Tagovi

Hrvatska je danas mogla biti bez eura zaduženja

Nepisano pravilo ove zemlje je da što ste veći lopov, ugledniji ste građanin ove zemlje. Ovdje nećemo imenovati nikog po imenu, ali prepoznat će te sve bitne aktere. Radi se naime o jednoj od najvećih operacija pljačke hrvatske potpomognute vođama iz „zna se“ stranke koja uz sebe voli vezivati domoljublje i koja tvrdi ako ne glasate za njih, niste domoljub.

Pljačka o kojoj se ovdje govori je privatizacija hrvatskih banaka iz devedesetih. Te hrvatske banke prvo su uništene poklanjajući basnoslovne svote nekakvim „zna se“ managerima koji su onda kupovali razne tvrtke, građevinska zemljišta ili jednostavno razne luksuzne vile i jahte, otvarali bankovne račune u Austriji ili Švicarskoj i sl. Nakon što su banke propale, pristupilo se sanaciji propalih banaka. Sredstva utrošena na sanaciju iznose 15.000.000.000 (15 milijardi) eura. Tako sanirane banke zatim su pod vodstvom „zna se“ stručnjaka prodane za čak 1.000.000.000 (1 milijardu) eura. Dakle potrošili smo 15 da bi vratili 1.

Najbolji dio tek slijedi. Banke koje su naši „zna se“ stručnjaci prodali za čak 1 milijardu eura, danas vrijede 40.000.000.000 (40 milijardi) eura. Možda vam te brojke ne znače puno, ali ako vam kažemo da Hrvatska ne bi bila dužna niti eura kad bi se danas te banke prodale, onda ti podaci dobivaju novu dimenziju. Sad još na tu informaciju pogledajte tko su ljudi koji danas sjede u upravnim i nadzornim odborima tih prodanih banaka i uočit će te da tamo ima puno „zna se“ kadrova.

Općenito govoreći, u mnogim velikim tvrtkama koje su nekad bile hrvatske, a danas u rukama stranaca, na rukovodećim mjestima nalaze se pouzdani „zna se“ kadrovi iz devedesetih godina. Taj kadar najbolje oslikava domoljublje „zna se“ stranke koja je prilično uspješno provela svoj program o 200 privilegiranih hrvatskih obitelji. Sve su to danas „ugledni“ pripadnici hrvatske elite, krema poslovnih krugova i razni uspješni manageri koji plešu na tankoj liniji koja ih dijeli od najvećih hrvatskih lopova i izdajnika koji su za šaku dolara izdali hrvatske građane. Dok su narodu prodavali priče o domoljublju i slali ih u rat, strancima su domoljubno prodavali u bescjenje ono što je bilo najvrjednije. Danas su ti ljudi ugledni građani ove zemlje.

cnn.blog.hr

Komentari

Titular vlasništva Kroz sve

Titular vlasništva

Kroz sve komentare provlači se teza da nije bitan titular vlasništva, a to potpuno pogrešno.

Titular vlasništva postavlja upravu i time određuje baš sve u firmi. Nikako ne stoji da titular vlasništva nijee bitan.
On ima svoje ciljeve i sve je drugo u funkciji njegovih ciljeva. Najčešći mu je cilj maksimiziranje dobiti po svaku cijenu.

Nikako ne treba pljuvati po društvenom vlasništvu kao obliku vlasništva. Ljudi su imali mir, nisu trošili toliko tableta za živce, dobivali su stanove. Nisu ih bacali na ulicu sa 50 godina. Nije tako lako odvagnuti koje je vlasništvo bolje.

Govorim o društvenom vlasništvu a ne o državnom. Zakonodavac je prekrstio društveno vlasništvo u državno da ljudima iz vodstva tadašnje države bude lakše raspačavati tu imovinu.

I ako nije bitan titular, zašto onda ja ne bih bio titular.
I ja bih znao nešto kupiti za 0 kuna i otkupiti dionice od radnika njihovim novcem.

