Tagovi

Hrvatska Vlada ne može ostvariti najavljene glavne ciljeve, jer zaobilazi pravilna i potpuna rješenja na 6 presudnih podru?ja

Prenosim tekst iz 2001 godine, poštovanog doktora Lasi?a.

Dr. sc. Vladimir Lasi?

HRVATSKA VLADA NE MOŽE OSTVARITI NAJAVLJENE GLAVNE CILJEVE, JER ZAOBILAZI PRAVILNA I POTPUNA RJEŠENJA NA ŠEST PRESUDNIH PODRU?JA

Hrvatska je Vlada obznanila 18.1.2001.godine glavne ciljeve koje namjerava ostvariti u 2001.godini (objavljeno u Jutarnjem listu od 19.1.2001.g). Po?etni problem u razmatranju ovih ciljeva je u tome, da se nisu objavile potpune planirane stope rasta socio-ekonomskih ciljeva, pa je npr.i stopa porasta ili pada (npr.nezaposlenosti) od 1% “porast” ili “pad”. Me?utim, u svezi stopa rasta ili pada je bitno, da li te stope omogu?avaju dugoro?ni razvoj Hrvatske za dostizanje potrebnog stupnja razvijenosti, koji bi smanjivao preveliku razliku izme?u Hrvatske i visoko razvijenih država, te naprednih država u tranziciji (npr. u odnosu prema Republici Sloveniji) ili to ne omogu?avaju, pa bi se nepovoljna razlika i pove?avala.
U svezi ovih ciljeva nužno je povezati i obznanu od 18.1.2001.Hrvatske narodne banke (HNB) o predvi?anjima temeljnih pokazatelja kreditno-monetarne politike u 2001.godini (objavljeno u Jutarnjem listu od 19.1.2001.godine). Ukratko i temeljno je nužno naglasiti, da uz najavljenu kreditno-monetarnu politiku HNB Vlada ne ?e mo?i ispuniti obe?ane ciljeve. Naime, temeljne odrednice kreditno-monetarne politike izravno ili posredno djeluju i djelovat ?e protivno obe?anim ciljevima Vlade na socio-ekonomskom podru?ju:
- ne ?e dozvoliti nužan porast izvoza i proizvodnje,
- ne ?e omogu?iti nužan pad stope nezaposlenosti,
- onemogu?it ?e, uz ostale nepovoljne ?imbenike, privatizaciju državnih tvrtki,
- ne ?e omogu?iti završetak mirovinske i zdravstvene reforme.
Vlada ?e vjerojatno mo?i ostvariti dio ciljeva koji ovise o njoj samoj (decentralizacija državne uprave i modernizacija državnog aparata). Ostvarenje cilja “pridruženo ?lanstvo u EU” bi moglo biti upitno, ako je povezano s potrebnim rastom ekonomske u?inkovitosti i ekonomske snage Hrvatske, jer bi i na ovom podru?ju nezadovoljavaju?i rast mogao postati ko?nicom i u postupku pridruživanja.
Potrebno je naglasiti, da velika ve?ina hrvatskih realnih i iskusnih ekonomista i gospodarstvenika ne podržavaju kreditno-monetarnu politiku HNB od po?etka 1994.godine, argumentiraju?i to brojnim studijama, analizama, knjigama, savjetovanjima i okruglim stolovima. Javnost mora znati, da prijašnju, postoje?u i najavljenu kreditno-monetarna politiku podržava samo grupica makroekonomista-monetarista bez poslovnog iskustva, koji striktno provode preporuke konzervativne struje u Me?unarodnom monetarnom fondu (MMF) i Svjetskoj banci (SB). Javnost tako?er mora znati, da i u svijetu ve?ina ekonomista i gospodarstvenika, a sve više i državnih nositelja ekonomske politike ne podržava i ne primjenjuje ovu konzervativnu i restriktivnu kreditno-monetarnu politiku, što je ve? o?ito objavljeno na mnogim skupovima, radovima, interviewima kao npr.:
- u zaklju?cima sastanka ministara financija Europe i Azije od 13.1.2001.godine,
- u izjavi direktora MMF Horsta Koehlera na ovom sastanku,
- u studiji Yuri V.Soboleva izdanoj u okviru MMF edicije,
- u izjavi direktora odjela SB za Hrvatsku Andrewa Vorkinka da je nužan temeljni pothvat u Hrvatskoj pove?anje proizvodnje uz podršku cijelog stanovništva Hrvatske. U izjavama nigdje ni traga o “stabilnosti” te?aja i drugim restriktivnim kreditno-monetarnim mjerama.
Posebno je opasan za nerazvijene države spoj s jedne strane restriktivne politike u pogledu te?aja stranih ?vrstih valuta, volumena novca, volumena kredita i sl. i s druge strane otvorenog robnog i financijskog tržišta prema ekonomski ja?em inozemnom okruženju. Ovaj kompleks doveo je ve?inu država u razvoju u izvanredno tešku socio-ekonomsku situaciju. Zbog toga je bivši glavni ekonomist Svjetske banke Joseph Stiglitz u interviewu Business Weeku (od 6.studenog 2000.g) nazvao tu politiku “politikom zasljepljenom od strane Wall Streeta”, koju MMF i SB sada mijenjaju u drugim državama, nakon što su brojne države dovedene u siromaštvo i socio-ekonomsku depresiju. Ovaj negativan spoj je prisutan i u Hrvatskoj, posebice od 1996.godine. A vrlo nepovoljne posljedice su iste kao i u drugim državama u razvoju.
U ?emu je temeljno nerazumijevanje zastupnika hrvatske konzervativne kreditno-monetarne politike? U tome, da su ovakve restriktivne mjere opravdane u državama u kojima vlada hiperinflacija i pregrijana ekonomija. Me?utim, u Hrvatskoj je situacija od 1994.godine potpuno obrnuta, stopa inflacije je relativno niska do 2000.godine, a ekonomija je u velikoj depresiji. Prema tome, ovakve mjere su strahovito nepovoljne i jedan su od glavnih uzroka hrvatske socio-ekonomske krize.
Nažalost, i prijašnje i sadašnja Vlada ne slušaju na vrijeme savjete i mišljenje hrvatskih realnih i iskusnih ekonomista, nego grupice makroekonomista-monetarista. Stoga i sadašnja Vlada nije postigla sna?ajnije rezultate za proteklih godinu dana, iako je poduzela niz mjera za poboljšanje uvjeta poslovanja gospodarstva. Da su bili i da su u pravu realni ekonomisti potrebno je navesti primjere mjera koje je ova Vlada poduzela, a realni ekonomisti su ih do tada bezuspješno predlagali (objavljene su zasebne studije s prijedlozima, objavljeni ?lanci u Ekonomskom pregledu, u Jutarnjem listu, Ve?ernjem listu, Novom listu, u zbornicima Prve, Druge i Tre?e me?unarodne konferencije “Poduze?e u tranziciji”, u zbornicima godišnjeg Savjetovanja Hrvatskog društva ekonomista itd.) jednim dijelom od 1991.godine, a drugim dijelom od 1994.godine:

1. primjeri ekonomskih mjera koje je Vlada prihvatila

- podmirenje kumuliranih obveza prema gospodarstvu;
- trošenje prora?unskog novca sukladno prilivu novca u prora?un, a ne putem nepokrivenog zaduživanja;
- smanjenje stope obvezne rezerve kod banaka;
- smanjenje kamatnih stopa na kredite;
- produljenje roka pla?anja poreza na dodanu vrijednost;
- smanjenje stope poreza na dobit;
- smanjenje poreza na i iz pla?a i dohotka;
- smanjenje broja zaposlenih i troškova u državnim službama.

