Tagovi

Hrvatska 2020. - Skica za jedan scenarij

Godina je 2020. Državni zavod za statistiku upravo je objavio svoje redovno mjese?no priop?enje u kojem izvješ?uje o novom porastu broja nezaposlenih: na burzi rada sada je prijavljeno oko 600 000 hrvatskih gra?ana, oko 30 000 više nego protekli mjesec. Ubrzo je stigao i službeni odgovor iz Vlade: glasnogovornica Vlade službeno je demantirala priop?enje DZS-a, kritiziraju?i ga zbog "pogrešne metodologije", i navode?i kako Vlada ima sasvim druk?ije podatke. Doduše, i ti podaci pokazuju porast nezaposlenosti, no, prema vladinoj glasnogovornici, to se može pripisati "redovnim fluktuacijama na tržištu rada", kao i "nepovoljnoj ekonomskoj poziciji" u kojoj se Republika Hrvatska nalazi. Državni su mediji ujedno prenijeli i izjavu predsjednika Vlade o "odlu?noj borbi protiv nezaposlenosti", koja je rezultat "izrazito nepovoljnog ekonomskog položaja Hrvatske", što pokazuje samo da se hrvatski narod "ponovno bori", kao što se uvijek borio.

Godina je, dakle, 2020. Na vlasti je široka Koalicija narodnog jedinstva, koja okuplja nekoliko ve?ih stranaka šireg politi?kog opredijeljenja. Koalicija je nastala kao odgovor širokih politi?kih i narodnih masa na veliku krizu koja je zahvatila Hrvatsku prije desetak godina.

Iako je tadašnja vlada angažirala veliki broj ekonomskih stru?njaka za borbu protiv recesije usred globalne ekonomske krize, hrvatska je ekonomija doživjela strahovitu krizu nelikvidnosti do kraja 2009. godine. Uslijedio je kolaps gospodarstva. Kao posljedica toga, mnogo je malih i srednjih poduzetnika otišlo u ste?aj, ?ime je broj nezaposlenih znatno porastao. Uslijedile su oštre antirecesijske i antikrizne mjere, što je pomoglo oporavku hrvatskog gospodarstva, koje je ve? 2010. po?elo pokazivati snažne znakove oporavka, dok je ve? 2011. ugledni The Economist proglasio Hrvatsku "novim balkanskim tigrem".

No, ni antikrizne mjere nisu mogle sprije?iti velik broj prosvjeda i društvenih nemira koji su se te jeseni 2009. proširili Hrvatskom. Kao posljedica toga, došlo je do manje preraspodjele politi?kih struktura krajem 2009. i po?etkom 2010. , oja?ali su tradicionalniji dijelovi svih zna?ajnijih politi?kih stranaka u Hrvatskoj, politi?ka retorika se radikalizirala. Pojavile su se i neke nove stranke, a one stare okrenule su se populizmu i promicanju nekih radikalnijih ideja, koje su sada odjednom dobile širu potporu bira?a.

No, struktura same politi?ke elite ostala je manje više nedirnuta, i ubrzo se pojavila ideja suradnje izme?u glavnih politi?kih stranaka, i formirala se tako "Vlada nacionalnog jedinstva", po drugi put u hrvatskoj povijesti.

Kao posljedica dužni?ke krize koja je u jeku gospodarskog sloma zahvatila Hrvatsku, dobar dio vlasništva nad hrvatskim tvrtkama, malim poduze?ima i obrtima prešao je u ruke stranih vlasnika kao i hrvatskih banaka koje su ve? godinama bile u stranom vlasništvu. Krajem 2009. svoju je asistenciju ponudio i MMF, i ve? je u prolje?e 2010. Vlada nacionalnog jedinstva sklopila povoljan aranžman s MMFom. Kao rezultat stranih investicija, konsolidiranja ekonomije nakon dužni?ke krize, i stand- by aranžmana i financijske pomo?i MMFa, hrvatska se ekonomija postupno po?ela popravljati ve? po?etkom 2010. Usprkos tome, broj nezaposlenih gra?ana ostao je relativno visok.

Grani?ni spor sa Slovenijom po?eo se polako rješavati kada su obje strane u ljeto 2009. angažirale skupinu pod vodstvom prekaljenog i uglednog politi?ara Martija Ahtisaaria. Iako vršeno znatno pod pritiskom Europske unije, posredovanje u grani?nom sporu odužilo se sve do 2011., kada je Ahtisaarijeva skupina predložila kompromisno rješenje. Vlada je nacionalnog jedinstva odmah pristala na Ahtisaarijev plan, me?utim je plan naišao na neodobravanje dijela stranaka iz desnice, kao i onih iz ljevice, od kojih su neke bile i ?lanovi Vlade nacionalnog jedinstva.

