Tagovi

Hrvatsko središte Donji grad u Zagrebu

Ušli smo u 21. stoljeće, uveli demokraciju i internet, dograđujemo gradove, hvatamo korak s razvijenim svijetom. Donji grad je središnji dio Zagreba, čije glavne granice idu od Ilice sjeverno do željezničke pruge južno a sporedne na zapadu i istoku su sporne. Blokovskog je urbanizma. Vidljiva pročelja (fasade) zatvaraju ogromna zapuštena i oronula dvorišta, u kojima su i dječji vrtići i parkovi takvi. Predsjednica Vijeća Gradske četvrti Donji grad smatra da bi nekom uredbom trebalo urediti da stanari uređuju svoj dvorišta ili da brigu prepuste Gradu uz pravo korištenja istih, rješiti pitanja vlasništva kako bi se znalo koji dio dvorišta pripada kome, uspostaviti bolju kontrolu brojnih ulaza kroz koja narkomani i beskućnici lako pobjegnu, poboljšati prolaze koji povezuju ulice, srediti pitanje nesteriliziranih i necjepljenih mačaka koje stanari vole i hrane a neki mrze.

U hrvatskoj javnosti je podosta predodžbi o prevelikom jazu između metropole i ostalog, u čemu je bitni dio sustavno kreiran. Produkcija i reprodukcija sustavno kreiranih slika do mitova je enormna. Najuticajniji hrvatski intelektualac Krleža je producirao shvaćanje da je pruga na jugu kraj civilizacije, da se pogledom iz hotela Esplanade i kroz prolaz Miramarska to drugo i granica dobro vide te razna neshvaćanja. Za novije potrebe je, po sličnoj matrici, konstruiran novovalni mit sa Zvečkom, Poletom i radijom 101 u nastavku. Šta je učinilo i čini vrijeme u vezi predodžbi. Novo vrijeme je došlo a staro nije reklo svoje, pa su u sukobu. Staro nije staro i prošlost, to je sadašnjost i sve življa budućnost. Novo nije novo nego pretežno prošlost, ono otprilike prije 100 godina. Unutar takve zbrke se ne kreću samo brojne omiljene i omrznute mačke i egzotične face. Unutar toga se nastavlja elitno poslovanje i ordinira raznovrsna hrvatska elita, unutar koje svaki dio nosi ogromna proturječja i sukobe sam sa sobom a gdje ne bi sa svim, bar htio bi biti j i pošten, pa su stanje i perspektive dvorišta tek kap u moru posljedica takvih proturječja i sukoba. Puno značajnih i uspješnih glava, i antikrležijanaca, koji nisu i jesu uspjeli završiti fakultet, vođeni genius loci, žive i šeću tim područjem te kreiraju hrvatsku praksu. Još je veća sloga u pokazivanju Donjeg grada strancima kao hrvatskog ekstrakta i eliksira. Koliko je tu autogolova postignuto, koliko uzaludnih napora, koliko žrtvi bez veze.

Donji grad je tvorevina duge monarhije u njenoj najjačoj fazi, demonstracija napretka i sile pred samu propast. Kao takav je od početka proturječan i poprište sukoba započetih bitno prije, odgovarajuće monarhiji. Prevarantska je parada dobre osnove i djelova, bahat i diskretan, glumi Beč a zna da mu to smeta, isključiv prema drugom ali ponekad milosrdan i vrijedan u službi za drugo. Kroz razne druge, sve kraće i kraće monarhije, Donji grad je sve više i više privlačan, eksponiran i dominantan, sve više se upliće u sve drugo, sve je značajniji, jer se te monarhije forsaju a ne mogu dosegnuti staru, jer su pobunjenici, došli prije svih, nakon dugih bitki i žrtava sve uporniji. Bilo kakav fizički bio ili će biti (dvorišta, sa lebdećim vrtovima i podzemnim garažama, kao kostur i ruševine, kao neostilske replike austrougraskog kiča a i sa cjenjenijim djelovima), kontinuirano je bio i biti će proturječan i u ratnom stanju, pa živi iz pobjede u pobjedu, ka cilju koji je trebao i mogao biti ispočetka. Taj cilj su obične stvari a ne mitovi, niti oblici urbanizma i rješenja zgrada kao jedan od brojnih izraza. To je posebna tema, ali je dobro samo napomenuti da se ne radi o problemu vrijednosti kako to najrenomiraniji autori pišu u gimnazijskim udžbenicima i najznačajnijim djelima, pogotovu ne selo-grad i provincija-metropole, jer su baš najbolje djelove rješili seljaci iz zadnjih hrvatskih i inozemnih sela i provincija (Viktor Kovačić, Meštrović, Kovačević ...), od kojih je dio baš zato bio doslovno likvidiran i jer je i zaštitarska i modernističko-razvojna elita pretežno porjeklom iz zadnjeg smeća. Za shvaćanje teme je bitno što je Hrvatska, uz iskusnu Italiju, zemlja u kojoj strip Alan Ford ima najbolju prođu, zato što pročelja općenito zatvaraju pogled na puno toga a taj strip pokazuje šta je iza pročelja.

