Tagovi

Hrvatska ekonomija & poslovne prilike (općenito)

Primjetio sam da je u zadnjih para dana bilo dosta dnevnika o Jugoslaviji, partizanima, ustašama i ostalim povjesnim faktorima. Tek toliko da se posjetitlji ne bi zabrinuli na kakav su portal došli, malo ću promjeniti ploču. Ponukan nedavnim "Doing business" izvještajem svjetske banke gdje se Hrvatska našla na 106. mjestu, iza većine tranzicijskih zemalja, moram upozoriti na situaciju koja nije nimalo obećavajuća. Također u izvješću 500 najjačih kompanija srednje europe nalazi se 12 hrvatskih, odnosno dvije manje nego prošle godine, što također nije nekakav podatak s kojim se možemo pohvaliti. Naravno, ako gledamo BiH koja nema niti jednu na popisu, zlobnici bi se mogli osjećati sretno. No za onoga tko puca na sam vrh, i nije tako, a ja osobno želim da Hrvatska poduzeća pucaju na vrh, ne samo poduzeća nego društvo općenito.

Po mom skromnom mišljenju, osim globalne svjetske ekonomske krize koja nije poštedila domovinu, Hrvatskoj je užasno potreban zaokret u strategiji, a mislim da na to može i mora utjecati državna vlast. Svaka zemlja koja drži do svoje ekonomije se razvija u smijeru izvozno-proizvodnih djelatnosti, dok je u Hrvatskoj potpuno suprotna praksa tj. uvozno-potrošacka. Država sama po sebi ima direktne benefite od uvoza, dok je kod izvoza situacija drugacija. No dugoročno gledano izvoz je jedini i dobar put ka napretku. Također uzvozno-potrošačka praksa već polako, ali sigurno nagriza mogući volumen potrošnje. Za primjer, pojedinac sa prosječnom plaćom bombardiran je propagandnim porukama sa svih strana, a činjenica je da prosječnom plaćom ne može pokriti sve te mogućnosti. Onda se ulazi u minuse, a kad se jednom uđe izlazak je težak. U prilog tome dodajem nedavni podatak da su Hrvati u minusu čak 6 milijardi kuna. Osobno ne želim da se dogodi kreditni kolaps sličan SADu, ali svi podaci idu tome u korist - inflacija + nedovoljan rast plaća + povećavanje kamata + globalni rast cijena.

U prijašnjem dijelu teksta sam spomenuo izvoz. Ne tako davno je krenula Hrvatska Izvozna Ofenziva kojoj je deklarativno misija promocija i zastupanje interesa hrvatskog izvoza. Sve je to lijepo i krasno, no glavni problem je nedostatak proizvoda koji je kompetentan za globalno trziste. Takvog proizvoda nema, ili postoji u "jako malim količinama". Za kreirati proizvod potrebno je kao prvo znanje. Znanje se dobiva adekvatnim obrazovanjem. I opet se vraćamo na početak svega - obrazovanje. Hrvatski obrazovni sustav, što sam nekoliko puta napomenuo, nije sinkroniziran sa gospodarstvom, što znači da se proizvode kadrovi koji nisu od krucijalne važnosti za razvoj gospodarstva, dok oni potrebni i koji bi na svojim leđima iznjeli taj teret se jednostavno ne proizvode u dovoljnim količinama. Zato i imamo apsurdan podatak da realno trebamo uvoziti radnu snagu, a imamo velik broj ne zaposlenog domaćeg stanovništva. Jedan dio tog problema sigurno treba tražiti u mentalitetu. Kako riješiti ovaj problem, e to je posao za vlast da napregne državne institucije, ili čak oformi stručno povjerenstvno kojemu je zadatak rješavanje tog problema (namjerno sam ukazao na riječ riješavanje, jer je nažalost kod nas uobičajena praksa oformiti povjerenstvo da se probleme ne riješe).

Dakako, mislim da nije potrebno spominjati da dobra obrazovna struktura i dobra slika kvalificirane radne snage privlači i green field investicije koje su jedan od glavnih faktora gospodarskog rasta. Naravno za to je potrebno stabilno radno zakonodavstvo, zemljišne knjige itd itd. Sinergijsko djelovanje raznih državnih službi bi to trebalo imati za cilj, no to se nekako vuče, tako da za rezultat imamo ne kontinuirana selektivna ulaganja u određene dijelove Hrvatske. Green field investicije su najviše uočene na području Varaždinske županije i Istre, no premalo da bi se ostvario veći rast. Ovo bi sigurno jedna od tema kako privući strane investitore za lokalne izbore, a ne se baviti bezveznim temama, partizanima, ustasama, eskimima i vampirima.