Tko je glasao

Banke koje su naši „zna

Banke koje su naši „zna se“ stručnjaci prodali za čak 1 milijardu eura, danas vrijede 40.000.000.000 (40 milijardi) eura. Sve je to točno, ali kako znamo da bi te banke koje su sanirane, da su ostale u državnom vlasništvu, bile jednako uspješne kao danas. Meni se izglenijim čini scenarij da bi to drugovi iz HDZ-a nakon sanacije ponovo upropastili kao što su ih upropastili i prvi put. Općenito mi se čini da je nastala prevelika i neopravdana fama oko prodaje domaćih tvrtki strancima. Zar bi bilo bolje da su banke ostale u domaćem vlasništvu pa da danas imamo kamate od 15-20% godišnje kao što je to bilo prije 10 godina. Danas se stambeni kredit može dobiti za 4-5% godišnje kamate dok je prije 10 godina to bilo nemoguće. Također imamo primjer Dukata. Činjenica je da Rajiću Dukat praktično poklonjen. Sanader je digao veliku frku nakon prodaje Dukata Lactalisu a ja sam se uvjerio da se, nakon prodaje Dukata, za njegove radnike nije praktično ništa promjenilo. Ljudi još uvijek rade, nije bilo otkaza, nije bilo smjena u menadžmentu, Dukat još uvijek otkupljuje mlijeko od domaćih kooperanata, plaće i radna prava se nisu smanjile itd. Znači nije bitan titular vlasništva, bitno je da poduzeće posluje uspješno i u skladu s Hrvatskim zakonima, da se poštuju radnička prava, da zapošljava domaću radnu snagu, da se tu plaća porez i da u Hrvatskoj ostaje dobit. E sad, kad smo kod dobiti, često se ističe argument da međunarodne korporacije (posebno banke) veliki dio te dobiti iznose van. Ovdje država ima zadatak da nađe mehanizme kako da te velike korporacije motivira da plate što je moguće više poreza i da što veći dio dobiti reinvestiraju u Hrvatsku. Logično je da oni to neće dobrovoljno napraviti, jer ako čak i veliki domoljubi, poput Gorana Ivanešvića plaćaju porez u Monte Cralu, kako onda možemo očekivati od Lactalisa da nam dobrovoljno da nešto što po zakonu nije obvezan. Puno puta se pokazalo da je država loš gospodar i dobro je da se sve velike tvrtke, osim strateških industrija (energetika i prirodna bogatstva) privatiziraju a sve dok privatni vlasnik radi po zakonima, ostavruje dobit, plaća porez, poštuje prava radnika i sl, manje je bitno da li taj vlasnik ima Hrvatsku ili Austrijsku putovnicu.

Tko je glasao

Sve je to točno, ali kako

Sve je to točno, ali kako znamo da bi te banke koje su sanirane, da su ostale u državnom vlasništvu, bile jednako uspješne kao danas. Meni se izglenijim čini scenarij da bi to drugovi iz HDZ-a nakon sanacije ponovo upropastili kao što su ih upropastili i prvi put.

Nisu banke propale zbog lošeg managementa. Državne banke (tada) su bile samo jedna karika u lancu bankrota cijele planske ekonomije. Zbog socijale su se krpali OURI i SOURI kreditima koje nisu nikako mogli vraćati, sve se ustvari pojelo i popilo kroz plaće jer proizvodnje, tržišta ili investicija baš i nije bilo u ti ranim danima ratnih 90-tih

ZA CNNerera, nakon toliko truda uloženog u skupljanje podataka o dugu banaka ova informacija je čudom promakla. Naravno, nije se uklapala u njegovu tezu da je HDZ uništio hrvatske banke pa je, iako kao moćni analyzeer i par exelance stručnjak o bankarstvu, ovaj dio priče o hrvatskom bankarskom sustavu 90-tih JEDNOSTAVNO ZABORAVIO, iliti smetuno s uma. Rekli bi "na znam", "ne sjećam se"...

A da ne govorimo o know-howu koji su stranci donjeli (da su npr sve naše banke ostale naše, ulaz stranih se ne bi mogao spriječiti - danas bi pola domaćih bilo zatvorenih ili kupljenih jer bi izgubili tržište. Otprilike isto bi se dogodilo s HT-om da nije dobio DT know-how). Što kod govorili o strancima, u našim bankama bi još vrijedila usluga "koji k****c si došao po svoje novce". Otprilike bi bile na nivou koji nam je Pošta ostala, dok bi razne Hypo i Raifhaisen banke imale lijepe tete, full-service, hrpu proizvoda i usluga...

Također imamo primjer Dukata. Činjenica je da Rajiću Dukat praktično poklonjen

@lanckok,aAjde molim te razjasni ovo, baš me zanima.
Misliš da je dukat vrijedio 300 milijuna eura kada ga je LUKA RAJIĆ DIONICU PO DIONICU OTKUPIO OD RADNIKA? Možda je mogao s dvije tri krmače sve zarvršiti u pepelu Tko j jamčio njemu tada da "poklon" vrijedi 300 milijuna erua?