Rad se Haaškog suda odugovla?io sve do 2015., kada je kona?no zatvoren. U me?uvremenu, sud je podigao više optužnica protiv nekih hrvatskih gra?ana i ?asnika, i , iako je general Gotovina bio oslobo?en, neki od visokih hrvatskih ?asnika te ljudi koji su u domovini uživali velik ugled osu?en je na zatvorske kazne. Iako je najviša dosu?ena zatvorska kazna u toj "kasnoj fazi" bila 4 godine, to je izazvalo konsternaciju odre?enog dijela hrvatske javnosti. Hrvatska se tako?er 2009. i 2010. i nakon toga, u jeku podizanja tih "kasnih" optužnica, našla pod jakim me?unarodnim pritiskom, zbog neizru?ivanja dijela dokumenata, koji su, ironi?no, na kraju nešto više pomogli obrani nego tužiteljstvu.
Do 2015. , kada je Haaški sud i službeno zatvoren, Ratko Mladi? nije uhi?en.

Proces se pregovora s Europskom unijom zavukao, ne samo zbog grani?nog spora sa Slovenijom, nego i zbog relativne nesuradnje s Haškim sudom, ali i zbog neprovedene reforme pravosu?a i još ve?e razine korupcije u Hrvatskoj. Zbog gospodarske i društvene krize Vlada je zanemarila reforme u klju?nim dijelovima državnog aparata, te su stoga sve glasnije bile kritike ne samo iz Bruxellesa, nego i iz Hrvatskoj tradicionalno sklonih država, koje su urgirale kako bi Hrvatska što prije provela reforme, zbog svoje vlastite sudbine i budu?nosti.

Nekako je u to vrijeme Europska unija tako?er iznova proživljavala unutarnju krizu kao posljedicu recesije ali i nemogu?nosti dogovora izme?u zemalja ?lanica. To je sve nakon 2010. i 2011. dovelo do redefiniranja uloge nekih institucija EU, kao i do djelomi?ne reforme koja je zapravo onu pravu, priželjkivanu reformu s Lisabonskim ugovorom, odgodila na nešto duže vrijeme. No, usprkos problemima, EU je uspjela zadržati stabilnost prema van, te je po?ela sve više nastupati u me?unarodnim konfliktima i doga?anjima. Uloga EU pove?ala se posebno 2015., kada je bivši francuski predsjednik Nicolas Sarkozy izabran na mjesto prvog predsjednika Europske unije.

Nešto prije saborskih izbora 2011. po?ela se neformalno formirati Koalicija narodnog jedinstva, sastavljena manje više od stranaka koje su participirale u Vladi nacionalnog jedinstva. Klju?ne sintagme u politici Koalicije bile su "okretanje sebi" i "obnova i novi razvojni ciklus". Oni proeuropski i liberalno usmjereni argumentirali su kako je potrebno da se "Hrvatska okrene sebi" kako bi izvršila potrebne reforme. "Nije važno žuriti u EU, EU je naš dugoro?ni cilj, a Hrvatska je europska zemlja. No, želimo biti i stabilna i prosperitetna zemlja", izjavio je predsjednik Nacionalnog povjerenstva za pra?enje pregovora po?etkom 2011. Oni više "desno" usmjereni argumentirali su kako je potrebno zaštititi nacionalne interese i suverenitet, i zahtijevali oštrije postavljanje prema , pa i protiv EU. Bilo kako bilo, obje su se strane s polova politi?kog spektra usuglasile u "privremenom usporavanju " pristupnog procesa Hrvatske. S Unijom u manjoj unutarnjoj krizi, to i nije bilo teško posti?i.

Drugi je strateški cilj bilo pokretanje novog razvojnog ciklusa, nakon dužni?ke krize i gospodarskog sloma u 2009. Iako u teškom ekonomskom položaju, Vlada si je ipak mogla priuštiti odre?ena ulaganja u "klju?ne" dijelove ekonomije, i tako na neki na?in postigla gospodarski rast, iako su protivnici i kriti?ari tvrdili da je to više posljedica konsolidacije od strane stranih vlasnika i MMFa.

Grani?ni je spor sa Slovenijom eskalirao u ljeto 2012., kada su u pograni?nom incidentu u Piranskom zaljevu poginula tri slovenska i dva hrvatska ribara. Prije toga slovenski je Parlament odugovla?io s prihva?anjem Ahtisaarijeva plana, iako je slovenska vlada odlu?no zagovarala njegovo prihva?anje.

Eskalacija grani?nog spora izazvala je veliko ogor?enje s hrvatske strane, što je sve dovelo do toga da je hrvatska vlada predložla Saboru na jesen 2012. proglašenje potpunog gospodarskog pojasa na podru?ju Jadrana. Nakon oštre prepirke izme?u Bruxellesa na jednoj strani, Ljubljane na drugoj, i Zagreba na tre?oj, pa i puškaranja na slovensko- hrvatskoj granici, Hrvatska je znatno ohladila diplomatske i druge veze sa Slovenijom krajem studenog 2012. Radikalizacija odnosa kao i oštra sva?a s Europskom unijom kona?no je dovela do "privremene" suspenzije Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju u travnju 2013. Iako je Europska unija još 2011. , suo?ena s ?injenicom da Hrvatska ne?e tako skoro u?i u Uniju, ponudila Hrvatskoj "poseban status" (a Vlada nacionalnog jedinstva ga odbila, argumentiraju?i to sa "punopravni ?lanovi ili ništa"), 2013. je tako došlo do znatnog hla?enja veza s Europskom unijom.