Poslovne prilike za poduzetnike početnike u hrvatskoj su prosječne. Ukoliko se želi stalan volumen poslova i relativno dobra kontinuirana zarada sa ne pretjeranom željom za napredovanje onda je najbolje raditi sa državom. No da bi došli do takvih poslova potrebna je veza, nažalost :) No ako se želi fokusirati na B2B (business to business) ili B2C (business to customer) sektor morat ćete zasukati rukave, staviti nekretninu u polog za odobravanje kredita, i krenuti. Što znači svakodnevni rad od 12h dnevno i spavanje sa 2 apaurina. No i ako imate ideju i ako ste spremni ponjeti taj rizik, onda ste na dobrom putu :). Na tom putu se može naći i nekoliko olakotnih pogodnosti. Recimo u Varaždinu djeluje Tehnološki park, koji je svojevrsni inkubacijski centar za male poduzetnike što znači da se može dobiti vrlo povoljno poslovni prostor (2Eura/kvadrat prva godina poslovanja) i ne samo to nego i određene konzultantske usluge razvojne agencije DAN (Development Agency North) što dakako može pomoći u budućem poslovanju. Specifično za Varaždin radi se o TP-u koji je namjenjen ICT sektoru jer je jedan od osnivača Fakultet Organizacije i Informatike. Ovakav sistem je odavno funkcionara u SADu gdje se prakticki na sveučilištima stvaraju ideje, a u Tehnološkim parkovima ideje provode u djelo. Za ostale dijelove hrvatske nemam informacije, ali čuo sam da se otvaraju Tehnološki centri i da se polagano sve to budi.

Sljedeci korak u prilikama je ukoliko je pokrenut biznis i stvari se pozitivno razvijaju, no potrebno je proširiti asortiman usluga/proizvoda, tako da bi se evenutalno krenulo u osvajanje inozemnog tržišta. Prvi je način klasteriranje, što podrazumjeva interesno udruživanje poslovnih subjekata radi povećanja volumena poslovanja, i na kraju kapitalne dobiti. Samim klasteriranjem se također udružuju kapitalna sredstva kojima se omogućuju i veće investiranje. Drugi način dolaženja do sredstava su preko agencija tipa BICRO ili HIT (Hrvatski institut za tehnologiju) ukoliko se obavlja djelatnost bliska IT ili tehnološkom sektoru. Ukoliko se djeluje u poljoprivredi također postoje načini preko predpristupnih EU fondova, gdje nije potrebno više veliko znanje za izradu projekta, nego je samo dovoljno platiti razvojnoj agenciji (ima ih dosta danas u Hrvatskoj) 20ak tisuća kuna za izradu projekta. Također nije loše niti pobrati poticaje ministarstva gospodarstva za koje nisu pretjerano veliki uvijeti. Naravno, ovo nisu jedini načini, postoji i tzv. Venture Capital, kojem je praktički osnova investiranje čistog casha za udjel u vlasništvo poslovnog subjekta. Kod nas postoji recimo SEAF Croatia (Small Enterprise Assistance Funds). No ukoliko se misli krenuti sa Venture Capital fondovima, poslovni subjekt mora imati veliki razvojni potencijal.

Globalno ekonomija i poslovne prilike su slozen pojam za jedan dnevnik. O ovome postoje knjige i specificni pristupi problemima, ja sam samo pokušao izdvojiti neke od situacija u citavom moru situacija.

Neki važniji linkovi:

Ministarstvo gospodarstva
Hrvatska agencija za malo gospodarstvo
Hrvatska banka za obnovu u razvitak
Hrvatska izvozna ofanziva

p.s.
Namjerno sam izostavio turizam, iako glavni Hrvatski brand, ipak je preširoka tema i potrebna je stručna anatomija tog problema. Također što se tiče turizma imamo fundamentalne osnove i prednosti pred bilo kojom drugom djelatnosti koju treba pokrenuti da bi ukupan dojam bio potpun.

Komentari

Sastavljanje ekonomskih

Sastavljanje ekonomskih strategija pretežak je zadatak za državu.
Država ima razradit samo jednu strategiju a to je smanjenje vlastitih troškova.
Za početak, treba prestat ulaganje ogromnih novaca u ceste, mostove, rukometne dvorane, muzeje itd. Ako ove investicije imaju logiku, neka država omogući privatnicima ulaganje u takve stvari.
(npr. Oni koji misle da se Pelješki most isplati, neka ga izgrade i neka ubiru mostarinu).
Država treba prestat zapošljavat ljude u svojim službama, u državnim i paradržavnim firmama. Na mjesta umirovljenih neka raspoređuje postojeće zaposlenike.
Država se ima koncentrirat na svoje prirodne poslove: sud, policija, katastar, vojska...
Ministarstvo pravosuđa, koje pokriva najosnovniju funkciju države, troši 2.5 milijardi kn, a MUP 4.3 milijarde od proračuna koji iznosi 115 milijardi kuna. Što je neko područje bitnije, to mu se manje novaca daje.
Kada se uspije na ovaj način nešto uštedit, rasteretit će se poduzeća i onda ima šanse za neku konkurentnost i izvoz. Koji će to biti izvozni proizvodi i koje grane, može odrediti jedino tržište, a ne službenici ministarstava i agencija.

Tko je glasao

Za početak, treba prestat

Za početak, treba prestat ulaganje ogromnih novaca u ceste, mostove, rukometne dvorane, muzeje itd. Ako ove investicije imaju logiku, neka država omogući privatnicima ulaganje u takve stvari.
Jako griješiš. Neću kategorički tvrditi ali mislim da ti uoće ne poznaš/razumiješ makroekonomiju.

Država mora ulagati u infrastrukturu jer je infrastruktura temelj razvoja a upravo je to zadaća države. Keynsov model multiplikatora ti jasno pokazuje ulogu državne potrošnje u promjeni razine zaposlenosti i potrošnje. Ekonomska situacija se konstanto mijenja. Postoje ciklička kretanja u kojim država ima stabilizacijsku ulogu ( barem bi morala imati) a postoje i tehnološke promjene zbog kojh se mijenjaju odnosi na koje je potrebno utjecati.

