Tagovi

Iluzije o visokom obrazovanju (1)

Jutarnji objavljuje rezultate testiranja kandidata za posao (revizora-pripravnika) u jednoj firmi u Zagrebu.

Testiranje za posao — pogotovo ako se javi 200 kandidata — je normalna stvar.

Ipak, kad su saznali da će biti neko testiranje, polovica je odustala. A polovica je pisala test.

Dakle, rezultati su porazni. Naravno, znanje opće kulture se ne može previše očekivati (dovoljno je pogledati bilo koji kviz znanja na televiziji, pa će svima biti jasno; tko je uostalom taj Rohatinski?!?). Međutim, ono što mene muči je sljedeće:

Naime, još gore znanje nego na testu opće kulture ispitanici (a većina ih je s diplomom ekonomskog fakulteta ili privatne ekonomske visoke škole) pokazali su na testu iz stručnih predmeta.

Iz osnova računovodstva od mogućih šest u prosjeku su skupili 0,6 bodova, dok su iz ekonomije od mogućih 12 u prosjeku zaradili 3 boda?!

Ističem, članak tvrdi da pitanja nisu bila nimalo teška. Zapravo, bila su elementarna. Matematika se provjeravala na nivou 5. razreda osnovne škole, recimo.

Ako se takvi "stručnjaci" zapošljavaju po raznim firmama, jasan je rezultat. Iz toga se mogu zaključiti svije stvari:

  • kriteriji na ekonomskom fakultetu i visokim školama su vrlo niski (dovoljno je malo znanje);
  • ljude koji studiraju ekonomija i financije uopće ne zanimaju, jer bi se inače sami potrudili i pročitali koju knjigu, pratili vijesti iz tog područja.

Ako se takvi ljudi zapošljavaju kao revizori, financijski "stručnjaci", "savjetnici" to vodi u propast. Ljudi s malo znanja i realno nezainteresirani za posao koji rade su podložni korupciji: oni su tu ionako samo radi novca.

Nije problem samo u Ekonomskom fakultetu: polaznici privatnih visokih škola su postigli još lošije rezultate (mala je razlika, doduše). Nadam se da je svima jasno kakav je nivo predavanja i ispitivanja na većini tih škola. Ipak se radi o sistemu — nama par desetaka tisuća kuna, vama diploma i svi zadovoljni!

Nažalost, imamo što imamo, možda ipak nismo narod genijalaca...

Komentari

Ma nije istina...to je

Ma nije istina...to je izmislio neki ljubomorni srednjoškolac...

Tko je glasao

Moguće :)

Moguće :)

Tko je glasao

Da stanje u hrvatskom

Da stanje u hrvatskom obrazovanju nije bajno zna svatko, no mene mnogo više muči pogrešno definiranje osnovnih pojmova. Naime, pogrešno se definira termin ekonomist, a za to je suodgovoran i ekonomski fakultet zagreb, koji svim svojim diplomantima daje titulu diplomiranog ekonomsita. Podsjećam da na EFZG-u postoje dva studija: studij EKONOMIJE, i studij POSLOVNE EKONOMIJE. Studenti ekonomije proučavaju ekonomiku http://knowledgerush.com/kr/encyclopedia/Economics/, dok studenti poslovne ekonomije proučavaju poslovnu administraciju i management (MBA) http://knowledgerush.com/kr/encyclopedia/Business/.
Bolonjski proces nažalost nije ispravio ovu nepravdu.

Uvjeravam vas da studij ekonomije nije moguće završiti bez poznavanja osnovnih pojmova.

Problem pogrešno imenovanih kompetencija potencijalno je vrlo opasan u uvjetima ekonomske krize.

Tko je glasao

Tipican primjer novinarskog

Tipican primjer novinarskog trasha, a pokusavati razmisljati na temelju toga upravo je griota.

Sta god "dokazali" za danasnju mladez, u sto god upirali prstom, ..., neizmjerno je na visem nivou od svojih prethodnika. Ne samo da su oni najbolji bolji nego najbolji prije vec je i prosjek bolji.

