Tagovi

Hrvatski izvoznici i proizvođači u poljoprivrednom i prehrambenom sektoru - neiskorišteni potencijali

Za ovaj segment gospodarstva, a to je proizvodnja/izvoz u poljoprivrednoj i prehrambenoj industriji koja je u stalnom padu ili se održava na životu skupim bankovnim kreditima, potrebno je što hitnije napraviti kratkoročnu strategiju oporavka i povezivanja svih u lancu koji imaju proizvodne kapacitete i mogu stvarati dodane vrijednosti u izvozu.
Da bi stvar bila jasnija, niže je pregled hrvatskih izvoznika i proizvođača u prehrambenom sektoru prema vrsti robe, odnosno razvrstanih prema carinskoj tarifi; podaci se mogu naći na stranicama HGK.
Informacije su nažalost ne ažurirane i kao takve ne upotrebljive za strane investitore, ali i za sve one koji se bave analizama i ispitivanjima tržišta.
REGISTAR UVOZNIKA I IZVOZNIKA ne može se naći na internetu. On inače sadrži podatke o trgovačkim društvima, članicama Hrvatske gospodarske komore čiji je uvoz/izvoz evidentiran u protekloj godini od strane Ministarstva financija – Carinske uprave. Izvješća mogu obuhvatiti sve hrvatske tvrtke uvoznike/izvoznike ili samo tvrtke uvoznike/izvoznike određenog proizvoda. Prema zahtjevu stranke također postoji mogućnost kombiniranja različitih kriterija (proizvod, županija, država, visina ostvarenog uvoza/izvoza). Na temelju podataka Državnog zavoda za statistiku Centar za poslovne informacije također može izraditi statistička izvješća temeljene na podacima o izvozu proizvoda određene carinske tarife i zemljama namjene, kao i uvozu prema proizvodima određene carinske tarife i zemljama podrijetla.
Nije jasno zašto se takva izvješća ne mogu mjesečno pratiti i na stranicama HGK, odnosno zašto se rade samo na pismeni upit. Mene npr. zanima koliko je izveženo svježeg povrća u protekla tri mjeseca i koje vrste, ili koliko je uveženo tona smeđeg šećera s Kube?...magla svugdje oko nas. (Zakon o pravu na pristup informacijama NN 172/03 - Informacijama raspolaže samo hrvatski Sabor, ma što god to značilo).

ŽIVE ŽIVOTINJE (3)

1. ADI PRODUKT d.o.o., Podborje 8, 43500 Daruvar
2. LIJANOVIĆI-TRGOVINA d.o.o., Trg Krešimira Čosića 9, 10000 Zagreb
3. PIK VRBOVEC MESNA INDUSTRIJA d.d., Zagrebačka 148, 10340 Vrbovec

MESO I JESTIVI KLAONIČKI PROIZVODI (12)

1. DEMI 94 d.o.o., Franje Lovrića 24, 44000 Sisak;
2. EKO SLAVONIJA d.o.o., Sjeverna vezna cesta bb, 35000 Slavonski Brod
3. FARMA JELAS d.o.o., Petra Berislavića 39, 44450 Hrvatska Dubica (mesnice fiolić)
4. FARMALAND d.o.o., Bjeljevina bb, 33410 Suhopolje
5. GAVRILOVIĆ d.o.o., Gavrilovićev trg 1, 44250 Petrinja
6. KOKA d.d., Jalkovečka bb, 42000 Varaždin
7. KUNIS d.d., Savska bb, 32275 Bošnjaci
8. LIJANOVIĆI-TRGOVINA d.o.o., Trg Krešimira Čosića 9, 10000 Zagreb
9. MESNA INDUSTRIJA BRAĆA PIVAC d.o.o., Težačka bb, 21276 Vrgorac
10. PIK VRBOVEC MESNA INDUSTRIJA d.d., Zagrebačka 148, 10340 Vrbovec
11. PURIS d.d. Pazin, Hrvatskog narodnog preporoda 2, 52000 Pazin
12. TOMMY d.o.o., Domovinskog rata 93, 21000 Split

RIBE I RAKOVI, MEKUŠCI I OSTALI VODENI BESKRALJEŠNJACI (24)

1. ADRIA d.d., Gaženička cesta 32, 23000 Zadar
2. ANCORA COMMERCE d.o.o., Tolstojeva 49, 21000 Split
3. BRANKO I EDI, d.o.o., Put Goričine 3, 22243 Murter
4. CENMAR d.d., Trg tri bunara 5, 23000 Zadar
5. DAJNA d.o.o., Put polja 4, 22243 Murter
6. DALMAR d.o.o., Obala Kralja Petra Krešimira IV 64, 23211 Pakoštane
7. DROGA d.o.o. , Eugena Kumičića 13, 31500 Našice
8. DRVENIK-TUNA d.o.o., Don Frane Bulića bb, 21210 Solin
9. INTERCOMMERCE d.o.o., Ernesta Miloša 20, 52470 Umag
10. ITTIMURTER d.o.o., Put Jersan 20, 22243 Murter
11. JADRAN-TUNA d.o.o., Vukovarska 15, 23210 Biograd na moru
12. KALI TUNA d.o.o., Put Vele Luke bb, 23272 Kali
13. KRAJANI d.o.o., Nenadići bb, 51511 Malinska
14. LEDO d.d., Marijana Čavića 9, 10000 Zagreb
15. MARIMIRNA d. d., Fažanska 21, 52210 Rovinj
16. MARINA VINICI d.o.o., Ul. Put Jersan 15, 22243 Murter
17. MARITUNA d.d., Gaženica bb, 23000 Zadar
18. MEDUZA d.o.o., M. Bogovića 7, 47000 Karlovac
19. MESNA INDUSTRIJA BRAĆA PIVAC d.o.o., Težačka bb, 21276 Vrgorac
20. OKUS MORA d.o.o., Antuna Mataije bb, 51250 Novi Vinodolski
21. RIBNJAČARSTVO POLJANA d.d. Ribnjaci, Ribnjaci bb, 43283 LIPIK
22. STEFANUTTI d.o.o., Katun Trviški 86d, 52000 Pazin
23. UGOR d.o.o., Delta bb, 51000 Rijeka
24. VEBECOT d.o.o., Trg Prišnica 1, 20340 Ploče

MLIJEKO I DRUGI MLIJEČNI PROIZVODI; JAJA PERADI I PTIČJA JAJA; PRIRODNI MED; JESTIVI PROIZVODI ŽIVOTINJSKOG PODRIJETLA, ŠTO NISU SPOMENUTI NITI UKLJUČENI NA DRUGOM MJESTU (14)

1. BELJE d.d., Industrijska zona 1, 31326 Darda
2. DUKAT d.d., Marijana Čavića 9, 10000 Zagreb
3. ELCON PREHRAMBENI PROIZVODI d.o.o., Josipa Kraša 3, 49247 Zlatar Bistrica
4. G.A.Z. d.o.o., Eugena Kumičića 10, 10000 Zagreb
5. GALIVET d.o.o., Kralja Zvonimira 51, 40323 Prelog
6. KOKA d.d., Jalkovečka bb, 42000 Varaždin
7. MEGGLE Hrvatska d.o.o., Zeleno polje 34, 31000 Osijek
8. PIP d.o.o., Bijenik 158, 10000 Zagreb
9. VEBECOT d.o.o., Trg Prišnica 1, 20340 Ploče
10. VINDIJA d.d., Međimurska 6, 42000 Varaždin
11. VIVERA, d.o.o., Ulica kralja Zvonimira bb, 44400 Glina
12. ZDENKA-MLIJEČNI PROIZVODI d.o.o., Trg kralja Tomislava 15, 43293 Veliki Zdenci
13. ZIGANTE TARTUFI d.o.o., Portoroška 15, 52460 Buje
14. ZVIJEZDA d.d., Marijana Čavića 1, 10000 Zagreb

ŽIVO DRVEĆE I DRUGE BILJKE; LUKOVICE, KORIJENJE I SLIČNO; REZANO CVIJEĆE I UKRASNO LIŠĆE (5)

1. BJELIŠ d.o.o., Mandarinska 24, 20355 Opuzen
2. LOZNI CIJEPOVI KUTJEVO d.o.o., Zagrebačka bb, 34340 Kutjevo
3. M B M d.o.o., Dolenica bb, 10250 Lučko
4. URES d.o.o., Finida bb, 52470 Umag
5. VIAGRO d.o.o., Vinjani Donji bb, 21260 Imotski

JESTIVO POVRĆE, MEKO KORIJENJE I GOMOLJI (13)

