Unatoč slabom interesu za temu, nastavljam svoju "misiju" upoznavanja sa programom stranki koje postoje kao "alternativa" najvećim strankama pa se nekako provlače ispod radara i kada se raspravlja o izbornim programima.
Današnje Đapićevo baljezganje (HDZ=SDP pa glasajte za HSP; kao da su svi zaboravili da je HSP=HDZ oštrih rubova pa iz toga proizlazi: SDP=HDZ=HSP, koliko god bi se od toga Đapiću diglo ovo malo kose što ima na glavi) podsjetilo me da dugujem komentar ostatka programa.
1. Zdravstvo
HSP želi razdvojiti ministarstvo zdravstva od socijalne skrbi. Kao da će to nešto promijeniti. Želi li presložiti već postojeća ministarstva ili stvoriti jedno novo ostaje nejasno. Ozbiljna reforma zdravstva ne nalazi se niti u naznakama. Kao i sa ostalim HSP očito ne zna niti što bi sa zdravstvom. Centralna točka mu je razdvajanje ministarstva i stvaranje posebnog sustava namijenjenog braniteljima i aktivnim vojnim djelatnicima. Svaki Hrvat koji ima zdravstvenih problema ima problema i sa našim zdravstvenim sustavom, ali primarno je osnovati posebne bolnice za sadašnje i bivše vojnike. Stvarni problem je da treba podići razinu usluge u zdravstvu općenito, a ne samo jednoj društvenoj skupini. Ili HSP misli da će liste čekanja od 6 mjeseci za dijagnostičke aparate dok u nekome tumor raste ili činjenica da majke rađaju djecu u bolnicama bez grijanja postati nešto manje važni problemi ako branitelj dobije posebnu zgradu u koju će ići na fizikalnu terapiju?
Ipak, ima HSP još nešto konkretno; želi povećati broj medicinskog, a smanjiti broj nemedicinskog osoblja. Nažalost nisam uspjela pronaći neke konkretne podatke, ali moj dojam je da zdravstvo nema problem prevelikog broja nemedicinskog osoblja. Odakle i na koje načine bi podigao broj medicinskog osoblja neodgovoreno je pitanje. Valjda HSP misli da uopće nije problem naći par stotina više liječnika koji bi radili za manje od prosječne plaće.
2. Poljoprivreda
Opet jedno veliko ništa. Donošenje ovakvih i onakvih propisa i zakona, informiranje ovih i onih, bez nekoh jasno vidljivog plana u kojem bi smjeru HSP gurao poljoprivredu (čak ni na papiru, a kamoli u RL).
3. Gospodarstvo
"Gospodarski program HSP-a fokusira se zato na Stratešku mikroekonomsku reformu.
Stratešku zato što država u tome treba doprinijeti u stimulativnom i alokacijskom aspektu tj. treba konacno donijeti konsenzus i odrediti jasnu strategiju razvoja hrvatskog gospodarstva (dali ce to biti turizam i koje vrste, poljoprivreda i to kakvog tipa, industrija i to kakva, izvoz i to cega?...).
Mikroekonomsku zato što su zahvati i reforme u mikroekonomskom segmentu nužni pokretac rasta i razvoja gospodarskih subjekata a što generira i porast makroekonomskih pokazatelja."
Lijepo, ali možemo prigovoriti na najmanje dva načina. Kao prvo, iste kritike (točnije bi bilo reći optužbe) koje se stalno odašilju na račun SDP-ova programa da želi vratiti Hrvatsku u socijalističku plansku ekonomiju stoje i za HSP. Uostalom, ovdje, kako vidimo, HSP niti ne nudi rješenja, nego nudi pitanja (i to krajnje površna). Kao drugo, HSP ne navodi ni mjere kojima planira postići ciljeve (koje bi valjda nekako uspio odrediti) niti u kojem smjeru uopće želi voditi hrvatsko gospodarstvo.
"Pokrenuti projekte "Poduzetna Hrvatska" i "Poduzetnicka ofenziva.". Vidimo, HSP već ima i imena za svoje projekte. Možda i ne zna baš točno kamo s njima smjera niti na koji će ih način realizirati, ali barem zna kako se zovu. HSP zna.