Tko je glasao

Pa ne znam baš dal je

Pa ne znam baš dal je istina il nije da su diplome bez pokrića al evo primjer iz života. Moja bolja polovica i njena sestra su upisale ekonomski faks. Sad čiste treću godinu i čisto zanimljivo mi je bilo kad je šogorica koja radi u računovodstvu jedne velike firme komentirala gradivo...Npr računovodstvo...
Po njenom (25 godina računovodstva u firmi) ono što su one učile (i naučile) nema nikakve veze sa onim što ona radi. Otkad je na faksu ne čudi se što mora objašnjavati svojim šeficama (friško pristiglim sa faksa) osnovne stvari.
Tako da se može postaviti pitanje što se uči, a što treba učiti...
A može se postaviti pitanje i koliko nam treba ekonomista a koliko zidara...

Put za pakao je popločen dobrim namjerama...

Tko je glasao

Treba znati da to novine

Treba znati da to novine "klevecu & lazu". Mi smo uzasno, jako, prestrasno, nedokucivo pametni.Konkretno nasih Akademika ima preko 140 a cijela 12 x veca Francuska valjda manje od 50.To bi znacilo da smo nedokucivo nadmocni u raznoraznim znanjima.Uostalom zar ta neka Sarkozy nije "ona" baba?!
Sto se pak tice nase ekonomije utemeljene na vrlo ozbiljnim, svjetski cuvenim i nepotkupljivim predavacima na Ekonomiji onda je ovo samo ocita podvala.

Tko je glasao

Uz malo provjere vrlo lako

Uz malo provjere vrlo lako se da doći do istine koja leži ispod članka.

Ove dvije gospođe su pljuvanjem po studentima željele doći do toliko dragocjenog besplatnog publiciteta. O općoj kulturi se još i da pričati ali ova spika o matematici ... tu su pretjerale i to ih je odalo.

Pogledajte program matematike za 5 razred http://public.mzos.hr/fgs.axd?id=10669

Sad vi meni recite dal zaista vjerujete da osoba koja ne zna množiti i dijeliti prirodne i decimalne brojeve te raditi sa razlomcima uopće može završiti osnovnu a da o srednjoj školi i fakultetu ne pričamo?

Budimo realni tko ne zna množiti i dijeliti te raditi sa razlomcima nije završio osnovnu školu a na ove dvije prevarantice se više nebi osvrtao.

Tko je glasao

Ja znam za neke ljude sa

Ja znam za neke ljude sa završenim fakultetom, i koji su nešto radili s novcima, koji nisu znali riješiti ovaj (životni) problem:

Cijena artikla koja uključuje PDV od 22% je 360 kn. Koliko je cijena bez PDV-a?

Istina, na ekonomiji itd. postoji matematika, ali se ona uglavnom uči tek toliko da se prođe, a kasnije se mnoge stvari zaborave.

Tko je glasao

Istina. Tako mi frend u

Istina. Tako mi frend u jednom našem dućanu ponekad prodaje veću količinu robe nekim doajenima našeg kapitalizma pa im je znao nuditi rabat tipa da im skine PDV, a ovi bi se onda čudom čudili kako im nije skinuo svih 22% nego samo 18%. (Tipa, zašto ja moram platiti 295 kuna kad je 22% manje od 360 kuna - 281 kuna.)

Da im daje 15% rabata, svi bi bili sretni ;)

Tko je glasao

To su ti oni koji nekaj

To su ti oni koji nekaj kupiju za jednu kunu, prodaju za pet i veliju kak s tih četri posto zarade dobro živiju.