Prekidanje pristupnog procesa usporilo je pa ?ak i zaustavilo sve reforme koje su se dotada, usprkos snažnom otporu politi?kih i svih drugih klijentelisti?kih društvenih struktura, ipak provodile. Me?utim, sve su stranke ?lanice Koalicije narodnog jedinstva podržale tu odluku, ili je barem prešutno podržale. "Europska perspektiva" Hrvatske za mnoge je i dalje bila "neupitna", ali "nigdje ne treba srljati".

Kako bi o?uvala sve aspekte nacionalne suverenosti, Vlada je od ljeta 2013. polako provodila djelomi?nu nacionalizaciju svih važnijih poduze?a, dotada u stranom vlasništvu. S druge se strane, kao posljedica politike "novog razvojnog ciklusa", odvijala ubrzana privatizacija dijela javnog sektora, posebno u podru?ju zdravstvenog i mirovinskog osiguranja, kao i u obrazovanju. Školarine su naglo poskupjele za skoro 200 %, a pla?e, kao rezultat gospodarske krize, naglo pale, pa je dostupnost visokog pa ?ak i srednješkolskog obrazovanja postala zabrinjavaju?e niska.

Pla?e su i dalje padale, a nezaposlenost rasla, a kao posljedica izolacije i djelomi?ne nacionalizacije nakon 2013. rapidno padaju i strane investicije. To ubrzava odlazak mladih, školovanih ljudi, ali i onih starijih u inozemstvo (za što im sada trebaju vize: EU je u lipnju 2013. uvela vize za sve hrvatske gra?ane). Odlazak stru?nije radne snage postaje sve ve?i i zabrinjavaju?i, pa Vlada uvodi "domoljubnu obvezu" za sve državljane RH i time de facto zabranjuje odlazak u inozemstvo. Zapo?inju i oduzimanja putovnica, što pove?ava ilegalni odlazak u inozemstvo, a po?etkom 2016. po?inje i ja?anje grani?ne policije kao i smještanje odre?enih dijelova vojske na granice RH, posebno one s Europskom unijom.

2015. na izborima pobje?uju stranke Koalicije, nakon ?ega se vrše ubrzane "nacionalne" reforme koje sve više i više vlasti daju Vladi i neformalnim tijelima (kao što je Koordinacija Koalicije). Pod krinkom "o?uvanja nacionalne suverenosti", "borbe protiv krize" i "odlu?nog koraka naprijed" po?inju se djelomi?no i ograni?avati prava državljana, uklju?uju?i i slobodu medija i slobodu izražavanja. Od 2016. svi su strani državljani na "uvjetnom nadzoru". Korupcija postaje vrlo ozbiljan društveni problem, no do kraja tog desetlje?a sve su pozicije na svim politi?kim i društvenim mjestima de facto pod kontrolom Koalicije narodnog jedinstva. Ja?a vlast državne uprave, a od lokalnih izbora 2017. župane imenuje Sabor (koji je pod efektivnom kontrolom Vlade) na prijedlog županijskih skupština.

Nezaposlenost je visoka, u inozemstvo je odselilo možda i pola milijuna hrvatskih gra?ana, no BDP jedva primjetno raste, kao što je i inflacija zauzdana nakon razornog galopa sredinom desetlje?a. Uspješnost vlade svakodnevno se demonstrira na državnim i privatnim medijima.

Na kraju, samo rije?i predsjednika RH, koji je 2020. pokupio veliki broj glasova i drugi put izabran na tu ?asnu poziciju: "Hrvatska je danas siromašna zemlja. Hrvati prolaze kroz svoju kalvariju 21. stolje?a - možda nam je svakog stolje?a jedna kalvarija su?ena. No, usprkos tome, Hrvatska je danas ponosnija i snažnija nego ikad. Hrvate danas veže ljubav prema domovini, što je ja?e od bilo kakvog novca, od bilo kakvog kruha, od bilo kakvog me?unarodnog uvažavanja. Hrvate danas snažno veže domoljublje - a to nam nitko ne može oduzeti."

----------------------------------------------------------------------------------------

Planiranje putem scenarija jedna je od metoda strateškog planiranja u interdisciplinarnom podru?ju koje se zove futurologija. Futurologija je podru?je koje teži detaljnom razumijevanju prošlosti, ali i razumijevanju i planiranju odluka koje ?e biti važne u budu?nosti.
Važno je napomenuti da scenariji NE predvi?aju budu?nost, pa tako ni ovaj ovdje prezentiran scenarij, NE predvi?a budu?nost Hrvatske. Umjesto toga, scenariji služe kako bi se analizirali potencijalni doga?aji, te kako bi se na temelju toga formulirale odluke kako bi se adresirali i rješili neki problemi sadašnjice.

