Tagovi

Hrvatska ima 250 MW električne snage u NOIE, moguće udvostručenje u 10 mjeseci

Prenosim s bloga Ekološka ekonomija.

Prenosimo osnovne podatke iz "Nacionalnog energetskog tjednika" br. 7, uz neke naše dopune.

Na dan 30. lipnja 2013. u Hrvatskoj su u sustavu povlaštenih proizvođača električne energije 265 elektrana koje koriste obnovljive izvore ili kogeneraciju. Od toga je u mreži HEP-a 262,2 MW snage. Vrijednost tih investicija je oko pola milijarde eura. Kogeneracije čine 11,493 MW.

Izvještaji često sumarno kažu "obnovljivi izvori", ali kogeneracije, koje koriste prirodni plin, posebna su kategorija. Osim toga, riječ je naravno samo o "novim obnovljivim izvorima", tj. isključene su hidroelektrane instalirane snage veće od 10 MW.

Od OIE, daleko je ispred ostalih 12 vjetroelektrana s 225,25 MW intalirane snage. Ne računajući kogeneracije, na drugom su mjestu po intaliranoj snazi elektrane na bioplin s 8,125 MW. Na mrežu su priključene 232 solarne (fotonaponske) elektrane ukupne snage 6,81 MW. Tri elektrane na biomasu ukupne su snage 6,69 MW.

Očekuje se da se instalirana snaga više nego udvostruči do kraja travnja 2014., kad bi trebalo biti realizirano 921 projekata (po već sklopljenim ugovorima sa HROTE) ukupne snage 277,292 MW. Od toga na šest vjetroelektana otpada 179 MW, veliki prodor trebale bi napraviti elektrane na biomasu (8 elektrana, ukupno 54,83 MW), kao i solarne (898 elektrana, ukupne snage 33,31 MW). Elektrane na bioplin trebale bi činiti 5,29 MW nove snage, minihidroelektrane ostat će marginalne, a očekuje se puštanje u pogon prve geotermalne elektrane od 4,71 MW.

Strategija energetskog razvoja iz 2009. predviđa do 2020. instaliranje 1.200 MW vjetroelektrana. Međutim, uz sadašnje stanje elektroenergetske mreže, procjenjeno je da nije moguće prihvatiti više od 400 MW. To bi se dakle moglo dogoditi već za 10 mjeseci.

Strategija predviđa za 2020. instaliranih 45 MW solarne snage, što bi moglo biti dosegnuto i premašeno u slijedećih 12-ak mjeseci.

Novi obnovljivi izvori i u Hrvatskoj prestaju biti samo dodatak elektroenergetskom sustavu. Do sredine iduće godine mogli bismo imati oko 400 MW instalirane snage u vjetroelektranama, od kojih se može očekivati godišnja proizvodnja oko 900 milijuna kilovatsati godišnje, te oko 75 MW na biomasu i bioplin, koje bi mogle proizvoditi oko 400 milijuna kWh (možda nešto više), te oko 40 MW fotonaponskih s proizvodnjom oko 50 milijuna kWh. To bi pokrilo oko 7% sadašnje hrvatske potrošnje električne energije. Dobar rast, ali bit će potrebno nastaviti ga, ako se žele ispuniti obveze prema EU (20% ukupne energije, ne samo električne, iz OIE) i važeći cilj koji je donijela prethodna vlada u siječnju 2011. (13,6% ukupne potrošnje električne energije pokriveno iz NOIE do 2020.g). Usko grlo sad očito nije interes za gradnju, nego sposobnost mreže. To je zadatak HEP - Operatera prijenosnog sustava, a trebao bi biti strateški prioritet i same Vlade.

Pritom se radi o približno milijardu eura investicija, već realiziranih ili čija se realizacija ubrzo očekuje, što je više od planirane investicije u TE Plomin 2, u što Vlada ulaže mnogo više energije (ne električne).

Situacija se dramatično mijenja i potrebno je ozbiljno pretresti sadašnje politike s raznih aspekata. Nakon pola stoljeća, hrvatska energetika više nisu samo HEP + INA.

Komentari

Ovdje je najveći problem

Ovdje je najveći problem HEP.

Trenutno sam nadzor na jednom bioplinskom postrojenju gdje se HEP-ovci vrlo čudno ponašaju. Iskreno me čudi da imamo i ovoliko investitora.

Ideja koju sada imaju - da im investitori plaćaju mrežu koju će oni održavati - nadam se neće biti dugog vijeka.

Tko je glasao

ministar ne zna za obnovljive izvore

Zoki, ti si se opasno raspucao sa prognozama o investicijama u vjetroelektrane.
Imam dojam da si se razišao sa ministrom gospodarstva Vrdoljakom, koji u intervjuu u VL od prekjučer, uopće ne spominje ulaganja u proizvodnju struje iz obnovljivih izvora

http://www.vecernji.hr/vijesti/crpljenje-plina-iz-novih-polja-jadranu-na...
Pazi bombastičnog naslova:
Crpljenje plina 
iz novih polja u Jadranu i nafte u Lici počinje 2017.
pa onda dalje:
Dolaze li Exxon Mobile i Rosnjeft istraživati plin u Jadranu?

To je jedan od ključnih projekata mojeg mandata. Ovaj ćemo tjedan potpisati ugovor s tvrtkom koja će raditi seizmička snimanja. Trebat će nam nekoliko mjeseci da na temelju snimanja odredimo eksploatacijska polja i pripremimo dokumentaciju za međunarodne javne natječaje. Tržište je otvoreno i nisu u igri samo najveći poput Exxona i Rosnjefta nego smo u SAD-u razgovarali i s Conoco Philipsom, Anadarkom i drugim tvrtkama. Ovo nije projekt koji se može ostvariti na brzinu pa čak ni u jednom mandatu. Potpisat ćemo ugovore 2014., a tek će 2017. početi eksploatacija, što će pozicionirati Hrvatsku kao energetsko čvorište južne Europe. Ne borimo se za kratkoročne interese, već za sigurnu budućnost zemlje.

posebno naglašavam:
....što će pozicionirati Hrvatsku kao energetsko čvorište južne Europe

Do sada sam mislio da nešto znam o hrvatskoj energetici, a od sada se smjerno pokrivam ušima i priznajem da nemam pojma o eksploatacije nafte u Lici, i to već od 2017., iako još nisu počeli ni istražni radovi.

Što se tiče obnovljivih izvora i eventualnog ambicioznijeg državnog plana investicija u obnovljive izvore, ni riječi. Ministar je prešao na stranu robota, što nam govori o činjenici da se robot mnogo bolje plasirao u strukture koje donose odluke.

Tko je glasao

Zoki, ti si se opasno

Zoki, ti si se opasno raspucao sa prognozama o investicijama u vjetroelektrane.

Nisam ja. Piše ti izvor. Sve je zasnovano na podacima o već sklopljenim ugovorima. Naravno, moguće je da se neki projekti ne realiziraju. Nisam se upuštao u vlastite procjene o tome. No kako postoji godišnja kvota i mnogo veći interes, ako netko odustane, može drugi uletjeti.

Da, ministar i članovi vlade i dalje ne shvaćaju to što se već događa. Jest- to su sve "roboti". :-(

Do sada sam mislio da nešto znam o hrvatskoj energetici, a od sada se smjerno pokrivam ušima i priznajem da nemam pojma o eksploatacije nafte u Lici, i to već od 2017., iako još nisu počeli ni istražni radovi.

I meni je prva vijest i radije ću se suzdržat od komentara. :-(

Što se tiče obnovljivih izvora i eventualnog ambicioznijeg državnog plana investicija u obnovljive izvore, ni riječi.
Pa i ne postoji nikakav državni plan investicija u OIE. Postoji plan garantiranog otkupa, a investitori se sami brinu za sve. Naravno, u Europi, ekonomska kriza donekle usporava programe, al itrend je ipak dalja gradnja. Sustav (feed-in tarife), kako spomenuh, vrlo je transparentan, nema prostora za muljanje - i to je, s određenog gledišta, mana. Država plaća samo isporučenu robu, i to po isporuci, ne priznaje nikakva prekoračenja troškova. Stariji se mogu sjećati kako je bilo s gradnjom Plomina 2 i slavnom hrvatskom industrijom, prekoračili troškove više nego dvostruko i bili daleko od završetka, konačno došao RWE da vadi stvar, Ulaganja od 250 milijuna dolara jednostavno su otpisana.

Ipak se kreće. Završna rećčenica dnevnika: Nakon pola stoljeća, hrvatska energetika više nisu samo HEP + INA. Lobi vjetra još nije ovom dvojcu ravan, ali jača, a sad je tu i lobi sunca. Onda se javlja lobi retrofikacije zgrada isl.. Kroz 5-6 godina možda se pojave političari koji će shvatiti da ne mogu pričati istu šprancu koja je bila pred 50 godina.

Tko je glasao

informacije radi

hrvatski elektroenergetski sustav se promijenio od 2.srpnja 2013, kad je sudski registar upisao novu-staru pravnu osobu HRVATSKI OPERATOR PRIJENOSNOG SUSTAVA, ili HOPS d.o.o, bivši HEP-OPS. To je bila obveza "po trećem energetskom paketu" prema EU. HOPS je izdvojen iz HEP-a kao ITO ( independent transmission operater) Doduše, ne vidi se baš jasno u čemu se sastoji nezavisnost, jer je:

HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA dioničko društvo, jedini osnivač,

Tomislav Šerić, predsjednik nadzornog odbora, istovremeno i glavni direktor HEP-a

Adresa društva Zagreb, Kupska 4, gdje su bili i prije

Temeljni kapital je 3.4 milijarde kuna, a prije je bio 20 milijuna kuna.