Tko je glasao

Budimo realni tko ne zna

Budimo realni tko ne zna množiti i dijeliti te raditi sa razlomcima nije završio osnovnu školu a na ove dvije prevarantice se više nebi osvrtao.
Nažalost tu nemaš pravo, ja sam doživio da osoba koja se uspjela upisati na fax nije znala skratiti razlomak. Drugu tugu koju sam doživio bila je u vojsci (Jugovojsci) gdje ekipa koja je imala dovršenu srednju školu je bila toliko nepismena da nije za vjerovati. Kako su ti uspjeli završiti i koje su to bile škole nije mi ni danas jasno, no ti su imali jednakovrijednu svjedodžbu kao i ja (možda čak i bolje ocjene)!

leddevet

leddevet

Tko je glasao

...osoba koja se uspjela

...osoba koja se uspjela upisati na fax...
Priča je o osobama koje su završile faks. Da znam, svakakvi ljudi se uspiju upisati na fakultete, još sada kad su im ukinuli prijene ... ali upisati fakultet i završiti fakultet su dvije različite stvari.

Pred par godina svog dekana sam pitao zašto su kriteriji za upis na ekonomski faks tako niski i zašto se upisuje toliko studenata. Odgovor je bio:

Ekonomist je najtraženije zanimenje bez obzira što drugi misle. Oni koji ne vjeruju neka pogledaju podatke zavoda koliko je zaposleno ekonomista a koliko neke druge struke. Dakle od ekonomskog fakulteta se svake godine očekuje određen broj diplomanata da bi se zadovoljile potebe tržišta. Kad se određuju kvote uz potrebe tržišta gleda se postotak onih koji završe fakultet. Ako manje od četvrtine ljudi koji upišu faks ga zaista završi i ako ta četvrtina treba biti u skladu sa zahtjevima onda je jasno zašto su upisne kvote tako visoke.

Ima svakakvih ljudi ali da netko diplomira ekonomiju a ne zna zbrajati i oduzimati ... to je pretjerano. Pa čak i pravnici zanju zbrajati i oduzimati.

Tko je glasao

Iz navedenog se ne može

Iz navedenog se ne može zaključiti apsolutno ništa. To slijedi naime iz elementarne statistike! No, rezultati jesu indikativni, ali ne dovoljno reprezentativni i značajni da bi na temelju mogli izvući bilo kakav zaključak, a posebno one koje je autor članka naveo.

Pazite, u Jutarnjem piše da je ispitivanju pristupilo 95 (devedeset i pet) pristupnika, i to samo onih koji su pristali na ispitivanje. Već tu dolazimo do kvarenja reprezentativnosti uzorka, jer , kao prvo, ispitanici nisu odabrani metodološki (nego su sami pristali), a također, 95 ljudi sa svakakvom sociokulturonom, ekonomskom i obrazovnom pozadinom je premali uzorak da bi na temelju toga mogli procjenjivati kakvo je prosječno znanje jednog prosječnog studenta npr ekonomije, ili nekog drugog faxa.

Tu se samo još jednom pokazuje kreativno tumačenje statistike kakvoj jako često pribjegavaju naši mediji, samo što tada nisu mediji jedini krivci, nego su više krivi ljudi koji takve servirane podatke prihvaćaju "zdravo za gotovo". Time se i ne razlikuju od onih koji su odgovorili da je "Sarkozy žena", jer niti ti prvi, niti ovi drugi, nisu zaista razmišljali ili se potrudili upoznati što stoji iza njihovih odgovora /njihovih mišljenja.

Rezultati jesu indikativni. Dakle, činjenica je da je stotinjak pristupnika za posao pokazalo katastrofalno znanje. No na temelju toga ne možemo izvlačiti opće zaključke: to nam brani elementarna matematika, elementarna statistika, ali i elementarna logika.

Treba se zapitati i kako je to tih 100tinjak ljudi došlo na prijavu za posao. Možda, da su bolje informirani, možda bi već imali posao, pa ne bi išli na razne prijave. Tj, da su obrazovaniji i sposobniji, vjerojatno bi već bili zaposleni; iako i tu tvrdnju treba uzeti s rezervom jer postoje ljudi koji su visokoobrazovani i sposobni, a opet ne mogu naći posao jer nemaju dobre veze. No, sad i ja polako zapadam u generalizaciju pa ću se dalje uzdržati.

