinkovitijom inspekcijom). mislim je malo nekorektno optuživati suce za najveći broj neriješenih predmeta, bez da se uzme u obzir priljev predmeta na sud.
..............................................................................................
Get your facts first, then you can distort them as you please.
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoNisam optužila suce za
Nisam optužila suce za neučinkovitost. Za to mi se najodgovornijim čine odvjetnici i procedua, koje se svi drže i kad ne treba.
Na kraju, zapravo, neučinkovitosti ostalih državnih organa ( inspekcije i sl.) dolaze na naplatu sudovima. Mada mislim i da je katastrofalno loš odabir sudaca i čistka početkom '90 učinila svoje.
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoNe razumijem te sad... da,
Ne razumijem te sad...
da, mi se zaista vanserijski tužakamo.
A u dnevniku kažeš:
Ipak, statistika pokazuje da je Hrvatska po broju pokrenutih postupaka u europskom prosjeku,...
Kako se onda "vanserijski tužakamo"?
--
Političari su zainteresirani za ljude. No, nije to nužno dobra stvar. I buhe su zainteresirane za pse.
(P. J. O'Rourke)
--
Političari su zainteresirani za ljude. No, nije to nužno dobra stvar. I buhe su zainteresirane za pse.
(P. J. O'Rourke)
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaopriznajem, nisam se dovoljno
priznajem, nisam se dovoljno precizno izrazila. u prosjeku smo po broju pokrenutih postupa, ali problem je u broju žalbi i revizija. svaka žalba jednako opterećuje sustav kao i podnesena tužba jer se aktivira drugi sud i pokreće postupak.
..............................................................................................
Get your facts first, then you can distort them as you please.
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoOno što treba pogledati je
Ono što treba pogledati je kakvi to predmeti dolaze pred suce. Negdje sam pročitao da su najviše radni sporovi, pa razna neplaćanja, neizvršenja ugovora itd. Imaš li kakvu statistiku?
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaonegdje sam naletjela na
negdje sam naletjela na podatak da 40% sporova otpada na radne sporove.
to je razlog zbog kojeg općinski građanski sud (u zagrebu) ima posebnu listu sudaca koji se bave isključivo radnim pravom tako da su za to specijalizirani.
provela sam 2 tjedna s jednom od tih sutkinja i mogu ti reći da su postupci izuzetno komplicirani, da ih velik broj uključuje državne službe i ministarstva i velika privatna poduzeća. osim toga problem je što se svjedoci koji su kolege s posla često ne pojavljuju na raspravama (valjda jer se boje posljedica).
inače, za rješavanje radnih sporova po zakonu je propisan hitan postupak i zaista mogu posvjedočiti da se kada se neki svjedok ne pojavi ročište zakazuje za 2 tjedna, što je minimum vremena za provođenje valjane dostave.
..............................................................................................
Get your facts first, then you can distort them as you please.
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoI ja sam to čuo. Uopće
I ja sam to čuo. Uopće nemam pojma kakvi bi to bili radni sporovi, ali pretpostavljam da radnici tuže poslodavce radi plaće i slično. Nije mi jasno kako ti postupci mogu biti toliko komplicirani, bar je jasno je li nešto plaćeno ili ne. S druge strane ako se radi o otpuštanjima mimo zakona i slično, to je vjerojatno pravi problem. Budući da si radila na tome ta dva tjedna, možeš li reći kako izgleda tipični spor? Tko tuži koga i radi čega?
A iluzorno je da će kolege s posla svjedočiti. I ja bih vjerojatno rekao "da nisam upoznat".