Nakon toga, danas, 12.srpnja, Večernji list, je uslijedilo HEP-ovo iznenađenje u obliku javnog poziva na suradnju, upućenog svim isporučiteljima struje iz vjetroagregata koji imaju kvotu na HOPS-u:

HEP traži potencijalne partnere za razvoj projekata vjetroelektrana

HEP nudi osnivanje jednog special purpose vehicle, ili društva posebne namjene, za zainteresirane vlasnike sadašnjih i budućih vjetroelektrana s ciljem efikasnijeg upravljanja rizicima poslovanja, posebno kad istekne rok povlaštenog statusa i otkupa struje po garantiranim fiksnim cijenama.

http://www.hep.hr/hep/novosti/dokumenti/Potencijalni%20partneri%20VE%20o...

Vidi, vidi, HEP se budi, a resorni ministar ni riječi o tome.

Tko je glasao

Poslovna i tehnička organizacija sustava

hrvatski elektroenergetski sustav se promijenio od 2.srpnja 2013, kad je sudski registar upisao novu-staru pravnu osobu HRVATSKI OPERATOR PRIJENOSNOG SUSTAVA, ili HOPS d.o.o, bivši HEP-OPS. (...) Doduše, ne vidi se baš jasno u čemu se sastoji nezavisnost (...) HEP se budi, a resorni ministar ni riječi o tome.

Nekad su svuda u Europi postojale "vertikalno integrirane" državne elektroenergetske kompanije, uzor svima je francuska EdF. Sad se to mijenja. Dakako da oni koji danas dominiraju nastoje svoj položaj zadržati. U načelu, to je dobro. Pisao sam o tome da slobodno tržište počinje raditi u korist obnovljivih. U detaljima, naravno, može biti kojekakvih zloupotreba. Cjelina sustava mora nastaviti funkcionirati.

Dolje sam spominjao tehničko ograničenje (ne ovisi dakle o poslovnoj organizaciji) koliko je interminent & dispecheable izvora moguće priključiti (400 MW trenutno).

Moje je opažanje, još od 1980-ih, da su direktori HEP-a i INA-e u Hrvatskoj jače političke figure od nadležnog ministra. Zaobilazili su ga u nekim spornim pitanjima i dogovarali direktno s predsjednikom vlade. Sad, kako rekoh, ima novih igrača (Crodux, Gazprom..), ali koliko ministra netko pita - ne znam.

Također, vlada tradicija da nekoliko moćnih ljudi u kabinetima dogovara ključne odluke u hrvatskoj energetici. Ministar možda ne želi reći, a možda čak ni ne zna što se stvarno događa.

Tko je glasao

ovo meni u biti izgleda jako

ovo meni u biti izgleda jako optimistično :)

zanimljivo, opet je država (i HEP) taj koji ne može apsorbirati sve što se može napraviti

nego, vozio sam se prije neki dan njemačkim autocestama i uočio nekoliko polja solarnih kolektora, u njemačkoj to očito šerafe gdje god mogu

Tko je glasao

nego, vozio sam se prije neki

nego, vozio sam se prije neki dan njemačkim autocestama i uočio nekoliko polja solarnih kolektora, u njemačkoj to očito šerafe gdje god mogu

Ne "kolektor" (taj termin se koristi za uređaje za grijanje) nego "panel" (fotonaponski). Da, spektakularno se brzo grade i to stvara problem, išlo je dvaput brže od očekivanog.. Moj posljednji tekst na tu temu. Solarna energija u Njemačkoj: preveliki uspjeh donosi probleme. Sada je instalirano 34.000 megavata - to je površina od oko 250 kvadratnih kilometara. Gledajući proporcionalno prema površini zemlje, to bi u Hrvatskoj bilo 5.400 MW. S time, da je kod nas u Dalmaciji očekivana proizvodnja po jedinici instalirane snage 30-35% veća, nego u sjevernijoj i oblačnijoj Njemačkoj (u južnoj Njemačkoj je oko 950 kWh godišnje po instaliranom kW, u kontinentalanom dijelu Hrvatske 1000-1100, a u primorskom oko 1300). Feed-in tarifa će biti ukinuta kad instalirana vršna snaga dostigne 52.000 MW; očekuje se da će to biti krajem 2017.. Ali sigurno se neće zbog toga prestati graditi. Dalji razvoj nije siguran, ali jedna projekcija govori o mogućih 400.000 MW, što bi pokrilo oko 2/3 svih potreba Njemačke za el. energijom - dakako, uz velike investicije u spremišta energije, za što su danas mnoge tehnologije u burnom razvoju.

Sad su pak uveli i subvencije za baterije, za domaćinstva koja imaju FN panele, pa se tijekom dana akumulira energija koju domaćinstvo troši navečer. Baterije su biznis koji će eksplodirati u cijelom svijetu, upravo se to događa i u SAD i u Kini idr. Tu je načelno šansa za našu elektroindustriju - kad se otvara nova industrija, lakše je uskočiti. Ja s tog gledišta o baterijama pišem. Ne u prvom planu ekologističko idejno usmjerenje, nego pragmatično: ako Ameri, Nijemci i Kinezi u nešto ulažu - valjda je to dobro i treba slijediti! Ako to tržište u svijetu do 2020. bude vrijedno 50 milijardi eura, može li Hrvatska od toga privrijediti, recimo, jedan posto? Njemačka je blizu, veze imamo...

Tko je glasao

Ne pratim područje OIE, niti

Ne pratim područje OIE, niti čitam energetske strategije. Načelno podržavam uz ogradu da mora postojati mjera, ograničenje, kojega za sada ne prepoznajem. Kad pročitam ovaj dnevnik, uz memoriranu sliku jednog grafičkog prikaza prijedloga prostornog plana županije splitsko dalmatinske, učini mi se da se i na ovom području može postaviti teza da se donose prostorni planovi koji će uvjetovati razvoj različit od onoga koji je određen strategijama, ovaj put na veselje Zoranovo.

Molim da pronađete greške u ovoj sasvim laičkoj konstrukciji.

-prosječna snaga vjetroelektrana koje su se izgradile jest 225,25/12 to jest 18,77MW.
-prosječna snaga onih koje će uskoro biti izgrađene jest 179/6 to jest 29,83MW.
-prema veličini polja u prijedlogu županijskog plana http://www.dalmacija.hr/Ustroj/Upravniodjeli/UOzaprostornoure%C4%91enje/... moglo bi se zaključiti da će veličina budućih vjetroelektrana biti još veća recimo 40 MW.
-u prijedlogu plana ih je 29 što znači 29x40 jest 1160MW.
- pomnožimo sa šest (primorske županije) 6960 MW
- dodamo 30% akonto puštanja vjetroelektrana na velike otoke (izmjene zakona o prostornom uređenju) i stignemo na 9048MW.

Zaključimo da ih već u županijskom planu moje županije imamo više nego ih državna strategija do 2020. godine očekuje na prostoru cijele države, ili da će ih u državi biti bar devet puta više nego ih je državna strategija planirala. Ukoliko se budu uska grla proširivala, lako je moguće da sve budu izgrađene u roku od nekoliko godina, da ne govorimo da je moguće i da daljnji pritisci na uplanjenje novih polja rezultiraju sa daljnjim megawatima.

Bilo bi interesantno povući paralelu i sa solanim elektranama kojih na slici brojim 23.

Tko je glasao

Koliko će biti VE u budućnosti?

Hvala na konstruktivnom prilogu!

Glede prostornih planova, oni rezerviraju prostor za moguću gradnju nečeg - ne znači, da će to sve stvarno i biti izgrađeno. U nekim slučajevima je sigurno da neće.

Što se tiče vjetroelektrana, Strategija predviđa gradnju 1.200 MW do 2020., a 2.000 MW do 2030. g. To je u skladu s aktualnim kretanjima, u koji se od 1990-ih uključuje sve više zemalja, prednjačila je Danska, zatim Njemačka, Španjolska i drugi. Cijene su bitno pale, američka Energy Information Agency navodi "levelized costs" za nove VE (proračunata prosječna cijena tijekom radnog vijeka, uključujući troškove investicija, gradnje, goriva - čega ovdje nema - održavanja idr.) između sedam i deset centi, što je niže od TE na ugljen i NE. Slično je u Europi, s time da je i prirodni plin bitno skuplji. Dapače, sad se grade i nove solarne elektrane (neki dan sam na fb stranici "Ekološka ekonomija" prenio prikaz iz Kalifornije) uz cijenu po oko 10 centi/kWh.

- dodamo 30% akonto puštanja vjetroelektrana na velike otoke (izmjene zakona o prostornom uređenju) i stignemo na 9048MW

Nisam siguran koliko bi VE ukupno u Hrvatskoj moglo biti izgrađeno, gledajući primarno prostorna, te druga ekološka ograničenja. No, Njemačka ih je dosad sagradila preko 30.000 MW (solarnih 34.000 MW), a kad pogledamo odnos veličine teritorije, to bi bilo više od 5.000 u Hrvatskoj Gradi ih i dalje, i na kopnu (iako tu dolazi blizu limita), a glavni novi projekti širenja (koji kasne, ali sigurno će biti realizirani jer i okolne zemlje na tome intenzivno rade) su u Baltičkom moru (znatno viši troškovi gradnje, ali i znatno veći capacity faktor, tj. godišnja proizvodnja po instaliranoj snazi). Pritom, gledajući sadašnje VE u Njemačkoj, njihova je godišnja proizvodnja po jedinici snage bitno manja, nego što možemo u Hrvatskoj očekivati.

Mi možemo danas realno razmišljati o sustavu u kojem će sva električna energija, a zatim i sva energija općenito (ili recimo 80%), biti proizvedena iz obnovljivih izvora. Danska planira prvi cilj za 2035, drugi za 2050.. Njemačka planira 80% električne dobivati iz obnovljivih do 2050. g, uz PAD ukupne potrošnje (što je također bitan faktor; od ogromnog su značenja politike štednje energije, za što je opet tipični primjer Kalifornija, koja troši po stanovniku kao Njemačke, odnosno gotovo upola manje od ostatka SAD, i to je konstantno zadnjih 30 godina!) sa sadašnjih oko 7.000 na oko 5.500 kWh/stan/god. Nama je to svakako lakše nego Njemačkoj jer imamo triput manju gustoću naseljenosti (prostor je ključno ograničenje za obnovljive), a i lakše nego Danskoj, koja uopće nema hidroelektrane.