1. DROGA d.o.o. , Eugena Kumičića 13, 31500 Našice
2. FILIP d.o.o., Nikole Tesle 27, 20350 Metković
3. KTC d.o.o., Nikole Tesle 18, 48260 Križevci
4. LUXOR d.o.o., Put Majdana bb, 21210 Solin
5. MANDARINKO d.o.o., Zrinsko-Frankopanska 21/1, 20355 Opuzen
6. PLODOVI ZEMLJE-MATIJEVIĆ d.o.o., Industrijska zona Janjevci bb, 31540 Donji Miholjac
7. Poljoprivredna zadruga RIT Bilje, Šandora Petefija 52, 31328 Lug
8. POLJOPRIVREDNI INSTITUT OSIJEK, Južno predgrađe 17, 31103 Osijek
9. ŠULOG d.o.o., Krapinska 12, 10298 Donja Bistra
10. VEBECOT d.o.o., Trg Prišnica 1, 20340 Ploče
11. VRNI d.o.o., Drage Gervaisa 7, 10000 Zagreb
12. ZIGANTE TARTUFI d.o.o., Portoroška 15, 52460 Buje
13. ŽIM d.o.o., Derdići 17, 10436 Rakov Potok

JESTIVO VOĆE I ORAŠASTI PLODOVI; KORE AGRUMA, DINJA I LUBENICA (14)

1. DUNAVAC d.o.o., B. Paradžika 15, 31226 Dalj
2. FILIP d.o.o., Nikole Tesle 27, 20350 Metković
3. FRIGO BONSAI d.o.o., Hrvatskih iseljenika 5/1, 20350 Metković
4. HLAD d.o.o., Industrijska zona Bjeliš, Ferde Filipovića 59f, 35000 Slavonski Brod
5. INFINITIV d.o.o, Maksimirska 118, 10000 Zagreb
6. ITTIMURTER d.o.o., Put Jersan 20, 22243 Murter
7. JAN-SPIDER d.o.o., Petra Preradovića 183, 33405 Pitomača
8. JASENSKA d.o.o., Jasenska bb, 20355 Opuzen
9. MANDARINKO d.o.o., Zrinsko-Frankopanska 21/1, 20355 Opuzen
10. PLODOVI ZEMLJE-MATIJEVIĆ d.o.o., Industrijska zona Janjevci bb, 31540 Donji Miholjac
11. RWA RAIFFEISEN AGRO d.o.o., Resnička 1, 10360 Sesvete
12. ŠAFRAM d.o.o., Oranice 118, 10090 Zagreb-Susedgrad
13. ŠULOG d.o.o., Krapinska 12, 10298 Donja Bistra
14. VRNI d.o.o., Drage Gervaisa 7, 10000 Zagreb

KAVA, ČAJ, MATE ČAJ I ZAČINI (11)

1. ANAMARIJA-COMPANY d.o.o., Prelčeva 46, 10360 Sesvete
2. AUTOMATIC SERVIS d.o.o., Naselje Baraka 7, 52420 Buzet
3. CEDEVITA d.o.o., Planinska bb, 10000 Zagreb
4. FRANCK d.d., Vodovodna 20, 10000 Zagreb
5. INFINITIV d.o.o, Maksimirska 118, 10000 Zagreb
6. JAN-SPIDER d.o.o., Petra Preradovića 183, 33405 Pitomača
7. KRUG d.o.o., Put Supavla 1, 21000 Split
8. LUXOR d.o.o., Put Majdana bb, 21210 Solin
9. PROCAFFE d.o.o., Podi bb, 21204 Dugopolje
10. ŠAFRAM d.o.o., Oranice 118, 10090 Zagreb-Susedgrad
11. TOMBIA d.o.o., Kopilica 62, 21000 Split

ŽITARICE (17)

1. AGROKOR - TRGOVINA d.d., Trg Dražena Petrovića 3, 10000 Zagreb
2. AGRO-MARE d.o.o., Trg Ljudevita Gaja 8, 31000 Osijek
3. Bc Institut d.d., Dugoselska 7, 10370 Rugvica, Dugo Selo
4. FERMOPROMET d.o.o., Srednja 12, 31322 Novi Bezdan-Baranjsko Petrovo Selo
5. GRATIS-COMMERCE d.o.o., J. Palmotića 10, 35000 Slavonski Brod
6. KLAS d.o.o. BENIČANCI, Beničanci, Braće Radića 47, 31542 Magadenovac
7. Kutjevo d.d., Kralja Tomislava 1, 34340 Kutjevo
8. MIBIKO d.o.o., Podravska 14, 10361 Sesvete-Kraljevec
9. PINUS AGRO d.o.o., Trg Ante Starčevića 7/II, 31000 Osijek
10. PIONEER - SJEME d.o.o., Čulinečka cesta 2B, 10040 Zagreb-Dubrava
11. PODRAVSKO GOSPODARSTVO d.o.o., Đelekovečka cesta 25, 48000 Koprivnica
12. Poljoprivredna zadruga JANKOVCI, Vinkovačka 15, 32241 Stari Jankovci
13. POLJOPRIVREDNI INSTITUT OSIJEK, Južno predgrađe 17, 31103 Osijek
14. POLJOPRIVREDNO PREHRAMBENI KOMPLEKS d.o.o., Urije bb, 35400 Nova Gradiška
15. ROMB d.o.o., Braće Radića 6, 31500 Našice
16. ZRNO d.o.o., Vladimira Nazora 2, 42000 Varaždin
17. ŽITO d.o.o., Đakovština 3, 31000 Osijek

PROIZVODI MLINSKE INDUSTRIJE; SLAD; ŠKROB; INULIN; PŠENIČNI GLUTEN (11)

1. AGROKOR - TRGOVINA d.d., Trg Dražena Petrovića 3, 10000 Zagreb
2. BILJEMERKANT d.o.o., Kneza Trpimira 12, 31000 Osijek
3. ČAKOVEČKI MLINOVI d.d., Mlinska 1, 40000 Čakovec
4. ĐAKOVŠTINA - Prehrambena industrija i promet žitarica d.d., Električne centrale 12 , 31400 Đakovo
5. GRATIS-COMMERCE d.o.o., J. Palmotića 10, 35000 Slavonski Brod
6. INFINITIV d.o.o, Maksimirska 118, 10000 Zagreb
7. RAGUSA d.o.o., Matije Gupca 2, 40000 Pušćine
8. ROMB d.o.o., Braće Radića 6, 31500 Našice
9. SLAVONIJA NOVA d.d., J. J. Strossmayera 65, 32270 Županja
10. SLAVONIJA-SLAD d.o.o., Urije bb, 35400 Nova Gradiška
11. ŠAFRAM d.o.o., Oranice 118, 10090 Zagreb-Susedgrad

ULJANO SJEMENJE I PLODOVI; RAZNO ZRNJE, SJEMENJE I PLODOVI; INDUSTRIJSKO I LJEKOVITO BILJE; SLAMA I STOČNA HRANA (26)

1. AGRISTAR d.o.o., Bana Josipa Jelačića 158, 31220 Višnjevad
2. BIOFARM d.o.o., Ventilatorska 14, 10250 Lučko
3. CEDEVITA d.o.o., Planinska bb, 10000 Zagreb
4. FERMOPROMET d.o.o., Srednja 12, 31322 Novi Bezdan-Baranjsko Petrovo Selo
5. FRANCK d.d., Vodovodna 20, 10000 Zagreb
6. GRANA d.o.o., Baltićeva 1, 48260 Križevci
7. GRATIS-COMMERCE d.o.o., J. Palmotića 10, 35000 Slavonski Brod
8. INFINITIV d.o.o, Maksimirska 118, 10000 Zagreb
9. JAN-SPIDER d.o.o., Petra Preradovića 183, 33405 Pitomača
10. KOMIŽA poljoprivredna zadruga, Riva 13, 21485 Komiža
11. KUTAG d.o.o., Kutnjak 62, 48317 Legrad
12. LJEKOVITO BILJE d.o.o., Budančevica, Kolodvorska bb, 48362 Kloštar Podravski
13. PINUS AGRO d.o.o., Trg Ante Starčevića 7/II, 31000 Osijek
14. PIONEER - SJEME d.o.o., Čulinečka cesta 2B, 10040 Zagreb-Dubrava
15. PIP d.o.o., Bijenik 158, 10000 Zagreb
16. PLATAN d.o.o., Čubranovićeva 13, 20000 Dubrovnik
17. PODRAVKA d.d., Ante Starčevića 32, 48000 Koprivnica
18. PODRAVSKO GOSPODARSTVO d.o.o., Đelekovečka cesta 25, 48000 Koprivnica
19. POLJOPRIVREDNI INSTITUT OSIJEK, Južno predgrađe 17, 31103 Osijek
20. POLJOPRIVREDNO PREHRAMBENI KOMPLEKS d.o.o., Urije bb, 35400 Nova Gradiška
21. PZ OSATINA, Kralja Tomislava bb, 31402 Semeljci
22. ROMB d.o.o., Braće Radića 6, 31500 Našice
23. RWA RAIFFEISEN AGRO d.o.o., Resnička 1, 10360 Sesvete
24. ŠAFRAM d.o.o., Oranice 118, 10090 Zagreb-Susedgrad
25. ZRNO d.o.o., Vladimira Nazora 2, 42000 Varaždin
26. ŽITO d.o.o., Đakovština 3, 31000 Osijek