Zatim postoje i javna dobra koja nemaju komercijalni karakter ali su nužna.. Npr svjetionici bez kojih sigurna plovidba nije bila zamisliva (dakle da budem jasan da govorimo o prošlom vremenu). ili možda bliži primjer... semafori. Misliš li da bi postojali semafori na ulicama da se to prepusti tržištu?

Da je ulaganje u infrastrukturu ne samo potrebno nego i nužno za razvoj govori ti i način na koji su strukturirani europski fondovi. Fondovi koji imaju cilj osigurati ekonomski rast i koheziju daju novac primarno za ulaganje u infrastrukturu.

Nadam se da sam bio dovoljno jasan.

E sad ono što je upitno je dal je konkretan projekt najisplativiji.
Pelješki most će sigurno doprinjeti razvoju, to je nedvojbeno. No isto tako je činjenica da je za državu daleko isplativije ulaganje u riječku luku odnosno u modernizaciju pruge prema Rijeci i izgradnja drugog kolosjeka kad već govorimo o prometnoj infrastrukturi. Neke kalkulacije govore da bi riječka luka i ekonomska aktivnost vezana uz luku mogla podići GDP do 5% a to je ogromna cifra.

Nikako nije pitanje dal treba nego što treba prvo.

Tko je glasao

da država mora ulagati u

da država mora ulagati u infrastrukturu je nedvojbeno.
pitanje je što je infrastruktura i naravno kao što ti kažeš, postoji pitanje prioriteta.
nije uopće nedvojbeno da bi pelješki most pridonio razvoju, a osobito nije nedvojbeno koliko bi prodonio i koliko je to razmjerno potrebnim ulaganjima.
isto tako me nitko ne može uvjeriti da su bijesni rupe-bez-dna stadioni i rukometne dvorane prijeko potrebna ulaganja u infrastrukturu. imamo mi itekako važnijih problema, treba imati hrabrosti okrenuti se njima, a ne pitati narod obećanjem igara i obećanjem pojeftinjenja kruha.

a sada nešto posve drugačije...
zna li netko što je s hitrorezom??

..............................................................................................
Get your facts first, then you can distort them as you please.

Tko je glasao

Gdje je tu ulaganje u

Gdje je tu ulaganje u znanost i istraživanje (R&D) i tehnologiju?

Tko je glasao

Posve je uobicajeno

Posve je uobicajeno povezivati R&D sa uspjehom, ali je to prilicno sklisko podrucje.
Prije svega ako promatramo trenutacni presjek ulaganja u R&D i trzisnog uspjeha neke tvrtke. Eventualno je nekom uspjehu sada prethodilo neko ulaganje u R&D prije, ali to nije jednosznacno i ne znaci da ce ulaganje u R&D sada u buducnosti garantirati trzisni uspjeh. Bas u tome i jeste kvaka da svaka firma mora pronaci vlastiti nacin, mjeru, osobitost i sl. ulaganja, ali i tada je to samo dio krajnje price o uspjehu ili neuspjehu. No sto da trosim rijeci: http://www.spectrum.ieee.org/dec07/5742

Tko je glasao

Istina, no ako se znanost

Istina, no ako se znanost promatra jedino kroz prizmu profita, onda to nije dobro. To možda štima za one research and development firme koje se tim bave, no tko će ulagati u tzv fundamentalnu znanost koja je nužni temelj za svaku primijenjenu znanost i tehnologiju?

Tko je glasao

Ne znam kako drugacije

Ne znam kako drugacije promatrati ukoliko se spominje ulaganje i ali i istovremeno pretpostavlja nekakav rezultat koji ce nas spasiti bijede i jada, a sve se najcesce iskazuje u vidu zamjerki onome tko bi ta ulaganja trebao osigurati.

Po meni tu je na djelu prilicna zbrka. U vidu zamjerki salje se signal da treba ulagati, a sustavno izbjegava govoriti o rezultatima. Nisam ja tu bogohulnik, zasigurno je da su nas prilicno zaposjeli primitivci, ali dokle god znanstvenici came po svojim rupcagama i ne koriste se svojom prednoscu pred primitivnim ja doista ne vidim kako bi se teziste sa mostova prebacilo na znanost. Povicima na povecana ulaganja u znanost i teh.? Zasto ne, ali do not worry prvo ce graditi zgrade i procelja i smjeskace nam se buducih pet godina.

Tko je glasao

Ne znam kako drugacije

Ne znam kako drugacije promatrati ukoliko se spominje ulaganje i ali i istovremeno pretpostavlja nekakav rezultat koji ce nas spasiti bijede i jada, a sve se najcesce iskazuje u vidu zamjerki onome tko bi ta ulaganja trebao osigurati.

Upućujem na moj komentar o ulaganju u znanost na tekstu :LHC - počinje najveći eksperiment u povijesti

Tko je glasao

Ma vec procitao i

Ma vec procitao i zahvaljujem na trudu, sve to o fundamentalnoj znanosti i njezinim koristima stoji, no izreceno koncentrirano u nasim uvjetima uvijek znaci i jedino moze znaciti jedno, na sto ukazujem.
Nije meni zao sto sira javnost biva uskracena za detalje i sl. o mogucim koristima fundamentalnih istrazivanja vec sto se u opcem metezu (citaj grabezu) oko slobodnih sredstava znanstvenici vrlo slabo postavljaju i predstavljaju, vise gube vremena na vlastite svade i ideoloske pripadnosti nego na zajednicku korist. Dakako da sve pozitivne mogucnosti od fundamentalnih istrazivanja postoje i da ih je moguce kosntatirati (napose kod drugih), no kad zacujem intezitet i argumente kukanja domicilnog stanovnistva ja ponekad nisam siguran niti da u nas cak i osnovni fizikalni zakoni vrijede (po sistemu imamo dobre fizikalne zakone, ali ih lose provodimo). Da se samo 10% radi umjesto kuka i zakukava bilo bi ako ne dosta ono puno.