Želim samo reći: ovakvi zaključci se jednostavno ne smiju izvlačiti; što ne znači da je Ekonomija ili da su privatne škole vrhunske. Jednostavno: na temelju ovog ispitivanja ne možemo ništa reći. Ne može se donijeti odluka (i to je jedini logički i statistički pravilni zaključak).

A posebno se ne može ustrvdditi kako "mi nismo ipak narod genijalaca". Ne znam otkud autoru članka takve pretenciozne tvrdnje (slične tvrdnjama načitanih novinara koji na temelju minianketa donose velebne zaključke) ?

Činjenica je da svugdje vlada zakon Gaussove krivulje. što znači, po inteligenciji, uvijek najviše ima onih prosječnih, a onih ispodprosječnih i natprosječnih ima mali broj. To je svugdje tako, i slijedi ne samo iz biologije i evolucije , i psihologije, nego i iz statistike (zakon velikih brojeva). No, opet, za uspjeh nije dovoljan samo talent i inteligencija, bitno je i obrazovanje, i uložena energija, i pozitivno okruženje. KOd nas, pozitivnog okruženja nema, dapače, vlada pesimizam, za kojeg su posebno odgovorni oni stariji, koji mladima jednostavno usiljuju pesimizam i ne ostavljaju im izbora. A ni obrazovni sustav nam nije baš nešto. Dakle, to što smo mi tako sj+++ zemlja sigurno ne proizlazi iz toga da mi genijalaca nemamo. Imamo - ali, budući da su pametni, takvi će što prije iz zemlje otići tamo gdje se njihov rad i talent cijeni, a ne ostati ovdje gdje ne možeš uspjeti ako nemaš debelu vezu s nekom Visokom Ličnošću.

No, to se u ovim rezultatima ne može vidjeti. Osim što su pogodni za eto takvo medijsko i drugo seruckanje, na temelju njih se ne može donijeti nikakav kvalitetni zaključak. Neka na umu imaju svi oni koji idu pljuvati po našem obrazovanju - zanemarujući pritom osnovna pravila elementarne statistike...!!!

Tko je glasao

Gle, što ti vrijedi ako

Gle, što ti vrijedi ako imaš neki postotak sposobnih "genijalaca" (ono moje "narod genijalaca" je naravno hiperbola!) ako ih ne možeš dobiti u svoju firmu da rade!

Već godinama imam veze sa primanjem kandidata u firmama u kojima sam radio budući da sam nekakav šefić najnižeg ranga. Moram reći da je užasno teško naći dobrog čovjeka za posao, čak i za velike plaće. U firmi gdje sada radim za jedno mjesto smo ponavljali natječaj valjda triput jer se jednostavno ili nitko nije javljao, javljali su se ljudi koji o poslu ne znaju dovoljno ili su ljudi bili sasvim nezainteresirani za tu vrstu posla (izrada softvera za firmu u stranom vlasništvu, trajni radni odnos).

Realno poslodavce zanima: ako sada ponudim radno mjesto X, s plaćom Y, koliko će se ljudi javiti i kolika je vjerojatnost da će se pojaviti bar jedan sposoban čovjek? To je bitno za njih, a ne znanstveno istraživanje.

Ništa ne vrijedi ako znanje jako oscilira, pa najbolji odu vani, ili ih pokupe firme sa zvučnim imenom, a ostalima što preostane. Ako netko završi nekakvu školu, onda to treba biti bar kakva takva garancija da barata nekim znanjima. Znajući kakvi su rezultati testiranja koje sam ja (sasvim druga struka nego ekonomija) svojevremeno provodio, pola ljudi koji se jave na bilo koji natječaj, a završili su fakultet, ne znaju baš puno.

Fakulteti bi trebali 'proizvoditi' prosječne, ali taj prosjek mora biti dovoljno visok.

O izvlačenju zaključaka — svako je istraživanje ograničeno, i zasniva se na nekom uzorku. Osim toga, teško je provesti prisilno istraživanje u demokraciji — ljudi moraju dati svoj pristanak. Ovo nije nikakvo znanstveno istraživanje, ali je neka informacija.