ŠELAK; GUME, SMOLE I OSTALI BILJNI SOKOVI I EKSTRAKTI
0
BILJNI MATERIJALI ZA PLETARSTVO; BILJNI PROIZVODI ŠTO NISU SPOMENUTI NITI UKLJUČENI NA DRUGOM MJESTU
1. BELJE d.d., Industrijska zona 1, 31326 Darda

MASTI I ULJA ŽIVOTINJSKOG ILI BILJNOG PODRIJETLA TE PROIZVODI NJIHOVE RAZGRADNJE; PRERAĐENE JESTIVE MASTI; ŽIVOTINJSKI ILI BILJNI VOSKOVI (14)

1. AGROKOR - TRGOVINA d.d., Trg Dražena Petrovića 3, 10000 Zagreb
2. BLATO 1902 d.d., Trg dr. Franje Tuđmana 2, 20271 Blato
3. DOKEM d.o.o., Božidara Magovca 58, 10000 Zagreb
4. IPK TVORNICA ULJA ČEPIN d.o.o., Školska 18, 31431 Čepin
5. KEMIG d.o.o., Prigorska 7, 10360 Sesvete
6. PIK VRBOVEC MESNA INDUSTRIJA d.d., Zagrebačka 148, 10340 Vrbovec
7. PINUS AGRO d.o.o., Trg Ante Starčevića 7/II, 31000 Osijek
8. POLJOOPSKRBA-MEĐUNARODNA TRGOVINA d.o.o., Donje Svetice 40, 10000 Zagreb
9. PREHRANA d.o.o., Biškupečka ulica 56, 42000 Varaždin
10. RAMA d.o.o., S. Radića 161 , 33000 Virovitica
11. SMS d.o.o. , Kopilica 5, 21000 Split
12. TRENTON d.o.o., Plano bb, 21220 Trogir
13. ZIGANTE TARTUFI d.o.o., Portoroška 15, 52460 Buje
14. ZVIJEZDA d.d., Marijana Čavića 1, 10000 Zagreb

PRERAĐEVINE OD MESA, RIBA, RAKOVA, MEKUŠACA ILI DRUGIH VODENIH BESKRALJEŠNJAKA (14)

1. ADRIA d.d., Gaženička cesta 32, 23000 Zadar
2. DANICA mesna industrija d.o.o., Đelekovečka cesta 21, 48000 Koprivnica
3. EKO SLAVONIJA d.o.o., Sjeverna vezna cesta bb, 35000 Slavonski Brod
4. GAVRILOVIĆ d.o.o., Gavrilovićev trg 1, 44250 Petrinja
5. KOKA d.d., Jalkovečka bb, 42000 Varaždin
6. LIJANOVIĆI-TRGOVINA d.o.o., Trg Krešimira Čosića 9, 10000 Zagreb
7. MIRNA RIBOLOV d.o.o., Giordano Paliaga 8, 52210 Rovinj
8. OKUS MORA d.o.o., Antuna Mataije bb, 51250 Novi Vinodolski
9. PIK VRBOVEC MESNA INDUSTRIJA d.d., Zagrebačka 148, 10340 Vrbovec
10. PPK karlovačka mesna industrija d.d. , Selce 33, 47000 Karlovac
11. PURIS d.d. Pazin, Hrvatskog narodnog preporoda 2, 52000 Pazin
12. RIBARSKA SLOGA, ribarska zadruga, Batalaža 42, 23272 Kali
13. SARDINA d.d., Prvlja bb, 21410 Postira
14. TRENTON d.o.o., Plano bb, 21220 Trogir

ŠEĆERI I PROIZVODI OD ŠEĆERA (9)

1. AQUARIUS GRUPA d.o.o., Nerežišća bb, 21423 Brač
2. CEDEVITA d.o.o., Planinska bb, 10000 Zagreb
3. FAVORIT d.d., Nerežišća bb, 21423 Nerežišća
4. IPK KANDIT d.d., K. Frankopana 99, 31000 Osijek
5. K - PRODUKT d.o.o., Jarek Bisaški 9, 42226 Bisag
6. KRAŠ d.d., Ravnice 48, 10000 Zagreb
7. POLJOOPSKRBA-MEĐUNARODNA TRGOVINA d.o.o., Donje Svetice 40, 10000 Zagreb
8. SLADORANA d.d., Naselje Šećerana 63, 32270 Županja
9. VIRO TVORNICA ŠEĆERA d.d., Matije Gupca 254, 33000 Virovitica

KAKAO I PROIZVODI OD KAKAA (13)

1. AUTOMATIC SERVIS d.o.o., Naselje Baraka 7, 52420 Buzet
2. DEDIĆ d.o.o. za proizvodnju i trgovinu, Jablanova 53, 31000 Osijek
3. GLAZIR d.o.o., Savska 2a, 10360 Sesvete
4. INFINITIV d.o.o, Maksimirska 118, 10000 Zagreb
5. IPK KANDIT d.d., K. Frankopana 99, 31000 Osijek
6. K - PRODUKT d.o.o., Jarek Bisaški 9, 42226 Bisag
7. KAMIX d.o.o., Cehovska 46, 42000 Varaždin
8. KRAŠ d.d., Ravnice 48, 10000 Zagreb
9. Nestlé Adriatic d.o.o., Avenija Većeslava Holjevca 40, 10010 Zagreb
10. PODRAVKA d.d., Ante Starčevića 32, 48000 Koprivnica
11. TANGAR d.o.o., Cesta dr. Franje Tuđmana 177, 21212 Kaštel Sućurac
12. ZIGANTE TARTUFI d.o.o., Portoroška 15, 52460 Buje
13. ZVEČEVO d.d., Kralja Zvonimira 1, 34000 Požega

PROIZVODI NA OSNOVI ŽITARICA, BRAŠNA, ŠKROBA ILI MLIJEKA; SLASTIČARSKI PROIZVODI (20)

1. AUTOMATIC SERVIS d.o.o., Naselje Baraka 7, 52420 Buzet
2. CLARUM d.o.o., Zona malog gospodarstva bb, 35400 Nova Gradiška
3. ĐAKOVŠTINA - Prehrambena industrija i promet žitarica d.d., Električne centrale 12 , 31400 Đakovo
4. ENCIAN d.o.o., Gospodarska bb, 10250 Donji Stupnik
5. G. C. HAHN & Co. d.o.o., Mihanovićeva 9c, 48000 Koprivnica
6. IREKS AROMA d.o.o., Radnička cesta 37, 10000 Zagreb
7. KANAAN d.o.o., Industrijska zona - Janjevci 4, 31540 Donji Miholjac
8. KAROLINA d.o.o., Vukovarska cesta 209A, 31000 Osijek
9. KOESTLIN d.d., Slavonska cesta 2a, 43000 Bjelovar
10. KRAŠ d.d., Ravnice 48, 10000 Zagreb
11. KRUG d.o.o., Put Supavla 1, 21000 Split
12. LEDO d.d., Marijana Čavića 9, 10000 Zagreb
13. MAREX-GEL d.o.o., Biogradska 12, 23000 Zadar
14. MOBY DICK d.o.o., Jurinići 21c, 51211 Matulji
15. Nestlé Adriatic d.o.o., Avenija Većeslava Holjevca 40, 10010 Zagreb
16. PODRAVKA d.d., Ante Starčevića 32, 48000 Koprivnica
17. VINDIJA d.d., Međimurska 6, 42000 Varaždin
18. VIVERA, d.o.o., Ulica kralja Zvonimira bb, 44400 Glina
19. ZIGANTE TARTUFI d.o.o., Portoroška 15, 52460 Buje
20. ZVEČEVO d.d., Kralja Zvonimira 1, 34000 Požega