Me?utim, ove mjere ipak nisu presudne za preokretanje nepovoljnih trendova u navedenim klju?nim problemima, što pokazuju najvažniji socio-ekonomski pokazatelji s procjenom na razini cijele 2000.godine:
- bruto društveni proizvod porastao je u 2000.godini za 3,5% (izvor: HNB). Vrlo je važno naglasiti, da ni sa stopom od 3,5% Hrvatska ne ?e nikada sti?i razvijene europske države, jer se njihove stope rasta kre?u tako?er oko 3,5%. HNB predvi?a optimisti?ki da ?e se tijekom 2001.godine ostvariti stopa rasta od 4%, ali autori Croatian Economic Outlooka (prosinac 2000.g) na temelju informati?kog modela predvi?aju 2,6%, što je mnogo realnije hrvatskim mogu?nostima. Sa stopom od 2,6% samo ?e se još pove?avati raskorak izme?u Hrvatske i razvijenih zemalja;
- nezaposlenost je i dalje u porastu i približava se brojci od 390.000 ljudi;
- stopa inflacije je bila 7,5% i najviša je od 1993.godine;
- industrijska proizvodnja je bila samo 2,5% viša nego u 1999.godini, kada je zabilježen i pad industrijske proizvodnje. Razina industrijske proizvodnje je i dalje daleko ispod razine u 1989.godini;
- i dalje je neprihvatljivo prevelik robni uvoz u odnosu na izvoz;
- pove?an je i inozemni dug na opasnu razinu.

Zašto nisu dosadašnje Vladine mjere zna?ajno djelovale ? Najprije zato što su ove mjere preslabe u odnosu na neke druge mnogo utjecajnije mjere u sklopu represivne i degresivne kreditno-monetarne politike. Zajedni?ki atributi represivne i degresivne kreditno-monetarne politike mjera su “stabilnost”, “ograni?avanje”, “smanjenje”, zatvaranje poduze?a i sli?no. Najo?itiji je primjer te?ajna politika. Grupica u HNB plaši narod s devalvacijom, a cijele 2000.godine provodila je revalvaciju, tako da je te?aj DEM s po?etka godine od 3,96 kuna smanjen na 3,86 kuna pri kraju godine. Istovremeno je stopa inflacije bila najviša od 1993.godine, 7,5%. Na ovaj na?in su izvoznici i štediše ošte?eni za najmanje 9% vrijednosti, a uvoznici i kreditni dužnici nagra?eni za isti postotak.
Zbog utjecaja doma?ih i stranih konzervativnih savjetnika Vlada zaobilazi ili mlako rješava šest presudnih socio-ekonomskih problema. Problemi se navode redoslijedom po kriteriju hitnosti, a ne po kriteriju važnosti.

2. Primjeri socio-ekonomskih mjera koje Vlada nije prihvatila

Realni ekonomisti i gospodarstvenici argumentirano predlažu progresivnu ekonomsku politiku i progresivnu proizvodnu strategiju razvoja. Ako bi se primijenila progresivna ekonomska politika i strategija razvoja na svim neriješenim podru?jima mogao bi ostvariti izravan zna?ajan povoljan utjecaj:
- smanjenje nezaposlenosti, odnosno pove?anje zaposlenosti;
- pove?anje broja izvora i volumena stvaranja dodatnog novca;
- pove?anje ekonomskih aktivnosti;
- pove?anje životnog standarda.
Dakle, Vlada zaobilazi poduzeti pravilne i potpune slijede?e presudne promjene i aktivnosti:

1. ne poduzima djelotvorne mjere prema dužnicima i tajkunima da vrate novac bankama i poduze?ima za neotpla?ene bankarske kredite, pozajmice i izravno izvu?eni novac iz poduze?a;
2. ne primjenjuje dosljednu selektivnu natje?ajnu kadrovska politika na svim razinama;
3. ne provodi politiku realnih te?ajeva ?vrstih valuta;
4. ne ispravlja potpuno pogrešni na?in privatizacije;
5. ne primjenjuje potpuni i stimulativan pristup i na?in rješavanja poduze?a u teško?ama (naj?eš?e se spominju poduze?a u ste?aju);
6. mlako postavlja i primjenjuje aktivnu politiku za pove?anje proizvodnje.

Tek kada Vlada po?ne temeljito rješavati navedenih šest glavnih problema može se o?ekivati brži rast proizvodnje, ekonomske u?inkovitosti, pove?anje društvenog i osobnog standarda i smanjenje broja nezaposlenih. U nastavku se ukratko opisuju navedeni problemi i nazna?uju prijedlozi za rješavanje koje realni ekonomisti argumentirano i kvantificirano predlažu ve? niz godina.

2.1.Povrat novca bankama i poduze?ima za neotpla?ene kredite, nevra?ene pozajmice i izravno izvu?eni novac iz poduze?a

Cjelokupni socio-ekonomski sustav trpi velike teško?e zbog manjka novca za teku?e i investicijsko poslovanje. U mnogim poduze?ima prevelika zaduženost, nelikvidnost i insolventnost uzrokovana je što su “vlasnici” izvukli velike iznose novca za kupnju dionica ili uloga u drugim poduze?ima. K tome se treba pridodati i izvla?enje novca za potpuno osobne potrebe (ra?uni u inozemstvu, dvorci, helikopteri, lovišta i dr.neproizvodni luksus).
Nevra?eni novac bankama za kredite odobrene tajkunima doveo je do toga, da su ogromne svote novca iz prora?una utrošene za sanaciju banaka. Ali time nije problem riješen, jer ovaj novac nedostaje za poslovanje i razvitak gospodarstva. Nevra?anje kredita je i jedan od zna?ajnih razloga, da su i kamatne stope na kredite poduze?ima i gra?anima neprihvatljivo previsoke i dodatno tjeraju poduze?a u gubitke i insolventnost. S obzirom da postoji vrlo upotrebljiva vjerodostojna dokumentacija o ovim transakcijama u bankama i poduze?ima, hrvatski gra?ani, ekonomska struka i znanost neprestano pitaju, zašto Vlada ne krene široko i intenzivno u utjerivanje ovih nacionalno zna?ajnih dugova?
Za ove slu?ajeve se mora organizirati u?inkovit sustav izvan standardnih sustava financijske policije, sudstva i drugih mehanizama, jer su se pokazali nekorisni. Vrlo je važno po hitnom postupku produljiti rok zastare u zakonskim propisima. Naime, op?enito je poznato da svi navedeni ?imbenici namjerno razvla?e i ono malo pokrenutih postupaka, jer ra?unaju na zastaru potraživanja. Vlada mora biti svjesna, da se nelikvidnost i insolventnost ne može bitno smanjiti, dok se ne vrati izvu?eni novac iz banaka i poduze?a.