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoa gle, ne smije biti
a gle, ne smije biti iluzorno jer inače može doći do situacije moja riječ protiv tvoje. samo poslodavac i radnici znaju kakvo je zaista stanje na radnom mjestu. ako tužitelj tvrdi jedno, a tuženik drugo, onda se stvar može raščistiti ili svjedocima ili na par-nepar.
radni sporovi mogu biti oko neisplate plaće, ali mogu biti i zbog zakonitosti otkaza, zbog radnog vremena, godišnjeg odmora, često su i oko otpremina, mogu biti i oko zaštite na radu ako dođe do neke nesreće za koju radnik smatra da je kriv poslodavac jer nije osigurao odgovarajuće uvjete rada, a poslodavac smatra da je kriv radnik jer se nije zaštitio onime što mu je bilo na raspolaganju ili nije bio dovoljno oprezan i sl. (baš je bio u tijeku jedan jako ozbiljni spor o teškoj nesreći na radnom mjestu zbog koje je jedna osoba poginula, a dvije su ostali invalidi.) često budu i oko "zaštićenih skupina", npr trudnica koje poberu otkaz iako je to izričito protivno zakonu.
tuže velikom većinom radnici.
..............................................................................................
Get your facts first, then you can distort them as you please.
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaokriminal i korupcija glavni
kriminal i korupcija glavni su pokazatelji stanja u pravosudu.
da imamo efikasno pravosude imali bi manje kriminala u drzavi.
suci su uglavnom nesposobni, neznaju pripremiti postupke, neznaju obuzdati odvjetnike, nemaju autoritet, imaju "svoje" odvjetnike koji ne mogu izgubiti ali djele zarade, odvjetnici odugovlace i izmisljau rocista zbog zarade, suci to toleriraju...
presude su cesto kompromis odvjetnika i suca s malo ili bez zakonske osnove. visi sudovi podrzavaju nize...
neki suci nepotizmom i mitom dolaze do svojim radnih mjesta i ovisni su o onima koji su ih postavili jer ih ti mogu "skinuti", namjestiti aferu i zauvjek upropastiti karijeru (primjer ivica pezo, barisa gaspar)
ne mogu suditi suci koji ne poštuju zakon, recimo rokove. kakvi su to zakoni ako ne vrijede za one koji bi trebali biti uzor?
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoKao što inicira rush, mi
Kao što inicira rush, mi trebamo još više loših sudaca, loših inspektora, loših poreznika, loših ministara i loših javnih djelatnika svih fela. Čim više, tim bolje. Tako će ova cro verzija plinovito-govnarske demokracije prije ekspolodirati. Pa kad se govna razlete po zelenim poljima, možda proklija i neki cvijetak :)
Di ćeš bolje lustracije .)
# Jedan neprijatelj pametnom čovjeku više vrijedi nego hiljadu prijatelja
# Jedan neprijatelj pametnom čovjeku više vrijedi nego hiljadu prijatelja
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoDok čovjek nema osobnih
Dok čovjek nema osobnih iskustava sa sudovima i pravosuđem, ne razumije težinu posla jednoga suca.
Otkako imam neka iskustva, od tada više cijenim njihov posao za koji smatram kako nije nimalo lagan. Naravno mislim na one koji odgovorno i savjesno obavljaju svoj posao.
Osnovni problem nisu lijeni i neodgovorni suci, već zakoni koji reguliraju vođenje tih postupaka. Kako se zakoni donose nije ni čudo. Netko je prije samo kratkoga vremena bio kažnjavan zbog rada nedjeljom ili pušenja, a sada tih zakona više nema.
Korupcija je svugdje prisutna pa tako ni sudstvo nije iznimka.
Građanima najteže pada duljina sudskih postupaka, jer ta jako zakašnjela pravda na kraju izgubi najveći dio svoje vrijednosti. Mislim da bi trebalo ograničiti trajanje postupka, ovisno o vrsti sudskoga procesa i tako garantirati svojim građanima završetak procesa u razumnom roku. Nažalost, za takvo što važna je politička, a ne pravosudna volja.
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaozanimljiv dnevnik. postoji
zanimljiv dnevnik. postoji li negdje tablica po državama sa brojem sudaca, odvjetnika i sporova na 100 000 stanovnika ?