Ovdje je prezentiran tek jedan mogu?i scenarij na temelju nekih pretpostavih i radnih hipoteza. Prezentirani scenarij nije napravljen strogo po pravilima metodologije izrade scenarija, i stoga predstavlja tek jedan aspekt, no nadam se da ?e potaknuti na raspravu.

Nekoliko linkova:

Wikipedija(en): Planiranje scenarija

FOR-LEARN vodi? Europske komisije kroz strateško planiranje

UK Foresight

Dodatno o scenarijima (Horizon scanning centre)

Wikipedija(en): pojam foresight-a

Naslovna slika: http://www.flickr.com/photos/jespis/147878683/

Komentari

ZAKLADA 2020 - "Kreacija Kroacije 2010." (2000.-2003.)

Takav projekt je u hrvatskoj vec proveden "Scenariji razvoja Hrvatske 2010" (2000.-2003.)
U donjem tekstu cete naci osvrt na njega (isti u prosirenom izdanju mozete potreaziti na Facebook-u pod "Zaklada 2020")

Dragi moji fejsbukovci te svekoliko mrežno pučanstvo,

U dnevniku „Nove TV“ od 9.9.2010. (http://www.youtube.com/watch?v=veN4yLmUf7Y) svjedočimo gotovo mesijanskoj poruci predsjednika nacionalnog vijeća za konkurentnost Ivice Mudrinića o potrebi izrade strategije razvoja i to ne za 5 već 15 godina unaprijed. Nije bitno tko je izrekao tu misao, bitno je to da vi koji imate djecu i vi koji ćete ih jednom imati postavljat će te si krucijalno pitanje - koliko ste ih hendikepirali okružjem u kojem ste ih donijeli. Ja si to pitanje postavljam svaki dan, no za razliku od većine vas za mene je još i bolnije, jer ako je Gosp. Mudrinić u ovom slučaju mesija (u prenesenom značenju) ja sam tada apostol (u p.z.) i ja znam da boga ima (u p.z.). Znam da boga ima (u p.z.) jer sam ga uz nekolicinu porađao, odgojio, svjedočio njegovim čudima, trajno je promijenio moje (strateško razvojne) svjetonazore, znam mu čak i ime. Zove se Scenario Planning (scenariji razvoja Hrvatske). Godina rođenja 2000. (indikativno, ha, i prilično okruglo)A znam mu i godinu uskrsnuća (u p.z.) – A.D. 2010. Ne spominji ime Božje uzalud, no bog sve vidi i sve zna, te se tako uzdam u njegovu providnost i oprost kako meni što ga spominjem tako i svim strukturama odgovornim za gore navedeno pitanje.
Preći ću na laičku retoriku:

Ovakav uvod donekle je u ne srazmijeru sa znanstvenom osnovom na kojoj je projekt izrade scenarija razvoja ostvaren. Kako bih vas zainteresirao ili pak odbio u ideji da svoju budućnost doživite bitnom navesti ću kratak opis generiranih scenarija dostupnih u cjelovitoj publikaciji na navedenom linku (http://www.scribd.com/full/37612265?access_key=key-1ca7axqfttpqngy7yn8z), a čija je zadaća bila osigurati potpuno razumijevanje materije svima koji u samome procesu (http://www.scribd.com/full/37561479?access_key=key-qy50j24myvuidxwlaoi) nisu sudjelovali, dakle svekolikoj hrvatskoj javnosti.

Scenario planning

Neizvjesnost aktualnog svijeta rezultat je kompleksnih interakcija tehnoloških socijalnih političkih klimatskih ekonomskih i drugih trendova s takvim kontekstom nemoguće je sa sigurnošću predvidjeti što će se dogoditi u budućnosti s toga je na takvim premisama gotovo nemoguće temeljiti strateški razvoj. S druge strane metoda strateškog planiranja koja omogućuje višedimenzionalno širenje percepcije na različite budućnosti čime omogućuje donošenje odluka danas s obzirom na ono što bi se moglo zbivati sutra zove se metodom izrade planiranja scenarija. Metoda scenario planninga je znanstvena metoda koja koristi nacionalnu „supstancu“ za generiranje sadržaja dok ona sama uvodi multidimenzionalnost i osigurava komunikacijsku platformu i okvir te na taj način kontrolira cijeli proces - NE I SUPSTANCU (garbage in – garbage out).
Scenario planning je metodologija izvorno razvijena u Shellu 70-ih godina na platformi metode američke ratne avijacije koja je isti koristila za anticipiranje raznih kriznih situacijama i upravljanje njima. Osnova metodologije je uvođenje dimenzije budućnosti u odluke koje trebamo donijeti sada, pa je tako Shell imao razvijenih više scenarija razvoja. U jednome od njih konzultantski tim na čelu sa Ged Davisom razvio scenarij raspada SSSR-a te Shellove strategije za taj slučaj. CIA-ini agenti su došli u posjed tog dokumenta, te isti javno ismijali. Međutim kada je stvarno došlo do raspada SSSR-a Shell je imao pripremljenu strategiju za takav scenarij i umjesto skupe investicije u naftne platforme u Norveškoj okrenuo se eksploataciji zemnog plina u zemljama bivšeg SSSR-a. Tom strateškom odlukom trajno je učvrstio svoje vodeće mjesto u odnosu na konkurenciju. Scenario planning uskoro postaje ekskluzivna metoda za izrade strategija razvoja kako velikih kompanija tako i čitavih vlada i država - Japan, Kanada, Švedska, Južnoafrička Republika i dr. Za ovu potonju (JAR) scenario planning je imao posebnu važnost i težinu jer svi raspleti trenutne društveno političke situacije su vodili u neki oblik sukoba i krvavoga raspleta. Sustavom planiranja scenarija razvoja osvijestili su moguće budućnosti zemlje, postigli javni dijalog te uspjeli kreirati konsenzus za odabir strategije koja je vodila u mirnu tranziciju.