2.2.Primjena dosljedne selektivne natje?ajne kadrovske politike na svim razinama

Temeljem uvida u kadrovska rješenje od centralne državne administracije do razine nadzornih odbora, uprava i mjesta direktora u poduze?ima i bankama u ve?inskom državnom vlasništvu uo?eno je, da su u pravilu imenovani kadrovi koji nemaju adekvatnu stru?nu spremu, potrebno znanje i iskustvo za radna mjesta ili ?lanstva u nadzornim odborima i upravama na koja su imenovani. Povremeno se objavljuju i rezultati nekih kvantifikacijskih istraživanja od strane državnih tijela, koja potvr?uju zapažanja gra?ana Hrvatske. Zna?i da je istina, da u pravilu o najvažnijim pitanjima odlu?uju nekompetentni ljudi. Kako može Vlada o?ekivati, da ?e se racionalno i efikasno poslovati s pogrešnom kadrovskom strukturom i ostvariti postavljeni glavni ciljevi u 2001.godini ?
U Hrvatskoj postoje vrhunski stru?njaci koji mogu primijeniti metodologiju na svjetskoj razini za objektivni izbor najsposobnijih ljudi na mjesta za donošenje državnih i poslovnih odluka. Vlada bi trebala donijeti po hitnom postupku “Zakon o obveznoj proceduri za izbor kadrova na upravlja?ka i rukovode?a radna mjesta”. Vrlo je važno da Vlada bude svjesna, kako i daleko bolje socio-ekonomske mjere ne ?e uzrokovati potrebno poboljšanje i unapre?enja socio-ekonomske krize, ako se bitno ne poboljša kadrovska struktura. Sre?a je za Hrvatsku da još uvijek može popuniti ve?inu radnih mjesta sa školovanim i sposobnim ljudima, iako je u tijeku i dalje vrlo intenzivno iseljavanje stru?njaka iz Hrvatske.

2.3.Provo?enje politike realnih te?ajeva ?vrstih valuta

Ve? od 1993.godine vlade pod pritiskom makroekonomista-monetarista provode politiku “stabilnog te?aja”. Pritom je nužno striktno lu?iti dva razdoblja:
1.restriktivna kreditno-monetarna politika je bila nužna krajem 1993.godine da se zaustavi hiperinflacija, što je jedan od bitnih razloga da se provedu adekvatne mjere. Ni tada, kao ni danas, nema ni govora o pregrijanoj ekonomiji u Hrvatskoj, što bi bio drugi razlog za restriktivne mjere. Dakle, ove stabilizacijske su mjere bile glavni ?imbenik za uspješno zaustavljanje hiperinflacije, koja je onemogu?avala normalno poslovanje gospodarstva, bankarsta i normalan život hrvatskih gra?ana;
2. krajem 1993.godine uspostavljeno je smireno cjenovno poslovanje gospodarstva i banaka. Me?utim, tada je povu?en katastrofalni populisti?ki potez koji nije imao nikakve veze s razumnom ekonomskom politikom i koji i danas izaziva velike socio-ekonomske probleme. Vrijednost DEM i ostalih ?vrstih valuta je potpuno neo?ekivano znatno smanjena i najednom smo dobili precijenjenu doma?u valutu (po?etak sindroma “jake kune”), što se provla?i i danas. Preko no?i su uvozni proizvodi znatno pojeftinili, a doma?i proizvodi u izvozu poskupjeli. Od toga trenutka ve?ina doma?ih proizvoda više nije konkurentna stranim proizvodima na doma?em i inozemnom tržištu. Od tada do danas hrvatsko gospodarstvo steže pogubni lanac:
- zbog precijenjene doma?e valute bitno se smanjio volumen prodaje hrvatskih proizvoda na doma?em i inozemnom tržištu, jer su troškovi proizvodnje hrvatske robe u pravilu zna?ajno ve?i od inozemne;
- kada opada volumen prodaje odmah zatim opada i volumen proizvodnje;
- padanjem volumena proizvodnje, nakon nekog vremenskog pomaka, po?inje opadati i broj zaposlenih;
- opadanjem broja zaposlenih opada i kupovna mo? hrvatskih gra?ana;
- opadanjem broja zaposlenih opada i broj poreznih obveznika, što uzrokuje pad priliva novca od poreza i doprinosa;
- pove?anjem broja umirovljenika i nezaposlenih zbog smanjenja proizvodnje rastu izdaci za op?u potrošnju;
- budu?i da se op?a potrošnja pove?avala, a ti izdaci su u velikoj mjeri fiksni, država pove?ava stope poreza i doprinosa kako bi pokrila pove?ane rashode;
- pove?ani iznosi za poreze i doprinose pove?avaju trošak rada i utje?u na porast cijene koštanja hrvatskih proizvoda koji time postaju još skuplji i dodatno gube doma?e i strano tržište;
- uz sve ostalo neprestano se je doga?ala i inflacija od oko 3,6%, tako da se je raskorak rasta inflacije i pada te?aja DEM od kraja 1993.do rujna 2000.godine akumulirao na preko 35% (maloprodajne cijene su ve?e za 29,1%, a te?aj DEM je smanjen za 6,2%), što zna?i da je gotovo svaka proizvodnja hrvatske robe ili usluge skuplja za oko 35% od inozemne. Me?utim, kako u otvorenoj tržišnoj ekonomiji vrijede jedinstvene prodajne cijene, kupci kupuju ono što je jeftinije, tj.uvozne proizvode u Hrvatskoj ili tu?e proizvode u inozemstvu. Kratko vrijeme ve?ina doma?ih proizvo?a?a je mogla prodavati robu po jedinstvenim tržišnim prodajnim cijenama uz gubitke, jer im je u prosjeku cijena koštanja ve?a za oko 35%. Pojavili su se ukupni financijski rezultati poslovanja s gubitkom i ubrzo zatim val ste?ajeva i likvidacija poduze?a. Ste?ajevi i likvidacije uzrokovale su brzo rastu?i broj umirovljenika i nezaposlenih i pogubni lanac i danas vrlo snažno djeluje na krizno socio-ekonomsko stanje u Hrvatskoj.
Dio doma?ih proizvo?a?a spašavala je visoka carinska zaštita, pa su neka poduze?a ipak rentabilno poslovala. Me?utim, ulaskom u Svjetsku trgovinsku organizaciju hrvatska država mora znatno smanjiti carine, tako da ?e se postoje?im gubitašima, nelikvidnim i insolventnim poduze?ima ubrzo priklju?iti nova poduze?a, a time i pove?ati broj umirovljenika i nezaposlenih.

