Hoćete aktivizam? Evo vam prilike, i to po cijeloj Hrvatskoj!

zamirzine

Prošao je plan preuređenja gradskog bloka na Cvjetnom trgu i po mom mišljenju sasvim je sada nebitno raščlanjivati tko je glasao za, tko protiv, a tko je prigodno bio suzdržan. To je politička dimenzija priče i bila je dobro pokrivena do sad na pollitici, a sigurno će biti i ubuduće. Meni je zanimljiva društvena dimenzija, tj. kako će se ova priča odraziti na nas, građane i birače, ne samo konkretna stvar oko Cvjetnog trga, nego i cijeli taj način upravljanja gradovima, pa i državom.

Jasno je da je pri ovom odlučivanju jednostavno ignorirana želja 50 000 građana koji su potpisali peticiju da se taj projekt preispita, kao što je uvelike i ignoriran subotnji prosvjed građana u centru grada. U međuvremenu, gradskoj upravi ispod prozora okupili su se i sindikati koji su prosvjedovali protiv velikih poskupljenja komunalnih usluga u Zagrebu. Opet, reakcija je ignoriranje. Kao što sam već negdje rekao, prosvjednici ni velike brojke građana ne moraju nužno biti u pravu, ne moraju ni shvaćati projekte, ali tim više postoji potreba gradskih vlasti da objasne i komuniciraju s građanima. Od tenutne gradske vlasti čuli smo samo uvrede i odbacivanje dijaloga.
A u isto vrijeme, nude referendum o Dinamovom stadionu!! Odjednom je jako važno hoće li se ogromna lova ulupati u Maksimiru ili na Kajzerici na investiciju koja, najblaže rečeno, nije prioritet grada. I tu će se slušati glas građana, ali oko diranja u gradski centar neće, pa taman svi poplavili u licu od vikanja i prosvjeda. Nevjerojatno.

Ah da, aktivizam :) Iako sam gajim nemalu predrasudu i nepovjerenje prema profesionalnim bundžijama protiv ovog ili onog kojima je to u stvari stil života, mislim da u ovim pitanjima protest treba proširiti na što šire skupine građana, ne samo neke udruge ili stranke. A radi se o zadiranju u javne prostore koje je uzelo toliko maha, da stvarno postaje jako zabrinjavajuće. I događa se po cijeloj Hrvatskoj.
Photobucket
Nekidan sam nakon ne znam koliko vremena parkirao u Zagrebu a da nisam morao platiti parkiranje. Vrtio sam se oko svoje osi dobrih minutu-dvije tražeći automat, oznaku, da bih shvatio da se tu parkiranje ne plaća. O, sreće, o, radosti. Takva mjesta nisu samo urbana legenda, stvarno postoje i to čak u relativnom centru grada. To predatorstvo na javne prostore radi profita postalo je nesnošljivo. Ne samo da se svaki komadić javnih površina označava i onda naplaćuje po bezobraznim cijenama, nego se i ostali javni prostori daju u kojekakve koncesije koje onda ne služe svima, nego nekima da zgrću zaradu.

O Zagrebu je sve rečeno i tu je najviše napredovalo, ali ostali gradovi ne zaostaju. U Splitu također parkiranje postaje sve skuplje i na sve manje mjesta je besplatno. Riva se koristila kao besplatni izložbeni prostor za nekakav Boat Show privatnog poduzetnika. Dubrovnik je poznat po prvoj plaži sa segregacijom gostiju - kao u Alan Fordu - plaža za bogate i plaža za siromašne, odijeljene samo onižom ogradom i s razlikom da se bivanje na jednoj polovici masno plaća. Koncesija za ležaljke koje se onda postavljaju na javni prostor i naplaćuju, koncesija za iznajmljivanje kojekakvih brodova, skutera, gondola koje se uredno smještaju na javne plaže i zauzimaju mjesto.
A ni snalažljivi građani ne zaostaju, vide i oni da je krenuo grabež za javnim prostorom, pa tako putujući ljeti od Splita prema Omišu, uz cestu postoji niz ograđenih prostora (od kojih sigurno znam da nisu svi privatni) koji služe kao priručna parkirališta za turiste i naplaćuju se oko 20 kuna dnevno ili čak i više. Sjetim se i primjera kad se javni WC u Makarskoj za vrijeme sezone naplaćivao 25 kuna.