Zaklada 2020

Zaklada 2020 osnovana je 1999. godine od strane osamnaest osnivača s idejom uspostavljanja hrvatskog think-tank-a. U jesen 2001. godine Zaklada 2020 u suradnji sa švedskom konzultacijskom kućom Nextwork započinje s projektom izrade scenarija razvoja Hrvatske. Jedan od ciljeva je bio i stvoriti zajedničku platformu za nacionalni dijalog o vjerojatnim budućnostima te na taj način senzibilizirati javnost, uključiti sve društvene sfere i doći do zajedničke nacionalne vizije razvoja. Želja nam je bila da budućnost Hrvatske bude glavna tema u javnosti. Okupili smo vodeće domaće i strane znanstvenike i multidisciplinarne stručnjake koji su bili voljni sudjelovati u ovako prestižnom projektu. Cijeli projekt je realiziran vlastitim sredstvima (fund raising) bez potpore vlade ali uz sudjelovanje nekih njenih članova (dužnosnika). Ključni tim je brojio četrdesetak ljudi. Sam projekt trajao je od rujna 2001. do svibnja 2002. i odvijao se kroz četiri trodnevne i niz jednodnevnih radionica, kao i brojnih interakcija u malim grupama. Uz to permanentno su se vršile konzultacije s vanjskim stručnjacima iz pojedinih područja.

Vlada

Inicijacija za taj projekt potekla je od pokretanja izrade strategije razvitka RH od strane Hrvatske vlade u to doba. Za tu svrhu vlada je osnovala poseban ured, izdvojila znatna sredstva te unutar trenutnih političkih (po stranačkom ključu) križaljki odabrala svog voditelja . Ustroj tog ureda dijelio se na 23 granske sfere u čijoj realizaciji je sudjelovalo preko 600 stručnjaka. Ključna „metodologija“ koju je taj ured koristio zapravo je bila recikliranje postojećih strategija kroz prizme dobrih namjera. Te 23 strategije nisu imale međusobnu povezanost i zavisnost kao ni utemeljenje u gibanjima mikro i makro okružja. Sadržavale su one i neke dobre razvojne komponente, no jednom riječju bile su glomazne, ne primjenjive i s ne baš mnogo zajedničkog sa stvarnim životom. Suma tog djelovanja je proizvod od 6000 stranica , a koji su zatim reducirali na knjižicu pod nazivom Načela razvitka RH.
Plan Zaklade 2020 u to vrijeme bio je razviti nekoliko scenarija Hrvatskih budućnosti za ishodišnu vremensku točku - 2010. godinu. Temeljem tih scenarija razvoja (koji su, moram napomenuti, realna opstojna stanja u budućnosti, a ne skup vizija) kreirati optimiziranu razvojnu viziju koja je u svojoj suštini strategija sama po sebi s dodatnim korektivnim alatima koji omogućavaju da u slučaju promjena trendova (gospodarskih, klimatskih itd.) može na vrijeme anticipirati iste te prilagoditi svoju strategiju novonastalim promjenama prije nego li se iste i dogode. Po optimiziranoj razvojnoj viziji se kreira konačna strategija razvoja. Da bi ta ista bila općeprihvaćena ne samo kroz institucije već i na svim društvenim razinama potrebno je stvoriti platformu za javni dijalog te isti i pokrenuti. Pri kreiranju scenarija razvoja Švedske njihov konzultantski tim osmislio je posebnu igru nalik na Monopoly koju su tisuće obitelji igrale a odnosila se na Švedske budućnosti – to je samo jedna od notica vezanih na stvaranje javne platforme i pripreme na opći konsenzus, kao i stvaranje okvira za osiguranje razmijene informacija i ideja unutar vertikalne i horizontalne komunikacije svih zainteresiranih strana.

Kreacija Kroacije 2010.

Izrađena su tri scenarija razvoja Hrvatske: „Požuri!“, „Sam svoj majstor“ i „Carevo novo ruho“.