Recimo da računamo, kao budući mogući stabilni sustav (bez rasta, samo održavanje i zamjena starih postrojenja), da Hrvatska ima 4,3 milijuna stanovnika (kao danas - a demografi očekuju pad) i potrošnju oko 7.000 kWh/stan/god. (kao danas Kalifornija i Njemačka; ti planovi rasta su bili prva stvar za koju je meni bilo jasno da je nerealna kad sam se time počeo baviti 1980-ih; tada se planiralo da će Jugoslavija 2010. imati više od 11.000 kWh/stan/god - a iznad toga su danas u Europi samo Norveška, Švedska, Finska i Luksemburg, a svi ostali su ispod 8.000). Dakle recimo 30 milijardi kWh/god.. Pa neka bude cilj 80% iz obnovljivih, to je 24 milijarde. Hidroelektrane mogu dati prosječno oko 7-8 milijardi u prosjeku, uz revitalizaciju koja je u toku i novu gradnju (uz mnogo varijacija iz godine u godinu, ali to će se moći, kao i dosad, kompenzirati sa susjedima - dio smo sinhrone mreže koja obuhvaća skoro cijelu Europu), biomasa (drvo i drvni otpaci, poljoprivredni otpaci, zeleni otpad iz domaćinstava - to su stabilni izvori kao svaka termoelektrana, uz uvijek se grade kao kogeneracijski) imaju potencijal bar 3 milijarde (pet, ako se opet usporedimo s Njemačkom). Dakle, recimo da bi vjetar i sunce trebali pokriti 14 milijardi kWh/god. Recimo da vjetar da pola - to bi značilo potrebnim izgraditi oko 3.000 MW, a solarnih (FN danas prilično jeftini, u perspektivi bar dio centralizirane solarne elektrane) oko 6.000 MW.

Prva brojka je, kako rekoh gore, gledano proporcionalno po površini teritorije, manja, a druga otprilike jednaka onome, što Njemačka ima danas (a nije svjetski unikum!), koja je tek u prvom dijelu razvoja (tek su na 25% elektrike iz obnovljivih). Pritom se naravno dizajn cijeloga sustava mijenja - kako i Nijemci i drugi kreću tim putem, moći ćemo se uključiti.

Naravno, tu su troškovi, ali oni su i u klasičnom prilazu (a zamisli, kad jednom ovo ostvarimo, više nećemo morati uvoziti ni ugljen ni plin! - usput, uglavnom se danas računa i na prevlast električnih automobila slijedećih desetljeća!), a mi imamo puno manje para od Njemačke, ali očito su i naši troškovi u tom "Energiewende" (energetskom zaokretu) mnogo manji (zbog manje gustoće naseljenosti i jer imamo značajni udio HE - u Njemačkoj su samo 4%). Evo vidiš - milijarda eura investicija se realizira, a da jedva da itko obraća pažnju, a gle koliko gužve oko 800 milijuna za Plomin C! Država garantira da će otkupiti svu proizvodnju tijekom 14 godina uz fiksiranu cijenu (a trajnost je veća) - ali isto se (za 15 godina) nudi i za Plomin C (plus stotinjak milijuna eura godišnje za ugljen)! Današnja cijena otkupa iz VE je skromna, 73 lipe po kWh, za FN je visoka i sigurno će biti smanjena.

Imamo i jednog proizvođača vjetroelektrana i dva proizvođača FN panela (sad se svjetsko tržište FN-a čisti, propada puno firmi, tko preživi 2015., bit će pravi hadžija!), znamo graditi hidroelektrane, imamo nekakvu elektroindustriju koja može razne stvari raditi (trenutno su hit-tržište koje nastaje baterije mrežne snage, nekoliko megavata ili više!), imamo navodno dobre elektrotehničare (FER-ovci su jelte najpametniji ljudi na svijetu, samo problem je da mnogi fantaziraju kako će graditi nuklearke, a to se očito neće događati - u Hrvatskoj sigurno ne, a vrlo sumnjivo drugdje u Europi; zato se upiru dokazati mi, kad ovakve stvari pričam, da lupetam gluposti, i da Nijemci lupetaju gluposti i svi drugi - SAD su u šest godina napravile vjetroelektrana 48.500 MW, Kina još nešto više, dakako relativno je to malo, ali planiraju intenzivni dalji rast, FN također imaju planove i SAD i Kina i Indija i Saudijska Arabija itd.).

Tko je glasao

Glede prostornih planova, oni

Glede prostornih planova, oni rezerviraju prostor za moguću gradnju nečeg - ne znači, da će to sve stvarno i biti izgrađeno. U nekim slučajevima je sigurno da neće.

Ma ovo ne pije vode. Kada u prostorni plan ucrtavamo koridor Jadranske željeznice. Onda je to rezervacija. Jer bi koridor jednog dana u budućnosti ako se odlučimo za gradnju željeznice mogao biti ugrožen, a danas nemamo na vidiku ni tko bi je ni kad mogao graditi, i hoće li se uopće graditi. Rezervacija mi se ipak čini razumnom i strateškom. Sa poljima za vjetroelektrane je sasvim drugačije. Prvo ti prostori uopće ne trebaju rezervaciju jer će i za sto godina biti netaknuti. Drugo iza svakog polja već čući investitor i čekajući donošenje plana već unaprijed korača. Najmanje za mnoga polja.Ulaganje je sigurno računica jednostavna, povrat i profit garantirani. Vrlo je izvjesno da će po donošenju planova krenuti izgradnja svih (mnogih) odjednom.

Ja jedino ne znam da li strategija predviđa gradnju 1200 MW ili možda najmanje 1200 MW. Ukoliko želimo da 2020. godine imamo 1200 MW izgrađenih razumno bi bilo te magavate razdijeliti županijama i uplaniti toliko ili možda nešto više polja, a onda 2018. revidirati strategiju i uplanjivati dalje. Imamo li mehanizme da kočimo bum koji će se izvjesno dogoditi, tko će i na koji način štetovati od njega? Čini se da je pritisak investitora veliki, to automatski znači da će se u slijedećim izmjenama događati daljnja uplanjenja,..........

Tko je glasao

NIje sigurno, to ovisi o puno faktora

Vrlo je izvjesno da će po donošenju planova krenuti izgradnja svih (mnogih) odjednom.
Svaka pojiedina elektrana mora sklopiti ugovor sa Hrvatskim operaterom tržišta energije (HROTE), a da bi ova ugovor odobrila, moraju biti ispunjeni razni uvjeti, između ostaloga, što će se slijedeće godine pojaviti kao ograničenje, da mreža može prihvatiti tu snagu u nestalnom izvoru a da ne dođe do opasnih nestabilnosti. To je u ovom trenutku mislim bitno ograničenje, nema formalnog limita kao za solarne, ali postoji stvarni limit, do oko 400 MW ukupno. Što će napraviti HEP- Operater prijenosnog sustava da se to poveća, ostaje da vidimo. (Nije osobiti tehnički problem, pokazuje iskustvo drugih zemalja gdje su VE znatno više od 10% instalirane snage, ali neke su mjere potrebne).

Ja jedino ne znam da li strategija predviđa gradnju 1200 MW ili možda najmanje 1200 MW.

Točno 1200 MW. Vrlo je upitno hoće li to biti ostvareno.

Imamo li mehanizme da kočimo bum koji će se izvjesno dogoditi,
Već sam spomenuo gore.

A nije li lijepo čut da se u nekoj industriji stranci trgaju da smiju investirat i mi možemo birat? :-) A kako rekoh, ponuđena otkupna cijena, manje od 10 ct/kWh, i to samo za 14 godina, sigurno nije veća od onoga što bismo morali plaćati za struju iz TE Plomin C.

Tko je glasao

NIje sigurno, to ovisi o puno faktora

Vrlo je izvjesno da će po donošenju planova krenuti izgradnja svih (mnogih) odjednom.
Svaka pojiedina elektrana mora sklopiti ugovor sa Hrvatskim operaterom tržišta energije (HROTE), a da bi ova ugovor odobrila, moraju biti ispunjeni razni uvjeti, između ostaloga, što će se slijedeće godine pojaviti kao ograničenje, da mreža može prihvatiti tu snagu u nestalnom izvoru a da ne dođe do opasnih nestabilnosti. To je u ovom trenutku mislim bitno ograničenje, nema formalnog limita kao za solarne, ali postoji stvarni limit, do oko 400 MW ukupno. Što će napraviti HEP- Operater prijenosnog sustava da se to poveća, ostaje da vidimo. (Nije osobiti tehnički problem, pokazuje iskustvo drugih zemalja gdje su VE znatno više od 10% instalirane snage, ali neke su mjere potrebne).

Ja jedino ne znam da li strategija predviđa gradnju 1200 MW ili možda najmanje 1200 MW.

Točno 1200 MW. Vrlo je upitno hoće li to biti ostvareno.

Imamo li mehanizme da kočimo bum koji će se izvjesno dogoditi,
Već sam spomenuo gore.

A nije li lijepo čut da se u nekoj industriji stranci trgaju da smiju investirat i mi možemo birat? :-) A kako rekoh, ponuđena otkupna cijena, manje od 10 ct/kWh, i to samo za 14 godina, sigurno nije veća od onoga što bismo morali plaćati za struju iz TE Plomin 2.

Tko je glasao

Lijepo je čut da možemo

Lijepo je čut da možemo birat, ali izbor je uz pravilo taknuto maknuto. Upravo dotičemo kolač 9 puta veći nego nam je doktor savjetovao, baš kao što smo već grabili sa drugih paleta, uskoro stiže paleta sa još većim kolačima....