2.4.Hitno ispravljanje potpuno pogrešnog na?ina privatizacije

Prošlo je ve? mnogo godina od po?etka pretvorbe i privatizacije uz strahovito nepovoljne posljedice na cijeli socio-ekonomski kompleks. Za?u?uju?e je, da ova Vlada nastavlja provo?enje koncepta “prodaje dionica” bivših društvenih poduze?a. Postoji veliki broj argumenata koji su objavljeni u mnogim knjigama, studijama, ?asopisima i novinama koji dokazuju da se ne mogu prodati dionice iz dva glavna razloga:
1) doma?e stanovništvo nema kupovne mo?i za kupnju ogromnog broja dionica koje se nude na prodaju;
2) inozemni kupci su ve? kupili dionice rentabilnih poduze?a (telekomunikacije, pivovare, cementare i sl.) i nisu zainteresirani kupiti dionice poduze?a koja su u gubitku ili na granici rentabilnosti, a takva je ve?ina preostalih hrvatskih poduze?a. A glavni razlog nerentabilnosti poduze?a je gubitak velikog dijela doma?eg i inozemnog prodajnog tržišta uzrokovan precijenjenom kunom posljedicom pogrešne te?ajne politike.
Svakodnevni dokaz da su realni ekonomisti u pravu je minimalni broj poduze?a koji kotira na hrvatskim burzama i minimali promet od kupoprodaje dionica.
Prema tome, Vlada uzaludno o?ekuje priliv novca od prodaje poduze?a, pa bi taj razlog trebao nestati kao opravdanje da se ostaje kod koncepta “prodaje dionica”.
Nasuprot ovome konceptu postoje vrlo jaki razlozi da se dionice besplatno predaju pravim vlasnicima koji su stvarali kapital poduze?a i s njime uspješno upravljali 40 godina, a to su bivši i sadašnji zaposleni:
1) relativno brzo bi se prekinula agonija poduze?a u kojima se nije profiliralo pravo privatno vlasništvo;
2) podigla bi se bitno motivacija zaposlenih-dioni?ara da rade produktivnije i ekonomi?nije, jer bi neposredno osje?ali rezultate uspješnog ili neuspješnog rada;
3) skupštine dioni?ara-zaposlenih bi u pravilu mnogo pažljivije i odgovornije izabirali menadžere i ?lanove nadzornih odbora;
4) Vlada bi se kona?no riješila brige o sudbini ovih poduze?a, jer bi se sva prava i odgovornost prenijela na zaposlene-dioni?are-vlasnike. Sudbina poduze?a i svakog zaposlenog bi ovisila samo o njihovoj sposobnosti kako da posluju na doma?em i stranom tržištu.
Pritom se treba svakako osigurati nedirnuto vlasništvo onim doma?im i inozemnim dioni?arima-vlasnicima koji su stvarno uplatili protuvrijednost dionica koje posjeduju.
Sinteti?ki rezultat pravog modela pretvorbe i privatizacije bi bio bitno pove?anje u?inkovitosti hrvatskog gospodarstva, a time, izme?u ostalog, i po?etak smanjenja nezaposlenosti, porast životnog standarda i dr.
Obrnuto, ako Vlada ne odstupi od koncepta “prodaje dionica” agonija gospodarstva i ostalih društveno-ekonomskih subjekata ?e se nastaviti.

2.5.Primjena pravilnog i stimulativnog pristupa i na?ina rješavanja poduze?a u teško?ama

Povremeno se mnogo piše i govori o problemu poduze?a u ste?aju ili koja bi trebala biti u službenom ste?aju. U pravilu se o ovim poduze?ima razmišlja u paketu, što nije dobro ni za koga. Umjesto neselektivnog pristupa potrebno bi bilo temeljito prou?iti uzroke kod svakog poduze?a zbog ?ega je u ste?aju. Iz naših istraživanja smo uo?ili da bi trebalo voditi ra?una o tome:
- da su brojnim poduze?ima tajkuni nametnuli obveze, koje se uop?e ne odnose na izvorno poslovanje ovih poduze?a, nego su ona služila samo kao posredni?ki kanal protoka novca od banaka na privatne ra?une u Hrvatskoj ili u inozemstvu;
- da su neka poduze?a izgubila veliki dio doma?eg i inozemnog tržišta zbog nekonkurentnosti zbog pogrešne te?ajne politike (sindrom “jake kune”);
- da su neka poduze?a upropaštena zbog nesposobnosti menadžera koje su nametnuli nepravi vlasnici;
- da su mnoga poduze?a ostala bez novca, jer su tajkuni izravno izvla?ili novac za osobne potrebe (gotovinski nalozi za pla?anje fiktivnih ra?una za usluge, rasprodaja zaliha, rasprodaja opreme i sl.).
Kod ovih poduze?a je bitno utvrditi da li postoji prodajno tržište za njihove proizvode i usluge i da li se može reaktivirati klju?ni menadžerski i stru?ni kadar za uspješno vo?enje poslovanja. Ovim poduze?ima bi pomoglo da Vlada organizira efikasno vra?anje otu?enog novaca i da vrati vlasništvo zaposlenima, koji su stvorili ova poduze?a.