Što se tiče genijalaca... imali smo npr. Teslu (pustimo što je bio Srbin) — ali on ne bi ništa postigao da nije otišao u Ameriku.

Tko je glasao

Školska godina 1966/67.

Školska godina 1966/67. Kušlanova gimnazija (III gimnazija). IVa razred s 31 učenika.
Od 31 učenika 17 su postali doktori (liječnici, zubari, veterinari, ginekolozi,profesori na medicinskom fakultetu)
Ostali su završili druge fakultete.
Samo dvoje nije završilo fakultete, ali su ostali časni i uspješni građani.

Halo Hrvatska! Govorim o 1966/67 godini!

Tko je glasao

Od 31 učenika 17 su postali

Od 31 učenika 17 su postali doktori (liječnici, zubari, veterinari, ginekolozi,profesori na medicinskom fakultetu)
Ostali su završili druge fakultete.
Samo dvoje nije završilo fakultete, ali su ostali časni i uspješni građani.

Kao demokratski izabrani predsjednik gimnazijskog razreda imam samo za nijansicu bolji rezultat - samo jedna nije završila dalje jer je kao neodoljiva rano rađala i bavila se djecom, ali se svi i dalje slažu "she is the best". O ostalim uspjesima nije za javnost, jer ima preuspješnih primjera.

Pouka - najvažnije je demokratski izabrati uspješnog predsjednika, onda i najslabija karika lako zasjeni svjetske face.

Tko je glasao

Ne želim polemizirati o

Ne želim polemizirati o ovim podacima. Uvjeren sam da su istiniti. I bilo bi impresivno, da nije onog vječnog ali....

Dnevnik govori o katastrofalnom neznanju visokoobrazovanih stručnjaka. Između vaših podataka i današnje situacije gotovo da nema razlike. Prije svega, tko je uništio sve živo u Hrvatskoj, ako ne struka, u posljednjih četrdesetak godina? Je li zdravstvo u kolapsu? Je li gospodarstvo bankrotiralo? Postoji li pravo i pravda? Kako to da je nekadašnje kvalitetno obrazovanje dalo uspješne ljude, a neuspješno društvo? Ja to ne vidim tako.

Nešto ovdje u osnovi ne valja. Po meni je to nekvalitetno obrazovanje. I onda i danas. Treba razlikovati studije koji zahtjevaju ozbiljno učenje i vježbanje, od onih koji se mogu kupiti. Međutim, više je nego očito da nam ni današnji nivo obrazovanja ne daje znanja i vještine potrebne za uspjeh u stvarnom životu.

Već prije 50 godina u svijetu se shvatilo da osim pripreme visoko obrazovanih stručnjaka za gospodarsku svrhu, obrazovanje ima dvije ravnopravne, ako ne i važnije svrhe: jedna je omogućiti ljudima da pametno upravljaju samima sobom, a druga je omogućiti im da istinski uživaju u životu. Bez ovih potonjih znanja i vještina, ni jedan čovjek ne može biti zadovoljan i sretan svojim životom. Jednostavno se ne može postići toliko potrebna ravnoteža. To je najvažniji razlog zbog kojega većina ljudi vlastiti život pretvore u posao i u biti nikada ne žive.

Smogi, na vašem mjestu bi bio prilično oprezan u ocjeni da su vaše kolege iz gimnazijskih dana danas uspješni i zadovoljni svojim životom. Jedno je uspjeh mjeren izvanjski, na temelju društvenih kriterija i poremećenih društvenih vrijednosti, a nešto sasvim drugo je njihov unutarnji osjećaj. U životu sam vrlo dobro upoznao oko tisuću ljudi i nisam imao sreće sresti nekoga tko bi bio zadovoljan postignutim. Što i nije čudo, jer prema mojim saznanjima, svega oko 6% svojeg potencijala ljudi uspijevaju naplatiti. Propada 16 puta više i tu nema mjesta zadovoljstvu. Osim toga, nije li čudno da većina ljudi u dugoročnim odnosima, kakvi su brak, roditeljstvo pa i posao, su izrazito neuspješni i nesretni?