Tko je glasao

Lijepo je čut da možemo

Lijepo je čut da možemo birat, ali izbor je uz pravilo taknuto maknuto.
Ne vidim na osnovu čega to zaključuješ. Koliko ja vidim, a gore sam već objasnio kako se odluke donose, nije ni približno tako.

Upravo dotičemo kolač 9 puta veći nego nam je doktor savjetovao
Ovu metaforu ne razumijem.

Tko je glasao

Donesena strategija se ne

Donesena strategija se ne preispituje. Polja ucrtana u prostorni plan nitko više nikad neće obrisati. Kad novim Zakonom o prostornom uređenju pustimo vjetroelektarne na velike otoke to je odluka za mnogo godina unaprijed. Taknuto maknuto. Itd, itd, donesene odluke su maknuto, povrat nije moguć.

Treba razumjeti da prostorni plan županije splitsko dalmatinske sadrži polja dovoljno da se u njih smjeste svi megavati koje smo odredili kao cilj za cijelu državu. Nema tu govora o rezervaciji prostora, radi se o kretanju u realizaciju, načelno svih polja. Tu nema povratka. Sve to što ti pišeš nisu ograničenja. Treba potpisati ugovor, potpisati će se, treba napraviti procjenu uticaja na okoliš, prepisati će se, dozvole će se ispisatiti, uska grla će se proširiti. Takva je klima, a slijediti će vjerovatno i dodatne mrkva/batina mjere. Jedina nepoznanica je potrebno vrijeme za realizaciju. Potrebno vrijeme za realizaciju jednog vjetroparka jednako je potrebnom vremenu za realizaciju svih planiranih vjetroparkova. Investitora na sve strane, procedure uhodane. Probuditi ćemo se jednog dana, biti će to prije 2020. godine, sa 9, a možda i 19 puta više megabajta vjetroelektrana nego smo si zadali strateški cilj. U metafori probuditi ćemo se u šumi vjetroelektana, gromovi će skakati sa brda prema oblacima. Na moru će biti šuma jedara, a na obalama šume apartmana. Sa svim dobrim i lošim posljedicama. Potrebno je razumjeti da u županijskom planu postoje vjetroelektrana za ostvarenje cilja cijele države, vezovi za ostvarenje cilja cijele države, turističkih kreveta više od toga, farmi za uzgoj ribe skoro koliko je državni cilj i tko zna što još u tim veličinama....... plan još nije donesen dakle stanje bi mogli metaforički nazvati taknuto, ali tu nema više povratka, nezaustavljivo.

Treba razumjeti da ova županija nije ni po čemu posebna da slični sni kreću u realizaciju na cijeloj obali, neće se moći zaustaviti, niti će to biti moguće i realno. Ako želimo ostvariti postavljane ciljeve treba stvoriti uvjete u prostornim planovima, ali ne desetorostruko.

Vjetroelektarane meni najmanje smetaju. Najviše me smeta princip odlučili smo A, realiziramo B. Jer onda nema smisla niti odlučivati.

Tko je glasao

Ja ne pratim prostorno

Ja ne pratim prostorno planiranje, ali intenzivno pratim energetiku. I prema svim mojim dosadašnjim spoznajama, griješiš. Nema ništa čak ni približno slično, niti nekog nagovještaja da radi se o kretanju u realizaciju, načelno svih polja. Prema svom mojem iskustvu i znanju, nema ni najmanje šanse da se dogodi što pišeš: Probuditi ćemo se jednog dana, biti će to prije 2020. godine, sa 9, a možda i 19 puta više megabajta vjetroelektrana nego smo si zadali strateški cilj.

Kod nas stvarno svašta ide na ho-ruk i mimo bilo kakvog plana, ali elektroenergetsi sustav zapravo sasvim dobro funkcionira. Operater prijenosnog sustava ostat će u Hrvatskoj sigurno kao bitna institucija, i neće biti šanse da se priključe nove elektrane na sustav, ako ih ovaj ne može prihvatiti. To je uvijek tako bilo, od početka elektroenergetike. Ne vidim tu nikakvog razlog za strepnju.

Naprotiv, vrlo je upitno hoće li se cilj od 1.200 MW do 2020. ostvariti. Na dulji rok, možda bude i 9.000 jednog dana.

Tko je glasao

Nisam zabrinut za

Nisam zabrinut za elektroenergetski sustav, vjerujem da se netko brine da on dobro funkcionira u svim projekcijama.

Krenuo malo švrljat onako laički, čini mi se da ona moja gornja konstrukcija načelno stoji. Na stranicama Ministarstva gospodarstva neletio na Registar OIEKPP. Koji kaže da u mojoj županiji ima već evidentrano 27 planiranih postrojenja ukupne snage 1168,6 MW iza svakog od njih već je pravni subjekt. Naiđem i na prijedlog županijskog plana za ponovnu javnu raspravu, u njemu je broj parkova već 36. (29 u prvoj javnoj raspravi).

Registar OIEKPP evidentira na prostoru cijele države 101 vjetropark sa ukupno 4369 MW. To je bez ZOP-a, kad se on uključi stižemo blizu moje kalkulacije (9x). 27 u registru - 36 u planu, koliko je registar ažuran ili u čemu je kvaka?

Registar ima interesantan interaktivni prikaz, koga interesira http://oie-aplikacije.mingo.hr/InteraktivnaKarta/

Tko je glasao

robot već šilji nalivpero!

robot već šilji nalivpero!

Tko je glasao

kralj vjetra

neću dugo, ako sam dobro razumio 12 vjetroelektrana = 225 mw "instalirane" snage. obzirom da nemamo online podatke idemo u obnovljivi misir-kaliforniju, na koju se treba ugledati
alo los anđeles, pollitika ovdje kako iđu obnovljive?
http://www.caiso.com/Pages/TodaysOutlook.aspx
total demand: 40780 MW
proizvodnja wind trenutno 700 MW,
hm to je golemih 1,7% pokrića( ajde dobro zato solari krpaju sa 2100 MW - respektabilnih 5,1%).

idemo malo u domovinu
http://www.energetika-net.com/u-fokusu/komentar-kratki-spoj/podignuta-ka...

(Vjetroenergetski projekti vrlo su profitabilni; prema podacima HROTE-a od početka isplate poticaja 2007. godine do kraja ožujka ove godine za hrvatske vjetroelektrane isplaćeno je 581,1 milijuna kuna. Taj novac prodijeljen je na samo 9 projekata ukupne snage 141,2 MW.
e, sada bi bilo zanimljivo utvrditi koliko je tih devet projekata proizvelo struje. pa to podijeliti sa ukupno ulupanim novcem, da je sanader ostao premijer, bem ti miša ako nebi napravio terawatt vjetroelektrana zajedno sa skladgradnjom, koja bi za koju godinu prejebala vestas i kineze zajedno. halo bing, ima li propelera?
ili recimo
......
Dovršenih 94,2 MW vjetroelektrana s komercijalnom cijenom na tržištu od 1,7 milijuna eura po MW
....

sada budimo zločesti pa pomnožimo 225MW sa 1,7 mil. € i dobijemo 382.500.000 €. usporedbe radi notorna preskupa ombla bi koštala 154 mil €, snage 68 MW. e sada u ombli ne smiješ raditi radi šišmiša, a vjetroelektrane kao ne smeteju šišmišima,

Tko je glasao

Prije nego što se uleti u diskusiju...

... neki od misle (priznajem da smo u manjini) da bi bilo zgodno baratati barem nekim osnovnim pojmovima. Npr.:

– razlikovati snagu od energije
– razlikovati trenutno angažiranu snagu u jednom momentu (odnosno u periodima od 15 minuta) od ukupne instalirane snage i prosječno angažirane tijekom godine
– znati što je feed-in tarifa...

sada bi bilo zanimljivo utvrditi koliko je tih devet projekata proizvelo struje. pa to podijeliti sa ukupno ulupanim novcem
Daaa, kako bi se to moglo znati? Možda... znam da sam možda prebanalan, ali možda bi se moglo prvo pogledati osnovne informacije o tome koliko se po kWh plaća? Ne treba se naime ništa računati.

Ako se želi vidjeti godišnja proizvodnja - hm, možda bi se moglo pogledati u godišnje izvješće HEP-a, koji sve to preuzima?

U ovom biznisu je sve vrlo transparentno: onaj koji dobije ugovor i sagradi elektranu, dobiva 71 ili 73 lipe za svaki isporučeni kilovatsat, i cijena je fiksirana za 14 godina. Nema prostora za muljanje, jer bi previše ljudi moralo biti upleteno da lažira podatke. To je, ovisi kako se gleda, prednost ili mana. Moguća je naravno korupcija u fazi sklapanja ugovora, kad se izabire tko će dobiti ugovor sa HROTE (to je ona prijava protiv Ćurkovića), kao i prilikom gradnje, oko utjecaja na okoliš. Po tome se naravno VE ne razlikuju od bilo koje druge gradnje.

Glede Kalifornije, već sam pisao zašto je za ugled. Jedan članak o stanju i aktualnim politikama i predviđanima: California finds clean energy's magic ingredient: Ambition : Renew Economy

Spominjali smo nedavno grad Lancaster u Kaliforniji, gdje je solarni sustav obvezan na svim krovovima (iako je gradonačelnik republikanac, a oni obično mrze obnovljive). Taj grad je u špici, ali ne izvan kalifornijskih običaja.

Kalifornija, 8. svjetska ekonomija, mogla bi premašiti ambiciozni plan da do 2020. dobiva iz obnovljivih 33% električne energije.

»Mnogi su ljudi tvrdili da je cilj od 33% pretežak, ali zakonodavci su rekli "ne, trebamo postaviti široke i ambiciozne ciljeve i prepustiti inžinjerima da razviju načine da se to ostvari«, kaže Edward Randolph, direktor za energiju iz California Public Utilities Commission, koja nadgleda elektroprivredna poduzeća. To se pokazalo vrlo uspješnim. Razvijaju se dalji planovi, iznad toga cilja: 3.000 MW krovnih FN sustava do 2017., poticaji za gorive ćelije, cilj od 1.000 MW spremnika električne energije do 2020...