"Kako je teško za ocekivati znacajan i nagli porast izvoza proizvoda i usluga a rezultati aktivnosti poticanja pokazali su se neucinkoviti, umjesto "donkihotovske" bitke za povecanje izvoza preusmjeriti se na uravnoteženje vanjskotrgovinske bilance kroz smanjenje uvoza putem supstitucije uvoznih proizvoda domacima.". Jednu konkretnu stvar ovdje vidimo. HSP bi dakle ograničio uvoz (recimo da je to tako lako u današnjim uvjetima (Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju!!) kako to HSP misli; recimo, tako da možemo razmišljati o toj situaciji). Što je prije - kokoš ili jaje? Prvo ćemo ograničiti uvoz pa ćemo onda smišljati svoje proizvode kojima ćemo supstituirati uvezene ili ćemo ipak prvo svoje proizvode nametnuti svom tržištu kako bismo smanjili kupovinu i time i uvoz stranih proizvoda? Nadam se da je ovo drugo. Samo, kako natjerati hrvatskog poljoprivrednika da sadi manje pšenice, jabuka i kukuruza, a više rajčica, jagoda i naranči? Ima li HSP rješenje? Ako ga i ima, u ovom ga programu nisam vidjela. Samo se nadam da će natjerati Kraš da proizvede Milku s keksom prije nego ju prestanemo uvoziti. Inače će bit svega. Nova Riva ;).
"Smanjenje poreznih i nefiskalnih opterecenja hrvatskih poduzetnika radi porasta konkurentnosti njihovih proizvoda i usluga u tržišnoj utakmici sa stranom konkurencijom." Odlično, ali kroz koje točno mehanizme i na koje će se druge načine pokrpati rupa koja će time nastati u proračunu??
"Promjene u sustavu poreza na dohodak, PDV i poreza na dobit s ciljem postizanja ravnomjernije i pravednije raspodjele poreznog tereta". Kakve točno promjene? Ono što jedan smatra pravednim netko drugi smatrat će krajnje nepravednim. Skriva li HSP svoj plan s porezima od javnosti kroz ovakve općenite postavke koje nam ništa ne govore ili HSP jednostavno nema plan?
"Suzbijanje sive ekonomije i rada na crno kao velikog potencijala za punjenje proracuna" - to mi je životna želja i vidim da HSP to želi ostvariti. Ali, ne žele li sve stranke? Ne bi li HSP u svom izbornom programu trebao napisati kako će do toga doći?
"posebno voditi brigu o poduzetništvu žena, maksimalno uvažavajuci njihovu ulogu u obitelji" - Što se ovime zapravo želi reći ostalo je beyond my comprehension. Želi li HSP potaknuti zapošljavanje žena, želi li im dati mogućnost da ostanu doma i primaju naknade, želi li im dati drugačije uvjete rada (npr propisati drugačiju satnicu, možda drugačije plaće, drugačije pauze) nego muškarcima? Ni pored najbolje volje ne mogu dokučiti što bi konkretno HSP želio učiniti.
"Uz obavezno srednjoškolsko nužno je i znacajno povecanje visokoobrazovanih ljudi (min 25-30% u sljedecih 10 godina)" E, ovdje već dobivamo čak dva podatka. Kao prvo, HSP barata čak i s nekim konkretnim očekivanjem kojeg ne mogu komentirati jer mi nije baš jasno na što se odnosi postotak. Postotak je uvijek postotak od nečega i tako treba i oblikovati podatak. Ovako ostaje nejasno želi li HSP podići ukupni broj visokoobrazovanih sa 7% na 25-30% ili želi za 25-30% podići broj onih koji u godini dođu do diplome... Na kraju krajeva, to je ionako spekulativna brojka, a ono što je važno ostalo je neizrečeno - kako poveati broj visokoobrazovanih (jeftinije školarine, stipendije, smanjenje kriterija, nešto četvrto?). I drugi podatak je da HSP kao i HDZ želi uvesti obveznu srednju školu.
Kada smo već kod toga, u tome je sažeta cjelokupna HSP-ova obrazovna politika. Obvezna srednja škola, podići broj visokoobrazovanih, poticati cjeloživotno obrazovanje. Za moj ukus nedovoljno.
4. Pravosuđe
U tom području HSP ima neke konkretne ideje.
Što se tiče nagomilanih zaostataka, želi to riješiti time da se sucima odrede obvezujući rokovi za rješavanje tih sporova, da predsjedniku suda suci podnose izvješća o broju rješenih sporova, uvođenje smjenskog rada itd. Pitanje je koliko je sve to održivo. Sudac ne može riještiti neki spor u određenom roku (čak i ako je pri određivanju roka uzeto u obzir o kakvom se sporu radi itd) jer ne ovisi samo o njemu kada će spor biti rješen. Uvođenje smjenskog rada nisam sigurna da bi donijelo ikakav napredak. Ako sudac odradi svoju satnicu koja je zakonom propisana (što vjerujem da je tako), neće se ništa promijeniti ako se radi u smjenama.