PROIZVODI OD POVRĆA, VOĆA, ORAŠASTIH PLODOVA ILI OSTALIH DIJELOVA BILJAKA (27)

1. BIOVEGA d.o.o., Ilica 72/I, 10000 Zagreb
2. BRAZIL d.o.o., Zagrebačka 6, 47000 Karlovac
3. COCA-COLA HBC HRVATSKA d.o.o., Sachsova 1, 10000 Zagreb
4. DONA TRGOVINA d.o.o., Matije Gupca 10, 49245 Gornja Stubica
5. ENCIAN d.o.o., Gospodarska bb, 10250 Donji Stupnik
6. EUROBEV d.o.o., Borongajska cesta 104, 10000 Zagreb
7. EUROVOĆE zadruga, Stjepana Radića 4, 33515 Orahovica
8. GAVRILOVIĆ d.o.o., Gavrilovićev trg 1, 44250 Petrinja
9. GLAZIR d.o.o., Savska 2a, 10360 Sesvete
10. HERMES INTERNATIONAL d.o.o., Nova 5, 42204 Turčin
11. Jamnica d.d., Getaldićeva 3, 10000 Zagreb
12. JIL Sokovi d.o.o., Zeleni trg 4, 10000 Zagreb
13. KANAAN d.o.o., Industrijska zona - Janjevci 4, 31540 Donji Miholjac
14. KRUG d.o.o., Put Supavla 1, 21000 Split
15. LEDO d.d., Marijana Čavića 9, 10000 Zagreb
16. MADIG-MREŽNICA d.o.o., Salopek selo 2, 47300 Ogulin
17. MARINADA d.o.o., Nikole Šubića Zrinskog 28, 33520 Slatina
18. Nestlé Adriatic d.o.o., Avenija Većeslava Holjevca 40, 10010 Zagreb
19. NOVA ĐAKOVČANKA d.o.o., Franje Račkog bb, 31400 Đakovo
20. PODRAVKA d.d., Ante Starčevića 32, 48000 Koprivnica
21. PREHRANA d.o.o., Biškupečka ulica 56, 42000 Varaždin
22. SMS d.o.o. , Kopilica 5, 21000 Split
23. TRENTON d.o.o., Plano bb, 21220 Trogir
24. VENDRIJA d.o.o., Trg hrvatskih mučenika 4, 47250 Duga Resa
25. ZIGANTE TARTUFI d.o.o., Portoroška 15, 52460 Buje
26. ZIPPROM d.o.o., Malekova 13, 10040 Zagreb
27. ZVIJEZDA d.d., Marijana Čavića 1, 10000 Zagreb

PIĆA, ALKOHOLI I OCAT (37)

1. ADRIATIC DISTILLERS d.o.o., Trg Hrv. Brat. Zaj. 2/A, 21000 Split
2. BADEL 1862 d.d., Vlaška 116, 10000 Zagreb
3. BADEL d.o.o., Žitnjak bb, 10000 Zagreb
4. BLATO 1902 d.d., Trg dr. Franje Tuđmana 2, 20271 Blato
5. BUMES d.o.o., Poljićka cesta 39, 21000 Split
6. CARLSBERG CROATIA d.o.o., Ulica Danica 3, 48000 Koprivnica
7. DALMACIJAVINO d.d., Obala kneza Domagoja 15, 21000 Split
8. DUKAT d.d., Marijana Čavića 9, 10000 Zagreb
9. ĐAKOVAČKA VINA d.d., Mandićevac bb, 31418 Drenje
10. ENCIAN d.o.o., Gospodarska bb, 10250 Donji Stupnik
11. EUROBEV d.o.o., Borongajska cesta 104, 10000 Zagreb
12. FeraVino d. o. o. Feričanci, Ferićeva 16, 31512 Feričanci
13. FRAJONA d.o.o., Lina Bolmarčića 6, 51511 Malinska
14. ISTRAVINO d.d., Tome Strižića 8, 51000 Rijeka
15. JADRANSKA PIVOVARA - SPLIT d.d., Vranjički put 14, 21211 Vranjic
16. Jamnica d.d., Getaldićeva 3, 10000 Zagreb
17. KALNIČKE VODE BIO NATURA d.d., Bjelovarska 4, 48260 Križevci
18. KARLOVAČKA PIVOVARA d.o.o., Dubovac 22, 47000 Karlovac
19. KRUG d.o.o., Put Supavla 1, 21000 Split
20. Kutjevo d.d., Kralja Tomislava 1, 34340 Kutjevo
21. MARASKA d.d., Biogradska cesta 64a, 23000 Zadar
22. MIVA d.o.o., Ulica grada Vukovara 56a, 10000 Zagreb
23. NIMCRO d.o.o., Metalčeva 5, 10000 Zagreb
24. OBALA GRUPA d.o.o., Planinska 13, 10000 Zagreb
25. PIP d.o.o., Bijenik 158, 10000 Zagreb
26. PODRAVKA d.d., Ante Starčevića 32, 48000 Koprivnica
27. POŠIP poljoprivredna zadruga, Cara bb, 20273 Korčula
28. PREHRANA d.o.o., Biškupečka ulica 56, 42000 Varaždin
29. SEGESTICA d.o.o. Sisak, Quirinova 8, 44000 Sisak
30. SLADORANA d.d., Naselje Šećerana 63, 32270 Županja
31. TANKERKOMERC d.d., Obala kneza Trpimira 2, 23000 Zadar
32. VINDIJA d.d., Međimurska 6, 42000 Varaždin
33. VINO ALPE ADRIA C d.o.o., Trpinjska 3, 10000 Zagreb
34. ZAGREBAČKA PIVOVARA d.d., Ilica 224, 10000 Zagreb
35. ZIPPROM d.o.o., Malekova 13, 10040 Zagreb
36. ZLATAN OTOK d.o.o., Sv. Nedjelja bb, 21465 Jelsa
37. ZVEČEVO d.d., Kralja Zvonimira 1, 34000 Požega

OSTACI I OTPACI OD PREHRAMBENE INDUSTRIJE; PRIPREMLJENA ŽIVOTINJSKA HRANA (17)

1. AGROKOR - TRGOVINA d.d., Trg Dražena Petrovića 3, 10000 Zagreb
2. AGROPRERADA d.d., Žitna 1, 10310 Ivanić-Grad
3. CHINCHILLA d.o.o., Putjane 77, 40000 Čakovec
4. ČAKOVEČKI MLINOVI d.d., Mlinska 1, 40000 Čakovec
5. FANON d.o.o., Vladimira Nazora bb, 42206 Petrijanec
6. IPK TVORNICA ULJA ČEPIN d.o.o., Školska 18, 31431 Čepin
7. KLAS d.o.o. BENIČANCI, Beničanci, Braće Radića 47, 31542 Magadenovac
8. PINUS AGRO d.o.o., Trg Ante Starčevića 7/II, 31000 Osijek
9. PIONEER - SJEME d.o.o., Čulinečka cesta 2B, 10040 Zagreb-Dubrava
10. POLJOOPSKRBA-MEĐUNARODNA TRGOVINA d.o.o., Donje Svetice 40, 10000 Zagreb
11. PPK VALPOVO d.d. PC TSH VALPOVKA, A. B. Šimića 27, 31550 Valpovo
12. ROMB d.o.o., Braće Radića 6, 31500 Našice
13. SANO d.o.o., Industrijska cesta bb, 44317 Popovača
14. SLADORANA d.d., Naselje Šećerana 63, 32270 Županja
15. TVORNICA STOČNE HRANE d.d., Dr. Ivana Novaka 11, 44000 Čakovec
16. VETERINA d.d., Svetonedeljska 2, 10436 Kalinovica
17. VIRO TVORNICA ŠEĆERA d.d., Matije Gupca 254, 33000 Virovitica