Pritom se očekuje da će rast cijena elektrike biti ne veći od inflacije. Solarne elektrane snage nekoliko ili nekoliko desetaka MW proizvode električnu energiju po ukupnoj cijeni od oko 10 centi po kilovatsatu. zatvaraju se stare plinske elektrane i grade nove, fleksibilne, koje se mogu uskladiti s promjenama u proizvodnji iz sunca i vjetra.

Zanimljivo je spomenuti da Kalifornija ima bitno manju potrošnju električne energije po stanovniku nego gotovo sve druge države SAD (manje od 7.000 kWh/stan/god, što je u prosjeku Europe, a gotovo upola manje od ostatka SAD). To je posljedica politika povećanja učinkovitosti od 1980-ih.

Kalifornija ima dvije nuklearne elektrane, jedna je nedavno zatvorena desetljeće prije plana, druga će biti zatvorena 2022..

Najveći izazov je sada, kaže Randolph, prilagodba elektroprivrednih poduzeća. Stotinu godina imali smo isti model, ne možemo ga promjeniti u pet godina.

Slijedeći veliki izazov u spriječavanju klimatskih promjena je u prometu, koji može masovno preći na električnu energiju.

Tko je glasao

uf...

prije no što odgovorimo, obavimo tražene formalnosti

"
Također, Hrvatska je nedavno uvela zajamčene tarife (feed-in tariffs) kao poticajnu mjeru za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije. Da bi se proizvođač električne energije iz obnovljivih izvora kvalificirao za otkup po poticajnoj tarifi, treba dobiti status povlaštenog proizvođača. Rješenje o statusu povlaštenog proizvođača izdaje Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA).
"

https://en.wikipedia.org/wiki/Electric_power

Electric power is the rate at which electric energy is transferred by an electric circuit. The SI unit of power is the watt, one joule per second.
Electric power is usually produced by electric generators, but can also be supplied by chemical sources such as electric batteries. Electric power is generally supplied to businesses and homes by the electric power industry. Electric power is usually sold by the kilowatt hour (3.6 MJ) which is the product of power in kilowatts multiplied by running time in hours.

http://simple.wikipedia.org/wiki/Electrical_energy

The terms "electrical energy" and "electric power" are frequently used interchangeably. However, in physics, and electrical engineering, "energy" and "power" have different meanings. Power is energy per unit time. The SI unit of power and electricity is the watt. One watt is a joule per second. In other words, the phrases "flow of power," and "consume a quantity of electric power" are both incorrect and should be changed to "flow of energy" and "consume a quantity of electrical energy."

usput, radi točnosti informacije trenutno je u kaliforniji instalirano
"
Wind energy projects totaling approximately 5,549 megawatts (MW) of capacity are operating in California today,
"
tako da se preko gornjeg linka možete u realnom vremenu informirati koliko realno isporučuju vjetroelektrane u elektro sustav. za to ne treba diploma mit-a.

što se tiče njemačkog električnog eldorada postoji nekoliko prilično praktičnih problema, pa ćemo malo pročešljati tea party zavjereničko rednecks linkove i kopipejstati ih bez razumijevanja, onako robotski....

prvo to je cijena električne energije koja je u američkim centima 34c/kwh u usporedbi sa američkih prosječnih 12 c/kwh. ove godine cijene električne energije će porasti 10%, a u sljedećih 10 godina se očekuje povećanje cijena od 30-50%, isključivo zbog sulude politike 20-20-20, izbacivanja nuklearki iz sustava i zamjenom istih sa termocentralama na lignit. trenutno u njemačkoj 800.000 domaćinstava nema novca za plaćanje struje, čak je i moja svastika koja ima solidan posao u okolici munchena rekla da moraju jako paziti na potrošnju struje ( ona i suprug imaju moju peterostruku plaću). ponavljam, strah me pomisliti kada se ove naše budale ugledaju na nijemce, radit ćemo za struju, vodu i internet, a što ostane za /lošu/ hranu.

-drugi problem je što je trećina vjetroelektrana locirana u istočnom dijelu države, gdje zbog vrludanja snage vjetra dolazi do čestih blackouta i golemih naprezanja mreže. za vrijeme državnih praznika, kada je potrošnja manja vjetroelektrane proizvedu i do tri puta veću snagu od potrošnje. u slučajevima kada voltaža u mreži padne samo milisekundu, isključuju se peći recimo u hydro aluminium tvornici u hamburgu, izazivajući štetu u valjaonici, tako da je tvornica bila prisiljena nabaviti backup akumulatore u vrijednosti 185.000$. takvi udari prouzrokuju velike štete u industriji tako da mnoge tvornice ubrzano nabavljaju backup generatore ili baterijske sustave. onako kao kod nas za vrijeme rata kada je lopata dizelagregata uskakala kada bi četnici malo potprašili po dalekovodima.
sa druge strane golemi viškovi struje uzrokovani radom vjetroelektrana u vjetrovitim danima izvoze u južnu njemačku, poljsku i češku. 2009 je to iznosilo 6,9 GW u danima snažnog vjetra. obzirom da je mrežna infrastruktura u njemačkoj preslaba da prenese južnije te viškove, a zbog suludog zakona koji daje prioritet "zelenim" izvorima (hm, kako vratiti 20 mrld eura poticaja obnovljivim izvorima "Such companies are financially compensated at the taxpayers' expense - up to 20,000 euros per megawatt per year when analysts say 2,000 euros would be a perfectly reasonable figure. The total cost of Germany's green-energy project thus rises by the millions.),
operateri ne mogu isključiti vjetroelektrane sa mreže kada stvara velike viškove. sa druge strane, radi osiguranja rada baseloada termocentrale, nuklearke i plinocentrale ne mogu isključiti sa mreže i štediti. sve se rola, raja plaća skuplju struju. ludilo, tako da polako nijemci postaju energetski otok u europi.

http://www.dw.de/wind-energy-surplus-threatens-eastern-german-power-grid...

da bi se riješili tih viškova, nijemci izvoze struju u češku i poljsku, što opet elektro sustavima stvara goleme probleme zbog "navale" struje u danima snažnog vjetra, tako da sada i jedni i drugi rade goleme sklopne sustave kako bi mogli nijemce "otkačiti" kada pretjeraju sa izvozom. često se spominju danci kao vjetroelektični raj, a zaboravljaju da danci svoje viškove koriste puneći reverzibilne centrale u švedskoj i norveškoj, i kvalitetne električne veze između tih zemalja.

http://www.praguepost.com/news/15258-region-german-green-energy-push-nee...

konačno, nijemci planiraju upravo radi tih problema napraviti supermrežu koja će povezati sjever sa jugom zemlje i napraviti 2800 km novih dalekovoda
http://www.bloomberg.com/news/2012-12-19/merkel-cabinet-backs-power-line...
vrijednih nevjerojatnih 25 mrld eura.

kada u vjerojatno industrijski najrazvijenioj zemlji na svijetu imaju ovakvih golemih problema implementirati taj preskupi i nepouzdani sustav proizvodnje električne energije, ne treba biti einstein pa predpostaviti kada te sjemena te ideje padnu u blato balkana.

Tko je glasao

prije no što odgovorimo,

prije no što odgovorimo, obavimo tražene formalnosti

Zapravo, ono što sam imao na umu nije kopipejstanje stvari koje i dalje ne razumiješ. Znam da ti to zvuči čudno, ali stvarno mislim da pomaže, kad se STVARNO ZNA elementarne pojmove.

ako da se preko gornjeg linka možete u realnom vremenu informirati koliko realno isporučuju vjetroelektrane u elektro sustav. za to ne treba diploma mit-a.

Ne treba diploma. Ima sitna nezgodacija: trebalo bi cijele godine svakih 15 minuta pogledati aktualni podatak, da se dobije realna slika.

Naravno, postoji i jednostavniji način: potražiti stranice, na kojima su dati sumarni podaci.

Kaliforniju smo dakle apsolvirali. Sada, jedino u čemu si dobar: neumorno nabacivanje novim izmišljotinama.

pa ćemo malo pročešljati tea party zavjereničko rednecks linkove i kopipejstati ih bez razumijevanja, onako robotski.

Da, točno tako. Pošteno priznaš - plus za tebe! Možda bude minus dva na kraju!?..

prvo to je cijena električne energije koja je u američkim centima 34c/kw

Uuuuhhhh.... Kulja ko kuća! :-(

Evidentno je da si tu cifru, koja je možda vrijedila prije 15 godina, stvrno kopipejstao s nekog rednekskog sajta. Koji su čisti hegelijanci: ako se činjenice ne slažu s našim idejama - tim gore po činjenice. :-)

Mi drugi eto ipak mislimo, da se čovjek treba potruditi German Feed-in Tariffs 2012 (za sunce su kasnije smanjivani, za vjetar su još isti). Tu nalazimo činjenicu, da je početna garantirana otkupna cijena 8,93 eurocenta/kWh u prvih pet godina, a zatim se smanjuje (nije za svaki pogon isto).

LCOE u SAD (da se ipak vratimo na njih) za vjetar su između 7,3 i 10 centi/kWh, manje nego za TE na ugljen i NE. Čak je i za FN na povoljnim pozicijama cijena manja nego za TE na ugljen i NE. Uostalom, ne grade ih samo prefinjeni Kalifornijci, nego i Teksašani - jer se eto isplati. I Kinezi. I Francuzi. Tako to eto danas ide.

Ostalo je u istom stilu.

Tko je glasao

bla bla bla

http://www.instituteforenergyresearch.org/2013/01/23/germanys-green-ener...