HSP osim toga želi prekršajne sudove prebaciti u upravni sektor (što nije nova ideja). Ne podržavam takvo rješenje jer je nedopustivo da netko bude osuđen na zatvorsku kaznu (koja kod prekršaja postoji, i to iznimno i do 60 dana) na temelju odluke upravnog tijela. Mislim da je upitna čak i ustavnost takvog rješenja.
HSP se naravno želi i obračunati sa onima koji su se okoristili pretvorbom i privatizacijom: "oglasiti u odgovarajucem postupku ništavnom svaku pretvorbu i privatizaciju za koju je u reviziji utvrdeno eklatantno i grubo kršenje propisa-oduzeti nezakonito steceno vlasništvo,
u ostalim slucajevima kršenja propisa, provesti postupak ovjere vlasništva,po nacelu koliko si platio-u tome dijelu si vlasnik.
osnovati Agenciju za oduzimanje otete imovine.". I opet protuustavno. Za takvo nešto potrebno je malo profinjenije rješenje. Ne može se nekome nakon 15 godina oduzeti vlasništvo koje je po Ustavu nepovredivo. Osim toga, HSP je ovdje promašio problematiku, a to je da pri pretvorbi i privatizaciji nisu uopće kršeni propisi, a osobito nisu "grubo i eklatantno" kršeni propisi jednostavno zato što u to vrijeme ti propisi nisu niti postojali. Već po samoj HSP-ovoj postavci čitava njihova stvar pala bi u vodu. (Da ni ne ulazim u pitanje te Agencije za OTETU imovinu....)
Usto, HSP bi se naravno borio i protiv korupcije, samo što ne navodi kako to točno i želi "ustrojiti javne službe u funkciji gradana,dobro placene i efikasne". E time je stvarno otkrio toplu vodu.
Ovime je završena priča o HSP-ovom izbornom programu. Mislim da ga HSP u ovoj kampanji niti neće previše reklamirati ni predstavljati (kako je to npr SDP učinio). HSP je stranka koja postoji kao alternativa SDP-u i HDZ-u, ali realno gledano nije nikakva alternativa jer iza nje ništa ne stoji. Jasnoća i principijelnost samo su tu ovako prigodničarski, kao reakcija na nečiju izjavu ili program. Zaključak koji se nameće je da HSP nema što za ponuditi biračima, osim jedne dodatne opcije koju mogu zaokružiti dok su razočarani hrvatskom političkom scenom. HSP je kroz proteklih 15 godina postao mnogo uljuđenija stranka, ali je i dalje ostao isprazan i reakcionistički. Ovi postoci glasova koje po anketama dobiva su više nego što zaslužuje, a dobiva ih temeljem napada na oponente, a ne zbog onoga što sam ima za ponuditi.
Komentari
Samo po pitanju
Samo po pitanju ministarstava
U pravu su i HSP i SDP koji tvrde da treba pod hitno razdvojiti ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi. Svrstavanje ova dva područja u isti koš je relikt iz 19 stoljeća neprimjeren suvremenoj državi. (O tome vidi tekstove lijevo orijentiranih profesora s studija socijalnog prava, Puljiz i drugi, Sustavi socijalne politike i sl.), a takvo zajedništvo nije ni na tragu suvremene podjele upravnih sistema. Ni po jednom pristupu (način rada, vrsta postupaka koji se provode, kadrovska pitanja..) ova dva područja ne mogu biti zajedno. Ukoliko postoji "Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi" može jednako opravdano postojati jedinstveno "Ministarstvo zdravstva i poljoprivrede", "Ministarstvo turizma i socijalne skrbi" ili "Ministarstvo graditeljstva, podzemnih voda i velikih obećanja"....
HSP je i prije uvijek bio za
HSP je i prije uvijek bio za promjene ali površne, kozmetičke, a ne stvarne.