--
www.youtube.com/user/bijesdrugi

Preporučam i
www.youtube.com/HDZzna
www.youtube.com/HDZpokrenimoHrvatsku

Tko je glasao

Nisu banke propale zbog

Nisu banke propale zbog lošeg managementa. Državne banke (tada) su bile samo jedna karika u lancu bankrota cijele planske ekonomije. Zbog socijale su se krpali OURI i SOURI kreditima koje nisu nikako mogli vraćati, sve se ustvari pojelo i popilo kroz plaće jer proizvodnje, tržišta ili investicija baš i nije bilo u ti ranim danima ratnih 90-tih
(boldirao ja)

Ti kao da tih godina nisi živio u Hrvtaskoj. Koja socijala, koji krediti OUR-ima i drugima? Sjećaš li se ti, iako bi tvoji da se zaboravi, pojma "menadžerski krediti"? Sjećaš li se isplata na temelju "papirića" kojima se navodno plaćalo oružje? Zar je i Fond MIORH-a davao kredite, a svejedno je ispražnjen?

Ja se sjećam da plaća, pa ni mizernih u mnogim slučajevima nije bilo, odlazilo se na cestu a banke su mnoge nesretnike deložirale iz nekretnine da se naplate što čine i danas.

Ono čega se ne sjećam je da je neki "Kutle", sinonim za povlaštene zajmoprimce, deložiran ili mu je zaplijenjeno sve što ima kad nije vratio milijunske kredite, a takvi se nisu vraćali.

Daj malo zbilje i ozbiljnosti kod razmatranja propasti banaka iako iste nisu propale jer su višestruko sanirane.

Jedino što se slažem je da menadžment nije bio nesposoban, većina ih je još na položajima pa i vlasničkim (čitaj "ap" u u vezi npr. Zagrebačke).

Bila je to modifikacija komunističkog "svakom prema potrebama" u "odabranima prema potrebama (i željama - "deda, ja bi banku")".

B-52

Tko je glasao

Otprilike isto bi se

Otprilike isto bi se dogodilo s HT-om da nije dobio DT know-howKamo sreće da je HT propao tada.

Tko je glasao

ako je to tako, kako je

ako je to tako, kako je moguće da je mudrinić bio predsjednik upravnog odbora i tada i danas

odakle taj know how dolazi?

Tko je glasao

Kao argument tvojem

Kao argument tvojem blebetanju da bi strane banke uništile domaće, kako onda objašnjavaš činjenicu da HPB dobro posluje i fino raste? Kako to već nije propala pored svih tih stranih moćnih banaka? Koja je to uopće banka propala zbog stranih banaka? Kako to banka može propasti zbog stranih banaka?

Tko je glasao

Slažem se da nije problem u

Slažem se da nije problem u titularu vlasništva. Ali poanta posta je loš posao u prodaji banaka koji je rezultirao gubitkom (ogromnim). O tomu se radi. Iako bi netko mogao reći da su te banke (kao i cjelokupna pretvorena društvena imovina) prodane po tržišnoj cijeni, tragična je činjenica da se iza te bagatelizacije krije bogaćenje izabranih pojedinaca i organiziranih skupina. To boli onaj svjesni dio naroda. A za cijelo vrijeme odvijanja te nacionalno-izdajničke operacije pod nazivom pretvorba i privatizacija njezini glavni akteri optuživali su druge da su Jude i govorili da je 30% građana protiv svake Hrvatske. Koliko ljudi danas razumije čemu je služio taj smoke-screen?

Grgo

grgo

Tko je glasao

Kako je prodaja banaka

Kako je prodaja banaka rezultirala ogromnim gubitkom? Koliko su te banke vrijedile '89. i '90. da se njihovo prodavanje smatra gubitkom?