Prvi scenarij „Požuri!“ (umrežena Eurohrvatska) opisuje Hrvatsku koja je visoko integrirana zemlja i ima primijenjene nove oblike organizacija. Naglasak je na visokoj domaćoj konkurentnosti kao i kompatibilnosti sa Europskom zajednicom. U samom scenariju pojedinac je visokoodgovoran za svoj uspjeh. Službeni jezik je dakako hrvatski iako se engleski standard podrazumijeva u većini kompanija. Nevladin sektor je srednje razvijen, braniteljske udruge su potisnute na marginu no iznimno glasne.

Scenarij „Sam svoj majstor“ (hrvatsko naslijeđe i ponos) je scenarij u kojem Hrvatska nije po svaku cijenu u EU, međutim je razvila hibridne polu-uspješne modele funkcioniranja javnog i privatnog sektora i postigla nacionalnu koheziju o svim bitnim strateškim pitanjima. Postoji naglasak na nacionalnom i na kulturnom identitetu, država je homogenizirana, očuvanje kulture kao i nacionalnih simbola te heroja je neupitno i ukoliko surađujemo s nekim - surađujemo po našim uvjetima.
„Carevo novo ruho“ (Hrvatska se vrti u krug) je scenarij koji opisuje nisko integriranu Hrvatsku s tradicionalnim (zaostalim) oblicima organizacija. Scenarij ukratko opisuje revival HDZ-a iz sredine devedesetih godina, zemlju rijetke elite išaranu korupcijom s problemima naslijeđa (crvenih i crnih koji još nisu riješeni), visoka turbulentnost svih odnosa i izraženo nepovjerenje. Istaknuta je nacionalna fragmentacija, gospodarstvo je nerazvijeno, Hrvatska ne zadovoljava EU zahtjeve te unutarnje reforme i strategije ne donose rezultate.

Potrebno je naglasiti da je paralelno s izradom scenarija „velike grupe“ bio provođen scenario planning proces sa studentima Ekonomskog fakulteta u Zagrebu koji su neovisno o core grupi razvijali svoje scenarije Hrvatskih budućnosti i na taj način dali izniman doprinos, širinu i preciznost cijelome procesu. Interesantan je jedan katastrofičan scenarij „Naftna mrlja“ koji predviđa ekološku katastrofu u Jadranskom moru uzrokovanom izlijevanjem tankera. Obala, more i otoci gube svoje turističke performanse međutim vlada pretvara obalu i otoke u high-tech europsko smetlište. Istovremeno u kontinentalnoj Hrvatskoj čak imamo i ekološku proizvodnju, BDP je visok, svi dobro živimo samo što ne ljetujemo kod kuće već na drugim destinacijama. Interesantno je napomenuti da mnogi strani konzultanti kao i članovi europskog parlamenta koji su sudjelovali u procesu gotovo da nisu mogli/htjeli prihvatiti ovakav razvoj događaja u Hrvatskoj.
Bez obzira što su scenariji kreirani prije osam godina, iznimno su atraktivni jer je 2010. ciljana godina koju opisuju, te nude svoju valorizaciju u realnom vremenu i vama daju šansu da provjerite u kojem se scenariju zapravo nalazimo. Po završetku izrade scenarija, isti su prezentirani vladi i kompanijama no uz časne iznimke nisu polučili veći interes struktura odgovornih za budućnost zemlje. Provedeno je istraživanje javnog mijenja s agencijom Puls čije (rezultate možete vidjeti u dokumentu na priloženom linku ( http://www.scribd.com/full/37565920?access_key=key-5rokuiyisju84p8ah5 ). Scenarij koji se najviše priželjkivao je bio scenarij „Požuri!“, dok je najviše ispitanika odgovorilo da će očekivani scenarij 2010. godine biti „Carevo novo ruho“.

Zaklada 2020 je nastavila dijalog usmjeren ka budućnosti i možda će projekt koji smo kreirali biti iskorišten kao poticaj i uvid „da je moguće“ doći do poticanja nacionalnog dijaloga na temu budućnosti Hrvatske i stvaranja općeg konsenzusa ka optimiziranom putu u njoj.

Rezime

Za kraj da se vratimo na početak gospodinu Ivici Mudriniću i njegovoj retorici vezanoj za vladin širi lavor i prokišnjavanje. Mogu ustvrditi da je Hrvatskoj 2003. godine bila ponuđena high-tech kuća s mogućnošću ažuriranja forme, te daljinskim upravljačem za kontrolu meteoroloških prilika uz to i proizvedena od domaćeg proizvođača. Umjesto toga vlada sedam godina kasnije kupuje veći lavor za krov koji sve više prokišnjava, dok gospodin Mudrinić kao predstavnik nacionalnog vijeća za konkurentnost u maniri dobrog gospodara nudi popravak krova.
Da se vas pita vjerojatno ne bi za svoju i budućnost svoje djece odabrali kuću sa zakrpanim krovom, a još manje onu koja prokišnjava.