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoovdje je cijela
ovdje je cijela studija.
https://wcd.coe.int/ViewDoc.jspRef=CEPEJ(2006)Evaluation&Language=lanEnglish&Ver=original&BackColorInternet=eff2fa&BackColorIntranet=eff2fa&BackColorLogged=c1cbe6
..............................................................................................
Get your facts first, then you can distort them as you please.
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoA kakav si mi ti sudac, kad
A kakav si mi ti sudac, kad nemaš osjećaja za pravdu, pa jecaš nad jednim što je cenzuriran, a drugoga istog takvog pokopavaš. Predskazujem: nikad nećeš biti sutkinja!
My Soul
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoo, hvala ti na kletvi, i
o, hvala ti na kletvi, i nadam se da nikad neću spasti na to da budem sudac.
sudačka profesija u rh i nije ugledna, a o tome zašto nije može se itekako dobro zaključiti i iz ovog dnevnika.
..............................................................................................
Get your facts first, then you can distort them as you please.
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoNije kletva za mnoge, koji
Nije kletva za mnoge, koji će se spasiti tebe kao nepravednog suca! Nemaš minimum osjećaja za pravdu i pravičnost.
My Soul
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaosrce mi se para što se tebi
srce mi se para što se tebi ne sviđam, ali niti argumentiraš niti ima ikakve veze s temom.
ako imaš neki problem, javi mi se na pm ili zauvijek šuti.
..............................................................................................
Get your facts first, then you can distort them as you please.
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoNaravno da imam argument:
Naravno da imam argument: podržavaš cenzuru mojih komentara, što znači da si cenzor, a kao cenzor, ne bi se smjela baviti tim poslom, jer ljudima ne daš da govore! Dobar sudac mora slušati što se govori. A ti sama uništavaš tuđu riječ.
My Soul
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoHrvatska ima previše loših
Hrvatska ima previše loših sudaca i višak jednog ministra.
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoono malo iskustva sa
ono malo iskustva sa sudovima bilo je dovoljno loše da se ne dovedem ponovo u situaciju da tamo tražim pravdu.
ipak, nikog ne omalovažavam, malo mi je bedasto da brakorazvodne parnice vodi sutkinja koja nema bračnog iskustva ni djece. možda je to dobro da presuđuje jer tako u knjizi piše, ali mislim da bi u tako delikatnim situacijama ipak trebali biti suci s većim životnim iskustvom.
usput, u ovoj zemlji nema ništa pošteno ni časno (mislim na profesije).
mi bi i u samog Boga kamen bacili kad bi nam to tog trenutka moglo koristiti. a riba i dalje smrdi od glave a čisti se od repa....
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoono malo iskustva sa
ono malo iskustva sa sudovima bilo je dovoljno loše da se ne dovedem ponovo u situaciju da tamo tražim pravdu.
Isto je i kod mene. Prije ću otrpiti nepravdu, nego (ponovno) zamoliti hrvatsko krivosuđe da me još dodatno umlati, majku im korumpiranu...
riba i dalje smrdi od glave a čisti se od repa.
Riba zvana država mora se čistiti od glave. Nećeš Ivicu Perića natjerati da ne zamrači par kuna poreza, dok Polančec&co svakodnevno trpaju u džepove državne milijune.
--
Političari su zainteresirani za ljude. No, nije to nužno dobra stvar. I buhe su zainteresirane za pse.
(P. J. O'Rourke)
--
Političari su zainteresirani za ljude. No, nije to nužno dobra stvar. I buhe su zainteresirane za pse.