2.6.Postaviti i primijeniti aktivnu politiku za pove?anje proizvodnje

Paralelno s rješavanjem navedenih klju?nih problema Vlada se mora mnogo aktivnije postaviti u programima pove?anje proizvodnje, jer samo pove?ana proizvodnja može zapo?eti progresivni socio-ekonomski proces. Pritom bi se trebalo usredoto?iti na 3 podru?ja:
1) poduze?a s premalim iskorištenjem kapaciteta: promjenom degresivne te?ajne politike u politiku realnog te?aja proširiti doma?e i inozemno prodajno tržište, kako bi se pove?alo iskorištenje postoje?ih kapaciteta i prešlo preko praga nerentabilnosti;
2) regenerirati nekadašnja velika poduze?a: svjetsko iskustvo pokazuje da velika poduze?a nisu samo za sebe zna?ajna, nego su i središta koja oko sebe okupljaju veliki broj malih i srednjih poduze?a. Osim toga samo velika poduze?a imaju kriti?nu masu ljudskih i materijalnih resursa da preuzimaju velike zaokružene poslove, na kojima se najviše zara?uje (primjer nekadašnjeg “Kon?ara”, “?ure ?akovi?a i dr.). Ova su poduze?a u neposrednoj prošlosti namjerno upropaštavana, na što se je nadovezala pogrešna kreditno-monetarna politika uklju?uju?i i pogrešnu te?ajnu politiku. Interes za proizvode bivših velikih poduze?a i dalje postoji u svijetu i na doma?em tržištu, ali uz sadašnje uvjete poslovanja ne mogu krenuti u uzlani trend, pa bi trebalo na?initi posebne selektivne programe oporavka ovih poduze?a;
3) osnivanje novih poduze?a na podru?ju nove ekonomije: kad vladini predstavnici pregovaraju sa stranim investitorima ili pokušavaju potaknuti doma?e investitore moraju znati da se sada i u slijede?ih desetak godina isplati investirati u nove, za nas u Hrvatskoj, djelatnosti:
- proizvodnja komponenti i sklopova za informati?ku opremu;
- proizvodnja informati?kih programa na bezgrani?no širokom podru?ju od banaka, tvornica, trgovina do doma?instava i igara;
- proizvodnja biogeneti?kih proizvoda;
- proizvodnja komponenti, sklopova, veza i programa za telekomunikacije;
- proizvodnja opreme i sprava za rekreaciju doma?ih i stranih korisnika.
Na ovo se uspješno može dodati i pružanje usluga za izvedbu raznovrsnih oblika rekreacije.
Ove djelatnosti za Hrvatsku imaju posebno velike prednosti, jer ne iziskuju tako velika kapitalna ulaganja kao klasi?na kapitalno intenzivna industrija i zahtijevaju angažiranje viskokokvalitetnog ljudskog potencijala, kojeg još uvijek ima Hrvatska na raspolaganju, ali ne za dugo, zbog velikog odljeva najboljih mladih stru?njaka.
Za zaklju?ak se treba naglasiti da je ova Vlada dobro po?ela, ali ne ?e uspjeti, ako se ne uhvati u koštac i s krupnim društveno-ekonomskim podru?jima i, posebno, dok se ne odlijepi poslušnog odnosa prema konzervativnoj struji MMF i SB.

Komentari

@Delgado, nakon ovako

@Delgado, nakon ovako iscrpne analize simptoma pacijentovih i dijagnoze njegovog traumatiziranog, de facto komatoznog umrtvljenja, nadam se da se nečeš ljutiti da tvoju zadnju rečenicu nadipunim: "Za zaključak se treba naglasiti da je ova Vlada dobro počela, ali ne će uspjeti, ako ne donese zakone koji će omogućiti djelovanje institucija pravne države i skidanje prašine s akata koje Mladen Bajić, Dinko Cvitan i ostala spadala i smrad policije i pravosuđa nisu stručno i dosljedno, a sukladno postojećim zakonima i pravilima struke odradili.

Jednu od vojarni, naravno glede broja potencijalnih kandidata, trebala bi to biti najveća vojarna treba osposobiti kao istražni zatvor u koji će se smjestiti svi oni koje treba pohapsiti i procesuirati, jer su odgovorni da su izvješća glavne državne revizorice sve ove godine primanja na znanje, ali ne i procesuirana po službenoj dužnosti, pravilima struke i postojećim zakonima.

Naime, bez obzira na njihovu manjkavost, postojeći su zakoni bili dostatni za spriječavanje mita, kriminala, korupcije i sveopće pljačke naroda, za kažnjavanje nepotističkih, klijentelističkih i zločinačkih nakana i poriva političkog etablišmenta i njegovih nalogodavaca i svekolikog pada osjećaja morala i odgovornosti.

Ova vlada neće uspjeti ukoliko nakon gore navedenog ne smjeni nepotističke kadrove koje je delegirala u sudstvo, državno odvjetništvo i javnu upravu, a potom odreže granu na kojoj sjedi, jer bude li se dosljedno sprovelo gore navedeno, u Hrvatskoj će se stari politički kadrovi siguran sam tražiti svijećom.

"Što vrijedi galopirati ako se krećemo u pogrešnom pravcu!"

Tko je glasao

Kukljica, ovaj text je iz

Kukljica, ovaj text je iz 2001.
A što se tiče ostaloga, što ti još gajiš neke nade?
Sve će biti ko i desetljećima dosad. Nekaj će se pokrpat, možda dođe sdp godinu dvije, a onda opet ispočetka. Nema tu budućnosti. Treba bježat van, čim prije.

# Jedan neprijatelj pametnom čovjeku više vrijedi nego hiljadu prijatelja

# Jedan neprijatelj pametnom čovjeku više vrijedi nego hiljadu prijatelja

Tko je glasao

@Delgado, pročitao sam da

@Delgado, pročitao sam da je tekst iz 2001 godine, ali kako kod nasj edne te iste svinje samo rotiraju na valovima, to je uvijek aktualno i dođe mu ga kao da je sve to dr. sc. Vladimir Lasić napisao danas.

"Što vrijedi galopirati ako se krećemo u pogrešnom pravcu!"

Tko je glasao

Sve točke i točkice ne

Sve točke i točkice ne vrijede ni pišljiva boba ako ih budu provodili komunisti a nadgledali UDBA-ši, jer je neki dan naučno dokazano da:
1. Oni nemaju interesa za pravnom državom
2.Neznaju napraviti prelaz iz totalitarizma u demokraciju
3.Neznaju uvesti tržišnu privredu
4.Ne žele se odreći privilegija

Tko je glasao

Problem odljepljivanja od

Problem odljepljivanja od MMF-a koji moram priznati ne vidim bas najasnije ni spojenog na nase institucije, je izravno vezan sa jos vecim problemom:
teskim odljepljivanjem iz foteljica i odlazak sa vlasti.
Ne treba nama MMF reci da 1 iz realne proizvodnje ne moze izdrzavati 3 ljudi,To jednostavno bez rasta duga ne ide.A iz politicke optike i matematike su 3 glasa vise nego 1 i to je njihova "dobitna" formula.
Kad ovaj 1 odluci prestati zahvaljivati mudroj demokratskoj vecini udijeljujuci im lovu, koristeci njihovu politiku "briga me za sve samo da je meni dobro", onda ce se nesto promijeniti.
Na zalost oporba izgleda jase na demagogiji:
- kako preuzeti sto vise glasova od te 2/3 obecavajuci im jos spektakularnije davljenje onog 1 u realnoj ekonomiji.
I jasno puni su ideja o novim zaduzenjima...Deja vu!
Nista bez dobro starog neoliberalizma! Znaju tu jako dobro vani oni koji su godinama gledali i socialdemagoge.Samo konkurentna i profitabilna proizvodnja ima buducnost.Visoka je cijena sada npr.nasjedanja radnika brodogradilista raznim morzevima koji su im uredno obecavali uredno napajanje sa drzavne ( budjetske) sise bez obzira na rentabilnost uz predizborno pojanje: Nije u soldima sve!
Mozda sam malo van tih 6 tocaka, ali to je temelj.Ostalo je nadgradnja koja ga treba da bi se uopce nesto trajno sazidalo.