Ovdje možete vidjeti Vanjskotrgovinsku razmjenu poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u prošloj godini, kao i po mjesecima u ovoj godini
Hrvatski izvozni potencijal u sferi prehrane trebao bi imati naglasak na dalmatinskom pršutu i ostalim suhomesnatim prerađevinama, maslinovom ulju, dalmatinskim, istarskim i kontinentalnim vinima, alkoholnom piću, izvorskim vodama, prerađevinama plodova mora, žitaricama, ljekovitom bilju i medu..
Ono čega nedostaje je proizvodnja i uzgoj voća i povrća a koja čini bazu za prerađivačku industriju, kao npr. Podravke .Poljoprivredne socijalne zadruge su neophodne, na njima treba raditi, poticati ih i povezivati sa svim prerađivačkim industrijama. To će biti najkraći i najbrži put oporavka prehrambene industrije koja mora imati snage prehraniti lokalno stanovništvo ali i izvozom stvarati dodatne profite i ubrzati krvotok ukupnom gospodarstvu.
Treba naglasiti da je hrvatska imala snažnu konditorsku industriju (kraš, kandit, koestlin, zvečevo) i da posustaje u svojim izvoznim potencijalima.
Hrvatska je bogata zemlja svojim resursima samo ih treba znati iskoristiti. Proizvodnja hrane je budućnost, i svaka zemlja koja će znati pravilno usmjeriti svoje potencijale neće biti siromašna.
Visoke cijene hrane gurnule su u glad još 105 miliona ljudi u svijetu u prvoj polovini 2009. podižući njihov broj na više od milijardu. Svijet se suočava s "humanitarnom katastrofom" jer je sve više ljudi koji se bore da sebi omoguće jedan pristojan obrok dnevno. Unatoč sniženju cijena većine namirnica na svjetskom tržištu u odnosu na najviše prošlogodišnje vrijednosti, one uporno ostaju visoke u zemljama u razvoju, a globalna pomoć u hrani je najniža u posljednjih 20 godina. Globalna financijska kriza je samo pogoršala stvari. Stanovnici siromašnijih zemalja danas mogu sebi priuštiti svega trećinu hrane koju su mogli osigurati prije tri godine. Za samo jedan posto onoga što se daje za "oporavak" svjetskih financija može se riješiti kriza gladi koja je isto tako bitna za stabilnost svijeta. Činjenice nam govore da:
- Svake godine u svijetu od gladi umre 15 000 000 ljudi
- Svakih 5 sekundi umire jedno dijete od gladi
- Čak 3 milijardi ljudi pokušava preživjeti s manje od 2$ dnevno
- Oko 830 milijuna ljudi živi u konstantnoj gladi
- Ako se nešto hitno ne promijeni, svakog dana od gladi će umrijeti oko 25 000 ljudi, dok se u isto vrijeme baci oko 12 tona hrane..

Čuvajmo ovo što imamo, proizvodimo i sadimo ono što nemamo, a možemo imati…

Komentari

Visoke cijene hrane gurnule

Visoke cijene hrane gurnule su u glad još 105 miliona ljudi u svijetu u prvoj polovini 2009. podižući njihov broj na više od milijardu.

Pa što čekamo? Neka krenu brodovi s našim žitom prema Africi!

Jedino je problem što je naše žito skuplje od američkog. Pa tko će ga u Africi kupiti?

Tko je glasao

Pa što čekamo? Neka krenu

Pa što čekamo? Neka krenu brodovi s našim žitom prema Africi!
Jedino je problem što je naše žito skuplje od američkog. Pa tko će ga u Africi kupiti?

Daniel, razumljiva je tvoja sarkastičnost, ali svijet nije crno-bijeli. Ovaj tvoj komentar podsjetio me na ne tako davni slučaj s Beninima kada sam primila od nekog njihovog trgovačkog posrednika mail, a već narednog dana i telefonski poziv. Bilo mi je teško vjerovati upitu pa sam krenula istraživati na koji način se neke afričke zemlje opskrbljuju hranom, gotovim proizvodima. Upit je bio za robu euromilijunske vrijednosti, plaćanje avansom.. tko bi pametan to prihvatio, zdravo za gotovo:) Nakon konzultacija s predsjednikom uprave odlučili smo se upustiti u pregovaranje da vidimo kuda će nas to odvesti. Nakon poslane proforme računa, isti je bio vraćen i ovjeren od njihove vlade koja daje suglasnost za daljnju proceduru a koja nakon trgovačkog posrednika daje adresu dva njihova odvjetnika i notara koji sklapaju posao s našim ovlaštenim odvjetnikom. Tu sad postaje zanimljivo. Nakon što su prihvatili cijenu i dinamiku isporuke, javlja se odvjetnik koji je btw. brat njihovog visokog vladinog dužnosnika i traži slijedeće: 1. Proviziju od 10% i 2. Dolazak našeg odvjetnika u Benin prije transakcije, gdje ostaje sve dok se cijela pošiljka ne isporuči..pametni bi rekli sredstvo osiguranja tj. Talac. Ovo pod 1. Još bi moglo proći ali ovo pod dva nikako. Postaje napeto i zanimljivo. Zovem naše veleposlanstvo u francuskoj koje je nadležno i za tu afričku zemlju i ukratko iznosim problem. Nisu bili previše začuđeni jer je već bilo takvih pokušaja i iskustva s drugim zemljama gdje su odvjetnici ili predstavnici kompanija postali daljnji predmet ucjena, odnosno financijskih iznuda, ali nekima je i uspjelo. Inače, Benin to ne plaća svojim sredstvima već novcima koji dolaze kao financijska pomoć iz razvijenog svijeta, a koja se isplaćuje svake godine nerazvijenim afričkim zemljama. Tada se rade velike nabavke hrane i u velikim količinama a u kojoj zarađuju posrednici i vladini dužnosnici. Neću dalje komentirati zašto smatram da su humanitarne organizacije sigurniji put za spašavanjem gladnih, nego od vlastite države. No, to je za neku drugu temu.

Tko je glasao

Za ovaj segment

Za ovaj segment gospodarstva, a to je proizvodnja/izvoz u poljoprivrednoj i prehrambenoj industriji koja je u stalnom padu ili se održava na životu skupim bankovnim kreditima, potrebno je što hitnije napraviti kratkoročnu strategiju oporavka i povezivanja svih u lancu koji imaju proizvodne kapacitete i mogu stvarati dodane vrijednosti u izvozu. doista bih te zelio posramiti jer ovakvo sto javno pricas.
Pogled na statisticke ljetopise od 2002 do 2009 govori posve drugacije:
Promatrao sam uvoz/izvoz poljoprivrednih proizvoda http://www.dzs.hr/Hrv/Publication/stat_info.htm
....................................................2002.............2003..............2004..............2005...............2006...............2007...............2008
...............................................izvoz..uvoz....izvoz..uvoz......izvoz..uvoz......izvoz..uvoz........izvoz..uvoz........izvoz..uvoz........izvoz..uvoz
Poljoprivreda,.lov.i.sumarstvo....102...307.......126...383.........110...435.........118...473.........161...505.........292....597.......270...734

iznosi u mil USD
To je sve bez ribarstva koje isto skace.
Preradivacka industrija koja se u odredenoj mjeri nadovezuje na poljoprivrednu proizvodnju je pravi motor od 4.646 Milijarde USD u 2002.g. do 13.239 Milijardi USD u 2008.g.
Dakle, ovaj dnevnik se temelji na dojmu koji je pogresan potpuno.

Tko je glasao

Ne znam ko bi se tu trebao

Ne znam ko bi se tu trebao posramiti. Statistike koje navodi Obaladaleka su u dolarima: odnos dollar/evro 2002. je bio 1/1, danas je 1,50 USA dol. za 1 evro.
Drugo, članak govori o poljoprivredi i prehrambenoj industriji, dok statistika obuhvata i šumarstvo, koje, strogo govoreći nije poljoprivreda, a još manje prehrambena industrija.
Treće, 2009. godina je godina jakih deflacionih pritisaka na poljoprivredu i na stočarstvo. Otkupne cene mleka u Italiji su danas 0,20 €, naspram proizvodnog troška od 0,40 € po litru. Cena maslinovog ulja je opala na 1,7 € naspram 5€ od pre par godina.
Naredna godina (2010.) bi trebala označiti početak delovanja slobodnog robnog prometa između EU i Mediteranskih zemalja (EU-MED: EU plus Egipat, Tunis, Alžir, itd) i može se očekivati samo dalji pad cena za masline, grožđe, povrće, i svaki drugi poljoprivredni proizvod koji, zahvaljujući niskim troškovima proizvodnje (čitaj: radne snage) će konačno isterati iz poljoprivrede EU zemalja marginalne seljake-proizvođače.

Julijana Mirkov

Tko je glasao

Naredna godina (2010.) bi

Naredna godina (2010.) bi trebala označiti početak delovanja slobodnog robnog prometa između EU i Mediteranskih zemalja (EU-MED: EU plus Egipat, Tunis, Alžir, itd) i može se očekivati samo dalji pad cena za masline, grožđe, povrće, i svaki drugi poljoprivredni proizvod koji, zahvaljujući niskim troškovima proizvodnje (čitaj: radne snage) će konačno isterati iz poljoprivrede EU zemalja marginalne seljake-proizvođače.
Julijana, misliš li ti da će da će to na kraju biti sretan ishod za EU seljaka? I gdje smo mi u toj priči? Meni je nekako prihvatljivije da recimo hrvatska i srbija daju zemlju u koncesiju kinezima koji će ju obrađivati, kad se već našima neće raditi..:) Šalu na stranu, ali u Leskovcu je već zabilježena takva jedna pojava.