(P. J. O'Rourke)
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaook, a da li bi ti smetalo da
ok, a da li bi ti smetalo da ti brakorazvodnu parnicu vodi sudac koji ima sretan brak?
i kako to primijeniti u pogledu primjerice kaznenog prava? da li sudac kod optužnice za ubojstvo treba biti sam ubojica ili je dovoljno da je njemu netko nekoga ubio?
ali ako suzim malo to što govoriš, razumijem i slažem se. kod nas je moguće postati sudac već sa 26 godina i mogu i iz svoga iskustva reći da te u ranim godinama rijetko tko stariji poštuje, bez obzira na to koliko poznaješ ono o čemu govoriš i koliko bi ti objektivno trebao vjerovati. dob i iskustvo sudaca zaista jesu jedan od elemenata nepovjerenja u pravosuđe. neki koji su čak i bili zadovoljni sucem tijekom postupka kasnije će ako izgube reći da ne žele da im presudi balavac. to je jednostavno takav pristup. s druge strane, catch 22 leži upravo u tome. da je pravosuđe ugledna profesija, suci bi bili prekaljeni odvjetnici s desetljećima praktičnog iskustva i samim time bi imali višestruko više autoriteta, a da bi se ostvarilo da zaista najkvalitetniji i najsposobniji pravnici idu u suce sudstvo bi trebala bi ugledna profesija. ne znam kako se izvući iz toga... jedina mogućnost je resetirati sustav.
..............................................................................................
Get your facts first, then you can distort them as you please.
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaočitav život se trudim iz
čitav život se trudim iz petnih žila da ne učinim ništa takvog da se u mene upire prstom a kamo li da dospijem na sud. od suca očekujem osobu iskusnu, prekaljenu u životnoj školi, koja zna razliku od teorije do prakse. da je sudac takav ni šuma zakonskih propisa ga ne bi omela u tome da zastupa pravdu i istinu! to je onaj minimum koji od njega očekujem. samo da poznaje život i ljude i da to pošteno prosuđuje.
sudac se ne postaje, s tim se rodiš. ili imaš tu tananu nit u sebi ili je nemaš i nikad je nećeš ni steći. možeš imati svo moguće teoretsko znanje, možeš imati milijun pravnih knjiga u glavi ali nikad nećeš zastupati poštenje i istinu ako nemaš taj osjećaj u sebi! pravo i pravda nikad nisu bili isto. problem je u tome što u samom startu nema selekcije. da se ljudi prate, obavljaju psihološka testiranja u različitim fazama života, moglo bi se izabrati one najbolje tamo gdje pristaju.
kao kod balerina - sve se muče od najranijeg djetinjstva, trpe bolove iz dana u dan ali samo one neke koje to imaju u sebi postaju primabalerine! ovo je možda krivi primjer ali to mi je prvo palo na pamet kao ilustracija što želim reći.
ili recimo ovako: moj frend iz djetinjstva je danas akademski kipar, predaje na faksu i sve pet. dakle, od prvih crtica u vrtiću vidjelo se da je mići talenat. njegovi crteži su uvijek i svugdje iskakali za dva koplja.
na kraju osmoljetke je htio ići u školu za pilote ali nije prošao jer je slijep na boje! on je dogurao po školovanju do svih titula u toj profesiji i stalno se dalje obrazuje i radi s mladim ljudima, daje se stoposto i zbilja mu treba skinut kapu koliko truda ulaže u svoj rad.
dakle, masu puta nije prolazio prijemni upravo zbog tih boja ali eto upornost se isplatila i on danas uživa u svom poslu. da su roditelji bili imućniji i da su mu mogli priuštiti kakvu stručnu pomoć pri prevladavanju tog nedostatka, uštedjeli bi mu mnoge godine očaja i razočaranja i skratili put u otkrivanje puta do uspjeha. s druge strane da on nije prošao taj trnovit put možda danas ne bi ulagao toliko ljubavi, strpljenja i razumjevanja u radu s mladima.