Tko je glasao

Vrijedile su upravo onoliko

Vrijedile su upravo onoliko koliko je iz njih isisano u privatne džepove i koliko je kasnije potrošeno za njihovo saniranje. Koliko je meni poznato (nisam stručnjak pa se unaprijed ograđujem) u vrijednost nekog biznisa uračunava se i njegov razvojni potencijal. Primjerice, ljudi koji danas posjeduju zemljište namijenjeno poljoprivrednoj proizvodnji neće ga prodavati za bagatelu, ako znaju da će sutra netko na njemu graditi apartmane. Ako ti sam podcijeniš svoju imovinu, sva je prilika da će ti kupci nuditi i manje od ono malo što ti tražiš.

ps
ne znam da li si gledao film o notornoj Marthi Stuart koja je svoj mega biznis zapocela tako da je podigla cijenu piti koju prije, dok je koštala 2$ nitko nije htio ni pogledati. Kad je na istu pitu stavila cedulju na kojoj je pisalo 10$, rasprodala je sve i pokrenula posao. Poanta: ako se sam ne cijeniš neće te ni drugi cijeniti.

Grgo

grgo

Tko je glasao

Nije ti baš argumentirani

Nije ti baš argumentirani odgovor, uobičajeno kontra "privatnih ruku." Kad se računa potencijal razvoja kao vrijednost businessa, u obzir dolazi samo bliska budućnost, što je dulji rok, rizik neuspijeha je veći.
Da li je pretpostavka državno ili privatno vlasništvo, jer je rezultat drugačiji?

Tko je glasao

Danas je već opće poznato

Danas je već opće poznato da vlasništvo i rezultat poslovanja nisu u izravnoj korelaciji. Što se tiče banaka, one su ovom društvu (i privatnom i državnom kapitalu) trebale prekjučer bilo čije da su bile.

Da je procjena njihove vrijednosti bila bagatelna (a objasnio sam i zašto) ostaje neupitno. Gdje su Tvoji argumenti da posao s prodajom banaka nije bio loš?

Grgo

grgo

Tko je glasao

Pokaži (dokaži)da nisu,

Pokaži (dokaži)da nisu, barem na ovim prostorima.
Zašto je procjena njihove vrijednosti bagatelna? Jer je to i bila situacija ili jer se to netkome tako učinilo?
Kako prodaja banaka može biti loš posao ako danas imamo razvijen, stabilan, konkurentan bankarski sektor, banke su profitabile što znači da donose dobit i vrijednosti gospodarstvu i mogu financirati razvoj i potrošnju u gospodarstvu.
Možda bi sve to tako i bilo da su ostale u državnom vlasništvu (iako duboko sumnjam) ali nisu i sad isto imamo dobre, uspješne privatne banke. U čemu je problem? Da nisu 100% Hrvatske banke? Da se ne možemo busati u prsa da su naše!? busanje u prsa nije nikad podiglo životni standard.

Tko je glasao

Ekonomisti, kao i drugi,

Ekonomisti, kao i drugi, vole određene teorije, koje pak vole ignorirati razno drugo što nekome nešto znači.
U slučaju banaka svi vole ignorirati da je netko za 0 kuna uzeo ZABA-a, koju nije trebalo sanirati, i s njome kontrolu protoka novca te zajedno sa ostalim bankama cca pola vrijednih komercijalnih nekretnina na Jadranu. To su u tim terijama i praksi tako nebitne stvari da imamo pravu svjetsku invaziju (npr. morao je osobno stići i Putin) i višestruke bitke oko tih sporednih stvari, što je kontinuitet više od dva tisućljeća (bitki za Jadran).

Smisao je u tome da se taj teret prepusti tim imaginarnim vojskovođama i stručnjacima.

Tko je glasao

wow.... potpuno si pobio svu

wow....
potpuno si pobio svu "teoriju" povećanja nacionalnog bogatstva sa ovakvim prizmenim populističkim pisanjem. (sigurno)
nego...zašto zabu nije trebalo sanirati? i kako to zaba kontrolira protok novca? Osjećam još jednu teoriju zavjere na putu.

Tko je glasao

SFRJ i SRH su do kraja

SFRJ i SRH su do kraja održale neke rasporede, koji su se djelom nastavili.
Tako je npr. Privredna banka nosila probleme i dubioze krupnih investicijskih i sličnih tereta a Zagrebačka banka je toga bila oslobođena, bila je banka kroz koju kola državni, gradski, mirovinski i drugi tekući novac. U vezi s tim su prilično raspoređene i grane i tvrtke, pa je npr. građevinska tvrtka Tehnika držana solidnom i za kvalitetnije radove i novčane operacije a druge su služile za rizičnija zbivanja, uključujući oslobađanja novca iz raznih zarobljeništava u kakvu takvu vezu sa solidnim svijetom (najčešće brzim pretvaranjem u DEM).