Jednostavno, zaboravite vremena u kojima ste neke stvari podrazumijevali kao javne i besplatne jer danas je sve postalo roba koja se može prodavati. A najviše se zadir upravo u prostor i to javni prostor koji samo stoji i čeka da netko na njemu zaradi. Zaboravite da danas možete uopće izaći iz kuće bez 30-ak kuna pristojbi, taksi, nameta koje ćete prouzročiti samom šetnjom. Nekad su po gradu (barem Splitu) postojale javne fontanice i česme gdje ste se mogli napiti vode po vrućini, toga lagano više nema. Jesi žedan? Pa kupi vodu. Šta bi ti? Da ti besplatno curi iz nekakve česme? Ma vidi k***a...

Ako sve to skupa nije razlog za aktivizam, za bunu protiv takvog bezočnog deranja ljudi, onda ne znam što je. I to potpuno bez obzira tko je na vlasti u rečenom gradu - svaka vlast je sklona ustupiti javni prostor nekome za zaradu. Naravno, uz obaveznu proviziju. Bljuje mi se. Ali ne smijem na cestu, da mi ne bi nešto naplatili.

Komentari

Sve se slažem osim ovog u

Sve se slažem osim ovog u vezi parkiranja. Parking se mora naplaćivati a da li je to puno ili malo, sporedna je stvar.

Naravno da je potrebna alternativa u vidu javnog prijevoza i biciklističkih staza.

Nekad sam pri dolasku u ZG običavao ostaviti auto u Sesvetama, neki puta i u Dugom Selu pa sjeo na (prigradski) vlak, došao u ZG, koristio tramvaj, obavio što treba i istim putem se vraćao.

To mi se rješenje činilo puno prihvatljivijim od beskonačnog kruženja gradom u potrazi za slobodnim parkirnim mjestom jer spadam u one kojima je preneugodno parkirati na mjestima koja nisu za to predviđena.

Mislim i da je otprilike takva budućnost parkiranja u svakom gradu pa se ne treba buniti što negdje već je.

Ima puno boljih razloga za bunu, recimo svakojaki posezi u prostor i divljanja mnogoglave graditeljske nemani.

što se tiče primjera iz

što se tiče primjera iz zagreba, mislim da parking treba naplaćivat. i to što skuplje. i što prije treba uvest namet na vožnju u centru grada, što su napravili u londonu. tako da mislim da je ovaj primjer potpuno promašen.

potpuno je druga stvar što se radi s novcem koji je tako prikupljen. bandić i co. očito znaju. žao mi je što milanović nema muda i jednom zauvijek riješi to pitanje. nadam se da ne čeka lokalne izbore i eventualni bandićev poraz. nije da mislim da je bandić nepobjediv, nego čekajući tako dugo milanović izgubiti svu vjerodostojnost.

U Londonu postoji

U Londonu postoji organiziranost i alternativa autima. U Zagrebu se samo primjenjuju benefiti, tj. preskupo naplaćivanje, dok se izgradnja alterantive prebacuje nekome drugome.
Zašto nije moguće parkirati auto na nekoliko velikih centralnih parkirališta, te u sklopu povoljne dnevne cijene (ne ovih pljačkaških 8kn/sat) dobiti i dnevnu kartu za ZET (čijeg je plaćanja već oslobođeno preko 60% građana)? Ne bi bilo razloga da se guramo autima, to bi bio super deal.
No, zašto raditi na poboljšanju toga kad se može zgrnuti više love naplatom parkinga, kaznama, bolje je da više auta ide u grad. Zato su srezali proširene kompozicije prigradskih vlakova i prorijedili ih, tako da parsto tisuća ljudi udaljenijih od centra mora dolaziti autima.