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaokužim što hoćeš reći,
kužim što hoćeš reći, ali se ne slažem s tobom.
poanta zakona nije da budu nepravedni, nego da osiguraju pravnu sigurnost građana.
ako su pritome nepravedni ili nekorektni, onda to znači da ih treba mijenjati.
po ovom tvom pristupu bilo bi posve normalno da u zakonu piše A, a sudac smatra da bi u konkretnom slučaju bilo pravednije B pa se ti slikaj. sad si zamisli kako bi tebi bilo da si pošten čovjek koji postupa po zakonu i koji je ispunio sve što je potrebno da regulira status predmeta spora i da sve bude po A, a onda sudac po vlastitom nahođenju zaključi da bi svijet bio sretnije mjesto da je B.
ne znam za tebe, ali ja bi se itekako bunila.
mislim da je problem u tome što se često doživljava dvije strane u postupku kao crnu i bijelu stranu u kojoj je jedna zločinac, a druga žrtva. problem je što stvarnom životu stvari ne funkcioniraju tako i inače su obje strane sive - obje su u nekom segmentu zgriješile, a šumovi u komunikacijskom kanalu stvar su odvele do suda.
..............................................................................................
Get your facts first, then you can distort them as you please.
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasao- Sutkinja završila u
- Sutkinja završila u zatvor, jer je vodila i presuđivala nepostojeće parnice i pri tome oštetila državnu firmu za cca. 1 mil. Kuna;
- Godinu dana čekam dodjelu novog suca;
- Ročište u parničnom postupku jednom godišnje;
- Sudac diktira zapisničarki suprotno od onog što je svjedok iskazao – svjedok ispravlja suca, jer je slučajno pravnik;
- Čekam 3 godine na sudskog vještaka koji treba vještačiti liječnički karton;
- Dobivam presudu u svoju korist nakon 9 godina, a sada valjda još godinu dana do Županijske presude. A onda tko zna - možda sve ispočetka?
O čemu ovdje pričamo?
Digneš se ujutro, a ni ne znaš da je preko noći stupio na snagu neki novi zakon ili izmjena nekog zakona, ili izmjena izmjene .... pa te nazove odvjetnik i o tome obavijesti, ali i umiri, jer bože moj spor traje, pa se onda to na nas ne odnosi ...
O čemu ovdje pričamo?
Da vas puno ne opterećujem jer nisam pravne struke, pa je moje znanje zaista sićušno kao i cjelokupna problematika navesti ću samo još ovo kao odgovore na ovo pitanje:
Ako bi vam u teškom ludilu palo napamet da u ime šale ili zezancije, uđete na konju u bar, u Americi, bili bi strogo kažnjeni, jer je na snazi još uvijek zakon donesen prije 200 godina u kojem izričito kaže: "Zabranjeno je s konjem ulaziti u bar. " Ako bi vam palo na pamet baciti papir ili ne daj bože opušak na autoputu, u Kaliforniji je kazna bila na licu mjesta 2000 $ zbog onečišćenja. Ili, da ste umjesto pitke vode izlili pored autoputa neko piće, slijedila bi kazna na licu mjesta. Ako ne platite radniku plaću, stavljaju vas na crnu listu, morate radniku naći isto plaćeni posao u istoj struci u drugoj firmi, agencija koja se isključivo bavi takvim poslovima isplaćuje radniku plaću, a vas progone sudom. Pa vi nemojte platiti, nego se ponadate kako bi se mogli sporiti nekih tko zna koliko godina, u međuvremenu proglasiti stečaj i otvoriti novu firmu, zar ne?
Ljudi moji, mi smo smiješna država, da niti policija, niti zakon ne može obuzdati jedan kvart Berilna, Londona, Los Angelesa? Ne može ili neće – to je već za neki drugi dnevnik ... Smatram da zakone ne smijemo kršiti, koliko god su nekvalitetni, no da imamo svako pravo, makar i silom, bunom, štrajkom (čime god), prisiliti one koji donose te zakone, da sjednu, pregledaju, isprave i nadasve konzultiraju suce u praksi, prilikom donošenja izmjena izmjene izmijenjenog iz ... ma znate već.
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasao