pollitika Neovisni, ali ne i neutralni

Nedavno izvješće Europske komisije, koje zemlje Balkana kao što je to primjetio Economist čekaju kao svjedodžbu u osnovnoj školi, je u uobičajenim kritikama na pravosuđe, tretman prema manjinama i ostale boljke nerazvijene hrvatske demokracije sažeto ubolo u još jedan očiti problem: slabo razumijevanje koncepta "sukob interesa". Da je istina da je "the concept of conflict of interest is little understood" uvjerljivo demonstrira slučaj Ivane Šikić, urednice na HRT-u koja je bila u vezi s osobom osuđenom zbog organiziranog kriminala.

Ogranak Hrvatskog novinarskog društva, koje se ne oglašava konzistentno i uvijek (a nekad mu priopćenja sliče na tabloidne vijesti), objavio je kako

"privatni život urednice HTV-a Ivane Šikić, nevjenčane supruge ubijenog trgovca drogom Davora Zečevića, nije njezina privatna stvar od trenutka kad preuzima odgovorne uredničke poslove na najmoćnijem mediju u državi i to u emisijama koje formiraju javno mijenje."

HND-ovci potpuno promašuju kad slučaj Šikić promatraju prvenstveno kao iznimku od pravila na privatnost. Srž problema naime nije s kim je osoba u vezi nego ima li osoba sukob (privatnog) interesa i interesa koje treba slijediti kao zasposlenik na određenoj poziciji. Tek su u svojem zaključku, gdje su rekli da bi "privatni i profesionalni život Ivane Šikić mogli doći u sukob" HND-ovci prišli srži problema, s time da u sukobu nisu cijeli "životi" nego interesi.

Sukob interesa je situacija u kojoj netko tko se nalazi u položaju od povjerenja (političar, odvjetnik, doktor, istraživač, direktor, urednik) ima konkurirajuće profesionalne i privatne interese. Zbog interesa koji su suprotni postaje teško izvršiti dužnosti na neovisan način. HND-ovci su ustvrdili da se može provjeriti je li Ivana Šikić radila reportaže o zločinačkoj organizaciji makar je za utvrđenje sukoba interesa potpuno nebitno pojave li se neetične odnosno neregularne posljedice jer je sam dolazak u takvo stanje povreda pravila dužne pažnje koja se veže s odgovornim položajima.

Zbog ovog nerazumijevanja (koje zahvaća čak i samu vladu!) je reakcija na sukob interesa u Hrvatskoj uvijek retroaktivna umjesto preventivna. Sukob interesa Ivana Čehoka utvrđuje se tek nakon što je prodao zemljište kao gradonačelnik Varaždina, Čačiću se utvrđuje sukob tek kad se utvrdi da su mu privatne tvrtke poslovale s državom u kojoj je bio ministar, itd. Umjesto penaliziranja samog stanja sukoba interesa, penaliziraju se njegove posljedice i to prilično neučinkovito s deklaratornim odlukama kojekakvih povjerenstava i ostalih tijela s desnima, ali bez zubi. Zbog tog pogrešnog pristupa potpuno izostaje razumijevanje koncepta.

Sukob interesa Ivane Šikić sastojao se recimo u podijeljenoj lojalnosti, pri čemu je jedna bila profesionalna, a druga privatna. S obzirom da etički kodeks HRT-a nije bio dovoljna preventiva da do sukoba dođe (a on nastaje napravila Šikić prilog o zločinačkoj organizaciji ili ne), gospođa Šikić je na temelju općih etičkih normi bila dužna otkriti svojim nadređenima da postoji sukob interesa kako bi je rasporedili na odgovarajuće zadatke i poduzeli nužne mjere. U pravu je Hlo kad tvrdi da je se ne tiče privatni život zaposlenika jer nije Hloverka ta koja mora tražiti disclosure već su ga obvezni ponuditi oni koji se u sukobu nalaze ili od njih to treba zahtijevati institucija. HND stoga nije precizan kad kaže da "privatni život Ivane Šikić nije privatna stvar" - on ostaje privatna stvar za javnost, ali nije privatna stvar u odnosu na nadređene.

U situaciji kada je profesionalna prosudba ugrožena ili može biti razumno ugrožena zbog odgovornosti ili interesa prema nekoj suprotstavljenoj strani ili zbog vlastitih financijskih, imovinskih ili osobnih interesa, osoba koja se nađe u toj situaciji mora poduzeti odgovarajuće korake (otkriti informacije, tražiti pristanak, tražiti vlastito isključenje, itd). Ta vrsta osjećaja za osobnu odgovornost još uvijek ne postoji u Hrvatskoj i temelj je nerazumijevanja sukoba interesa.

U slučaju Šikić odgovornost naravno leži i na HRT-u. S obzirom da se sukob interesa može pojaviti kod bilo koga u eteru ili bilo koga tko određuje sadržaj (pri čemu penjanje hijerarhijom nosi veću odgovornost za izbjegavanje sukoba interesa), svaki odjel HRT-a je obvezan identificirati ranjivosti te vrste. Nakon toga trebao se uvjeriti da svi koji su uključeni u uredničke kolegije i stvaranje programa nemaju neprikladnu predanost nekim drugim interesima. HRT je svojim zaposlenicima dužan propisati ugovornu obvezu deklariranja osobnih interesa koji mogu utjecati na njihov rad u kući i dovesti integritet kompanije u pitanje. Ugovor o zapošljavanju bi trebala pratiti posebna deklaracija o osobnim interesima o kojoj bi trebali skrbiti ljudski resursi, a zaposlenici bi trebali biti informirani putem kakve brošure o sukobu interesa.

Preduvjet za to je doduše da se u Hrvatskoj konačno uopće shvati što sukob interesa jest. Kako je sukob interesa inherentno vezan s etikom, za to će trebati prvo ojačati osjećaj za etično ponašanje pojačanim informiranjem na partikularnoj i općoj razini.