Građani tj. birači imaju

Građani tj. birači imaju kredite i nemaju vremena za aktivizam

Prvo što ljudi trebaju

Prvo što ljudi trebaju shvatiti je da su sljedeći lokalni izbori jako važni jer se (grado)načelnici, župani biraju izravno. Uz sav rizik od "šerifa", mislim da bi trebalo uputit jasnu poruku svim strankama da je dosta njihovog načina upravljanja. Jer ako je nacionalna politika često mulj i utočište kojekakvih bizarnih likova, pogledajte lokalnu politiku, pa ćete tek onda vidjeti svu raskoš tog polusvijeta koji se tamo uvukao.

Kredit ili ne, mora se ovom stati na kraj.

Kauboji i Indijanci Evo

Kauboji i Indijanci
Evo dolazi konjica
Vadite novac iz dzepova
Ovo je pljacka stoljeca
A onda ruke u zrak
Udaraj sa mnom u ritmu tak
Vadi novac iz dzepova
Ovo je pljacka stoljeca
Ovo je pljacka stoljeca
Ovo je pljacka stoljeca.

Logično i načelno ovakav

Logično i načelno ovakav aktivizam ima smisla ali je objektivno i više nego kasno (ili prerano), obzirom na sustavni razvoj događaja.

Sve je krenulo i razvijalo se bitno ranije, u valovima i furiozno, i razvilo se je širinu i dubinu toliko i tako da otpora nema, osim uobičajenih pobunjenika koji stiži prije bilo kakve navale, tako da bi i neka skromna količina prosvjednika bila na složen način dio toga protiv čegaa se prosvjeduje.

A paralelno sa ovako opisanim razvitkom su se razvijale i bujale pojave koje kao prave službe osiguravaju takav razvitak, koje pojave su i postale složene i efikasne i moćne službe takvog razvitka. Osim što je srednjestrujaška većina u svako doba dana i noći spremna reagirati na raznorazne i sitne aluzije koje petlaju nešto oko takvog napretka, u tijeku su prava reorganiziranja službi i rast u raznorazne policije i prapolicije, što će sa neformalnim a već uhodanim obuhvatiti i obuhvaća i svaku zgradu pa i stubište a uvući će se i u stanove i obitelji.

Grad Zagreb već ima ex redara Ćokića koji obavlja specijalna sređivanja po prostorima i kontrolu vlastite uprave, uz razne postojeće razine. ustrojava se posebna policija za naplatu komunalnih računa i kontrolu broja osoba i metara kvadratnih, stvarno i pravno. Zatim posebna policija od djelova komunalnog redarstva za razne stvarne i pravne kontrole i naplate svega vani, vjerojatno i zraka ... Ratsu i državne, a država i gradovi dodatno stimuliraju bujanje zaštitarstva.

Za vanjsku pitku vodu, osim na rijetkim za to organiziranim mijestimaa kao Jarun a i to brzo drukčije, nema potrebe aktivirati jer sve vodi ka daljnjoj redukciji i iščeznuću toga, ujedno i klupa, stabala, prosječno i vrtića i bilo čega zajedničkog, pa i zraka jer se smjerovi prekidaju i zatvaraju.

Zgrade su i onako navikle da pro forme plaćaju upravitelje i gradske službe, kao što su gradovi i država navikli da oni grade stanove za tržište a ulice, komunalije i oko javnog prepuštaju građanima i tvrtkama uz nadzor pod objašnjenjem da nismo više u socijalizmu. Na to su se razvili također određeni oblici redarstva i uvođenja reda, do tuča i potpune kontrole svih i svega.

I ono ključno, kako je došlo do toga i kako će se rješiti? Došlo je logično i u skladu sa interesom i voljom većine, jer se je tako napredovalo, u tome ima dosta profita i uspjeha a to prati to kao usputno a ne kao neki kapitalizam - čak pravi socijalizam, upravljanje kroz neki gemište avangarde koja se transformira u čisti interes i široko udruživanje oko zbacivanja okova, zatim liberalizam do ekstremnog liberalizma i sloboda, zatim mode, zatim velika fluktuacija veza sa svijetom i mješanje svega i svačega, zatim navike, zatim prava demokarcija tko shvaćena, pa i socijaldemokracija i kršćanska demokracija ... I kada se zbrojiš i pomješaš sve vuče ka istom a ovo je samo portano i tko stigne to uravanotežiti, ča niti jedna pojedinac sam sa sobom.