Tko je glasao

Slažem se oko mišljenja o

Slažem se oko mišljenja o (dijelu? većini?) znanstvene zajednice u Hrvatskoj.
No, želim reći da su ulaganja u fundamentalnu znanost nužna - pa čak i u maloj zemlji kao što je Hrvatska, dapače, baš zato što jesmo mala zemlja, ne možemo si priuštiti da ulažemo samo u čistu tehnologiju s naglaskom na čisti profit, jer će nas to, uz ovaj tempo znanstvenog razvoja, vrlo brzo dovesti do toga da uvozimo tuđu tehnologiju. Zato je bitno sve: i fundamentalna znanost, i primijenjena, i tehnologija.
Osim tog, i "čista znanost" sa sobom donosi i izravne tehnološke koristi.
Čim prije se to oko znanosti shvati, tim će nam biti bolje. Gospodarstvo koje ne ulaže u R&D osuđeno je na uvoz.

Tko je glasao

I ja se tu u principu

I ja se tu u principu slazem, no dodao bih da svako nacionalno gospodarstvo na svoj osobiti nacin ulaze, tako i u R&D. Dakako da se i sad ulaze, mozda nedovoljno, a mozda i previse s obzirom na to kako, no dvojim kako bi utjecalo eventualno povecanje bez promjena u nacinu ulaganja. Evo konkretnih dokumenata http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=7172&sec=1933 , a evo i npr liste projekata http://zprojekti.mzos.hr/Home_hr.htm Koliko je tu prave koristi, koliko inercije, koliko neiskoristenih prilika, .... ovoga onoga tko to zna?

Tko je glasao

Moje je mišljenje da se u

Moje je mišljenje da se u znanost ulaže premalo, ali je prioritet pri tome restrukturiranje hrvatskog sustava znanosti i visokog obrazovanja.
A temeljna znanost se ne može samo prosuđivati po principu "prave koristi" - iako vrlo često ima i stvarne "prave koristi", nego po principu "javnog interesa". Uostalom, i EU je to shvatila sa svojim framework programima: razlog zašto EU zaostaje za SAD-om je upravo preveliko ulaganje u tehnologiju i applied science, a premalo u fundamental research. Naravno, za sve treba postojati strategija, no načelno...

Tko je glasao

Uostalom, i EU je to

Uostalom, i EU je to shvatila sa svojim framework programima: razlog zašto EU zaostaje za SAD-om je upravo preveliko ulaganje u tehnologiju i applied science, a premalo u fundamental research. tu se ne slazemo. SAD naprosto prati i kupi interesantnu tehnologiju u fazi kada je to zgodno. EU pati od pretjerane birokracije. FP7 je prekrasan primjer.

Tko je glasao

SAD naprosto prati i kupi

SAD naprosto prati i kupi interesantnu tehnologiju u fazi kada je to zgodno.
Tu se ne slažem, SAD jako ulaže u fundamentalnu znanost ali i razvoj tehnologije, s time da se poprilično potpomaže transfer tehnologije. Samo jedan hint: Silicon valley i sveučilišta koja ga okružuju, Caltech i tako dalje.
EU pati od pretjerane birokracije. FP7 je prekrasan primjer.
Tu se slažemo :) no moja je opaska bila na sadržaj. Uostalom, i Bolonjski proces je (neuspješan) pokušaj konkuriranja SADu, Kini i drugim emerging markets, istovremeno jačajući svoj akademski potencijal u "čistoj znanosti". Europi to treba, ali ne s hordom eurokrata u Bruxellesu. U SAD-u je sve "independent" i bez velike birokracije (barem u većini ključnih područja).
A Hrvatska je u Europi...birokracija je i naš ogromni problem.

Tko je glasao

Da i ulaganje u znanost

Da i ulaganje u znanost spada pod državnu potrošnju koja generira rast i stvara osnovu za konkurentnost.

Tko je glasao

Jako griješiš. Neću

Jako griješiš. Neću kategorički tvrditi ali mislim da ti uoće ne poznaš/razumiješ makroekonomiju.

Skroz si u pravu i divim ti se da imaš volje detaljno objašnjavati takvim neznalicama zašto pojima nemaju...

youtube.com/bijesdrugi | 4hdz.com
Preporučam: youtube.com/maxprvi | Lion Queen

Tko je glasao

Ako je to makroekonomija po

Ako je to makroekonomija po Keynsu onda su najuspješniji stratezi makroekonomije Staljin, Tito i naročito Mao, koji su u najtežim razdobljima preko velikog broja leševa impozantnim javnim radovima uspjevali ne samo izvući svar nego i ostvariti velike i dugoročne strategijske prednosti.

A Njemačka u novije doba na tome stalno pada, pa i sada. Pod vodstvom Angele Merkel je došlo do neviđenih slabosti, najbolji znak je da je respektiraju Oštrić i takve snage.