Tko je privatizirao ZABA-u, za koliko, u kakvoj su vezi s tim razni državni i novci grada Zagreba (i povremene priče da o komunalnoj banci koje nema) i da li to ima ikakve veze?

Ad hoc ilustracije - npr. izvjesna Dunja Vidošević kao direktorica mirovinskog fonda na pitanje premoštavanja stalnih tekućih nedostataka novca za isplate mirovina odgovara da će se time pozabaviti jer dospjela sredstva iz uplata doprinosa od banaka ne dobivaju nikakve ili zanemarive kamate a nedostajuća sredstva banke premoštavaju za veoma neujednačene kamate, od 15 do 25 %, pri čemu je ZABA ovih 25 % sa 0 % kamate na nedostajuća sredstva. Za mjesec dana gospođa prelazi na neko mjesto u ZABA. ZABA i ostali s tim u vezi su usisali pod svoje enormne nekretnine na Jadranu i drugdje i aktivno sudjelovali u egzekuciji raznorazne pod tim uvjetima i okolnostima nelikvidne privrede.

Jasno je da ja nisam ekonomist, da teorije zavjera i populizam i te kako štete gospodarstvu i društvu općenito, ali nedostatak osnovnih pregleda oko tokova moga i našeg novca ne drži vodu niti uz najbolje ekonomske teorije i ne radi se samo o teorijama nego u prvom redu o praksi. Praksa u vezi financija i gospodarstva pa i bilo čega drugog je neodvojiva od puno šire prakse, a u našim uvjetima je ta povezanost naprosječna. Bilo kako dobra specijalistička dijagnoza fragmenta bez povezanosti sa širim stanjem često ne samo ne pomaže nego je i nezgodna po organizam.

Kako ZABA kontrolira novac? Npr. više 10 od milijardi Grada Zagreba je kontinuirano sa ZABA-om povrgnuto raznovrsnoj praksi, od čega cca pola više literarnoj nego transparentnoj, pa bi netko od ekonomista i drugih stručnjaka možda mogao napraviti studiju koja bi odgovorila na to pitanje. Npr. pri uvidu u "staru devizni štednju" je došlo do greški velikog ranga u korist ZABA. Npr. U vezi sa ZABA je bilo veoma javnih pravosudnih dvoboja oko više stotina milijuna nečijeg tuđeg novca.

Zar ne bi bilo normalno da se pojave neke javne studije i podaci o stvarnom kretanju zajedničkih milijardi po bankama, granama i sličnim, pa da mi diletanti ne bi morali bez veze nagažati?

Npr. izvjesna ekonomistica je studijom o stanovima i udjelu u gospodarstvu došla do impresivnih rezultata, sasvim različitih od svih dotadašnjih, gdje je uz ostalo zaključila da smo svjetski vrh ekonomske i društvene destrukcije, sve što se je dalo zeznuti se je zenulo, sve drukčije od drugih i sve sa posljedicama na duge staze. Ja koji sam drugom strukom i profesionalnom vokacijom prilično relevantan u tom drugom, mogu samo potvrditi da je odlično obradila te druge neekonomkse pramatre te da je duh razvoja stvari pogodila i prikazala puno bolje od tih drugih struka (sociloga, inženjera itd.) i državnih podataka. U tome su nezaobilazne i banke, uključujući ZABA. Ta tema nije out i godinama se nitko ne osvrće na tu najdetaljniju studiju, svi sviraju, pa i recentni ekonomisti, kao da to nije obrađeno sasvim drukčije i sa sasvim drukčijim rezultatima. Radi se o nečem sličnom kako je neki anonimus oborio sustavni stvarni i stručni mit o spolnom životu u SAD.

Tko je glasao

Nakon ovog vrlo konkretnog i

Nakon ovog vrlo konkretnog i točnog opisa naše zbilje, postavlja se pitanje da li se ljudi uključuju u politiku zbog realne mogućnosti da profitiraju iz takve situacije ili zato da to mijenjaju. Meni se prije čini ono prvo. Radi se o socijalnoj gangreni (Jakuševac), gdje su političari poput crva koji se hrane na toj truleži. Iz medicine je poznato da se takvom pacijentu može pomoći samo amputacijom organa pri čemu u smeću završe i svi crvi i paraziti. Taj i takav zahvat mogu izvršiti samo udruženi i savjesni građani. I ona struka koja najavljuje da će progovoriti (ap, hvala na ovim uvidima).