Bilo kako bilo, Donji grad će pobjediti sam sebe, nakon što je doslovno likvidirao mnoge najbolje u sebi i nakon što pobjedi razni preforsani ološ. Ta pobjeda će biti kao uskrsnuće nečeg čega nije bilo, konačni pad stare monarhije i svih surogata iza nje, što nema veze sa Isusom. Sama stvar ukazuje da je osnovni dio pobjede već obavljen na najsigurniji način, da proturječja i sukobi sami sa sobom gube bitke, da revolucije teku jedući svoju djecu, da se strast za žrtvama urušava, da je toga sve manje a sve više je onog čega nije bilo ili je bilo premalo (pažnje, prisebnosti, pameti, hrabrosti, slobode itd.).

Donji grad je značajno hrvatsko središte zbog sustavne prakse mrcvarenja raznog pomoću njega i nad njim, silovanja milosti bez zaštite, te još više zbog neuvažavanja različitosti od strane dugog jednoumnog monarhističkog saveza. To je dugi strah od logike, Dogvill i Alan Ford zajedno a za pobjedu je dovoljno samo jedno.

Da li će na kraju mafijaši morati izvršiti pokolj po volji milosrđa ili će presuditi broj jedan? Naravno broj jedan, kap koja preliva čaše, pa se skreće pažnja na nizove bitki i pobjeda. U zvučnoj će pozadini proleterijat zastupati Bryan Ferry As Time Goes By iz 1999.g., ostalo snimke live izvedbi raznih godišta Norah Jones i prijatelji a krajputaše Marko Brecelj Novo novo novo vrijeme.
Piće se neće posluživati, dosta je toga i scena teče.

Komentari

No, dobro, dignut je tekst

No, dobro, dignut je tekst kojega je (dodushe i objektivno) vrijedilo podignuti i revitalizirati, to tim više što ga osobno prvi puta čitam.
U tom smislu stvarno, stvarno odlična crtica o zagrebačkom Donjem gradu, vrhunski uradak!
No, kadabi jabijo "zločest", a ja nisam "zločest", tada mi se liči da se, jelte, ovo predočeno ne bu puno njima svidilo.
Naime, iz Zagreba najbolji autor eseja, pronicljiv analizator, naglašeno upućena i stručna osoba goleme erudicije, znanja i spoznaja - posebice "divizijskih" u dijalektici marksističkog posljeratnog razvitka (Prva i ova Druga revolucija). I onda iz Zagreba neki "tip" koji mrtvo hladno lupa da je njegova političkla doktrina i njegov izborni program (u autorskom smislu) superioran, najbolji, i naj-naj-naj u Hrvatskoj. I još kaže da je to Zagrebački treći put, i da misli - ma šta, ovaj što misli - proglasava da je to i Hrvtski treći put (hm).
Stvarno, s tim raznoraznim tipovima iz Zagreba nikad mira, a taman izgledalo da je sve O.K. - i kakva sad to metropola do zeljeznicke pruge kad se dobro zna - tebi Zagreb - meni Hrvatska, fifti-fifti. Ovo je opšta zbunipivnica ...
Molim lepo - hvala lepo !
(Priznajem da mi na pollitika.com malo nedostaje onaj Edi. To bi onda stvarno bilo definitivno hrvatski vrh.)