Tko je glasao

Vještom demagogu nenamjerno

Vještom demagogu nenamjerno promake da su Staljin Tito i Mao svoju ekonomiju gradili na marksizmu a Keyns na Klasničnoj ekonomiji, što je poprilično različita stvar te da je Keyns tata makroekonomske aparature tržišnog gospodarstva sa koim veseli trojac nema veze.

Tko je glasao

Probaj to objasniti na

Probaj to objasniti na usporedbi Irska - Hrvatska.
Za Irsku je još rano graditi auto-ceste, velike luke pa čak i nebodere.
Hrvatska nezaustavljivo praši.

Ili na primjeru raznih razdoblja Hrvatske.
Tridesetih godina 20. st., kada su Evropa, Rusija i USA prašile sve u šesnaest od veliki javnih projekata, u diktaturom i ekonomski smoždenoj Hrvatskoj od toga nije bilo skoro pa ništa. Ali, samo u Zagrebu je u niti 10 godina razvijena većina industrije, zdravstva, školstva, sitne infrastrukture i svega što je od tada do danas kičma Hrvatske. Slično se je ponovilo šezdesetih.
Veoma je zanimljivo da su ljudi i pojave iz tih razdoblja potpuno zbrisani sa scene u korist tih jačih koncepcija.

Predlažem raspravu izvan Keyns-a i demagogije. Naime, zbilja je živi organizam i nije je fer potpuno ignorirati i tretirati niti kao demagogiju, niti kao nešto po Keynsu i bilo kome.

Obzirom da se rasprava vodi na temu Hrvatske, zar nije ludo da zemlja koja već 40 godina bazdi od problema ekonomskih i društvenih prolupavanja u smislu gomilanja velikih nekretnina i javnih projekata na minus i cijeđenje bilo čega i svega, sa cca 100 mlrd EUR-a (vanjski 35 a unutarnji sigurno veći od 65) duga spiskanog na još jednu rundu takve pijanke, gdje se upravo dave i zadnje mogućnosti poduzetništva i pameti, uopće pomišlja na daljnju potrošnju u iste svrhe više nego Njemačka? Kakav Keyns i bilo šta slično tu uopće dolaze u obzir za raspravu, pa nema to veze sa USA?

Tko je glasao

Na primjeru Irske M1

Na primjeru Irske M1 Drogheda zaobilaznica koja povezuje Larne, Belfast, Dublin iRosslare te aerodrome u Dublinu i Belfastu je koštala oko 300 milijuna eura. Lučki tunel u Dublinu ... nešto slično kao D404 u Rijeci, novi prometni koridor potreban za omogućavanje širenja kapaciteta luke u Dublinu ( kao D404 u Rijeci).
Mislim da nije potrebno posebno razlagati kako je irska ostvarila enorman gospodarski rast.

Irska je bila u sličnoj banani kao Hrvatska danas. Imali su ogroman vanjski dug i šta su napravili? Počeli su ulagati. Napravili su nacionalni razvojni plan, odvojili lovu, postigli konsenzus i započeli projekte.

Nije Irska jedina takva. Novi zeland je bio u sličnoj banani. Kada je inozemni dug doegao 60% BDP-a oni su shvatili da je došla voda do gra i krenuli su u akciju ... više o tome u Generating Growth: Infrastructure ,2003 grupa autora, (dostupno na interentu, ministarstvo gospodarstva i ekonomije NZ). Za malo detaljniji pogled u korisnost prometne infrastrukture moglo bi se i zaviriti u D.Canning, M.Fay “The Effect of Transportation Networks on Economic Growth” Colombia University Working Paper, New York.

Mislim fak o čemu mi sad ovdje pričamo. Postoji milijun i jedna studija da kako se državnim ulaganjima može utjecati na stopu rasta i dati impuls gospodarstvu. Na kraju krajeva nema niti jedne ozbiljne ( pa mislim da nema ni neozbiljne) stranke koja se ne slaže da je pelješac u konačnici koristan efekt.

No kao što sam napomenuo i u prvom komentaru, mislim da za razliku od pelješca postoje projekti koji će donijeti puno veću stopu povrata ( npr nova pruga Rijeka - Karlovac) i trebali bi biti više na listi prioriteta.

Tko je glasao

Onda dobro, jer baš tako

Onda dobro, jer baš tako ide.

Pruga za Rijeku je prioritet i u njaboljim rukama (zajedničko d.d. IGH), auto-putovi, kanal Duva-Sava, cca 50 mlrd kuna prometnih projekata po Zagrebu i okolici, sve skupa bar 300 mlrd kuna već u hodu.

Samo usput rečeno, hoćete li to ti, Jure Radić i dioničari i financirati ili ćete to prepustiti Keyns-u.

Vratimo se na dečke - baš tako je radio i Staljin, a slično i Tito i Mao, pa ekonomija nije živnula. ne vraćam se na to demgaoški - Jure Radić je seketar SK Sveučilišta u zagrebu, Marina MD je ve u startu karijere sama napala SK Dubrvnika da skreću sa linije partije, Luka Bebić kao pokrovitelj se je i održao baš zato što je čvrsto slijedio liniju, i Čačić je došao po liniji partije i to najjače sisačke frakcije (kao i dr Gregurić, nova IGH snaga), kao i ostale IGH i ostale udružene snage (Đukan i Simović kao stožeri SK u građevinarstvu, Miomir Žužul sin šefa UDBA-e, Mesić takođe, Vesna Pusić kao kćerka stožernog partijskog akademika ...).