As we have previously reported, residential electricity prices in Germany are some of the highest in Europe and are increasing dramatically (currently Germans pay 34 cents a kilowatt hour compared to an average of 12 cents in the United States)

za ovaj dnevnik je dosta, sada ti samo nastavi u revijskom tonu ...hrvati pravite vjetroelektrane, nijemci i danci to rade, jeftino vjeter puše a ti ležiš i samo bereš subvencije, zelena zemlja dembelija.
nastavi uredno kopipejstati sa razumijevanjem :)

Tko je glasao

Neki od nas smatraju da je

Neki od nas smatraju da je korisno, kad vodimo diskusiju pa spomenemo neku temu, fokusirati se na na jedno, a ne zasipati raznolikim, međusobno nepovezanim podacima.

Riječ je bila o vjetroelektranama, dakle, ja sam naveo aktualne podatke o cijenama vezanim uz vjetroelektane - prvo, feed-in tarifa u Njemačkoj za električnu energiju, koju proizvode vjetroelektrane, drugo, LCOE za vjetroelektrane, prema proračunu US DOE.

S druge strane, robot ubacuje posve drugu kategoriju. prosječnu prodajnu cijenu električne energije, koju elektrodistribucije naplaćuju domaćinstvima (naime, onih 34 centa - američkih - koje "currently Germans pay" odnosi se na domaćinstva i druge male potrošače, dok je cijena za industriju bitno niža - to je sad tema diskusija u Njemačkoj, treba li cijenu za industriju povećati). Ta cijena naravno ovisi o raznim čimbenicima. U SAD je generalno bitno niža nego u Europi, iz raznih razloga.

Robot stalno koristi tu metodu, demagoški uspješno (jer mu ljudi daju pluseve, jer mi se čini da se poziva na RELEVANTNE podatke), koja se može adekvatno označiti kao "bla-bla-bla", kao blebetanje: stalno zasipanje u najmanju ruku NERELEVANTNIM, a ćesto i izmišljenim podacima i besmislenim interpretacijama. Kad god neki od nas, koji gajimo drugačiji stili, pokažemo da blebeće, on izbaci nešto novo, jednako irelevantno.

Kao što sam spomenuo, to je metoda koju koriste razni redneck sajtovi i politički ekstremno desni demagozi u SAD.

Metoda zahtijeva određenu vještinu, ali puno manje napora od stvarnog razumijevanja da se podaci SHVATE.

Tko je glasao

sveti palamud od zelembabe

vidim opet si se prihvatio stare metodike spamiranja, još ti ovo odgovorim, i ti nastavi palamudit. ni lcoe ti ne ide u prilog

http://en.wikipedia.org/wiki/Cost_of_electricity_by_source

NG: Advanced Combined Cycle 87 17.9 1.9 44.4 1.2 65.5

Wind 34 83.3 9.7 0.0 3.7 96.8

Solar PV 25 144.9 7.7 0.0 4.2 156.9

plinocentrala sa naprednim kombiniranim ciklusom ima faktor kapaciteta 87%, i 65,5 dolara po mwh, dok vjetar ima 34% kapacitet (kada na vrbi naraste svirala) i 96,8 dolara po mwh-u. hm, solar, treba li komentara...

u praksi po mw plinocentrala košta manje od milijun dolara po mw, vjetar je barem 5 puta skuplji, solar ne treba niti spominjati.
ne trebaš komentirati upis, a ja iskreno žalim što sam se uopće javio na ovaj dnevnik, što se mene tiče mrak može izbrisati sve moje upise na ovom dnevniku, sasvim mi je svejedno. zaboravite da sam sudjelovao u raspravi, ja ću dalje po svom, kada mi se skupi, kvrcnem dnevnik.

Tko je glasao

Robot ima samo jednu metodu: neumorno blebatati

Neumorno prosipati irelevantne, pogrešno interpretirane, zastarjele i naprosto pogrešne podatke.

Eto, imam i ja nažalost samo jednu: neumorno davati točne, relevantne i jasno protumačene podatke.

Ja sam gore naveo poveznicu za podatke o LCOE za SAD, koje daje U.S. Department of Energy. E, ali ima i robot konja za trku. Njegov autoritet je - WIKIPEDIJA! Koja navodi također podatke od U.S. DOE -ali za prošlu godinu. Ja sam naravno gore naveo aktualnu procjenu. Za obnovljive je to bitno, jer cijene bitno padaju iz godine u godinu. Naravno, čak i tu se vidi, da su VE jeftinije od TE na ugljen i nuklearki. TE na plin su u SAD jeftinije.

Najskuplja cijena za VE je prošle godine bila 114 $/MWh, ove godine 100. Minimalna cijena za solarne (tj. na najpovoljnijim pozicijama, kao kod nas u Dalmaciji) je prošle godine bila 122, a ove godine 112.

I kad to već gledamo - onda valjda možemo prihvatiti račun koji je U.S. DOE napravila, a ne dalje nešto amaterski računati. Naravno da su troškovi gradnje veći, ali zato je trošak za gorivo nula. A sustav feed-in tarifa oslobađa državu od potrebe da razmišlja o nalaženju sredstava za investicije.

vjetar ima 34% kapacitet (kada na vrbi naraste svirala)

Ma da, Ministarstvo energetike SAD sigurno laže (i nije "kapacitet", nego "capacity factor"), falsificira podatke za 60.000 MW vjetroelektrana u SAD. :-)

ja iskreno žalim što sam se uopće javio na ovaj dnevnik

Da, trebalo bi tako biti, meni bi bilo neugodno ovako se blamirati, ali bojim se da nisi iskren. .:-(

Tko je glasao

currently Germans pay 34

currently Germans pay 34 cents a kilowatt hour compared to an average of 12 cents in the United States)

Uporno zaobilazis relevantne cinjenice i podmeces. Ja sam ti nedavno u jednom komentaru napisao da visoke maloprodajne (najvise u Europi) cijene struje u Danskoj (a vrlo slicno je i u Njemackoj) nisu zbog obnovljivih izvora, nego zbog politike oporezivanja potrosnje energije. Obnovljivim izvorima se moze pripisati tek oko 10% razlike u cijeni.

Ali ti autisticki apstrahiras te cinjenice, i dalje deres po svome. Tko ti vise ista moze vjerovati?

The Observer

Tko je glasao

@bet

Tko je glasao

Ovo sam označio kao spam jer

Ovo sam označio kao spam jer robot zamorno, ekstenzivno i bez razumijevanja kopipejsta podatke, koji su opet, kako gore upozoravam, ili irelevantni, ili pogrešno tumačeni. Ako netko još naleti pa ovo čita, mislim da stvarno nema smisla na to gubiti vrijeme; bitno o njemačkoj elektroenergetici ovdje je već rečeno (da, sad puno novih elektrana grade, i to puno košta). Naravno, ako želite čitati, možete "odrolati" kliknuvši na uvodni pasus.

Tko je glasao

gospon oštrić

Tko je glasao

gospon oštrić

Tko je glasao

daj mi onda objasni zasto u

daj mi onda objasni zasto u hrvatskoj HEP naplacuje 50lipa po KW za obnovljive izvore.. kao mi ih kroz nasu potrosnju trebamo financirati... jer je to zdravo, fino i ostalo...
a onda se godinu ili par nakon te odluke pojavljuje gomila "konkurencije" drzavnoj distribuciji.. jer je jeftinija

???

ja u stvari uopce ne kuzim kojom logikom idu sve te "genijalne" ideje i objave, propisi i slicno.. jer sto god da naprave ima svoju suprotnost..

kao i ulaganja u obnovljive izvore, gdje ce se ili se vec, stimulira "velika investicija", dakle strana ili todoriceva, a destimuliraju ili ogranicavaju male (kvote) od gradana koji zasigurno nece zaradeno na subvencijama odnositi u nepoznato..

ak vec netko misli da treba dodati 50lipa onda si zelim da taj iznos ide mom susjedu koji je stavio panele i koji ce time "zavrtiti" domaci kapital i povecati domacu potrosnju zaradenim

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

milion milijarda 50 lp 0,50 lp vamte tamte

Iznos naknade vidljiv je na računima za električnu energiju, odnosno periodičnim obračunima (kod kupaca u akontacijskom sustavu), koje kupcima dostavlja njihov opskrbljivač. Naknada za poticanje uporabe OIE za proizvodnju električne energije u 2010. godini iznosi: 0,005 kn/kWh + PDV.

izvor: http://www.hep.hr/ods/kupci/pitanja.aspx?pg=3

To što netko ne zna razlikovati milion, milijardu, pedeset lipa, pola lipe, to ne znači da nije stručnjak za apsolutno sva područja kojim se čovjek može baviti :)

Tko je glasao

razdvajanje bitnog od nebitnog... potpuna nesposobnost

ti si stvarno budala... pa zar je u citavoj temi uopce bitno da li je to 0,0005 ili 0,005 itd...

zasto bi mi to placali?

kome idu ta sredstva?

i cemu sad najednom "drustveni samodoprinos" u kapitalizmu?

pa sad ako vec drustveno samodoprinosimo jel to znaci da su te vjetroelektarne nase ili njihove?
ako su nase zasto nisu nase?
zar je drzava ona koja treba skupljati prisilni samodoprinos da bi ga predala nekoj njemackoj koorporaciji ili todoricu kao povrat uloga?

u svakom slucaju je to sve besmislica... tko hoce biti "poduzetnik" nek si investira svoje, ne moje ili nase...

a ako ce nas dodatno "energetski oporezivati" onda nek se to vraca nekom malom domacem investitoru jer to nama svima znaci nesto, za razliku od nista ako se novci umjesto unutrasnje vrtnje izbace van u "more kapitala"

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

Neki od nas dogmatski ustraju u mišljenju...

... da je dobra zamisao, prije nego što se o nečemu diskutira, imati bar neko znanje i razumijevanje osnovnih činjenica.

Naravno, uvijek postoji mogućnosti da zapravo živimo u različitim, paralelnim svemirima (jedna moja SF priča se bazira na takvoj zamisli), u kojima su činjenice različite.

daj mi onda objasni zasto u hrvatskoj HEP naplacuje 50lipa po KW za obnovljive izvore.. kao mi ih kroz nasu potrosnju trebamo financirati.
U mojem svemiru, ništa slično ne postoji. Ako je u tvojem svemiru to 50 lipa, shvaćam ogorčenje - stvarno je besmisleno mnogo. U mojem je stoput manje (a svakako treba biti višestruko povećano). Osim toga, ne naplaćuje HEP.