Pojedinac je volio što se okreće sve veća lova i sloboda, što život buja po jadranu i drugdje, što su opći minusi i zapostavljenaa infratsruktura i javni prsootri nešto što se može i kasnije jer je uvijek jako puno toga važnijeg ... kada je smetala gužva sjetio se je da su s tim povezaane one razne druge stavri pa i neodljivi presmeti žudnje ...

I tako malo po malo, došli smo u završnu zrelu fazu, u kojoj će još na to rasti razni troškovi i cijene a eksplodirati će neke osnovne cijene zapostavljenog rada koji je stalno rješavao osnove i više neće bez blje cijene.

Tako da će i onako brzo doći do konačnih obrata a već su krenule prethodnice. A aktivizam u ovom zrelom stupnju inercije oko ovih pitanja bi brzo zaglibio u podršku pojavi ... kao što jedna za drugim u tome živom pijesku nestaje i zadnji eventualni politički kritičar, tako da je za očekivati da će i zadnji kakav takav oporbenjak u Zagrebu koji o tome nešto globalno iznese Jozo Radoš ubrzo morati nešto i sam promjeniti.

A za orjentaciju o svemu su dovoljni osnovni podaci i nadležnostima:
- ministrica toga je Marina Matulović Dropulić, 50 godina čvrsto u sedlu, iz svakog pada i bjega od hapšenja jača;
- prije nje je bio Čačić, furija;
- na čelu države, tu kao simbol, je Mesić, čiji zadnji ozbiljni posao kao direktora projektne tvrtke pred propast je bio popunjavanje središtaa Biograda s malom otvorenom tržnicom mastodont općom poslovnom zgradom koja to ssve zatvara i nema nekog smisla, projektant čega je sada redovni profesor urbanizam na fakultetu, koji jako fino piše o javnom prosotoru i navedeno drži kao referencu;
- u Zagrebu je čelnik bravar Jelavić, zatim i ekonomist, te politolog i svestrani tzv. Kikaš ...

Za bolji stvarni učinak, obzirom daa se raadi o pojavi kao najveće masovne pijanke ljeti po Jadranu ili isstočnim turističkim rutama, bi puno bolje bilo dati snažne obrnute podrške i podsticaje, sa što više koktela, pokvarenih srdela i vina te što više ideja, smjerova, putokaza i svega ... da se pijanke što prije dovrše i da se nakon toga može obaviti sve nužno.

Javno dobro u općoj

Javno dobro u općoj upotrebi ! (ceste i putevi) Tako piše u zemljišnim knjigama. Kako pametnom objasniti javnost dobra kojeg netko naplaćuje i opću upotrebljivost koja se ograničava novcem?
Meni je jasno, izokretanjem!
Ako nastane gužva na javnom dobru ona se rješava ograničavanjem pristupa dijela javnosti a kriterij je današnje jedino mjerilo vrijednost - novac
Dakle : u zemljišne knjge treba upisati : nejavno dobro u novčanoj upotrebi ( ceste i putevi)

E, *ebiga sad... Ti bi da se

E, *ebiga sad... Ti bi da se borim protiv cijelog kapitalistickog svijeta...
_____________________________________________________________________________________________
"Narod je de facto i de jure najviša vlast iznad koje nema drugih vlasti, izvor je svih drugih vlasti i odgovoran je samo pred Bogom."
Johann Gottlieb Fichte

to je pljacka, to nije

to je pljacka, to nije problem kapitalizma.
u ateni, u grckoj, kapitalistickoj zemlj, sjednete na glavni trg u lijepi kafic i prije nego vas pitaju sto bi popili donesu vam casu i napune vodom. mozete tako sjediti dokle god vas je volja i stalno ce netko doci nadopuniti vam casu s vodom.
izadjete li navecer u klub ili na neko mjesto koje radi dugo u noc, stanete na sank i prije nego ste narucili dobit cete casu s vodom.
i tako je svuda. vodu vam toce besplatno, nitko vas ne tjera i ne naplacuje te silne case vode koje cete tijekom dana popiti.
ima li grcka vise izvora vode nego mi ili je njihov kapitalizam nastrani ili se kod nas stvarno radi o pljacki gradjana na sto i jedan nacin, a nakon toga jos postoji i joker nacin da vam naplate izlazak iz kuce.
veseli leptiric