Tko je glasao

odnos dollar/evro 2002. je

odnos dollar/evro 2002. je bio 1/1, danas je 1,50 USA dol. za 1 evro konacno nesto pametno. Dakle isplatilo se seljacima kupovati americke traktore, a ne europske. Ako zaradujes u kunama, a sto je prilicno cvrsto povezano sa Eurima onda je u tom periodu bilo prekrasno kupovati americke traktore, zastitna sredstva, ... tako zna svaki seljak napraviti hedging ili cak spekulirati na dolar http://web.efzg.hr/dok/med/mdukan/Devizni%20tečaj%20I.ppt
Bilo sumarstvo poljoprivreda ili ne, rast je opet rast. Nismo vise suma posjekli koliko ih je se moralo obnoviti jer kolika je samo bila devastacija za Domovinskog rata. Oh kako se unistavalo za vrijeme okupacije do Mirne reintegracije - stravicno. Tovarnicki Jelas, Smrdan oko Iloka, Sarengradska ada, ... uh...
Da pa Hrvatska se moze pohvaliti da je povecavala poljoprivrednu proizvodnju istovremeno smanjujuci udio radnog stanovnistva u poljoprivredi (sa cca 70000 u 2002.g. na 38000 2008.g. ). To je vazan stvarni i dugorocni cilj. Taj cilj nije u suprotnosti sa potpomaganjem malih poljoprivrednika vec je nacin kako se postupno, humano i kvalitetno dolazi do dugorocnog cilja.

Tko je glasao

po ovoj tablici dalo bi se

po ovoj tablici dalo bi se zaključiti kako nam se a)populacija udvostručila, pa čak i utrostručila b) inflacija bila preko 100% c) Hrvati jedu 3 puta više nego 2002. d)počeli smo puno prerađivati i/ili trgovati i time povećali postotnu pokrivenost uvoza izvozom, dok je razlika u apsolutnom iznosu (s uračunatom inflacijom) ostala na manje više istoj razini do 2007, dok je
2008. zanimljiva godina zbog naglog skoka uvoza i blagog pada izvoza.... vjerojatno ulogu imaju i loše odigrane špekulacije na međunarodnom tržištu.. kao kad se pšenica izvozila po kunu i nešto kila, pa se onda uvozila po kunu i pol, jer su se zalihe potrošile..

no sve ove brojkice su ustvari usko vezane uz TURISTIČKU POTROŠNJU.. u takvim uvjetima nije nikakav problem niti da uvozimo 100% jer to isto prodajemo turistima uz proviziju što je efektivno ustvari izvoz, samo se nigdje kao takav ne bilježi.. tak da ovi podaci sami za sebe mogu samo dovesti do krivih zaključaka.. što je vidim i slučaj

Dok dobri šute, zli caruju

Tko je glasao

Debe, Skoro buš videl

Debe,

Skoro buš videl čisto drukčiju sliku. Pojačano krečeju hrvatski potrošači u druge države kupovat špeceraj, koji je postal jeftiniji u susjednim državama.

Tko je glasao

Vec ovakvo razmisljanje je

Vec ovakvo razmisljanje je pohvalno i ja ga pozdravljam.

PS Bas zgodno (uloga gradevinarstva) http://www.ted.com/talks/lang/scr/paul_collier_s_new_rules_for_rebuildin... (ima i hrvatske titlove ;-) )

Tko je glasao

TED-a sam se nagledao

TED-a sam se nagledao dovoljno da mi ne pada na pamet ikad više gledati te propagandne skupove za laike. Odgledao sam dosad jedno 10ak tih "ideja vrijednih širenja" i možda jedno predavanje bi moglo izdržati čak i površnu analizu.

Dok dobri šute, zli caruju

Tko je glasao
Tko je glasao

Ne znam koga ti to hoćeš

Ne znam koga ti to hoćeš posramiti, stvarno, kada tablica kaže da je uvoz 3 puta veći od izvoza?
A još, komparative, podaci za ''prerađivačku'' , uvozni, su možda i gori.
I još, komparative, daj neku državu iz ''regije'', recimo Madžarku, pa da vidimo koliko su oni ''izvozili'', i kako to da su onda pali u dužničko ropstvo ove godine?

Tko je glasao

Za ovaj segment

Za ovaj segment gospodarstva, a to je proizvodnja/izvoz u poljoprivrednoj i prehrambenoj industriji koja je u stalnom padu ili se održava na životu skupim bankovnim kreditima, potrebno je što hitnije napraviti kratkoročnu strategiju oporavka i povezivanja svih u lancu koji imaju proizvodne kapacitete i mogu stvarati dodane vrijednosti u izvozu. svasta se moze izgovoriti i javno reci. Mene je zuljalo pa sam potrazio. Ne znam sto treba vise sliniti nad podacima. Jasno pise da je 2002.g. izvoz 102 a 2008.g. 270. Na 270 sigurno nismo dosli "stalnim padom" (a 2007 cak 290) kako se tvrdi. Meni je sad nevazno je li to s ove strane, s one, u dolarima, a ne eurima, koparativno ili nekomparativno, u odnosu na uvoz... Nisam ja zlocesto mislio sa posramljivanjem, vec sam zelio upozoriti na lakocu izricanja posve proizvoljnih dojmova, tj da bi se netko morao zamisliti prije nego sta blajbne. Tko se hoce sramit nek se srami, a tko nece ni nece jer je bolje na takvim temeljima zazivati "kratkorocnu" (cuj kratkorocnu) strategiju oporavka poljoprivrede.
Slicno je i sa preradivackom industrijom kojoj je samo podskup koji je utemeljen na poljoprivrednoj proizvodnji, no ja ove stvari govorim jer za neka kretanja doista znam iz prakse. Proizvodnja secerne repe, secera, vinogradarstvo, maslinarstvo, ...
Cijena secera upravo dostize maksimum u zadnjih nekoliko desetina godina http://news.bbc.co.uk/2/hi/business/8193390.stm, a znamo (ili bi trebali znati) sto ova proizvodnja znaci za Hrvatsku.

Tko je glasao

šećerna repa se uzgaja,

šećerna repa se uzgaja, dakle poljoprivreda, šećer se prerađuje dakle prehrambeno-prerađivačka industrija..i to su poveznice na kojima treba raditi..
vinogradarstvo. kad smo kod uzgoja vinove loze ide nam dobro, ali pitaj izvoznike vina s kakvim se problemima susreću. Usput ima i slučajeva da se vino u rinfuzi uvozi u vagonima iz makedonije i onda se toči i etiketira u hrvatskoj.
maslinarstvo je grana poljoprivrede koje ima svoju budućnost u izvozu, zbog svoje visoke kvalitete. P.Z. marina tako je jedna od najvećih izvoznika maslinova ulja u rusiju, mada sa količinom od 50000 l za rusko tržište je to kap u moru.
Ne znam zašto uporno tvrdiš da nam super ide poljoprivreda i prehrambena industrija, kada se bilježi sve veći i veći uvoz upravo prehrambenih artikala. Čak i jabuke uvozimo iz poljske, a nekad su se one Ludinske izvozile širom EU.
Najveći je problem u onome što je Debe spomenuo a to je turizam; za turističku sezonu najviše se uvozi smrznutog voća i povrća, prerađevina, pa i smrznute ribe.. nema tu neke zarade u turizmu sve dok ne budemo povezali plavo-zeleno u vrpcu.

Tko je glasao

vino u rinfuzi uvozi u

vino u rinfuzi uvozi u vagonima iz makedonije i onda se toči i etiketira u hrvatskoj. Prica pocinje tako sto je Zagrebacki Rotopromet stekao vlasnistvo nad "Vizbom Valandovo". Roto je zatim svoj vinski portfelj ustupio Agrokoru, a to osim Valandova ukljucuje i IStravino i Ilocke podrume. Agrokor ima jos i Mladinu, a planovi su (nadam se) jako veliki i obecavajuci http://www.jatrgovac.com/2009/09/vina-ilockih-podruma-istravina-i-valand... .
Agrokor /Konzum/ je stari iskusni trgovac. Oni imaju ogromno znanje i iskustvo iz prodaje. Pogledaj sto sad rade u Konzumu! Ilocko vino frankovku i jos nesto mozes kupiti za desetak kuna. Kvaliteta je svemirska (neusporedivo sa Badelovim ribarom s kojim se sad izlazi u javnost da je bio patvorina) za tu cijenu. Ima takvih i iz Makedonije (Valandova). Hrvatska je vinski gledano nesto nevjerojatno. Prije svega mislim na raznovrsnost njenih vinskih regija. Takvo sto malo tko ima. Treba proci kompletno restrukturiranje (ukrupnjavanje, otpadanje malih i pojedinacnih iz glavne price, profiliranje vrhunskog dijela proizvodnje uz jaku potporu kvalitetne proizvodnje i to je to).