Dakle, partija opet ojačava liniju i po tebi je to (i biejsdrugome) u skladu Keyns-om i nije za raspravu i dovođenje u pitanje.

Bez ironije, u tome vidim dobar znak. Priča koja je zdrmala SFRJ i SRH početkom osamadesetih i koja je odgođena do danas će se ponoviti u malo jačem obliku i tako će partija konačno brzo dovršiti svoj dugi put a da neće stići realizirati niti 10 % zacrtanog, prije nego odjaše u legendu. Jer niti hoće a i a hoće ovaj put nisu toliko u stanju isfinancirati ni USA ni EU, jer su u velikoj strci od još manjih problema pa kako bi rješavali ove puno zahtjevnije.

Čak ni Evropljani neće doći s punim torbama novaca i po velikim cijenama kupovati nekretnine, preskupo je to i previsok nivo za njih.

Tako da će se brzo pokazati prava snaga i slika svega skupa.

Za podsjetnik, evo malo originala, da se ne mučimo sa već izlizanim kopijama.

Koestler - u SSSR-u tridesetih
http://www.zokster.net/drupal/node/476
http://www.zokster.net/drupal/node/495

Tko je glasao

Još ćeš reći da

Još ćeš reći da Milanović stoji iza nizozemske kontrole pomorskih puteva u europu? I zašto je Keyns kriv za privatizaciju i okupljanje stare ekipe?

Tko je glasao

I zašto je Keyns kriv za

I zašto je Keyns kriv za privatizaciju i okupljanje stare ekipe?
Gotovo sigurno ništa.

Ja sam samo komentirao da to nije primjereno zagovarati u zemlji (i području) koje raspada od duge destrukcije skoro svih osnova poslovanja pomoću beskrajnih trošenja na zajednički račun, uključujući razmjerno cca 10 x veću potrošnju za velike javne projekte u odnosu na nešto razumnije zemlje.

Ima još niz takvih općenito razumnih ulaganja, a koji su u ovom trenutku pogubni:
- mnogi ljudi nemaju stanove, pa država gradi POS stanove, Zagreb gradske, daju se podsticaji na štednju. Međutim RH ima razmjerno daleko najviše stanova i najveća ulaganja u Evropi koje je društvo financiralo za privatne potrebe, u što se je provuklo jako puno vikendica, biznisa i zarada. Već samo to je dovoljno da se RH ne može dugo ekonomski oporaviti ako nešto ne učini;
- također smo u vrhu po ulaganju zajedničkih sredstava u infrastrukturu za privatne potrebe i turizam, ulaganju u zgrade za visoko obrazovanje i zdravstvo, ulaganju u brodogradnju ... što je također samo po sebi dovoljno za glib;
- također smo u vrhu po ulaganju u razvitak financijskog tržišta, informatizaciju, razna znanja ... a kao što znamo to ide relativno sve lošije u odnosu na druge;
- naročito puno ulažemo u razna sređivanja stanja u prostoru i vlasničkih sređivanja, a to sređivanje ide tako da smo apsolutno vrh zarada i rasta nereda, do stupnja sustavnih i dugih barijera, u okviru čega se mikro infrastruktura pokazuje sve više kao višedesetljetna rak rana ...

A najzanimljivije je da paralelno s tom dugom makroekonomskom modom (nehotice) sustavno davimo srednje i male tvrtke, te baš sada kada ponovno jača moda makroekonomije i države to radimo još jače i upravo teku sustavne mjere (svi za) pojačane eliminacije svega u prilog dovršenja klastera, mreža itd. s napajanjem na državnu kasu ili čvrsto s tim u vezi - opet sve ruski model.

Tko je glasao

Kada se uspije na ovaj

Kada se uspije na ovaj način nešto uštedit, rasteretit će se poduzeća i onda ima šanse za neku konkurentnost i izvoz. Koji će to biti izvozni proizvodi i koje grane, može odrediti jedino tržište, a ne službenici ministarstava i agencija.

Donekle je istina, ali recimo hrvatski top izvozni proizvod je drvo. Koje se izvozi po niskoj cijeni kao sirovina, a uvozi po mnogostruko vecoj kao gotov proizvod. Drzava je to napokon skuzila (trebalo im je jedno duze vrijeme) da takav oblik nije dobar i pocela sa inicijativom udruzivanja raznih drvopreradjivaca sa ciljem ne vise izvoza sirovine, nego gotovog proizvoda.

Slazem se da je drzava najlosiji gospodar. U svom tekstu se nisam htio doticati rada drzavnih poduzeca i javnih nabava, to je rak rana hrvatske i to treba sto prije promjeniti. U svom osvrtu sam htio sam prikazati mehanizme kako drzavne agencije mogu utjecati na razvoj privatnog sektora, na nacin da produciraju kvalitetnu, kvalificiranu i obrazovanu radnu snagu, da privlace vanjske investitore i sluze kao servis poduzetnicima u ispunjanjavanju njihovih ciljeva.

--
Think for yourself, question authority.