Grgo

grgo

Tko je glasao

Istaknuo si neke zanimljive

Istaknuo si neke zanimljive stvari, ali ne mogu baš povezati sa temom i smjerom glavnog posta da je privatizacija banaka loša i kriva za ovo ili ono.
Ne znam što je problem sa kretanjem novca? Svi podaci i stanja banaka ne mogu biti javni svima. Tako da javnost ili neki javni ekonomist ne može tek tako dobiti 1000e stranica podataka o kolanju novca banaka i klijenata. Depoziti u bankama naravno nisu zajednički, kao što nisu ni investicije osoba. To su privatne informacije, koje banke razmjenjuju sa sobom zbog kreditinih rejtinga a bit će dostupne i državi nakon uvođenja poreznog broja ako se ne varam. Svakako da ne mogu biti javno dostupne npr. na internetu radi disekcije javnosti.
Uostalo, zašto je to bitno da znamo? Što bi saznali iz siline takvih podataka? Kako bi to povezali sa glavnom funkcijom banaka? HNB ima uvid u određena stanja banaka jer ih HNB regulira i prati da ne dolazi do pranja novca, ilegalnih radnji ili enormnih muljaža na štetu sistema, a time i gospodarstva. Ako su neke banke javna poduzeća (trguju na burzi) onda moraju i obavještavati redovno o poslovanjima, investicijama i (ne)uspijesima, tj. gubitku/dobiti novca, ulagačima. Naravno da takvi izvještaju imaju i svoje statističke probleme, ali ne treba odmah skakati na zaključke.
Ne znam za tu "najdetaljniju" studiju ekonomistice (slobodno pošalji privatnu poruku o imenu studije ako ne želiš da bude javno) zato ne mogu komentirati dalje o tome, ali ne sumnjam da jesmo "destruktivni" u određenom smislu.

Tko je glasao

Dok potražim negdje, jer je

Dok potražim negdje, jer je ranije i nije na internetu, po ad hoc pamćenju mislim da se ekonomistica zove Nevenka Čavlek (ili slično) i da je postala profesor na EF.

Nešto drugo je zanimljivije, kontrola financijskih tokova. U poslovnoj praksi u nekim prigodama i oni koji se nečim ne bave (a možda ih i ne zanima), se nađu u raspravama relevantnih pa skraćeno:
- HNB još uvijek ne vrši realnu kontrolu velikih banaka, a poznato je da je glavni dugogodišnji kontrolor i napustio HNB, možda i zbog toga;
- osiguranja, fondovi i slično su do donedavno (HANFA) bili idealni raspašoj. Poznate su javne rasprave povodom smjene dr Ćurkovića sa mjesta direktora Croatia osiguranja, koji sada radi za Agram i uz podršku akademika Barbića opstruira primjenu propisa i pravila koje su sami donosili.

U drugim područjima je slično, pa je logično da je i u području tokova novca, te zanimljive robe.

U području u kojem ja radim, a koje se odnosi na cca 1/3 društvenog kapitala, kod većine iskusnijih sudionika smijeh izaziva eventualno (stvarno rijetko) pozivanje na zvanične podatke i logiku. Mi i predobro znamo da su već oni startni podaci veoma nevjerodostojni i da za to još uvijek nema vidljive spremnosti. To je logično, bit ne samo novca nego i raznog drugog je sloboda, pa je logično da se kod nas iskusnih svemu u svačemu i materija ne da disciplinirati.

Npr. kad Grad Zagreb u kontinuitetu kroz već 3 ekipe na vlasti sa bankama i stranim partnerima realizira sustavne velike investicije sanacije Jakuševca i pročišćavanja otpadnih voda, nepoznata količina milijardi, sve teče mirno i harmonično, slično Sveučilišnoj bolnici u Blatu, maksimirskom stadionu i drugima, uz razliku što ovi nisu na oku. Tko bi tu pomislio da zna šta se i za koliko zbiva je u automatskoj pogrešci, jer to ne znaju niti glavni akteri, to je heraklitovska situacija (koja se mjenja), a ono što je bitno jest da se oko toga vrte neki isti ljudi i oblici ponašanja. Šta tu radi banka ne može iskontrolirati nitko niti je to odvojeno od drugih poslova i transakcija. Npr. sasvim je normalno da se nešto negdje i obavi a ne plati se tu nego tko zna gdje i obrnuto i na sto načina. U vezi s tim plešu velike brojke, svi ti krvotoci i putovi oslobođenja su kod nas iskusni, najjači bez posebnog truda, gdje sudionici sami sebe driblaju 3 puta u toku jutra.

