pollitika Neovisni, ali ne i neutralni

Skrećem vam pozornost na intrigantni komentar o Hrvatskoj (kakav u domaćim medijima naravno nećete naći) na BIRN-u (Balkan Investigative Reporting Network) autorice Natase Srdoc-Samy naslova Croatia Resists Reform koji uz pomoć historijata nedavnih izvještaja koji upozoravaju na nisku razinu sloboda u Hrvatskoj i spin ofenzive hrvatske Vlade jasno demonstrira koliko je na činjeničnoj razini ugrožen hrvatski (u osnovi) polufiktivni status "lidera u regiji".

Tvrdnjom da se Hrvatska nalazi na križanju EU-NATO retoričke fantazije i ekonomske stvarnosti autorica pogađa u sridu iste one točke koju je Economist u svojoj "soggy bottom" blitz-analizi istaknuo tvrdeći kako nitko u Hrvatskoj jednostavno nema volje pokrenuti nužne reforme jer svima odgovara mutni status quo. Makar vladajući to ne žele priznati, reforme u zemlji zaostaju, a činjenice postaju sve glasnije.

Osim indeksa ekonomskih sloboda World Heritage Foundationa koji je Hrvatsku smjestio na jadno 37. mjesto od 41 zemlje europske regije (!) i podijelio joj epitete "mostly unfree" (investicijske, radničke i poslovne slobode) te "repressed" (vlasnička prava, pravna država, korupcija i sloboda od vladinog utjecaja), autorica potvrdu svoje teze egzemplificira i nalazima drugih relevantnih tijela: Doing business izvještaj Svjetske banke za 2006. i godišnji progress report EU-a govore isto. Na svaku od ovih informacija hrvatska vlada je reagirala "spin-ofenzivom" koja manipulira činjenicama i zapravo udaljuje Hrvatsku od EU i NATO-a. Vlada se naučila institucionalno skrivati od kritike pozivanjem na "rad institucija" na koje Sanader uvijek može računati da će ostati lojalne njegovim tezama (poput Gospodarske komore koju financira - Vlada). Srdoc-Samy je rezolutna u svojm zahtjevu:Ovo mora prestati. Nedostatak iskrenosti inhibira slobode - a upravo su slobode na kocki, najviše na ekonomskom polju.

No nije samo ekonomija sumorni kutak hrvatske stvarnosti. Podsjećajući još jednom na izvještaj EU koji je naveo da Hrvatska nema "ukupni strateški okvir za reforme" i "jasna i transparentna pravila i načine postupanja glede izbora i formiranja vlada na lokalnoj razini" te da je još uvijek potrebno dosta učiniti da bi imala "neovisan, nepristran, transparentan i efikasan sudski sustav" uz napomenu da "navodi o korupciji ostaju neistraženi i korumpirano ponašanje obično prolazi nekažnjeno" autorica ukazuje na primjer Estonije koji pokazuje da post-socijalističke reforme ne trebaju biti opterećene problemima.Mart Laar, bivši premijer istočnoeuropskog izvrsnog performera Estonije, nudi jednostavan savjet, "Prvi korak u borbi s korupcijom je da sami niste korumpirani." Jesu li hrvatski vođe spremni obratiti pozornost na taj savjet?

Kao finalnu šaku u oko ovaj članak otkriva kako je u listopadu prošle godine Adriatic Institute for Public Policy suorganizirao Libertas Debate Series u Europskom parlamentu sa Rogerom Helmerom, bivšim britanskim EP-ovcem, a na sastanku se pojavilo pitanje korumpiranosti dva bivša i dva sadašnja ministra u vladi. Institut i Helmer su poslali upite Vladi koja do danas nije odgovorila kršeći time Zakon o slobodi informacija.Neizgovorena poruka je poruka prijezira za uvažene članove sastanka, ali još važnije za građane i porezne obveznike.

Za buđenje vlade iz deniala autorica predlaže da EU, Svjetska banka, USAID i ostale institucije koje u Hrvatsku upumpavaju znatne svote novaca preispitaju svoj pristup jer novci prečesto financiraju sistemsku inerciju u situaciji u kojoj je zapravo potreban preokret. Međunarodnu pomoć Hrvatskoj ubuduće treba uvjetovati većim ekonomskim slobodama, naglaskom na pravnu državu, zaštitom vlasničkih prava, reformom pravosuđa i potpunom i transparentnom privatizacijom državnih poduzeća.