Kapitalizam je sistem igre

Kapitalizam je sistem igre sa nekim davno definiranim pravilima.Kad ne bi bilo tako onda bi bio anarhija.Konkretno u kapitalizmu koji konzumiraju neke drzave s kojima bi se htjeli usporedjivati se jasno zna da se ne dopusta monopol, duopol i sl.Roba koja se prodaje mora biti deklarirane kvalitete i u suprotnom zamjenjiva pa i uz obestecenje narucioca.Kako velikih tvrtki tako i tzv. malih potrosaca.
Kod nas na trzistu politike imamo duopol 2 stranke koje su nastale iz istog mucka od jaja, pa je jedna crvena, a druga plava.Na njihovu se pokvarenu politicku robu nitko ne smije zaliti, a za prevare i pljacku se ne odgovara.Kako na drzavnoj razini, tako i na lokalnoj.Ovisno koji je dio mucka gdje priljepljen za fotelju.I smrdi do neba.
Sreca u nesreci je da su drzavna i lokalna zaduzenja kod stranih banaka sve veca pa ce daleko mocniji bankarski lobi skoro, pritisnuti svoje spin doktore u odijelima eurobirokrata da izvrse pritisak za promjenom te nakaradne prakse beskrajnog prosjcenja kredita.
U tom ce slucaju obican sitnozuban mozda i profitirati sasvim kolateralno.U suprotnom ce se na njega svaliti ti dugovi i rate za vec 30 x placene procistace, promasene pristupne ceste mostovima 24 karatne zlatne stolice i jos skuplje drvene po parkovima i tko zna sto sve jos ne.Ako prije uopce uspije naplacati parkinge, namete, na prirez i porez prireza na taksu itd.
Dakle razno razne procistace novcanika poreznih i prireznih sitnozubana za monumente koji nista ne prociscavaju.Cak ni zrak, pa i nadalje preko shengenskih meja odlazi smrad nepotizma, korupcije i sve vece krize.

Neka kapitalizma, ali još

Neka kapitalizma, ali još malo će mi i u sobu uć nešto naplatit :) Samo nek oni rade, ali zna se šta je javno dobro, ili ako se ne zna, moramo ih mi podsjetiti da nije baš sve za prodaju i komercijalno korištenje. Takve anomalije kapitalizma se događaju gdje su vlade slabe i korumpirane, a javnost šuti.

Upozoravam na razliku

Upozoravam na razliku između poduzetnika i razvojnika. Razlika, imeđu dva vrsta kapitalizma: predatorskog i demokratskog.

Upozoravamo na zanimljivost, koja do sada nije bila u javnosti primjećena: kuću na adresi Trg Petra Preradovića 6 dao je sagraditi (po projekt H. Böllea) značajni ali i zaboravljeni zagrebački poduzetnik, nakladnik i mecena Ignjat Granitz. On je prije 130 godina stvorio tiskaru i nakladničko poduzeće, iz kojih je nastao današnji "Vjesnik". Nasuprot Tomi Horvatinčiću, koji zastupa kapital sumnjivog porijekla koji udara i zarađuje po načelu "drpi i bježi", Granitz je primjer pravog poduzetnika, koji zarađuje tako, da nešto stvori.

Kapitalizam je uspješan jedino, ako je snaga kapitala ukroćena i usmjerena načelom demokracije, vladavine naroda. Taj se sukob svuda događa. U posljednja dva desetljeća, građani Berlina, Praga, Bogote i niza drugih gradova u Europi i van nje uspješno su se othrvali razornim nakanama bezdušnih profitera. Nakon toga, razvojnike su zamijenili poduzetnici: poslovni ljudi kadri da svoje interese usklade sa interesima naroda.

Zoran Oštrić (Zelena lista)

Postavke za pregledavanje komentara

Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.
Osvojite besplatan EnerGO tretman!
Syndicate content