Tko je glasao

Na zalost oporba izgleda

Na zalost oporba izgleda jase na demagogiji:
- kako preuzeti sto vise glasova od te 2/3 obecavajuci im jos spektakularnije davljenje onog 1 u realnoj ekonomiji.

cool - fakat je tako. a reci ti nama na koji način je moguće dobiti izbore ako se ljudima skreše istina u facu i kaže im se npr. ako nas izaberete mi ćemo vas 100 000 iz državnih i javnih službi sprašiti na burzu! skresat ćemo vam plaće i mirovine za 40% jer onaj 1 iz realnog ne može zaraditi za vas tri parazita: misliš da je većina hrvatskih birača na nivou svjesti da razumije što je neophodno napraviti i da bi za to glasala?
ja mislim da nije - onaj koji narodu strese u facu činjenice nema nikakve šanse dobiti izbore.

Tko je glasao

cool - fakat je tako. a

cool - fakat je tako. a reci ti nama na koji način je moguće dobiti izbore ako se ljudima skreše istina u facu i kaže im se npr. ako nas izaberete mi ćemo vas 100 000 iz državnih i javnih službi sprašiti na burzu! skresat ćemo vam plaće i mirovine za 40% jer onaj 1 iz realnog ne može zaraditi za vas tri parazita: misliš da je većina hrvatskih birača na nivou svjesti da razumije što je neophodno napraviti i da bi za to glasala?
ja mislim da nije - onaj koji narodu strese u facu činjenice nema nikakve šanse dobiti izbore.

Sitnozubani i postoje da im se strese u facu.Oni to bas vole!
Ako ne vjerujes eno ti na zadnjim izborima nova pobjeda HDZ-a i SDP-a u Zagrebu.
Ako te podsjetim da je Mesic daleko najpopularniji politicar onda ne trebas uopce razmisljati sto oni misle.
Kog uopce briga sto bi oni htjeli ili ne?!
Ako ce raditi njih 100.000 volonterski, jos bolje.Nema otkaza, ali nema ni placa.Alternativa je da nitko i ne dobija vise placu ili svi 50% manju.Pa neka se dogovore.Ovako dalje nece ici, jer smo obisli sve na Zemlji i sad ce ostati jos ta Kina da ih isprosimo jos neki kreditic kako bi prezivjeli jos do kraja 2009.
Slijedece ce mjesto za zicanje love biti Mars, pa Saturn itd.
Sve konstrukcije o punjenju budjeta se ruse kao kule od karata.Proizvodnja nestaje, otpustaju se ljudi za koje nitko ne pita, jer nisu ti miljenici birokracije, trgovacki centri se nalaze pred ozbiljnim razgovorom sa najmodavcima prostora ( manji najam ili prazan lokal) itd.
Realno ocekujem MMF vrlo brzo, a ovi ce kao raditi i piliti birokraciju samo tako.I sve sto ih se bude trazilo jer kao "ne bi oni ali trazi MMF", mada je istina da MMF ne dolazi gdje se radi kako treba.
Najgore od svega je sto nisam siguran radi li se u ovom slucaju bas o slovenskoj podvali, kako se ja nadam.

Tko je glasao

Sitnozubani i postoje da im

Sitnozubani i postoje da im se strese u facu.Oni to bas vole!
Ako ne vjerujes eno ti na zadnjim izborima nova pobjeda HDZ-a i SDP-a u Zagrebu.

HDZ nikada nije govorio istinu - naprotiv, izborne kampanje temeljile su im se na lažima i lažima su dobivali izbore (nisi naivan pa sam siguran da to jako dobro znaš). O Bandiću i njegovoj demagogiji isto je glupo razglabati. brutalnom istinom teško da ćeš dobiti širu podršku kako ti kažeš sitnozubana.

Tko je glasao

duplikat - isprika.

duplikat - isprika.

Tko je glasao

Točno to je problem...

Točno to je problem... umjesto da je politika postupno smanjivala broj zaposlenih u državnim službama, ne kroz otkaze nego ne zapošljavanjem novih ljudi na nepotrebna mjesta nakon što stari odu u penziju drastično su povečavali broj istih... nije brojka novozaposlenih u državnim službama u zadnjih 5-6 godina preko 40.000? A sad tih 40.000 koji su dobili radna mjesta naravno da se niti ne planiraju maknuti, a kamoli onih dodatnih 20.000 do 60.000 (od procjene do procjene). Ako na izborima bilo tko veli da će ti ljudi dobiti otkaz ne samo da neće izgubiti te glasove nego i glasove njihovih obitelji a to nitko ne želi. Mislim da će doći do situacije gdje će netko morati napraviti drastične rezove, i to će se dogoditi po slijedećem redosljedu (netko vidi sličnosti s prošlosti?)
1. Shvatiti će se da je stvarno gotovo, propada sve i nemogu se više mazati oči narodu
2. Prijevremeni izbori (možda) i izbor nove vlasti
3. Nova vlast (tko kod da bude ali mislim da je to jasno) će biti prisiljena na iznimno nepopularne poteze, ali će ih napraviti, jer nema izbora.
4. Ekonomija države će se srediti iz ludila do pristojne razine
5. Sve privilegirane skupine koje su izgubile privilegije će dići uzbunu, jer žele te privilegije natrag
6. Novi izbori, povratak HDZ-a na vlast (ko misli da bi Jadronković mogao onda čak postati novim premjerom? Nešto tipa Obama, Pahor, Jadronković...)
7. Povratak privilegija, novo ponavljanje viđenog, novi ciklus. Uz moguće zadržavanje nekih korisnih stvari od prošle vlasti, uz konstatno izvlačenje kako su oni sve upropastili i da oni ne mogu sve odmah ispraviti.