Duboko sam uvjeren da nam je potrebna nova, dublja razina razmišljanja i pristupa djelotvornom ljudskom postojanju i postupanju, kako bismo riješili te duboke probleme. A to pojedinačnim naporima i bez kvalitetnog obrazovanja neće ići.

Tko je glasao

+ za komentar. Želio sam

+ za komentar. Želio sam reći da je u "moje doba" primarni cilj roditelja bio pružiti djetetu što veće obrazovanje. Čak i izvan redovnog obrazovanja roditelji su se trudili pružiti djetetu dodatna obrazovanja (jezici, glazbeni odgoj i sl). Usporedi godine koje spominjem i danas.

Tko je glasao

Razlika onih vremena i danas

Razlika onih vremena i danas nije u obrazovanju. Jako puno sam razmišljao o tom problemu, jer me mučilo zašto su nam svima sposobnosti i potencijali kroz obrazovanje umanjeni, umjesto da nam ih razvijaju.

Razlika je u dvije ključne stvari. Šezdesete godine su bile godine početka ubrzanog razvoja društva i u društvu je vladala jedna klima optimizma. S druge strane, većina ljudi je u to vrijeme bila još uvijek relativno siromašna i malih zahtjeva. Tako da je ukupna situacija bila više nego izrazito povoljna. To se odrazilo i na odnose u školi. Vladala je jedna atmosfera opuštenosti, povjerenja i poštivanja. Tada je obitelj još uvijek imala veliku ulogu u odgoju.

Danas je situacija potpuno drugačija. Najgore je to što je obitelj gotovo potpuno upropaštena. Nema više sigurnosti, frustracije su nevjerojatne i sve to utječe i na školu. Uvjeren sam da je to posljedica pogrešaka iz prošlosti, jer da su naše generacije iz šezdestih odgojene i obrazovane na kvalitetniji način, društvo danas ne bi bilo u ovoj situaciji.

Problem nam je postao alarmantan, iako društvo to ne želi priznati. Mladi su žrtve, a ne uzrok stanja. Neodgovorna i nesposobna politika sve više pribjegava drastičnom kažnjavanju nasilja i agresije, ne pitajući se tko je stvarno kriv. U Kaznenom zakonu stoji da nitko ne može biti kažnjen za djelo za koje nije kriv. Da li je krivnja mladih ljudi, pa ne samo njih, da ih se ne uči vrijednostima i karakteru, da li je njihova krivnja što ih se ne uči sigurno upravljati motornim vozilima, da li je njihova krivnja što nemaju nikakvu životnu perspektivu? Koliko u svemu tome obitelj danas objektivno može pomoći i umanjiti problem?

Škola bi tu mogla odigrati vrlo veliku pozitivnu ulogu, ali se baš u njoj osjeća nedostatak vrhunski obrazovanih pedagoga, psihologa i nastavnika. Mladi bi tamo trebali imati uzore i podršku i dok god toga ne bude, neće biti sreće.

Tko je glasao

E moj Smogi, Od drukčijeg

E moj Smogi,

Od drukčijeg drva su rezbareni bili ti učenici.

Tko je glasao

Ja nisam završila fakultet

Ja nisam završila fakultet ali sam se trudila puno učiti. Npr. prevodila sam jednom magistru jedan rad iz makroekonomije sa engleskog na hrvatski (100 strana teksta na Internetu ) za doktorat i mogu ti reći da tako naučiš i dosta o ekonomiji, a i engleski ti postane bolji. Možda je u tome problem što ne shvaćamo da u današnje vrijeme moraš konstantno učiti da bi bio u tijeku događaja, a ne na repu. Prevela sam za svoju dušu pjesmu od Aleksander koju je čitala na inauguraciji od Obame, ali je još nitko nije vidio. Baš mi je žao jer je meni jako lijepa iako nije savršeno prevedena, a baš je nekako i spojiva sa dijelom naslova Ima li nade za nas. Nadam se da ćete je bar ti i RosaParks pročitati.