I na kraju vjerojatno se pitate:“ Zašto za ime B…. taj projekt nije realiziran?“
Odgovor je kratak i jasan - zbog bolesti!

Pojasnit ću u kratko te time i završiti. Postoje inkompatibilne bolesti, jednom riječju ne možete bolovati od obje. Primjer takvih bolesti su shizofrenija i epilepsija; u bolnici Rebro u Zagrebu se do kasnih osamdesetih godina shizofrenija liječila elektro šokovima, isti bi izazvali epileptične napade, dakle osoba koja je bolovala od shizofrenije postala bi epileptičar, a epilepsiju možete medikamentozno tretirati i time držati pod kontrolom - Case closed.

Takav je slučaj sa strategijom i korupcijom, jednostavno - ne možete imati obje!

Sergej Bulić
Član zakladnog vijeća

Tko je glasao

Ovo je otprilike argentinski

Ovo je otprilike argentinski scenarij. Nema državnih udara, ali je to to.

Mislim da će biti nešto veći utjecaj dva faktora:

  1. iseljavanje nezaposlenih iz Hrvatske u bliske zemlje, naročito visokoobrazovanih (ekonomski pozitivni efekt: dobivaju posao, dio novca šalju u Hrvatsku)
  2. useljavanje umirovljenika iz Zapadne Europe u Hrvatsku (Jadran) kao poželjno mjesto boravka, kadi klime, mira itd. (ekonomski pozitivni efekt, troše strane mirovine u Hrvatskoj, efekt najjači van sezone kad smo tradicionalno najslabiji)

Bitno je projicirati inozemni dug, GDP, broj zaposlenih i onda se može vidjeti hoće li nam biti gore ili bolje nego sada. I ulaskom u EU Hrvatska neće mnogo profitirati odjednom, osim što će se olašati dva gornja momenta migracije stanovništva i trgovina, ali ona je odavno mnogo veći uvoz od izvoza.

Također, sudbina riječke luke, turizma, sve su to zanimljiva pitanja.

Tko je glasao

Ovo je otprilike argentinski

Ovo je otprilike argentinski scenarij. Nema državnih udara, ali je to to.

Da. Zanimljivo je kako s tom latinoameričkom državom imamo jako puno toga zajedničkog.

No, kao što rekoh, scenariji ne služe predikciji budućnosti, već identifikaciji sadašnjih procesa i identifikaciji problema.

Dakle, ono što ja vidim kao problem jest naravno gospodarska kriza, koja prijeti ozbiljnim gospodarskim krahom, koji bi tada mogao dovesti do kraha cijelog društva. Krah društva plodno je tlo za razvoj svakakvih populističkih i ekstremnih ideologija. Isto tako, usporavanje pregovora s EU, koje služi samo za temu dobivanja ili gubljenja izbora, praktički zaustavlja sve reforme koje se provode, iako se provode loše. Nama zapravo najveći problem nije usklađivanje sa zakonodavstvom EU (na koje su pristale sve zemlje EU), nego reforma sustava i institucija da oni konačno počnu funkcionirati onako kako spada.

Obično se kaže kako su najveći problem , posebno u pregovorima, reforma pravosuđa i korupcija. Pravosuđe je korumpirano i neefikasno, a isto su tako vjerojatno korumpirane i šire političke i društvene strukture. No, korupcija je svugdje problem. Na Siciliji ima više korupcije vjerojatno nego u Hrvatskoj. Dakle , neučinkovitost pravosuđa i korupcija moraju se promatrati kao simptom, a kada se liječi bolest, ne liječi se samo simptomatski, već se mora pristupiti samom izvoru problema.

Što je izvor problema? Moram priznati da o tome još uvijek razmišljam. SVe ono što bi mogli odmah identificirati kao uzrok, vjerojatno nije onaj konačni izvor problema.

Ovaj scenarij je samo pokušaj identifikacije nekih tih problema i nekih procesa, te kratkoročna procjena što bi se u tom slučaju s Hrvatskom moglo događati. Za pravo planiranje scenarijem trebalo bi proizvesti više scenarija, svaki s određenim međuovisnim parametrima.

Tko je glasao

Dugoročno mi samo možemo

Dugoročno mi samo možemo profitirat od ulaska u EU, no način na koji se taj proces sprovodi je ponižavajuči i ne prihvatljiv.

Kad si več spomenul luke.

Protok robe se momentalno odvija naj više preko Amsterdama i Hamburga. Jadranske luke a s njima i rječka bi mogle imat veču ulogu u protoku robe jel je za neka zemlje kopneni put iz Jadrana puno bliži nego sa sjevernog mora, a roba sa dalekog istoka ima isto krači put do Rjeke nego do luka sjevernog mora.

Slovenci dobro znaju kaj delaju i zbog toga se i tak grčevito bore za taj ne realni granični sporazum.

Kad bi znal svoje misli napisat ko Frederik bi zboksal i dnevnik o tome, no svako ima svoje sposobnosti.