Tko je glasao

Pet, 28/03/2008 - 22:26

Pet, 28/03/2008 - 22:26 — G-news
Dakle evo na brzinu nekih prijedloga koji se nece svidjeti bitangama koje parazitiraju sa povlastenim placama kao drzavni duznosnici.Dijelom, jer su nepotisticki dovukli i pozaposljavali vecinu svojih kolega, kumova, clanova Partija, uze te na kraju sire obitelji.Osim sto su na taj nacin opustjeli neki krajevi, stvorio se jedan apsurdni birokratski monstrum, koji uz korupciju koja pociva na udobnoj neodgovornosti, prozdire novac poreznih obveznika.Stoga bi bez previse okolisanja i pronalazenja izgovora da se nista ne promijeni, hitno trebalo uciniti neke promjene:
1. rasformirati cca 300 opcina
2. ukinuti sve zupanije
3. uvesti 3-4 vece upravne jedinice za cijelu drzavu velicine pola Pariza
4. status gradova srezati na 20-25 konkretnih
Ubrzano informatizirati i digitalizirati sve sluzbene dokumente i koristiti informatiku kao sredstvo za rezanje troskova umjesto novog izvora pljacke poreznih obveznika.
5. sve koji studiraju godinama i desetljece+ koju godinu "stimulirati" drasticnim povecanjem skolarine za svaku godinu koja im se svidi toliko da je ponavljaju vise puta.
Grad Zagreb:
Razjuriti 70% zaposlenih u tzv. Holdingu koji "prociscavaju" djepove zagrepcana.Sve natjecaje koji nisu transparentno obavljeni staviti u blokadu i sve aktere poslati na korisne poslove posumljavanja, bojanje klupa, skupljanje psecih drekova, ciscenja ulica i sl.
6. Ustedom od 10 mld.kuna/ godisnje na ovaj nacin, stimulirati gradnju infrastrukture i dovlacenje stranih investitora uz paraleno rezanje PDV-a na maksimalnih 15%.
Ovisno o iznosu ulozenog novca investitora/broj zaposlenih, dati na x vremena oslobodjenje od poreza da se zaposle novo-nezaposleni ex. birokrati i oni koji su trenutno nezaposleni.
7. moratorij na uzimanje stranih kredita od strane drzave i sa drzavnim jamstvima
8. sve firme koje ne mogu opstati - pogasiti.Ukoliko im netko duguje te zatvoriti i izvrsiti ovrhu.
Ovo je samo za pocetak.Doci ce na rad za primjenu vjerojatno kasnije, ali ce zato i primjena biti bolnija.Tek da se zna sto nas ceka.

Mislis da je netko skuzio? Sumnjam....Kakva je to pobjednicka pijanka i parada trosenja bila....

Tko je glasao

Osnovno je pitanje koliko

Osnovno je pitanje koliko će ta formula još trajati: A iz politicke optike i matematike su 3 glasa vise nego 1 i to je njihova "dobitna" formula. Nema više pristupa jeftinim kreditima, nema se bogzna što za prodati (tj. našlo bi se, samo nema više kupaca ni za preostalo obiteljsko srebro), jedino preostaju krave muzare. Sad više ne vade samo svo mlijeko, nego su i krv počeli musti. A žalosno je da su ova 3 odlično organizirani (npr. branitelji i pravi i lažni, umirovljenici i pravi i lažni, državni radnici i potrebni i nepotrebni) dok jedino krave muzare nisu (ni ne muču, samo trpe i muče). Čak su i BABE bolje organizirane :)

# Jedan neprijatelj pametnom čovjeku više vrijedi nego hiljadu prijatelja

# Jedan neprijatelj pametnom čovjeku više vrijedi nego hiljadu prijatelja

Tko je glasao

2) inozemni kupci su već

2) inozemni kupci su već kupili dionice rentabilnih poduzeća (telekomunikacije, pivovare, cementare i sl.) i nisu zainteresirani kupiti dionice poduzeća koja su u gubitku ili na granici rentabilnosti, a takva je većina preostalih hrvatskih poduzeća. A glavni razlog nerentabilnosti poduzeća je gubitak velikog dijela domaćeg i inozemnog prodajnog tržišta uzrokovan precijenjenom kunom posljedicom pogrešne tečajne politike.

Pitanje za 5 kuna: kako to da "rentabilna poduzeća" (telekomunikacije, pivovare, cementare i sl.) nisu izgubila domaće i inozemno tržište uslijed precijenjene kune i pogrešne tečajne politike?

Tko je glasao

Pitanje za 5 kuna: kako to

Pitanje za 5 kuna: kako to da "rentabilna poduzeća" (telekomunikacije, pivovare, cementare i sl.) nisu izgubila domaće i inozemno tržište uslijed precijenjene kune i pogrešne tečajne politike?

Telekomunikacije tj. HT su platili korisnici visokom cijenom usluga i njihovim obecanim monopolom, pivovare su zajahale na tradiciju koja kaze da se prastari domaci brandovi ne mijenjaju ( kakva Atela Artois, Zuja je zakon ;) ), a neke su i prodane ispod cijene ( karlovacka ) pa preprodane nizozemcima, ne znam sto je sa osjeckom pivovarom, cementare su prodane u vremenima pred obnovu tisuca razrusenih kuca (sic!? ) - nezabiljezena glupost.

Tko je glasao

Telekomunikacije tj. HT su

Telekomunikacije tj. HT su platili korisnici visokom cijenom usluga i njihovim obecanim monopolom, pivovare su zajahale na tradiciju koja kaze da se prastari domaci brandovi ne mijenjaju ( kakva Atela Artois, Zuja je zakon ;) ), a neke su i prodane ispod cijene ( karlovacka ) pa preprodane nizozemcima, ne znam sto je sa osjeckom pivovarom, cementare su prodane u vremenima pred obnovu tisuca razrusenih kuca (sic!? ) - nezabiljezena glupost.

Tradiciju? A što je s tradicijom proizvodnje voćnih sokova, pašteta, bombona keksa, čokolade, detergenata, žarulja, pasti za zube i svih ostalih domaćih brandova koji su jednostavno nestali ili tavore na dnu spektra proizvoda? Prodane ispod cijene? A ostalo što je prodano je prodano po cijeni ili iznad cijene? Cementare su prodane pred obnovu, a kuće se ne grade i od cigle, crijepova, boja, lakova, keramike, parketa, vodovodnih, kanalizacijskih, gromobranskih, elektro i inih instalacija i opreme itd.?

Žao mi je, žao mi je, vaš odgovor je pogrešan, odlazite iz emisije bez 5 kuna, a nemate ni kviska. :)

Tko je glasao

interesantno za pogledati

interesantno za pogledati kakva je bila situacija za vrijeme koalicijske vlasti... posebno mi je interesantan dio:

1. primjeri ekonomskih mjera koje je Vlada prihvatila

- podmirenje kumuliranih obveza prema gospodarstvu;
- trošenje proračunskog novca sukladno prilivu novca u proračun, a ne putem nepokrivenog zaduživanja;

Izgleda da SDP opet mora doći na vlast da bi sredio račune u državi, kad sadašnja vlast to ne može, makar im sigurno bude "lakše" sa svim tim novozaposlenima u državnim službama...

Ipak, mislim da je ako se već vraćamo u prošlost u redu barem dati neku poveznicu s trenutnom situacijom, neku analizu a ne samo "copy-paste" nekog starog članka...
Šteta da ljudi kad gledaju za koga će glasati na izborima ne gledaju na rezultate iz prošlosti (barem ne objektivno) i posljedice obećanja koje im se nudi, nego samo gledaju obečanja i kratkoročne rezultate za svoju guzicu neovisno o tome da li su obečanja ostvariva ili ne... ima tko još jamstvenu karticu? Je ostalo koje obečanje koje nije prekršeno?