Posebno se u jedan fond izdvajaju sredstva, za poticanje proizvodnje iz OIE, učinkovitog korištenja energije i male kogeneracije. Sustav su desetine zemalja u svijetu preuzele od Nijemaca, jer je vrlo uspješan i vrlo transparentan (potonje, naravno, može biti smatrano i manom, s gledišta "kumovskog kapitalizma"). To je jedan dio troškova za "Okret" koji se posebno iskazuje, dok se troškovi za klasične elektrane ne iskazuju posebno, nego ulaze u sumarnu cijenu.

ja u stvari uopce ne kuzim kojom logikom idu sve te "genijalne" ideje i objave, propisi i slicno

Razumijem da ne razumiješ. I meni se to događa. E sad, ja kad nešto ne razumijem, obično razmotrim hipotezu da sam ja kriv. Nisam sklon svoje nekuženje prestaviti kao argument za nešto.

O logici "Energiewende" (riječ koja je ušla iz njemačkog i u engleski i druge jezike - i drugi naravno, i Ameri i Kinezi idr., slijede sličnu logiku, barem djelomice, u svojim energetskim politikama), lako je naći podatke. Ovdje je npr. jedna brošura (na engleskom), namijenjena onoj manjini, koja smatra da je kuženje bolje od nekuženja i da se na tome vrijedi malo potruditi.

kao i ulaganja u obnovljive izvore, gdje ce se ili se vec, stimulira "velika investicija", dakle strana ili todoriceva, a destimuliraju ili ogranicavaju male (kvote) od gradana koji zasigurno nece zaradeno na subvencijama odnositi u nepoznato..

To je pak, zaista, važno konkretno pitanje politika. Prije nekoliko mjeseci bila je peticija, da se ukine kvota za male fotonaponske sustave do 30 kW. Ja sam potpisao, nadam se da si i ti! Mogla bi se barem za njih uvesti posebna kvota, a ne sumarno za sve.

U Njemačkoj međutim postoji još jedan važan faktor (ima o tome i u brošuri koju sam gore linkao): većina od 60.000 MW u obnovljivama je u vlasništvu građana, ne velikih tvrtki, osobno, preko zanatskih radnji i poljoprivrednih gazdinstava, i preko zadruga. Oni tome posvećuju veliki značaj.Dakle i velika postrojenja, solarne i vjetroelektrane i TE na biomasu od desetina pa i stotina megavata, su velikim dijelom u vlasništvu običnih građana. Nažalost, kod nas je tako nešto iz raznih razloga teško zamislivo (iako jesu osnovane dvije energetske zadruge).

Tko je glasao

Ma gdije, da mu se nije što dogodilo da se još ne javlja? :-(

robot već šilji nalivpero!
Nije neki problem, ima sajtova Tea Party i proizvođača ugljena u SAD, gdje se bijesno objašnjava da je sva ta priča o obnovljivima antiamerička podvala komunjara, fašista, Židova i Arapa, kao što su Al Gore i Husein Obama. Ima takvih naravno i drugdje - u Australiji se vode sad žestoke diskusije, u Francuskoj su nuklearci izbezumljeni jer vlada planira bitno reducirati udio NE isl.. Za sat vremena mogao bih naći deset dobrih poveznica s "egzaktnim" objašnjenjima kako sve to vodi u ekonomsku katastrofu i političku diktaturu . :-) Pa i ovdje je već spomenut fašizam, Mafja i Ivica Todorić - tri jahača apokalipse...

Nego, u gornjem opsežnom odgovoru na komentar Brojčeka Dva :-) htio sam ubaciti dijagram koji sam našao neki dan, pa sam zaboravio. Evo ga sad. Prikazuje potrošnju električne energije po stanovniku Kalifornije i SAD 1960-2009. Povezano je s »američkom načinom života«.

Since 1960, California has outpaced the rest of the nation in adopting energy efficiency. Policies, investments, and business leadership have kept per capita electricity consumption in California steady since 1980, while it almost doubled nationwide.
Sources: U.S. Energy Information Administration. 2009. State Energy Data System. Washington DC: U.S. Energy Information Administration.

Ovdje je izvor (U.S. EIA) U potrošnji primarne energije po stanovniku (ne samo električne dakle) Kalifornija je na 48. mjestu među 51 državom (plus DC) u SAD. Po cijenama za domaćinstvo je na 7. mjestu (15 centi/kWh - otprilike kao danas u Hrvatskoj).

Tko je glasao

Evo još malo o Kaliforniji, kad već gledam

Podaci o potrošnji prirodnoga plina i električne energije u domaćinstvima u Kaliforniji i u SAD. Izvor je U.S. Department of Energy

California Residential Energy Consumption

U Kaliforniji se na plin grije 71% domaćinstava, u SAD 51%. Ipak je potrošnja po stanovniku u domaćinstvima u Kaliforniji manja (13,0 vs 15,6 mBTU) i u opadanju. 13 mBTU = 13,7 GJ = 3.810 kWh - to je oko 350 m3. U Hrvatskoj, potrošnja prirodnoga plina u kućanstvima, po stanovniku, je 180 m3.

Na struju se u Kaliforniji grije 22%, a u SAD 30%. Potrošnja električne energije u domaćinstvima po stanovniku 2010. g. u Kaliforniji je 2,337 kWh, a u SAD 4.674. Kalifornija je među svim državama po tome 50. Potrošnja je rasla 2002.-2008, zatim opet pada.

(U Hrvatskoj je potrošnja električne energije u domaćinstvima po stanovniku oko 1.500 kWh/stan/god.)

Tko je glasao

priča iz života...

...prošlog mjeseca je BDEW, asocijacija koja okuplja 1800 njemačkih firmi koje se bave prozvodnjom i distribucijom električne energije, toplinske energije, plina i vode, izračunala da će ove godine ukupni porezi, pristojbe i nadoplate za zelenu energiju u Njemačkoj porasti za trećinu na 31,6 milijardi € (koliko ono je hrvatski BDP?) što je u odnosu na stanje odprije desetljeća povećanje X10...od toga pristojbe koje građanstvo plaća kroz račune će iznositi 20,4 mlrd€, što je pripadajuće za prosječnu četveročlanu obitelj 1000€ godišnje.
Ali njemačke male potrošače posebno ljuti što skoro sami nose teret obnovljive energije dok su energetski zahtjevni gospodarski sustavi dobili od Vlade izuzeća iz tih plaćanja, e da bi održali konkurentnost. Te firme su lani platile tek četvrtinu pripadajućih troškova za zelenu energiju.
A poslije otklona od nuklearki, bez obzira na pad veleprodajnih cijena energije, planirane maloprodajne cijene za domaćinstva za sljedeću godinu su više, vele u BDEWu...

Tko je glasao

Da, Energiewende košta

Nijemci su počeli ulagati u razvoj i gradnju obnovljivih, ali i u mjere učinkovitijeg korištenja energije, velike sume. Naročito privlači pažnju proizvodnja električne energije. Zaključili su da je potreban bitan zaokret ("wende") u energetici, i da će za to trebati oko 50 godina. Pa su krenuli s gradnjom novih kapaciteta. Imaju pak puno TE na ugljen i na plin, plus NE, koje bi zapravo i danas mogle, jačim radom, pokriti potrebe i to bi naravno bilo puno jeftinije. A onda je ova vlada još odlučila prihvatiti zatvaranje nuklearki do 2022., naravno da to košta. FN paneli su ih iznenadili, očekivali su, kad su uveli feed-in tarife, da će se graditi 3,5 GW godišnje, zapravo je od 2008. izgrađeno dvostruko. Sad se garantirane otkupne cijene smanjuju svaki mjesec. Svrha poticaja razvoju industrije jest da se ona razvije puno brže nego što bi bilo moguće samim tržišnim silama, te da cijene padnu ekonomijom obima i direktnim tehničkim poboljšanjima, i to sa obnovljivima uglavnom izvrsno uspijeva.

Ali, oko toga je stvoren politički konsenzus - ova vlada provodi Energiewende vrlo odlučno, a ako ona padne, novu vladu formirat će socijaldemokrati i zeleni i oni sigurno neče odustati, dapače. Diskusija je o nekim posebnim politikama. Da, vlada je opteretila male potrošače da plaćaju cijenu Zaokreta, a oslobodila velika industrijska poduzeća, jer izvoze. Zato je cijena struje za domaćinstvo druga po visini u Europi iza Danske (isti razlog!), a za industriju je u prosjeku Europe. Sad se diskutira da se i za potonje povisi cijena. Računaju da će cijena el. en. i dalje rasti do sredine 2020-ih, a zatim će moći početi padati (kad se više ne budu plaćale garantirane otkupne cijene za prve izgrađene FN i drugo, uz najveću garantiranu cijenu). No sad su velika stvar, upravo uvedena, poticaji domaćinstvima za ugradnju baterija uz FN sustav.

Kako sam gore skicirano, za nas je cijena Okreta sigurno bitno manja. Imamo HE, imamo više prostora, imamo povoljnije uvjete i za korištenje vjetra i za sunce (VE mogu u Hrvatskoj proizvoditi godišnje, po instaliranoj jedinici snage, barem 20% više nego kopnene u Njemačkoj, FN u priobalju 30%), te se koristimo padom cijena koji je već ostvaren.