Ako se protivim nekim tvojim ocjenama o poljoprivredi ne znaci to da tvrdim da ide super. Tvrdim da se ne moze govoriti o stagnaciji. Poljoprivreda je tezak i nezgodan put. Gomila je tu otezavajucih okolnosti i svega ostalog. Tesko je reci super, ali ne moze se niti zanemariti neke rezultate. Ja kategoricki odbijam govoriti u crno bijelim kategorijama po kojima je nesto crno dok se ne pokaze da je bijelo. Npr monetarna politika nam je katastrofa i crna, a onda Rohatinski dobije nagradu i odjednom bijelo na sve strane.
Takvih stvari dakako ima u poljoprivredi, ali to nije razlog za pretjerano slavlje, kao sto ni druge nisu za plakanje. Mi si i sa pretjeranim kukanjem i pretjeranim slavljem zamazemo oci pa useremo i dobro i lose. Nije lose da bi se nesto i nekog opanjkavalo vec da se to lose ispravi. Mi padamo u odnosu prema pogresci.
Smeta me i kad se o poljoprivredi razmislja iz pozicija gledatelja "Plodova zemlje", a ne iz pozicije nekoga tko je upravo dosao sa kopanja par redova vinograda, ... to je jedan duboki jaz. Poljoprivreda je sporog povrata, dugorocna, a trazi i zahtjevna je ako se zeli biti isplativ da ti oci ispadnu.

Čak i jabuke uvozimo iz poljske, a nekad su se one Ludinske izvozile širom EU. gleadj tu se radi o sasma drugom problemu. Primjerice, talijani prazne hladnjace za prihvat novih jabuka i onda taj stari sadrzaj daju badava tko god dode. Stos je sto to bez problema mogu proslijediti na nase trziste. U Njemackoj sanitarna inspekcija primjeti vecu kolicinu pesticida na rajcicama, one odmah zavrse kod nas ili u nasem susjedstvu. ... Primjera je beskraj. ... tesko je zivjeti na rubu demokracije. o tome se radi izmedu ostalog.
nema tu neke zarade u turizmu sve dok ne budemo povezali plavo-zeleno u vrpcu. povezi ti tu vrpcu kad je nas proizvod u gomilu parametara nekvalitetniji od istovrsnog stranog. S jedne strane pritisak je na spustanje cijena u turistickoj usluzi, a s druge strane nasi proizvodi skuplji. U principu ovi koji povezuju plavo zelenu vrpcu hoce zaraditi vise i od poljoprivrednika i od turistickih djelatnika, a to mogu upravo na stranoj robi jer je nasa utoliko skuplja. Tko god forsira nase (ovako skupo) izravno doprinosi ovima sto uvoze strano. Treba forsirati ne nase, nego forsirati ucinkovitost i isplativost naseg. žišku

Tko je glasao

žikum ;) i u principu se

žikum ;) i u principu se slažem s tobom.
zato moramo raditi na promjeni uvjeta proizvodnje, kako kažeš forsirati učinkovitost i isplativost domaće proizvodnje, pa ćemo onda konačno povezati plavo zelenu vrpcu..a i očekivane zarade moraju se prizemljiti.

Tko je glasao

kak nema zarade? kupiš po

kak nema zarade? kupiš po x, prodaš po 2x

Dok dobri šute, zli caruju

Tko je glasao

kak nema zarade? kupiš po

kak nema zarade? kupiš po x, prodaš po 2x
naravno, u trgovini je uvijek tako;)..ali idemo vidjeti što bi mogli napraviti za turizam kao našu najjaču izvoznu granu i povezati je sa poljoprivredom.
niže je površna verzija kalkulacije nekog xy proizvoda, bez obračuna pp koji je varijabilan:

uvoz NC ntto.............carina 5%..... PDV 23%..........btto NC.......marža 10%....VPC
10,00..............................0,5.................2,31................12,81..........1,28........14,09

domaći.pr.NC 12,00..............................2,76................14,76.........................14,76
Ukl.maržom
razlika vpc između uvozne i domaće proizvodnje........................................ - 0,67

Dom.pr.NC 12,00...............................Bez PDV............12,00.........................12,00
s ukl.nar.
razlika vpc između uvozne i domaće proizvodnje......................................... 2,09

Dakle, ono što vani kupujemo po 10 kn, sa uvoznim dadžbinama prodajemo nekom hotelu po 15,37kn. Hotel kod formiranja cijene jelovnika ukalkulira još svoju maržu i obračuna pdv, pa nam je hotelska hrana jedna od najskupljih na mediteranu.
Taj isti proizvod kupljen od domaćeg uzgajivača je konačno skuplji zbog skupe proizvodnje (rad,repro,porezi), a obračunava se samo PDV.
Na koji način možemo povezati poljoprivredu s turizmom i umanjiti hotelske inpute?
Ako bi kupovali od domaćeg uzgajivača, npr. krastavce, i tretirali ga bez obračuna PDV-a, ulazni troškovi za pripremu hotelske hrane bili bi daleko povoljniji i u konačnici imali bi jeftiniju hotelsku uslugu. Na taj način dobili bi dvostruki efekt. Jačali bi domaću proizvodnju hrane ali i postali konkurentni cijenama hotelskih usluga. Dugoročno, vrlo isplativo za turizam kao izvozni segment.
Ovdje je najveći problem oko hladnjača i količina koje moraju biti osigurane jer kad krene turistička sezona moramo znati unaprijed s čime raspolažemo. Zato nam trebaju poljoprivredne zadruge a ne nakupci i prekupci koji poskupljuju hranu a o uvoznicima i ditributerima da se i ne govori. Zadruge moraju osigurati sve potrebne certifikate i uvjerenja koja su potrebna za distribuciju i daljnju prodaju.
Moje mišljenje da je to sasvim dovoljan poticaj za uzgajivače voća i povrća.
Ako se sjetimo da su i prije proizvođači bili oslobođeni plaćanja poreza za repromaterijal i opremu, jednako kao što su i uvoznici bili oslobođeni plaćanja carine za repro u proizvodnji namjenjen za izvoz (čl.54 CZ-a) dovoljno govori sam za sebe. Ako i kada turizam shvatimo kao izvoznu uslugu, tada i ovo gore navedeno ima smisla, lanac i poveznica poljoprivrede i turizma.

Trenutak uvođenja poreza na dodanu vrijednost, u ekonomskom smislu, određen je stabilnošću privredne strukture. Pod stabilnošću podrazumijevamo relativno sporo mijenjanje privredne strukture iniciran društvenim i/ili tehnološkim promjenama. Naše protivljenje uvođenju poreza na dodanu vrijednost 1996. godine upravo je temeljena na činjenici da Hrvatska nije imala razvoja gotovo četvrt stoljeća. Pri tome valja imati u vidu da je Treća tehnološka revolucija tek sporadično "dotaknula" privrednu strukturu pa, prema tome, izmjena privredne strukture tek predstoji.
Da zaključimo. Uvođenje poreza na dodanu vrijednost predstavlja do sada najznačajniju promjenu u poreznom sistemu posebno u tehničko-tehnološkom pogledu. Osim fiskalnog razloga Hrvatska nije bila spremna da uvede ovaj porezni oblik. Fiskalnu učinkovitost ovog poreznog oblika imali smo prilike vidjeti u 1998. godini. Ekonomski uvjeti za uvođenje ovog poreznog oblika nisu bili prisutni. Ostaje tek da se ocjeni u kojoj je mjeri porez na dodatu vrijednost smanjio razvojnu šansu hrvatskoj privredi. U socijalnom pogledu valjalo se je u većoj mjeri osloniti na trošarine kako bi osnovna porezna stopa bila manja odnosno kako bi regresivni učinci bili manji. Naprosto, to valja istaći, uvođenje poreza na dodatu vrijednost povećala je nepravednost u oporezivanju. Ima li se u vidu predstojeće nužno smanjenje porezne presije opoćenito i time nemogućnost većih transfera ugroženom dijelu stanovništva ovako koncipirana oporezivanje potrošnje imat će odlučne socijalne probleme. Posebno su vidljivi problemi u onim djelatnostima (poljoprivreda i prehrambena industija) čiji su proizvodi i usluge bile nisko oporezivane ili su bile oslobođene poreznih obveza. Naprosto nije moguće dovoljno naglasiti kako je sve drugačije, u ekonomskom pogledu, sa porezom na dodanu vrijednost. Stoga je nužno odlučno preispitati porezni sistem kako bi se moglo preciznije odrediti i porezi na potrošnju. Validnu ocjenu nije moguće učiniti bez strategije razvoja koje na žalost nema.
10.04.2001
Guste Santini

Tko je glasao

Koliko se sjećamo ovako

Koliko se sjećamo ovako napamet, i tuna je u velikom porastu (izvoz, mislim). Ali ta industrija ima svoj plafon, sve te tune su uhvaćene u divljini i onda hranjene u zarobljeništvu.