Što se tiče viška
Što se tiče viška nezdravstvenog osoblja u zdravstvu, taj problem postoji, naravno. Naime, višak osoblja koje nije izravno uključeno u izravan rad na onom čime se neka ustanova bavi postoji u svim sektorima, pa postoji i u zdravstvu. Naravno, tamo gdje se nešto plaća iz sredstava poreznih obveznika to je pravilo. O čemu se tu radi. Uvijek se sjetim bivšeg sustava i onih firmi u kojima sam radio ili s njima dolazio u dodir (a tad je sustav bio posložen tako da se moglo neproduktivno poslovati jer su se domaće firme štitile raznim napuhanim porezima i carinama na uvozne proizvode), udjel, nazovimo to tako, proizvodnog dijela poduzeća bio je od četvrtine do trećine ukupnog broja zaposlenih. U nekim je firmama taj odnos bio i puno nepovoljniji za proizvodni dio osoblja. Zašto je do toga dolazilo? Zato jer je, kad se htjelo nekog svog zaposliti, bilo najlakše dati mu mjesto za nekim stolom s olovkom u ruci, a i rad u uredu je bio "in", a u pogonu baš i ne. Tako smo u servisu medicinskih uređaja u kojem sam nekoliko godina radio imali petnaest servisera i pet "papirologa" od kojih i dva šefa, a to je još jako povoljan odnos. U drugoj firmi je od 1500 ljudi 350 ljudi radilo u proizvodnji, a i među tima koji su radili u proizvodnij bio je dio poslovođa, grupovođa, šefova i sličnih, iako prevelika kontrola nije bila potrebna jer je radnike na rad ionako tjerala norma. A bio je tu i paradoks računovodstva. Pored velikog sustava za autmatsku obradu podataka, postojala je gomila poentera (ljudi koji su obilazili pogone i prepisivali radne sate s radnih naloga da bi se oni kasnije proknjižili), knjigovođa s pripadajućim šefovima koji su knjigovodstvo vodili ručno, usporedo s onim računalnim vođenjem knjigovodstva.
Naravno, privatizacijom su novi vlasnici pokušavali (a u većini slučajeva i uspjeli) smanjiti taj nepovoljni odnos, a privatni poduzetnici koji su sami stvarali svoje tvrtke taj problem nisu ni imali jer su težili profitabilnom poslovanju uz neke normalne, manje troškove poslovanja, a bez nepotrebnog balasta.
Naravno, sustavi poput državne uprave, vojske, policije, ZET-a, Hrvatskih željeznica, gradske uprave, Zdravstvenog, Mirovinskog i sličnih ustanova nisu se suočilli s problemima takve prirode pa nisu niti morali ništa mijenjati, čak su mogli (a neki od njih to i jesu učinili) još više pokvariti taj odnos na štetu "proizvodnog" kadra.
Uz novu računalnu tehnologiju se udjel administrativnog osoblja može višestruko smanjiti, a time i nepotrebni režijski troškovi, ali gdje bi onda neki zapošljavali svoje prijatelje i rodbinu, a jednim se dijelom tu radi i o nesposobnosti i nemaru onih koji bi o tome morali voditi računa.
nije da branim prevelik broj
nije da branim prevelik broj zaposlenih u nekim segmentima, ali moram obraniti računovodstvo. radila sam u dva privatna računovodstvena servisa i moram istaknuti da sve što si ti naveo znam iz iskustva tamo, a vjeruj mi, oni jako dobro razmišljaju na što će trošiti vrijeme. to su krivi naši propisi koji traže da se sve radi ne dvostruko nego trostruko, tako nešto što piše rukom mora pisati i na papiru, a onda se na to još i unositi u kompjutor. to nije izmišljotina tih koji rade u javnim službama, tako je i kod privatnika.
sjećam se jedne davne lekcije iz sociologije koja kaže da se birkoratski sloj bori protiv napretka informatizacijom time da si udvostručava posao. naša regulativa tome pripomaže.
Da, nisam znao da zakon
Da, nisam znao da zakon traži "dvostruko" knjigovodstvo, ali ipak je za posao koji su ti administrativci, barem u firmi u kojoj sam radio do 1991. obavljali, tamo bilo puno previše ljudi, pa čak i za takvo vođenje knjigovodstva. Tamo, doduše, nisu mogli tijekom radnog vremena obavljati privatne poslove zato jer je ta firma bila izvan grada, ali u mojoj prvoj firmi su to redovito radili (u našem računovodstvu i ostatku administracije u koje ne računam komercijalu jer su oni imali specifičan način rada, pa su i mjerila drukčija).
No, definitivno zakonsku regulativu moramo mijenjati kad je tako naopaka, pa zaboga, ako se nešto obradi u kompjuteru (alergičan sam na službeno prihvaćenu inačicu kompjutor zato jer je to engleska riječ s latinskim korjenom koju smo mi kao takvu prihvatili i tamo završava na -er, a kad bi to bila latinska riječ koja bi se u originalu pisala computor, ona bi se čitala komputor, jer se u latinskom u ne čita kao ju, naravno, primjedbu upućujem jezičarima, nemoj to shvatiti kao napad na tebe i tvoje poštivanje propisanih pravopisnih pravila s kojima se ja ne slažem), onda se to jednostavno isprinta i ima se kopija na papiru, pa je šteta što naši zakonodavci to ne znaju.
haha, zanimljivo da se na to
haha, zanimljivo da se na to osvrćeš jer je u prvoj verziji i pisalo "kompjuter" kako inače govorim i pišem, ali sam se vratila i popravila to na ono što je prihvaćeno kao ispravno (iako da se mene pita ne bi tako bilo).