Glavna otkrića u takvoj vrsti poslovanja su rođen slučajno, sedamdesetih. Uvodila se viša faza samoupravljanja. U nekoj od bezbroj rasprava baš u Zagrebu, netko je pokrenuo pitanje da bi i u masovnoj stambenoj izgradnji grdu riječ kupoprodajni ugovor možda trebalo također promjeniti u samoupravni sporazum. Malo pomalo se to banalno širilo na sve, svi sudionci su počeli spoznavati prednosti, ništa se ne plaća iz džepa a o svemu se dogovoriš i sve u redu (npr. i kad je cijelo neko naselje dovršeno i plačeno, opet sjednete i samoupravno utvrdite da je bilo greški id a košta 15 % više, pa još par puta tako). To je potom dovelo do ekspanzije raznih drugih novotarija, po čemu smo bili svjetski zanimljivi.

Osobno sam početkom osamdesetih slijedeće ilustrativno:
- na jednoj velikoj specifičnoj tribini hrpa američkih doktoranada, cca 3 ekonomista. Jedan je 2 godine snimao i 1 godinu obrađivao fenomen enormnog rasta standarda uz enormni pad pokazatelja rada (slično ja za diplomski rad, pručavanje zašto se stvarni podaci bitno razlikuju od zvaničnih), drugi nešto drugo iste začudnosti itd. Ili nisu otkrivali karte ili nisu proniknuli u bit fenomena;
- najčuveniji prikaz bivše SFRJ je bio švedski serijal na primjerima iz Hrvatske, što je počelo slučajno teklo da me je jedna visoka šarmantna strankinja (kasnije autorica i voditeljica tog posla kroz cca 3 godine) na pločniku ispred jednog buffet skupljališta u Frankopanskoj u Zagrebu zamolila za pomoć oko planiranog jednodnevnog boravka. U isto vrijeme je u Zagrebu boravila prva koneska studijska grupa (docenti i slično), koje je zanimalo isto.

Tko je glasao

Kratak ali jezgrovit post

Kratak ali jezgrovit post koji odlično opisuje prorodu HDZ pljačke Hrvatske. Sve se to zna odavno, znaju čak i obični građani. Sve je to gledala i opozicija, SDP i ostali, ali nikad nisu digli glas protiv te pljačke. Prema tome, sve političke stranke Hrvatske osim SRPa i još nekih lijevih stranaka bile su saučesnici u pljački.

Tko je glasao

I onda se mi kao čudimo

I onda se mi kao čudimo kako to opet zna se koja stranka dobije toliko glasova, i baš svaki put, a oni po svome i dalje. Jednostavna matematika je to:
1. Prisvoji sve brnitelje te im pridodaj još toliko lažnih dajući im razne povlastice nekon čega ih malo plašimo crvenima i eto ti par stotina tisuća sigurnih glasača.
2. Gdje god se osvoji vlast n alokalnoj razini zaposliti koliko god ljudi možeš utarpati u zgradu grada ili županije, a ako je malo prostora,...iznajmi,.. ima toga već.... i eto ti još nekoliko stotina tisuća glasača.
3. Opljačkali penziće u 90.-ima ali bože moj sada ih kao treba spašavati i vraćati oteto jer, oteli to tamo neki barbari, oni naravno ne, i tako daš im malo mrvica i eto ti još nekoliko stotina tisuća glasova.
4. Daš svojoj kamarili najbolje tvrtke u kojima će oni držati u strahu i na uzdi svu stoku sitna zuba i eto ti još nekoliko stotina tisuća glasova....... nešto ćeš glasova po obićaju i ukrasti i eto ti uvijek sigurnih 25 - 30% a da svi uglas mogu vikati da su lopovi.
Dakle kao što je neko predložio, nebi bilo loše uvesti ponovo neku vrst "Golog otoka" i te lopove sve potrpati tamo uz uvjet da im je karta samo u jednom smjeru jer će oni nas u protivnom sve stdrpati u geto sa glavnim zanimanjem čeprkanje po kantama za smeće.
Nikako mi ne ide u glavu zašto se velika večina građana lijepe naše koja sve ovo vidi i razumije, ponaša kao da su altruisti.
Narode,....vrijeme je za buđenje,...doista krajnje

Tko je glasao

Država je loš vlasnik,

Država je loš vlasnik, loše upravlja državnom imovinom. Sve tvrtke gdje ona "postavlja" uprave imaju probleme. Problema je, nestručnost. Zbog tog lošeg upravljanja državnom imovinom dobro je da su stranci preuzeli neke državne firme. Da nije tako mi bi još po nekoliko puta sanirali banke.
Da se u privatizaciji koristila domaća pamet, a ne stranački podobnici, tvrtkama biupravljali stručnjacima koji bi donosili i veći provit od stranaca. Taj profit ne bi se iznosio izva naših granica. I što je posebno važno imali bi tržište radne snage, znali bi tko koliko vrijedi. Ovako su Prka i Mudrinić najveći hrvatski stručnjaci.