Tko je glasao

malezijci koji dolaze kod

malezijci koji dolaze kod nas radi robne razmjene najviše se interesiraju za tunu i ostalu jadransku ribu koja zbog svoje čistoće mora slovi jednom od najkvalitetnijih; mi jednostavno ne znamo cijeniti to što imamo pa tako rasprodajemo sve svoje dragulje; čak smo i komišku tvornicu preselili u srbiju, a tamo ni ribe ni mora..

Tko je glasao

Al ti drobiš

Al ti drobiš gluposti;)
Ajde malo pogledaj brojke, 2008. u odnosu na 2007...PAD IZVOZA, pa čak i ako tome pribrojiš ribarstvo koje je u usponu; onda obrati pažnju na prvih sedam mjeseci ove godine; ovdje se priča o prehrambenoj industriji, a ne prerađivačkoj koja u sebi uključuje i druge grane gospodarstva, tako da to što pišeš najprije dobro pročitaj, s malom napomenom da kada bi se izdvojila prehrambena industrija iz ukupne prerađivačke industrije ta brojka bila bi po nas još i lošija.
Izračunaj omjere izvoza i uvoza, pa ćeš vidjeti koji nam je negativni saldo; osim toga bilo bi za nas porazno da ukupna suma izvoza nije rasla od 2002 do 2008, obzirom na veliki rast uzvoza.
Btw. Izvoz cigareta nam ide najbolje :)
P.s. kad već čitaš ljetopise pogledaj na grafu silaznu krivulju ukupnog izvoza... ne možeš braniti ne obranjivo.

Tko je glasao

Pogledaj ti 2007 u odnosu na

Pogledaj ti 2007 u odnosu na 2006 i 2008 u odnosu na tu 2006. To bas odgovara stalnom padu :-(

Tko je glasao

"Ono čega nedostaje je

"Ono čega nedostaje je proizvodnja i uzgoj voća i povrća a koja čini bazu za prerađivačku industriju..."

Popratni problem te proizvodnje ili točnije,uzrok je nedostatak hladnjača i sušara.Nekada je Termomehanika Sesvete proizvodila rashladne uređaje za skladišta-hladnjače ali pošto je bila na " prvoj liniji bojišnice" direktorica je morala odgoditi sve evropske narudžbe i tako je "morala" pod stečaj da bi uskoro narastao trgovački centar Europatrade...isplati se uvoziti...a trebalo bi se isplatiti izvoziti...samo to:(

Tko je glasao

Proizvodilo je i Jedinstvo.

Proizvodilo je i Jedinstvo. Sada to proizvodi Pecon. Prekrasna mala do srednja tvrtka koja je i nastala na ostacima Jedinstva,..., a ima ih jos. http://www.pecon.hr/index.html

Tko je glasao

proizvodnja/izvoz u

proizvodnja/izvoz u poljoprivrednoj i prehrambenoj industriji koja je u stalnom padu ili se održava na životu skupim bankovnim kreditima
ono što je životne važnosti izvrgnuto je ovakvom apsurdu

Tko je glasao

25. svibanj

25. svibanj 2009.
Potpredsjednik vlade i ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Damir Polančec predstavio je šest mjera ministarstva za potporu izvoznicima, primjerice sufinanciranje brendiranja i dizajna, zajedničkog nastupa na sajmovima i izložbama, financiranje gospodarskih misija i predstavništava, itd. Ukupno je za te namjene, kaže Polančec, za ovu godinu predviđeno 65 milijuna kuna.
Odgovarajući na pritužbe izvoznika o skupoći kapitala, Polančec je rekao da je pozvao banke da preispitaju kreditnu politiku prema gospodarstvu.

1. listopad 2009.
“Izvoz je zanemareno područje. Zanemaruje se njegov utjecaj na BDP i konkurentnost. Da bi se izašlo na inozemno tržište, treba znati raditi i etično poslovati. Ako to prakticirate vani, tako ćete i na domaćem tržištu”, istaknula je važnost izvozne orijentiranosti ravnateljica Ekonomskog instituta Sandra Švaljek.

Za poticanje izvoza osim pomoći HBOR-a nužne su i reforme. “Restrukturiranje javnih poduzeća i smanjivanje njihovih troškova treba se dogoditi čim prije jer su njihove izlazne cijene nama inputi”, naglasio je direktor Belišća Vlado Jerbić.
Izvor: poslovni.hr

Usporedite sada izjavu Damira Polančeca i izjave struke. Ministru, a danas potredsjedniku vlade, je očiglednu jednostavnije i bezbolnije zagrabiti u državnu blagajnu i podijeliti pare onima koji su bliže bunaru, nego promijeniti uvjete proizvodnje i definirati izvozne subvencije po jednakim kriterijima, a o kojima poslovne banke nemaju svog interesa. Cijena kapitala i pitanje likvidnosti tako i dalje ostaje većini omča oko vrata.

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Novi dnevnici

  1. MUP je kardinalno pogriješio glede lex Perković od sjenka komentara 0
  2. Slijedećih 50 godina - u svjetlu pogrešnih očekivanja iz 1960-ih od Zoran Oštrić komentara 11
  3. sistem za uništavanje Zemlje od aluzija komentara 0
  4. Raskol među "obiteljašima" zbog ekonomske filozofije? od Zoran Oštrić komentara 13
  5. VelikoSrpske laži hvataju korijen i u zraku-na letećim sjemenkama podvale i podmuklosti! od ppetra komentara 66
  6. GAZA i znakovi apokalipse, REAGIRANJA (2) od Ljubo Ruben Weiss komentara 24
  7. GAZA i znakovi apokalipse, REAGIRANJA (1) od Ljubo Ruben Weiss komentara 69
  8. autor izumitelj i radnik kopirant (osvježeno) od aluzija komentara 1
  9. Kad padnu maske poštenja od spvh komentara 10
  10. Tko ubija ljude u zadnjim zrakoplovnim nesrećama - slučajnost ili namjera !? od Busola komentara 44
  11. Drugi prekrasni primjer velikosrpskoga podmetanja proizašao iz " Neke laži blistaju i treba ih strpljivo otklanjati" od ppetra komentara 33
  12. Ekskluzivno: upravo je u tijeku natječaj za najjeftiniju rukicu u gradskom vijeću grada Vukovara od StarPil komentara 7
  13. referendumska ilegala od aluzija komentara 0
  14. Prekrasni primjer velikosrpskoga podmetanja proizašao iz "Neke laži blistaju i treba ih strpljivo otklanjati" od ppetra komentara 62
  15. BRICS ruši svjetski monopol dolara? od Zoran Oštrić komentara 12
  16. Preferencijalni glas - glas razuma od StarPil komentara 22
  17. Igre bez granica - Sve je dobro kad dobro završi od walpurga komentara 7
  18. Odluka o cetvrtku od bosancero komentara 3
  19. razumijevanje čovjeka sisavca razumitelja jučer-danas-sutra od aluzija komentara 0
  20. Od viška glava ne boli!? od Feniks komentara 13
  21. Moćnik broj 1 od boltek komentara 34
  22. Nije naš izbor "tržište ili socijalizam". Trebamo više jednog i više drugog, istovremeno od Zoran Oštrić komentara 17
  23. GAZA i znakovi apokalipse (III) od Ljubo Ruben Weiss komentara 48
  24. Cunning plan od magarac komentara 7
  25. GAZA i znakovi apokalipse (II) od Ljubo Ruben Weiss komentara 67

Preporučeni dnevnici

Tko je online

  • Bigulica
  • grdipajek
  • robot

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 3
  • Gostiju: 29

Novi korisnici

  • LisaRAlexander
  • tomislav prgić
  • lynnwilson
  • zoellagenab214
  • Anna Radesic