Tko je glasao

Ddaga Marival, završeni

Ddaga Marival, završeni fakultet nije dokaz pameti, inteligencije a niti znanja-opće kulture. Navedene ( na brzinu nabrojene ) osobine, prvenstveno ovise o osobi-ličnosti, o čemu sam nešto malo napisala u komenteru dnevnika drlesara.
Nekada davno nije bilo uvjeta da "inteligentna sirotinja" upiše fajultet. Međutim, nekada su osobe sa završenom srednjom školom imale puno više znanja nego mnogi koji , danas, mašu fakultetskim diplomama.
Čini mi se , da je kod nas već dugo prisutan trend "hiperprodukcije odlikaša i tzv. fakultetlija", a da za to najčešće nema realnog pokrića.
Trend stalnog tj. cjeloživotnog obrazovanja je neminovnost, samo što to ,po meni nemora značiti i formalno pohađanje nekih seminara, tečajeva i sl. ( nemam ništa protiv toga) ,već pri tome mislim upravo na onakav način učenja i stjecanja znanja o kojemu Vi govorite.
Vi ste očito osoba koja ne ide kroz život "zatvorenih očiju", i učite iz svega što Vam dođe "pod ruku" ili "pred oči", u čemu prepoznajem i sebe, makar sam ja
imala "sreće" uz puno muke i truda( kao pripadnik one naprijed spomenute"sirotinje" završiti nešto više od srednje škole.
Što se tiče pjesme o kojoj govorite, nisam ju nažalost pročitala-nije mi trenutno dostupna, ali ću se svakako potruditi da ju pročitam , jer , ne samo da sam ljubiteljica poezije, već sam , u mladosti, pokušavala i sama nešto "staviti na papir".

Tko je glasao

Veseli me RoseParks ovaj

Veseli me RoseParks ovaj Vaš komentar kao i svaki do sada. Činjenica je da je formalno obrazovanje važno, ali opet samo ako se nadograđuje konstantnim učenjem. Ja sam u svojoj gimnaziji učila engleski, francuski,talijanski ali bi sve to do sada zaboravila da nisam čitajući i prevodeći tekstove sa tih jezika stalno obnavljala svoje znanje. Ja sam sa 45 godina upisala višu školu i nekoliko ispita druge godine nisam ni polagala samo zbog nedostatka financijskih sredstava. Na toj Višoj školi bila sam među najboljim studentima, a 5 iz engleskog sam dobila jedino ja iako je tamo bilo mnogo dvadesetogodišnjaka. Ponosim se onime što znam, ali sam isto tako svjesna da je još mnogo toga što moram naučiti. No ipak je najvažnije da čovjek radi dobro, a ne zlo. Ako ne možeš pomoći bar nemoj odmoći. Živimo na žalost u vremenu kad je ljudima teško drugome uputiti lijepu riječ i osmjeh. Vjerujem da će se to ipak promijeniti, jer ima više dobrih od zlih ljudi.

Tko je glasao

Mari, Činjenica je da je

Mari,

Činjenica je da je formalno obrazovanje važno, ali opet samo ako se nadograđuje konstantnim učenjem

I ja sam tog mišljenja, a znam iz iskustva da se isplati cjeli život učit. Bil sam i ja između 40 i 50 kad sam upisal višu školu u Njemačkoj.

Bilo je tečko četri godine dva put tjedno posle posla iči na četverosatno predavanje i subotom šest sati, no danas sam sretan zbog moje odluke, a bogme i ponosan.

Tko je glasao

A zakaj je magistru trebao

A zakaj je magistru trebao prevodilac sa engleskog na hrvatski rada od sto stranica iz makroekonomije? Kako je on uspio magistrirati ekonomiju bez znanja engleskog?

Tko je glasao

Možda čovjek govori

Možda čovjek govori njemački, francuski i španjolski?

Tko je glasao

Govorio je i engleski i

Govorio je i engleski i njemački: Stvar je u tome da je u pripremi doktorata imao mnogo posla, i zaista je pravi znalac jedino što se ne voli eksponirati. Ja i on smo jednostavno surađivali na obostrano zadovoljstvo. I ja bi svoj engleski odavno zaboravila da stalno na njemu nešto ne čitam i gledam filmove. S talijanskim je lako jer ga u Istri gotovo svi govorimo.