Mene je jedino bilo strah da
Mene je jedino bilo strah da ti to ne shvatiš kao napad na sebe, ali to je samo jedan od primjera na kojima se vidi nedosljedno ponašanje (i sumnjiva logika) naših jezičara. Slične su stvari i s riječima sport i šport s jedne strane i student i študent s druge strane, a bilo bi još puno toga:).
a to samo govori o tome da
a to samo govori o tome da se naprednijim pristupom problemu mogu napraviti čuda
a da bi to uspjeli moramo imati ljude koji znaju što je uopće moguće učiniti i potom to znaju implementirati; dakle trebaju ti ljudi koji imaju jedinstvenu sposobnost da znaju posao koji se radi (s jedne strane) ali i tehničke mogućnosti (s druge strane)
trebaju nam ljudi kakvi iz škola ne izlaze
u mirovinskom imaš
u mirovinskom imaš fantastičnih 7500 zaposlenih, to je po zaposlenom bolji omjer nego liječnika opće prakse - ja poznam svojeg liječnika ali ne poznajem svojeg "mirovinca", a ti?
Budite sretni - jer bit će
Budite sretni - jer bit će na dopustu, pa na sastanku, pa na bolovanju, pa na kavi, pa na pauzi i onda sve ispočetka.
Kad se govori o zaštiti
Kad se govori o zaštiti naše proizvodnje zabranom uvoza, a to sam dodirnuo i u gornjem komentaru, to su radili i u komunizmu, a rezultata je bilo nekoliko:
Prvi je bio taj da se moglo neekonomično poslovati jer bez prave konkurencije nije se moralo voditi računa o cijeni proizvoda, pa je sve u bivšoj državi bilo puno skuplje nego li na "trulom zapadu", pa se redovito išlo u shopping u susjedne države (naravno, onaj tko si je to mogao priuštiti).
Drugi je, u biti već uključen u prethodni: nije bilo konkurencije pa su se cijene i neopravdano dizale po volji proizvođača, što bi se i kod nas dogodilo, a najbolji je dokaz to koliko su pale cijene otvaranjem tržišta u Hrvatskoj.
Što se tu može učiniti?
Naravno, neka zaštita carinama i porezima mora postojati, ali ne pretjerana, tako da konkurencija obeshrabri neopravdano dizanje cijena do neba, ali treba nešto dodatno učiniti da bi se našim proizvođačima omogućilo da im proizvodnja bude što ekonomičnija.
Treba osnovati stručne službe koje bi analizirale probleme određenih vrsta proizvodnje. Na primjer, ulazne troškove koji bi se usporedili s ulaznim troškovima razvijenijih zemalja i otkrile razlike i zbog čega do tih razlika dolazi kako bi se mogle otkloniti i ulazni se troškovi mogli smanjiti. Analizirati način rada i kako ga se može unaprijediti. A isto tako razmotriti i organizaciju proizvodnje i promijeniti sve loše stavke kako bi se poslovanje racionaliziralo.
Ovakvi postovi su SUHO ZLATO
Ovakvi postovi su SUHO ZLATO na ovom portalu i zato se nadam da te "slab interes za tem" neće pokolebati u daljnjem radu ;-)))
Kratko, koncizno i jasno. Griotta - ocjena 5, HSP - ocjena 0 :-)))
thanks, usput, nezdrastveno
thanks,
usput, nezdrastveno osoblje je nabujalo ovih godina baš kao i u svim ostalim segmentima državne uprave
A SDP će svojim socijalnim
A SDP će svojim socijalnim reformama napraviti što?
Nasilnim otkazima smanjiti broj administracije koje ćemo kasnije plaćati po sudskim presudama za neopravdane otkaze
Pa neka onda SDP kaže javno - mi smo za SMANJENJE državne uprave i otpustiti ćemo 50.000 slubženika.
youtube.com/bijesdrugi
Preporučam i
youtube.com/maxprvi
Lion Queen blog
znam da je nekima teško
znam da je nekima teško razumjeti taj koncept, ali ovdje mi je cilj bio analizirati što oni žele, a ne ih komparirati s programima drugih stranki.