Tko je glasao

@vivid: "U svom tekstu se

@vivid:
"U svom tekstu se nisam htio doticati rada drzavnih poduzeca i javnih nabava,to je rak rana Hrvatske i to treba sto prije promijeniti."Tko ce to promijeniti.Oni koji najvise pljackaju drzavu upravo putem drzavnih poduzeca i javnih nabava.
Sto se tice obrazovanja koje si spomenuo u svom dnevniku potpuno si u pravu.A kako to rijesiti kada su place katastrofalno male.Evo ti jedan primjer..Moja draga rodica,Velikogoricka gimnazijalka,zavrsila je u Nebrasci dva fakulteta.Matematiku i njemacki.Prosjek ocjena A+.Student godine u drzavi koja ima 6.000.000 stanovnika i velicine je bivse YU.Upravo zavrsava magisterij matematike u Sangaju.Izmedju zavrsetka studija i magisterija putem interneta je konkurirala u sredisnjoj firmi Worena Buffeta najbogatijeg covjeka na svijetu.U roku PAR SATI su je pozvali na dogovor.Iste godine sjedila je pored njega i prevodila mu sa njemackog na engleski na godisnjem sastanku najvecih dionicara.Slozit ce te se da Buffetu ne moze prevoditi netko tko samo odlicno govori njemacki.Ipak treba imati vece obrazovanje.PONUDILI su joj ogromnu placu (Todoricu bi srce otkazalo kada bi mu neki pocetnik zatrazio toliko novca) placanje magisterija i doktorata ,sto je u SAD jako skupo. .Ona je izabrala neovisnost i Europu.Mozda cak i Hrvatsku.A tko ce je platiti.Todoric?Gospodo ona kosta.Puno.Sto bi nas narod rekao "nema djabe ni kod stare babe".E tu je problem.I jos kada se pojavi takav strucnjak ili ne daj boze naucnik,onda se i ministar upregne da ga omalovazi,jer sto ce nama tamo neki Radmani i Djikici pametovati.Zato i jesmo gdje jesmo.Zvone Radiukalni radi (cini mi se )za 6.000 kuna.Profesor na fakultetu.Magistar.Neznam koliko ima esperanza(sigurno ne mnogo vise)sa dva fakulteta itd.itd.Sramota.I kada nam najbolji kadrovi odlaze vani kukamo.A sto bi na kraju krajeva Kerum ili Todoric nekoga dobro platili kada oni sve znaju,a za taj novac mogu kupiti ferarija,jahtu ili renovirati dvorac.A ja bih im porucio.Kada u firmi budete imali Zvonu,Radmana,esperanzu ili moju rodicu,tada ce te moci kupiti po dva ferarija,dva dvorca,dvije jahte.Ali vi to ionako ne razumijete.

Tko je glasao

Meni se čini da ti neke

Meni se čini da ti neke stvari ne razumiješ, jer kažeš:
A ja bih im porucio.Kada u firmi budete imali Zvonu,Radmana,esperanzu ili moju rodicu,tada ce te moci kupiti po dva ferarija,dva dvorca,dvije jahte.Ali vi to ionako ne razumijete.

Naime, što će njima dva dvorca kad u prvom moraju ugrađivat interfone da bi znali gdje je tko od familije.
Problem je drugdje. Kad u našoj državi prorade inspekcije i pravosuđe (na sveto nigdarjevo) onda će ti tvoji kvazitajkuni biti ili siromašni ili u zatvoru. A novi, pravi tajkuni će itako trebati Zvonu, esperanzu, radmana i slične, jer bez njih u zdravom, nekorumpiranom sistemu neće ni moći steći dvorce i jahte.
A u ovom sistemu za to je potrebno:
1. dobra VEZA (za monopol ili državne potpore)
2. bijesni goniči robova (za jeftinu radnu snagu)
3. dobri odvjetnici (za rupe u zakonima i porezne uštede)

# Jedan neprijatelj pametnom čovjeku više vrijedi nego hiljadu prijatelja

# Jedan neprijatelj pametnom čovjeku više vrijedi nego hiljadu prijatelja

Tko je glasao

U pravu si . Malo sam se

U pravu si .
Malo sam se nespretno izrazio.Mislio sam opcenito.Gdje su strucnjaci tu je napredak puno veci.

Tko je glasao

Primjetio sam da je u

Primjetio sam da je u zadnjih para dana bilo dosta dnevnika o Jugoslaviji, partizanima, ustašama i ostalim povjesnim faktorima.
Nije greška, to dominira 70 godina, tako su nanijele svjetske ciklone, pa je neizbježno malo i tome.

Svaka zemlja koja drži do svoje ekonomije se razvija u smijeru izvozno-proizvodnih djelatnosti, dok je u Hrvatskoj potpuno suprotna praksa tj. uvozno-potrošacka.
Prije se je pretjerano izvozilo, npr. 100 mlijuna pari cipela na istok, pa je kao i sve jako tamo otišlo jako na drugu stranu.

Onda se ulazi u minuse, a kad se jednom uđe izlazak je težak. U prilog tome dodajem nedavni podatak da su Hrvati u minusu čak 6 milijardi kuna. Osobno ne želim da se dogodi kreditni kolaps sličan SADu, ali svi podaci idu tome u korist - inflacija + nedovoljan rast plaća + povećavanje kamata + globalni rast cijena.
Nije uporedivo sa SAD, jer je to kod nas čvrsta osnova i kontinuitet a njima se omakne povremeno.

Zato i imamo apsurdan podatak da realno trebamo uvoziti radnu snagu, a imamo velik broj ne zaposlenog domaćeg stanovništva. Jedan dio tog problema sigurno treba tražiti u mentalitetu.
Kakav mentalitet? Kako su onda svu vječnost do kraja šezdesetih svi radili kao crvi i kako su najbolje radnici po zapadu?