Tko je glasao

On je bio stvarno super.

On je bio stvarno super. Predavao mi je na menadžmentu ( privatna Viša škola ). Kako dobro govorim engleski, meni je bilo jednostavno prevesti, a za ocjenu 5 iz makroekonomije i statistike mogla sam znati puno manje od ostalih, ali sam se ipak potrudila da je zaslužim. Taj je stvarno bio samozatajan i pun znanja.

Tko je glasao

Pošalji i meni:

Pošalji i meni: skviki@gmx.net

Tko je glasao

Pošalji "copy-paste" na

Pošalji "copy-paste" na e-mail: smogovac@hotmail.com

Tko je glasao

Poslano. Sada radim na

Poslano. Sada radim na poboljšanju. Nadam se da ti je stiglo.

Tko je glasao

Molim ,poslati i meni. ALi,

Molim ,poslati i meni. ALi, zašto ne obznaniti svima?
I...DA, ima još nade za nas!

Tko je glasao

@RoseParks upravo sam na taj

@RoseParks
upravo sam na taj dnevnik premjestila prijevod na kraj dnevnika, ali nikako da ga doradim kako treba. Naravno da ima nade.

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Novi dnevnici

  1. Rast 2015. = nastavak propadanja države od rodjen komentara 7
  2. Sirotinjo i Bogu si teška od boltek komentara 15
  3. stranački birači biraju predsjednika RH od aluzija komentara 0
  4. Rad lokalne samouprave od bosancero komentara 3
  5. Nekoliko 'pravih' pitanja predsjedničkim kandidatima, ali ne u stilu a'la ramljak od StarPil komentara 22
  6. Znanost: Ratnik i ubijanje – killology od bube komentara 36
  7. 1% od magarac komentara 27
  8. državni proračunci u krizi gospodarenja čovjekom i prirodom od aluzija komentara 0
  9. Ispovijed «neoliberalističkog» savjetnika na samrti* od rodjen komentara 3
  10. Ne poštivanje sudske presude pod pokroviteljstvom inspekcije od Mucke komentara 12
  11. Kako ih nije sram? od Weteran komentara 26
  12. Dr. sc. Franjo Tuđman / Veličanstven čovjek u strašnom vremenu od Laganini komentara 206
  13. SONJA SAMOKOVLIJA, i tamo gdje nema ljudi ostaje čovjek od Ljubo Ruben Weiss komentara 2
  14. Predizborna glupiranja kandidata od Weteran komentara 35
  15. Ugroženi Sr... Crnac usred gomile Rakarovih krvožednih Ku Klux Klanovaca od MKn komentara 65
  16. Deset smiješnih pitanja predsjedničkom kandidatu gđi Kolindi Grabar Kitarović od Laganini komentara 116
  17. čovjek je NJIMA višak ili otpad ili smeće od aluzija komentara 0
  18. Merkel i dvostruki standardi. od mario121 komentara 3
  19. Užasni EFZG i studentice od rodjen komentara 2
  20. "Križari" na ulicama Zagreba od Feniks komentara 184
  21. Ustavni sud RH se protuzakonito bavi brojanjem birača metodom: u RH važi- kako traže Baukove laži od ppetra komentara 37
  22. Chemtrailsi naši svagdašnji – i hrvatska mutavost od sjenka komentara 65
  23. Mogu li i koliko sudci štetiti pravosuđu i državi? od rodjen komentara 4
  24. Od sofisticirane diplomatkinje do političarke balkanskoga tipa, i natrag od sm komentara 64
  25. Sučeljavanje prvo & Pr(lj)avi put od Laganini komentara 52

Preporučeni dnevnici

Tko je online

  • 2573
  • bube
  • Mirtaflora

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 3
  • Gostiju: 22

Novi korisnici

  • ljubbica
  • mario121
  • Gigaset
  • punktuar
  • Zlatno doba kap...