Tko je glasao

Prvo zeleni Zoran reciklira

Prvo zeleni Zoran reciklira tekstove iz 1992. godine, sad i ovaj neki tekst iz 2001. godine, a sve u cilju razumijevanja naše trenutne zbilje i traženja puteva snalaženja u sadašnjosti i bliskoj budućnosti?
Hm, možda bi pomoglo da se prisjetimo i Rezolucije Informbiroa iz 1948.?

Tko je glasao

Godinama surađujem s

Godinama surađujem s doktorom Vladom Lasićem i u velikoj većini stvari se slažem s njegovim stavovima.

Tko je glasao

Potrebno je naglasiti, da

Potrebno je naglasiti, da velika većina hrvatskih realnih i iskusnih ekonomista i gospodarstvenika ne podržavaju kreditno-monetarnu politiku HNB od početka 1994.godine, argumentirajući to brojnim studijama, analizama, knjigama, savjetovanjima i okruglim stolovima.

Posljedice tog kockanja se neće otkloniti same od sebe i danas zbrajamo ogromne gubitke zbog te "namještaljke".Ovaj dnevnik je odličan jer nam,između ostalog, govori da mi nikada nismo imali pravu opoziciju,ni kada je HDZ većinska stranka u saboru,ni kada je SDP većinska stranka.Nažalost sitnozubani koji glasaju uglavnom prepoznaju samo te dvije stranke.Ostali,većina glasačkog tijela, je nemotivirana i to s pravom.Nužno je stvoriti treću stranku,jasnu,s jasnim programom...Evo problem koji vidim npr. kod HNS-a, je strah da izađu sami.Oni koaliraju i zato samo gube identitet,nisu prepoznati,a mogli bi dobiti kada bi mene poslušali.(samo,da li da im vjerujem?)Ljudi hoće da netko preuzme odgovornost i da se odgovorno odnosi nakon pobjede tj. da rade za boljitak društva,a ne za strukture njihovih političkih partnera i da provedu reformu gospodarstva kako najavljuju u svom predizbornom programu..Ne bih se,na mjestu nove vlade, bojala "sasuti" istinu narodu u lice jer se istina može reći i na komplicirani način i na jednostavan način.Nova vlada bi morala napraviti korjenite kadrovske promjene i konačno pustiti stručnjake da rade svoj posao.Većina ljudi iz naroda prepoznaje da se ovakvom trgovačko-uvoznom orjentiranom gospodarstvu sprema opći kolaps i ljudi imaju osjećaj krivnje jer se boje za budućnost mlađih naraštaja.Imaju taj osjećaj jer se osjećaju bespomoćno i to je vrlo opasno jer i krivnja stvara veliku frustraciju.Ne trebaju nam krvave revolucije već jasno vodstvo koje će poručiti narodu da će biti teško ali da ima nade da se izvučemo iz ovog gliba.Narodu treba vodstvo koje nije opterećeno nedemokratskim ideologijama.Vodstvo koje će konačno ostvarivati temeljne odrednice hrvatskog Ustava,a ne kao ovi do sada.Kao da ne postoji,ni Ustav, ni narod.Bolesnim ideologijama fašizma,godinama pokušavaju nametnuti strah u narodu,(npr. kada smo u prošlim godinama razgovarali na telefonu,o politici,svi su ponavljali isto:Što ako nas prisluškuju!?..a sada komentiraju:Baš bih voljeo/la da me prisluškuju pa da me čuju, ti gadovi, što mislim o njima!!!.).Narod je ipak shvatio da šaka jada pomoću medija manipulira-kao da većina podržava HDZ demagogije i SDP kvazisocijaldemokraciju,to njihovo vječno drugo mjesto u saboru kojemu je pravi interes- komformizam. Ako mi ne vjerujete,spustite se do ljudi,po trgovinama,trgovima,autobusnim stajalištima,bolničkim čekaonicama itd. pa popričajte malo,onak ovlaš...Nemojte im nametati svoju misao nego ih pitajte što misle:Iznenaditi ćete se!

Pozdrav iz Zagreba :)

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Novi dnevnici

  1. ŠEFovi... ŠEFovanje... država... proračun... od aluzija komentara 0
  2. Lećevica pokazuje budućnost Hrvatske: zemlja staraca, renti, smeća i monopola HDZ-a od Zoran Oštrić komentara 0
  3. Zagrepčani prepoznali „rukopoloženog“ i odbacili ga. Hasanbegović naprema Plenković 2:0 u velikim gradovima Zagrebu i Osijeku od ppetra komentara 8
  4. ako staneš ispred Plenkovića od aluzija komentara 0
  5. Dilema SDP-a: kad momčad loše igra, je li kriv (samo) trener? od Zoran Oštrić komentara 3
  6. Prva očita posljedica izbora u Zagrebu: ukida se ime Trga maršala Tita od Zoran Oštrić komentara 21
  7. iPhone user would like to buy another iPhone od arvin komentara 0
  8. civilizirano živjeti od aluzija komentara 0
  9. ŠEFovi... prije... a što znače... NOVOM ... ŠEFU... od aluzija komentara 0
  10. ŠEFove post-izborne RH milijunaši već ugovaraju od aluzija komentara 0
  11. 100 godina vladavine Beograda nad Hrvatskom, kako izaći iz psihološkog i fizičkog ropstva? od Laganini komentara 23
  12. Proslava Dana pobjede nad fašizmom i Dana Evrope à la HDZ-iana od Feniks komentara 3
  13. čovjek bez prihoda ogladni od aluzija komentara 0
  14. POVODOM DANA POBJEDE NAD FAŠIZMOM od petarbosni4 komentara 24
  15. faraon-izam... i... plenk-izam od aluzija komentara 0
  16. Lokalni izbori u Zagrebu: 1. za Tomaševića, 2. protiv Bandića od Zoran Oštrić komentara 12
  17. Deveti krug (za trg) pakla od Feniks komentara 2
  18. otkaz od aluzija komentara 0
  19. Za ideale ginu budale, pokornima bar nešto kapne od Zoran Oštrić komentara 9
  20. znanstvenici uništavaju bez kažnjavanja od aluzija komentara 0
  21. Nevjerodostojni srušio crvene ćuprijanere od ppetra komentara 6
  22. Nešto o logoru Jasenovac - nažalost, moramo ponavljati od Zoran Oštrić komentara 18
  23. majmun sisavac od aluzija komentara 1
  24. Kolike su globalne zalihe sirove nafte? I koliko je to danas važno? od Zoran Oštrić komentara 8
  25. ...i bit´će to happyending story? od indian komentara 16

Tko je online

  • skorp58

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 1
  • Gostiju: 35

Novi korisnici

  • arvin
  • IMOTA MORLAK
  • pzbunj
  • Zbunj
  • talk500