Poslovne prilike za poduzetnike početnike u hrvatskoj su prosječne. Ukoliko se želi stalan volumen poslova i relativno dobra kontinuirana zarada sa ne pretjeranom željom za napredovanje onda je najbolje raditi sa državom. No da bi došli do takvih poslova potrebna je veza, nažalost
Tu je ključ ključeva. Od sedamedesetih je opet sve snažno vraćeno u to okrilje i sada se još pojačava.

Prvi je način klasteriranje, što podrazumjeva interesno udruživanje poslovnih subjekata radi povećanja volumena poslovanja, i na kraju kapitalne dobiti. Samim klasteriranjem se također udružuju kapitalna sredstva kojima se omogućuju i veće investiranje.
Građevinski klaster je pri kraju, sve uz potpunu uzurpaciju svega. Hrvatska nikada neće uspjeti zaraditi za hraniti samo taj klaster, niti itko te veličine pa i veći, jer doze ovisnosti samo rastu.

A koliko je još toga.

Namjerno sam izostavio turizam, iako glavni Hrvatski brand
Bolje da si izostavio. Hrvatska non stop dohranjuje taj dio a la građevinski klaster.

Hrvatska ekonomija i poslovne prilike i sve drugo je kao prije komunizam i sada razne vizije - očekuje se da će netko sve rješiti i/ili da će se samo rješiti, kao veoma sporedna stvar uz razne puno važnije, a većina snaga (cca 90 % snaga) su nadgradnja, ili kako je Čačić objasnio za financijske poslove, prodaju znanja i nešto turizma, uz napomenu da turizam ne radi zarade nego zabave radi.

Još nisu uočeni znakovi zanimanja šta se stvarno zbiva oko rada, zarada i znanja s tim u vezi.

Tko je glasao

ap naprosto si velika

ap naprosto si velika enciklopedija potrebnih znanja!

naravno da mi je ustaša i partizana HDZ i SDP puna kapa! kad sam pokušala potaknuti temu Pelješkog mosta odaziv je bio nikakav!
obzirom da sam jako zbrčkana i rekao bi bijes2 needucirana, vjerojatno moj uvod nije bio dobar. opet, tko je želio razumjet razumio je, to se i u ovom razgovoru vidi. nažalost, još uvijek odlučuju kokošari pa nam je cjela ekonomija na toj razini.

a akademska zajednica je sramota prirode i društva!

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Novi dnevnici

  1. Raskol među "obiteljašima" zbog ekonomske filozofije? od Zoran Oštrić komentara 13
  2. VelikoSrpske laži hvataju korijen i u zraku-na letećim sjemenkama podvale i podmuklosti! od ppetra komentara 47
  3. GAZA i znakovi apokalipse, REAGIRANJA (2) od Ljubo Ruben Weiss komentara 22
  4. GAZA i znakovi apokalipse, REAGIRANJA (1) od Ljubo Ruben Weiss komentara 51
  5. autor izumitelj i radnik kopirant (osvježeno) od aluzija komentara 1
  6. Kad padnu maske poštenja od spvh komentara 10
  7. Tko ubija ljude u zadnjim zrakoplovnim nesrećama - slučajnost ili namjera !? od Busola komentara 44
  8. Drugi prekrasni primjer velikosrpskoga podmetanja proizašao iz " Neke laži blistaju i treba ih strpljivo otklanjati" od ppetra komentara 31
  9. Ekskluzivno: upravo je u tijeku natječaj za najjeftiniju rukicu u gradskom vijeću grada Vukovara od StarPil komentara 7
  10. referendumska ilegala od aluzija komentara 0
  11. Prekrasni primjer velikosrpskoga podmetanja proizašao iz "Neke laži blistaju i treba ih strpljivo otklanjati" od ppetra komentara 62
  12. BRICS ruši svjetski monopol dolara? od Zoran Oštrić komentara 12
  13. Preferencijalni glas - glas razuma od StarPil komentara 22
  14. Igre bez granica - Sve je dobro kad dobro završi od walpurga komentara 7
  15. Odluka o cetvrtku od bosancero komentara 3
  16. razumijevanje čovjeka sisavca razumitelja jučer-danas-sutra od aluzija komentara 0
  17. Od viška glava ne boli!? od Feniks komentara 13
  18. Moćnik broj 1 od boltek komentara 33
  19. Nije naš izbor "tržište ili socijalizam". Trebamo više jednog i više drugog, istovremeno od Zoran Oštrić komentara 17
  20. GAZA i znakovi apokalipse (III) od Ljubo Ruben Weiss komentara 47
  21. Cunning plan od magarac komentara 7
  22. GAZA i znakovi apokalipse (II) od Ljubo Ruben Weiss komentara 66
  23. sposobniji ipak postoje od aluzija komentara 0
  24. GAZA i znakovi apokalipse (I) od Ljubo Ruben Weiss komentara 28
  25. Tomislav Stockinger, umjetnik svjetske klase! od Zoran Oštrić komentara 16

Preporučeni dnevnici

Tko je online

  • lignja

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 1
  • Gostiju: 23

Novi korisnici

  • LisaRAlexander
  • tomislav prgić
  • lynnwilson
  • zoellagenab214
  • Anna Radesic