Tko je glasao

Slažem se s napisanim uz

Slažem se s napisanim uz jednu opasku.

U vrijeme privatizacije priznata je bila samo jedna "zna se" pamet pa rezultat nije ni mogao biti drugačiji.

Ostale "pameti" nisu bile dovoljno domoljubne pa time ni priznate od "državotvornih".

B-52

Tko je glasao

Mene bi zanimalo jel bi se

Mene bi zanimalo jel bi se moglo s strane oporbenih simpatizera nekaj priznat bez onog "ali". Kad neko drugi isto to napravi oštra reakcija je momentalna i traži se dlaka v jajcu.

Tko je glasao

Nisi uzeo u obzir da

Nisi uzeo u obzir da najveća banka ZABA nije upropaštena nego je po tradiciji iz doba SFRJ u njoj držana i dalje se drži glavnina državnih i gradskih (Zagreb itd.) novaca i koja nije dana najprije strancima nego su je uzeli nepoznati naši za 0 kuna i onda prodali strancima, kao Pliva itd., a tu se radi bitno više od pola novaca o kojima govoriš.

I nije sve oko novca samo u pretvorbama i privatizaciji, u vezi banaka i nebankovnog financijskog tržišta je važno kuda rjeke novca plove i ako se ne zove pretvorba i privatizacija. Pomoću tih banaka se podsota reguliraju protoci koji nadilaze nekih 10 mlrd EUR-a.

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Novi dnevnici

  1. Kako Europa po treći puta gubi nevinost od Molotov komentara 6
  2. Skoti izgubili državnost i državu od aluzija komentara 0
  3. A tko nas štiti? od Weteran komentara 17
  4. Škotski referendum , a zašto izbjegavate teme koje su važne i znakovite...? od Busola komentara 11
  5. Moratorij na zdrav razum od MKn komentara 14
  6. Korisni 'uhljebi' i 'paraziti' od hrvoje štefan komentara 25
  7. Korisni 'uhljebi' i 'paraziti' od hrvoje štefan komentara 1
  8. Korisni 'uhljebi' i 'paraziti' od hrvoje štefan komentara 1
  9. USA planetarni poredak jest u krizi od aluzija komentara 0
  10. Propagandne laži od Kvarner komentara 15
  11. Uvijek se trudi pozdraviti i manje ogovoraj (isprika zlata vrijedi ili ne…) ! od Busola komentara 1
  12. KADA LJUDSKA PROKLETOST POSTANE PREVELIKA … ! od Busola komentara 43
  13. Mali traktat o Ustavu RH i etici od spvh komentara 13
  14. panSlavizam tko je zabranio? od aluzija komentara 5
  15. GMO OMG od z00ey komentara 35
  16. Valcer s Mefistom od Atomos komentara 302
  17. rat za eutanaziju Rusije i €U-ropske unije od aluzija komentara 0
  18. Lupeži i ološ u Saboru od spvh komentara 18
  19. Odnos "mi" i "Oni", gdje je posve jasno tko smo "mi" ali tko su "Oni" ? od lunoprof komentara 64
  20. Najveći "uspjeh" detuđmanizacije: ograničavanje slobode govora od MKn komentara 63
  21. HRTV : nikada "katedrala duha" - imamo i imat ćemo katedralu repriza od Ljubo Ruben Weiss komentara 23
  22. Napoleon Hitler Obama protiv Rusije... od aluzija komentara 43
  23. Smanjenje poreza na dohodak od magarac komentara 14
  24. Tko bu mene tužil ? od boltek komentara 26
  25. Bar "Sport" o preraspodeli dohodka (i bogatstva) od Julijana Mirkov komentara 6

Preporučeni dnevnici

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 0
  • Gostiju: 17

Novi korisnici

  • caye
  • mislavru
  • Jura
  • DamirFerd
  • Buddha