Tko je glasao

Od kud dolazi reč "šta"??

Od kud dolazi reč "šta"??

Tko je glasao

Nisam profesionalni

Nisam profesionalni stručnjak ali praktično znam približno gdje ide "šta" a gdje "što".

Imamo bogat i praktični jezik pa je radi funkcionalnijeg i praktičnijeg izražavanja korisno koristiti razlike.

Npr. "onaj čovjek što je vikao ...", "sve što ti život pruža ..." "Korisno je sve što rješava i donosi bilo kakva bolja stanja a štetno je sve što tza uložene novce i živce samo dalje davi ..." - u čemu se "što" ne odnosi na predmet ili stvar pažnje ...

A npr. "Šta se radi i šta je napravljeno s milijardama?", "šta si u životu napravio korisno i šta znaš i možeš napraviti?" - nedvojbeno stavlja težište na predmet ili stvar pažnje, na "šta".

U sustavu i praksi kulturno-revolucionarnog samo upravljanja na zajednički / tuđi račun zadnjih desetljeća se prakticira da nije važno "šta" nego je važno samo upravno "što" više zgrabiti, zaraditi i okrenuti, a i u tome opet nije važno "šta" nego sve "što" forsa preobražaj smeća u smećem i dopingom nakrcano smeće.

Zato je "šta" jako važan, a i "pošto", "zašto", " sve šta ..." ... Ne samo važno nego izgleda postaje puno važnije nego što je to moralo biti.

Tko je glasao

Čovječe, ovo je dobar

Čovječe, ovo je dobar tekst!

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Novi dnevnici

  1. Rafinerije u Europi propadaju zbog pada potražnje od Zoran Oštrić komentara 0
  2. Dejan Jović je jugosloven, ali Ivo Josipović je licemjer od StarPil komentara 3
  3. MOLovanje I od Feniks komentara 2
  4. PLJAČKA i PLJAČKAŠI u HZZO-u od boltek komentara 1
  5. Kulturan, civiliziran čovjek vs Idiot od Buddha komentara 26
  6. Beskrajan dan ili Jazavci u zemlji čudesa od Buddha komentara 4
  7. 14 mjeseci prije izbora: čini se da će 'lijevi' ostati na vlasti i nakon 2015. godine od StarPil komentara 9
  8. I S I S = Israeli secret intelligence service od sjenka komentara 22
  9. diktatura profitiranja od aluzija komentara 0
  10. Slatke brige domaćih ljevičara od Tko je John Galt komentara 29
  11. Ključ života ili odmak od politike od grdilin komentara 32
  12. Obnovljivi izvori energije: Budućnost je sada! od Zoran Oštrić komentara 1
  13. Medijski hologram od Buddha komentara 3
  14. Ništa novo: Država financira socijalističku propagandu od Tko je John Galt komentara 40
  15. Caru carevo, Bogu Božje! od Buddha komentara 45
  16. Hrvatska na prekretnici od vkrsnik komentara 95
  17. Principi vs Banditi od Buddha komentara 11
  18. Jedna morbidna ideologija i nemogućnost ekonomske kalkulacije unutar iste od Tko je John Galt komentara 33
  19. čovjek (gladan) sisavac od aluzija komentara 0
  20. Suprutni trendovi na ljevici i desnici od Zoran Oštrić komentara 13
  21. Highway to hell od Buddha komentara 5
  22. Oda mladosti od Atomos komentara 14
  23. Kapetan Amerika protiv klime od robot komentara 42
  24. Autokratska demokracija od Buddha komentara 3
  25. Dio hrvatskih Židova i naših prijatelja - kao led? od Ljubo Ruben Weiss komentara 13

Preporučeni dnevnici

Tko je online

  • Argus
  • indian
  • laufer
  • martin
  • obaladaleka
  • sjenka
  • zaphod
  • Zoran Oštrić
  • zrakomlat

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 9
  • Gostiju: 27

Novi korisnici

  • abakus
  • Tko je John Galt
  • caye
  • mislavru
  • Jura