Tko je glasao

Jako kvalitetan post i tema!

Jako kvalitetan post i tema! Kapa dolje!

Iskoristi vremeplov.org i pošalji si ovaj post mailom u 2020.-u godinu.

silverci

"Isto i jednako nisu ni isto ni jednako."
silverci

Tko je glasao

Smatram da je tvoj scenarij

Smatram da je tvoj scenarij zbog izostavljenja mnoštva pretpostavki (a naročito zbog izostavljenja Murphyjevog zakona :)) preoptimističan i zbog toga nije podesan za ozbiljnu analizu potencijalnih događaja... Iliti, držim da bi futurološki pogled na temelju kojeg bi se adresirali i rješavali problemi sadašnjice mogao lako sadržavati i ovakve scene scenarija ;)

Tko je glasao

Metoda scenarija obično

Metoda scenarija obično proizvodi nekoliko mogućih scenarija budućnosti, svi s određenim pretpostavkama. Moguće je biti optimističan, a moguće i pesimističan, a moguće je biti i katastrofičan. Bilo kako bilo, scenariji ionako ne služe predviđanju budućnosti.,.

Tko je glasao

Rekao jednom jedan

Rekao jednom jedan kralj:

"Bit će bolje"

Nakon nekoliko stoljeća jedan turski car je rekao:

"Bit će bolje"

Nakon još nekoliko stotina godina jedan Njemac nam je rekao:

"Bit će bolje"

i onda su nama naši rekli:

"Bit će bolje"

nakon toga su internacionalci rekli:

"Bit će bolje"

i eto nas danas tu gdje jesmo.... di nama govore ovi 'naši':

"Bit će bolje"

pa sudeći po svemu što ste naveli i u 2020 će ta nova vlast i novi drug predsjednik nama govoriti:

"Bit će bolje"

Živi bili pa vidjeli!

Jakša

Obrisan

Tko je glasao

Jednom će netko reći "Bit

Jednom će netko reći "Bit će bolje" i pogoditi.

silverci

"Isto i jednako nisu ni isto ni jednako."
silverci

Tko je glasao

Nama je ustvari svaki put

Nama je ustvari svaki put bolje, samo to još ne znamo :)

# Jedan neprijatelj pametnom čovjeku više vrijedi nego hiljadu prijatelja

# Jedan neprijatelj pametnom čovjeku više vrijedi nego hiljadu prijatelja

Tko je glasao

Bit će bolje. Ili neće.

Bit će bolje. Ili neće. Jedno od ta dva u svakom slučaju.

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Novi dnevnici

  1. demoKracija ministara od aluzija komentara 0
  2. I bez SAD, svijet nastavlja akcije zaštite klime od Zoran Oštrić komentara 0
  3. Predsjednik vlade RH, A. Plenković, odrađuje protiv SAD-a i predsjednika D.Trumpa, protiv KGK i protiv RH od ppetra komentara 0
  4. historijska top lista uspješnih opsjena/ra od indian komentara 92
  5. čovjek proizvodi uzrok i posljedice od aluzija komentara 0
  6. čovjek ima alat... alat ima čovjeka od aluzija komentara 0
  7. Trg maršala Tita od aluzija komentara 1
  8. UMJETNI VLASNIK od petarbosni4 komentara 6
  9. Stanje Firmi U Bosni I Hercegovini od AlexD komentara 0
  10. Mala analiza od drvosjek komentara 46
  11. gospodari naši od aluzija komentara 0
  12. imati NOVO za posljedicu NOVU od aluzija komentara 0
  13. zadomspremni od drvosjek komentara 5
  14. NE jednakost zašto postoji od aluzija komentara 0
  15. Razotkrivanje: „Istanbulska konvencija“ je agresija na sve države koje su zaštitile brak kao zajednicu muškarca i žene od ppetra komentara 9
  16. I meni je žao svih nevinih od drvosjek komentara 31
  17. porezoPrimci naredboDavci ŠEFovi od aluzija komentara 0
  18. VLASNITVO I UPRAVLJANJE NJIME - ius gubernandi od petarbosni4 komentara 15
  19. Ne prestanete li s „pomirbom“, zakrvit ćemo se još i više od Feniks komentara 26
  20. kobna diktatura ŠEFovanja - ažuriranje 2017-08-16 od aluzija komentara 0
  21. naređenje/izvršenje (a za NE poslušnost kažnjavanje) od aluzija komentara 0
  22. Vlada treba služiti građanima od Mucke komentara 0
  23. Porez na nekretnine u RH je agresija mainstream političara-na daljinski iz EU, na hrvatske građane i RH od ppetra komentara 13
  24. Sloboda je tu! A gdje smo mi? od boltek komentara 9
  25. enciklopedija ažuriranja (nacrt) od aluzija komentara 0

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 0
  • Gostiju: 38

Novi korisnici

  • mmarijan
  • Crvena
  • gived
  • AlexD
  • Voltron