Za FN sustave bismo čak, mislim onako laički (jer stvarno nemam nikakav interes, glup sam za to da se sam snađem), mogli smanjiti trenutno postavljene garantirane cijene, a podići godišnji limit i uvesti neke dodatne mjere. Vidjeti i koliko je moguće potaknuti domaću industriju. Govor se o potrebi "reinudstrijalizacije", kod nas, ali i šire, i mislim da je to načelno u redu. Koliko vidim, naša vlada se ne bavi time sustavno i usmjereno, a iznenadilo me da neki eksperti u diskusijama ljutito objašnjavaju kako nema nikakve šanse da Hrvatska tu nešto napravi, tu je superiorna njemačka tehnologija, tu je jeftina kineska radna snaga, mi nemamo šanse. Ali možemo sudjelovati, uvijek ima kooperacija, uvijek ima niša na tržištu gdje se možeš ubaciti. Uvijek ima nekih mrvica koje možeš pokupiti, a maloj zemlji su i mrvice dovoljne! Danas imamo dvije tvornice FN panela koje proizvode 80 MW godišnje, sve izvoze i zapošljavaju oko 100 ljudi. Ne znam ništa o njima konkretno, ali pratim zbivanja na svjetskom tržištu i ako bih trebao uložiti novac u okladu, kladio bih se da će obje u slijedeće dvije godine propasti, jer će većina malih proizvođača u svijetu propasti. Ali tko preživi, imat će lijepe perspektive za rast. Spomenuh baterije za stacionarne potrošače - danas praktički nepostojeće, sad se naglo uvode i u Njemačkoj i u SAD i u Kini, to će biti velik biznis, ne-znam-koliko milijardi dolara svake godine, novi biznis i lakše je ubaciti se nego na neko zrelo tržište. Volio bih da imamo vladu koja bi u roku od 3 mjeseca proučila situaciju (naručila studiju o potencijalima) i uvela neke mjere poticaja proizvodnje, da osvojimo neki postotak toga tržišta, siguran sam da potencijal imamo.

Tko je glasao

baš sam sebičan...

...čovjek bi rekao da to Ti i pajdaši imate dobro smišljeno, ali mene ovakvog škrtca, boli plaćati nešto 250€ po glavi više nego da to što Ti i pajdaši gurate, da to ne postoji...
...to više što ja sam moram stvoriti višak vrijednosti za cijelu svoju obitelj, što je nekoliko puta 250€ godišnje po glavi ...

Tko je glasao

Ti nisi Nijemac...

... pa te to ne treba brinuti. Nijemci eto to prihvaćaju, a i drugi. Zaista čujem komentare kako su naprosto poludjeli, bez veze bacaju novac,

Za nas, kako rekoh, Okret će svakako biti bitno jeftiniji.

Naravno, takav stav, od dva dijela:
1. "Hoću platit što manje, i baš me briga za sve drugo!"
2. "Hoću platit što manje danas, i baš me briga što će biti za godinu, deset ili 40!"
je čest.

Ali vidiš, kako je moćna Naša fašističko-mafijaško-plutokratsko-komunističko-židovska klika! Čak i Saudijsku Arabiju smo nagovorili da počne gradit solarne eletrane! :-)

Njemačko prihvaćanje Energiewende je rezultat dugoročnog sagledavanja trendova, da će se energetski sistem morati svakako radikalno promijeniti do oko 2050., a kako se radi o dolemom poslu, treba krenuti na vrijeme.

Pritom je bitan akspekt taj, da se SADA ulaže bitno više, jer se investira u gradnju novih kapaciteta, bez koji bi se U OVOM TRENUTKU moglo.

Za one koji razmišljaju kao ti, element koji dovodi u zabludu jest što se suma, koja ide ciljano za poticaje za nove obnovljive izvore, posebno izražava na računu, pa oni koji odbijaju malo podrobnije promišljati, stiču utisak kao da je to naprosto dodatni trošak na uobičajenu cijenu.

Trošak pak, za recimo gradnju TE Plomin C, ne izražava se na taj način, ali postoji.

A danas plaćamo garantiranu otkupnu cijenu iz postojećih VE 71-73 lipe po kWH, i to samo 14 godina (a radit će 25), i kad se usporedi s internim cijenama koje izražava HEP, jeftinije je ukupno od proizvodnje u TE na ugljen, čaki i bez uračunavanja troška emisije ugljičnoga dioksida. Aktualno proizvedeni kWh u našim TE osim Plomina 2 je skuplji - zato naše dvije najveće TE, Rijeka i Sisak, uopće ne rade (već dosta godina jeftinije je uvoziti, jer na europskom tržištu električna energija se plaća po MARGINALNIM a ne po PROSJEČNIM troškovima proizvodnje - što također dovodi u zabludu, nažalost i ljude na visokim položajima, znam iz iskustva). Nakon isteka 14 godina također žemo plaćati marginalne tročkove i to će vjerojatno, na tržištu električne energije gdje se računa i otkupljuje svakih 15 minuta, biti bitno jeftinije.

Cijena izražena za Plomin 2 je niža, ali kvaka je u neuračunavanju svih troškova gradnje - to je bio znatni skandal i puno bačenih para 1990-ih. Skuplje je igraditi VE nego TE, ali nema cijene goriva - osobito pogodno, kad se ono uvozi. Iz smanjivanja uvoza, svatko u Hrvatskoj ima koristi.

Proizvodnja iz biomase danas je zrela tehnologija i cijena proizvodnje je otprilike kao ugljen. Za izgraditi nekoliko desetaka postrojenja na biomasu (i to s kogeneracijom, dakle i toplinska energija se koristi, ukupne snage 500 MW kao Plomin C i otprilike iste godišnje proizvodnje (potencijal u Hrvatskoj bez problema postoji, a posljednjih godina naglo raste naš izvoz drva za gorivo - to prije nije bilo komercijalno!), trebalo bi uložiti više novca od 800 milijuna eura, a kako tek treba izgraditi sustav, trebalo bi više ulaganja i mnogo truda da se osigura gorivo svake godine. Ali, taj se novac onda troši u zemlji, ne plaća se proizvođačima ugljena iz inozemstva.

jedan bitni faktor, kad razmatramo Njemačku, jest da je većina svih tih novih postrojenja (oko 70.000 MW u VE, solarnima i biomasi) u vlasništvu građana. Milijuni ljudi uložili su novac, 10% živi u kućama koje imaju FN sustave i dobivaju novac od feed-in tarife koja se poaća, ne znam koliko milijuna (puno) preko zadruga sudjeluje u vlasništvu nad većim postrojenjima i ubire novac. Novac kruži, to mu je glavna funkcija.

Naravno, na sve ovo je lako moguće reći: ne vjerujem vam, svi vi ("ti i pajdaši") lažete i varate, želite me ogulit. To jest problem. Takav stav je shvatljiv kod nas, na osnovu iskustva, ali stvara ozbiljni problem kad se strateški i dugoročno razmišlja o interesu nacije (a PMSM mora se tako razmišljati). To je jedan od elemenata permanentne blokade društvenih potencijala, koja postoji u Hrvatskoj posljednjih 40-ak godina.

Tko je glasao

...lijepo da baš vi

...lijepo da baš vi razmišljate strateški i dugoročno u interesu nacije (vidi, kako izraz "nacija" odjednom može koristiti?)...ali Za nas, kako rekoh, Okret će svakako biti bitno jeftiniji...ako učite od Njemaca, kao dobri učenici trebate biti bolji od učitelja...ako nije tako, jebeš tak´og učitelja...
...a ako ćete biti bolji od učitelja, što je i red, trebate biti skuplji. Ne ide biti bolji i jeftiniji, tko će vas uzeti zaozbiljno?

Tko je glasao

Ali njemačke male potrošače

Ali njemačke male potrošače posebno ljuti što skoro sami nose teret obnovljive energije dok su energetski zahtjevni gospodarski sustavi dobili od Vlade izuzeća iz tih plaćanja, e da bi održali konkurentnost.

Evo im Linića da im sredi stvari. Vlada je upravo uvela nove namete na poduzeća. A prije toga su krenuli u borbu sa parafsikalnim nametima.

Tko je glasao

elekrane, megavati,

elekrane, megavati, povlašteni proizvođači, strategije, jednom rječju - ekofašizam. Ima li u ovoj priči mjesta za razvoj baziran na konkurenciji umjesto da se ad-hoc utopija financira novcem poreznih obveznika i provodi po fašističkom principu?
Ovako nekako konkurencija djeluje na dobrobit potlačene skupine http://www.vecernji.hr/vijesti/hep-podnio-zahtjev-smanjenjem-cijena-stru...

Tu ne cede malis, sed contra audentior ito

Tko je glasao

Eh da, takvi smo mi fašisti!

Još kad se udružimo s Mafiozima, nema obrane! Prisilili smo da grade vjetroelektrane i Njemačku i Kinu i SAD i Brazil i Rumunjsku i Meksiko itd., rasturamo! :-]

Tko je glasao

I'll give him an offer he can't refuse...

Je, face ste...

Stalno nam dajete "ponude koje ne možemo odbiti"...

Evo jutros sam maknuo još jednu odrubljenu konjsku glavu iz svog kreveta ... brate, naporno je to više ...

:-)

Tko je glasao

Iskustva iz Italije...

Evo kakva su iskustva iz susjedne nam i bratske Italije:

Moderni mafijaši novac peru ulaganjem u obnovljive izvore energije

Tekst na en.ammonnews.net:

Mafia launders dirty money in clean energy - Europol

Biće para i za domaću mafiju čini se ... ;-)

Tko je glasao

Ako Mafija u nešto ulaže...

... to mora bit' dobro. :-)

Prostitucija... droge... prikupljanje otpada... nemreš falit!

Tko je glasao

kralj vjetra

"kralj vjetra", Vito Nicastri, inače električar po struci, talijanska vlast mu je oduzela imovine za 1.3 milijarde eura ( šta bi Linić dao za Vitu, taman bi mogao isplatiti rate kredita za ceste i za brodogradilišta).
navodno surađivao sa Matteom Messina Denarom, sicilijanskim kumom. Ulagao u " čistu energiju", jer se novac navodno brzo i lako pere u tom sektoru. Šteta da je umro Tony Soprano, u slijedećim nastavcima vjerojatno bi gledali kako Tony investira u klepetuše.

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci