e-Hrvatska se na stranicama pollitika.com portala često spominjala, ali čovjek bi se morao dobrano pomučiti da nađe koju dobru riječ za tu „inicijativu“ koja bi (kao!) trebala Hrvatsku prevesti u post-industrijsko društvo, olakšati građanima interakciju s državom, smanjiti troškove ... bla bla ... znate već kako ide političarski spin :-)
A evo malo i spina ala Zvone Radikalni – uz malo dobre volje u bankama i velikim „izdavačima računa“ i utrošenih PAR DESETAKA SATI programiranja na upgrade njihovih IT sustava, dostigle bi se milijunske uštede i građanima značajno olakšalo plaćanje njihovih računa preko interneta!!!
OK, to je bilo malo spina za početak, da se zaintrigirate, a sad idemo u detalje.
Prvo, tko je Zoran Bohaček?
Paaa, prije pet šest mjeseci velika većina, čak i informiranih građana bi na to pitanje odgovorila „Nemam blage“, ali otkako je krenula ova financijska kriza doista ga je bilo teško „promašiti“ u središnjim informativnim emisijama :-). Jerbo, Zoran Bohaček (dr.sc. moliti ću lijepo ;-) je predsjednik Hrvatske udruge banaka i čovjek kojem su banke prepustile da odrađuje njihov PR u ovim za banke prilično nezgodnim vremenima.
„Hm, a kakve veze on ima s e-Hrvatskom?“
E pa ima, zato jer je Zoran Bohaček član Povjerenstva za uvođenje e-Računa koje je formirano prije nešto više od godinu dana s ciljem da se omogući razmjena računa (koji je daleko najčešće razmjenjivani „poslovni dokument") u elektroničkom obliku preko interneta.
„OK, a kakve veze ima Zvone Radikalni (alias Zvonimir Vanjak) sa Zoranom Bohačekom?“
A jednostavno, i moja malenkost je isto član tog Povjerenstva :-)))). I tu počinje prava priča.
Najprije, što je to e-Račun? Najkraće moguće rečeno, e-Račun je digitalna/elektronska/preko-interneta-razmjenjiva verzija klasičnog računa, a koja legalno, odnosno formalno-pravno ima istu valjanost kao i račun ispisan na papiru.
Svakome tko mjesečno poštom prima 20-ak računa na papirima, koristi internet bankarstvo i ima dvije čiste u glavi se sigurno nebrojeno puta tijekom prepisivanja podataka s tih papira u aplikaciju za internet bankarstvo pojavila misao koja bi išla otprilike ovako: „A zašto oni meni ne pošalju račun preko interneta u nekom formatu koji će prepoznati moja aplikacija za internet bankarstvo, pa da ja ne moram sve to prepisivati nego samo kažem – plati ovaj račun, kliknem, autoriziram i gotovo!?“.
NE MOŽE!!!!!!
To je naime, PROTUZAKONITO u ovoj državi :-)))))
Ako je vaša reakcija na ovu činjenicu „kent fakin bilivit???“, nema tu puno vrdanja jerbo Pravilnik o PDVu jasno i glasno kaže da se račun mora ispostaviti u papirnatom obliku! I TOČKA!
Jadna stabla – koja „uzaludna“ smrt :-).
Ipak, ukoliko planirate u komentarima početi gaditi Poreznu upravu zbog „življenja u kamenom dobu“ i „neuvažavanja ekoloških principa“, zaustavite se jer priča ipak nije baš tako jednostavna. Uvođenje mogućnosti razmjene računa preko interneta je kompleksna stvar koja zahtijeva značajnu podupiruću infrastrukturu i sporna stavka u Pravilniku o PDVu u cijeloj toj priči NIJE glavni problem (tu „širu“ priču ćemo ostaviti za neki drugi post).
Srećom, nije sve baš tako crno.
Naime, ovdje treba razlučiti dvije na konceptualnom niovu različite stvari: sam račun (koji je u biti „potvrda“ o robi/uslugama koje se treba platiti) i nalog za plaćanje (to je ona crvena uplatnica koja prati manje više svaki račun, a ukoliko je i nema na samom računu su napisani svi podaci potrebni da je u pošti ili banci sami popunite).
I tu se stvar počinje kristalizirati :-). Naime, tvrtka koja vam izdaje račun vam taj račun mora dostaviti u papirnom obliku i tu kao što rekoh nema vrdanja, ali za sam nalog za plaćanje (odnosno uplatnicu) nema takvog ograničenja!
Hrvatska udruga banaka je po tom pitanju napravila ključni iskorak kad je prije nekog vremena usaglasila tzv. e-HUB obrazac. Ono što su napravili je (barem naoko) vrlo jednostavno – sva ona polja koja postoje na uplatnici su „mapirali“ u odgovarajuću XML shemu, čime su efektivno propisali format XML dokumenta koji je elektronski ekvivalent papirnatom nalogu za plaćanje/uplatnici.
„Dobro, a di je tu programiranje i milijuni ušteda?“
A jednostavno (eh, ko da je išta u životu „jednostavno“) – umjesto da vam PBZ račun za vašu American Express karticu mailom šalje samo u pdf formatu (uzimam taj primjer jer znam da oni to rade – naravno, ako to zatražite), uz taj pdf, koji je zgodan jer ga vjerno možete isprintati za „papirnu“ evidenciju (naravno, ako vam je baš ćeif ;-), vam pošalju i jednu malu XML datoteku s podacima iz naloga za plaćanje (u biti, popunjeni XML e-HUB obrazac).
Za njih je to trivijalan posao, jer ako već imaju komponentu za generiranje i mailanje PDF-a, znači da je sva potrebna „infrastruktura“ tu, a samo generiranje XML-a je trivijalno rješiv zadatak manje više u svim današnjim programskim jezicima i okruženjima.
„Je da, a kad mi oni pošalju taj XML, što da ja s njime radim?“
Sada – ništa!
Ali, ukoliko bi se i banke malo potrudile (ali ono baš malo, minimalno, najminimalnije – to je druga polovica onih „desetak sati programiranja“), pa kad bi nadogradile svoj softver za internet bankarstvo (bilo web bilo desktop aplikacija) jednim jedinim buttonom na kojem bi pisalo „Uploadaj e-HUB obrazac“ (naravno, na prikladnom hrvatskom jeziku :-) koji bi bio popraćen s jednim text box-om u kojem bi korisnik mogao unijeti stazu do XML dokumenta primljenog mailom koji je prethodno snimio na disk ... e onda bi se realizirala fantazija o kojoj sam pričao na početku.
Dobiješ račun mailom, klik desnim mišem na Save as i snimiš primljeni XML fajl na disk, otvoriš internet banking aplikaciju, ukucaš stazu do snimljenog dokumenta (ili vjerojatnije to riješiš klikom na Browse), klikneš na „Upload e-HUB obrazac“, on te pita „Želite li platiti račun od xyz, u iznosu xyz, s namjenom xyz?“, kažeš OK i gotovo. Nema prekucavanja, nema provjeravanja po tri puta jesi li ukucao dobro brojeve ... Jasno, neki sofisticirani korisnik će reći da bi bilo izvrsno da se napravi plug-in za popularnije mail klijente (Outlook/Eudoru/Thunderbird) pa da čovjek nakon klika desnim mišem na taj XML dokument u privitku maila lijepo ima opciju „Pošalji u moju internet banking aplikaciju“, ali dobro, ne treba pretjerivati :-).
Ukratko, to bi bilo jako fino.
Kakva je to ušteda? A čujte, ne znam za vas, ali ja mjesečno na plaćanje računa (u biti prekucavanje podataka s računa u e-Zaba banking) potrošim nezanemarivo vrijeme, a nekom korisniku koji nije toliko vičan kompjuterima lako moguće da za to treba i pola sata. E da, za mene osobno u ovoj priči nije nebitno i to što mi je taj posao svaki put prava gnjavaža :-).
A kad pola sata mjesečno pomnožiš s par stotina tisuća korisnika e-bankinga u Hrvatskoj pa rastegneš na godinu dana ... (ne mogavši odoljeti, upalio sam kalkulator pa: „satnica“ 30 kn/h x 0,5 h/mjesec x 12 mjeseci x okvirno 300.000 korisnika = 54 milijuna kuna godišnje!)
Meni se to čini kao no-brainer :-).
Ne treba država, ne treba novih pravilnika i zakona za provedbu, ne treba nitko i ništa osim malo dobre volje s obje strane financijskog lanca (mi potrošači smo, ajmo to tako reći, tu u sredini :-) da se svojim korisnicima olakša život.
A koliko bi teško bilo, recimo za Zagrebački holding da tako nešto omogući svojim građanima?
Pa ne baš previše teško, a ni skupo. Trebalo bi uvesti jedan telefonski broj gdje bi se građani mogli registrirati (čak ne bi bilo potrebe ni za „hard“ identifikacijom, jer račun i dalje mora ići, a kad se prijavi i mail adresa za primanje računa, taj podatak se ispisuje na računu pa ako ti je netko „smjestio“ to se odmah sljedeći mjesec lako utvrdi, i popravi – ajde dobro, trebao bi jedan ured za rješavanje takvih situacija) i trebalo bi upogoniti jedan ne baš kompliciran IT sustav!
Da se razumijemo, ovakva mogućnost je samo vrh ledenog brijega po pitanju e-Poslovanja (e-Business je catchword koji ste vjerojatnije čuli i kad se stvar gleda u cjelini sve je puuuuno kompliciranije), ali bi u današnjoj situaciji svejedno predstavljala kvantni skok.
A hoće li se taj kvantni skok i realizirati, odnosno hoće li kolega Bohaček uspjeti „progurati“ svoju ideju?
Pa, ja sam prilično uvjeren da će banke svoje „odraditi“! U današnje krizno vrijeme, troškovi takve implementacije su minimalni, mogućnosti za diferencijaciju od konkurencije jako privlačne, "standard" je nacionalni tako da imamo level playing field i tu doista ne bi smjelo biti greške!
A hoće li se i ekipa s druge strane, koja svojim korisnicima šalje račune, također potruditi i odraditi svoj dio posla?
Pa recimo to ovako - za American Express uopće ne sumnjam da će zgrabiti tu priliku, a koliko će trebati Zagrebačkom holdingu da se nakani na sličnu inicijativu, to ćemo tek vidjeti. A možda i nećemo ;-).
Nije protuzakonito, već
Nije protuzakonito, već protiv pravilnika. Pravilnik je dokument nižeg ranga i njega ne donosi Sabor, već ministarstva po vlastitoj procjeni. Dakle, dovoljno je donijeti zakon o elektronskom računu i pravilnik se mora prilagoditi.
Bez zakona nema šanse, država želi kontrolu nad svim računima zbog PDV-a. Zato svi moraju čuvati račune u papirnatom obliku...
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoHm...išao sam pisati jedan
Hm...išao sam pisati jedan post pa sam malo proguglao i pronašao nešto za što sam već prije čuo, a što se u ovom postu ne spominje. FINA razvija servis e-Račun. Gospodin Bohaček je ispred Hrvatske udruge banaka potpisao Sporazum o poslovnoj suradnji na projektu e-Računa.
Jasno je da bi svi željeli pouzdane e-Račune, ali zacijelo ne bi željeli još jedan monopol ili od države amenovanu uslugu Fine koju bi plaćali onako kako se gospoda dogovore.
Ono što nam treba je odgovarajući zakonski okvir za sve, a ne da imamo monopolističke davatelje usluga izdavanja e-Računa koji bi svojom cijenom dodatno opteretili to izdavanje koje bi se na kraju opet prelilo na krajnjeg korisnika.
Imamo već primjere kako su poduzetnici zakonski obavezni slati izvještaje FINI koja onda kasnije tako sakupljene podatke skupo prodaje. Zato sada pušem i na hladno.
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaotehnološki gledano si
tehnološki gledano si potuno u pravu. Minimalni troškovi implementacije i značajne uštede. Zaba je za korisnike nižih paketa usluga prestala slati izvještaj u paprnom obliku, SMS-om naplaćuje, a e-mail ne nudi kao opciju. Ostaje samo da preko e-bankinga provjeravam stanje.
Međutim, postoje veliki pogoni za masovan ispis, koji koriste neke velike tvrtke. Veliki novac je uložen, i još veći se vrti, tako da tu vidim osnovni problem. Netko će pretrpiti značajnu štetu, i svakako će kočiti ovu ideju, koja mi se osobno sviđa. Portošim barem 2-3 sata dok ukucam sve te brojeve i 3 puta provjerim prije nego obavim transakciju.
S druge strane, prije cca. 4 godine baš je Porezna uprava krenula s e-uslugama, tzv. e-PDV, bilo je govora da će se vrlo brzo ići na e-prijavu poreza građana, proširenje mogućnosti e-PDV-a. Međutim, ništa od toga. I to je stalo. Sad će se nešto love zabrtiti oko Izmjene sustava zbog OIB-a, ali ništa ozbiljno.
Koliko znam, sve ove e-usluge državne uprave se rješavaju parcijalno, po ideji dežurnog maštovitog informatičara, bez nekih unaprijed postavljenih standarda koji se moraju poštivati. Bilobi midrago čuti da se nešto promjenilo, ali bojim se da nije. Nema sustavnog pristupa na nivou državne uprave, ni po potanju definiranja standarda, tehnologije niti podataka.
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoČitava shema s
Čitava shema s elektroničkim računima i uplatnicama se može i dalje usavršiti uspostavom univerzalnog plaćevnog servisa. To nije ideja, nego funkcionalni sistem gdje se plaćanje uglavnom obavlja preko Interneta.
Plaćevni servis funkcionira na slijedeći način: kada npr. dobijete poštom (ili elektronički) uplatnicu za vodu iz Holdinga, prilikom plaćanja u svojoj net-banci označite da sve slijedeće uplatnice za vodu iz Holdinga (ta informacija se nalazi u broju uplatnice) budu plaćene automatski na posljednji dan specificiranog roka plaćanja. Treba specificirati i s kojeg bankovnog računa se transakcija treba izvršiti. To se smatra kao važeći ugovor o usluzi automatskog plaćanja, koji se u svako vrijeme može prekinuti, za svakog vjerovnika posebno. Od trenutka "sklapanja ugovora o plaćanju", Holdingove uplatnice više ne stižu na vašu adresu, nego na adresu plaćevnog servisa. Svaka uplatnica se pojavljuje na ispisu kretanja vašeg specificiranog računa u onom momentu kada je Holding elektronički pošalje plaćevnom servisu, i može se zaustaviti ako iz bilo kojeg razloga ne želimo platiti.
Usluge plaćevnog servisa su besplatne. Time se posao oko plaćanaj računa svodi samo na izvanredne slučajeve, a sve redovne stvari - režije i slično, plaćaju se potpuno automatski, točno i na vrijeme.
The Observer
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaozapelo mi je za oko
zapelo mi je za oko slijedeće:
Ako je vaša reakcija na ovu činjenicu „kent fakin bilivit???“, nema tu puno vrdanja jerbo Pravilnik o PDVu jasno i glasno kaže da se račun mora ispostaviti u papirnatom obliku! I TOČKA!
očito imaš pravo i stvar doista tako piše u pravilniku, no skrenuo bih pozornost na zakon o računovodstvu koji jasno propisuje da se sva poslovna dokumentacija smije držati u digitalnom obliku a tu su uključeni i računi, sada bi u slučaju nekog spora trebalo gledati tko je po rangu viši (dakle da li je zakon o računovodstvu nadređen ili podređen zakonu o PDVu, a osobito pravilniku)
no kako bilo, mislim da ta tvrdnja ne drži vodu jer postoje stotine ako ne i tisuće subjekata koji svoju dokumentaciju ne drže u pisanom obiliku jer bi to bilo nepraktično i preskupo, počevši od svakog dućana koji ne printa račune u dvije kopije pa do INAe ili neke druge velike organizacije s velikim brojem faktura
ja nisam isprintao nijednu fakturu već godinama i nikada zbog toga nisam imao problema s inspekcijom niti vidim zašto bi imao jer su pravila ponašanja s dokumentacijom u digitalnom obliku vrlo precizna
ono što je dobro znati je da je pravilnik u cijelosti u domeni ministra financija i on to jednim potezom pera može promijeniti, a osim toga pravilnik ne bi smio propisivati ništa što u zakonu već nije predviđeno tako da je taj zakon pravilnik ionako protuzakonit na više mjesta pa bi se to ustavnom tužbom moralo moći riješiti
no, da dodam jednu drugu stvar koja ide na mlin HUBa, a to je da je puno napretka u elektroničkom poslovanju u ovoj državi došlo upravo od banaka jer su one elektroničko poslovanje prepoznale kao način za smanjenje troškova i povećanje ažurnosti - tako da ako postoji netko tko može kroz privatnu inicijativu protjerati daljnji korak razvoja tada je to HUB definitivno (jedan od, ne i jedini) i drago mi je znati da oni rade na tome, a obzirom da posuđuju šukeru nekih 5-6 mlrd kuna, sigurno nije problem spomenuti i tu jednu problematičnu rečenicu koju je ionako napisao davni prethodnik :)
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoPar desetaka sati
Par desetaka sati programiranja u takvim velikim sustavima? Dosadašnje iskustvo u suradnji s tim velikim sustavima mi govori da i za najjednostavnije stvari treba pokrenuti preko nekoliko kotača i to ide vrlo sporo. Za obične eksporte par kataloga treba organizirati nekoliko sastanaka s najmanje 10 ljudi i potpisati hrpu papira. Za jednostavne promjene u aplikaciji treba par godina. Spominješ Zagrebački holding? Njima glavnu podršku pruža APIS IT. Ti si rekao par desetaka sati programiranja? Njima bi se to produžilo u par desetaka mjeseci, a sigurno bi se vremenske jedince mogle izraziti i u godinama.
Uzmimo primjer Narodnih novina i Elektroničkog oglasnika javne nabave. Oni nisu omogućili javnim naručiteljima korištenje web servisa (tj. da oni iz svojih poslovnih aplikacija mogu direktno poslati oglas sa svim podacima), iako postoje gotove xml sheme za te web servise kao i vodič za developere (razrađene sve pojedinosti, use caseovi) na službenim stranicama EU.
U većini slučajeva takvi veliki projekti za velike naručitelje uglavnom zadovolje najjednostavnije zahtjeve i formu (mada nekad ni to ne naprave), a o nekom naprednom sustavu, koji bi stvarno pojednostavio korištenje i imao dodanu vrijednost za korisnika, možemo samo sanjati.
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoKakva je to ušteda? A
Kakva je to ušteda? A čujte, ne znam za vas, ali ja mjesečno na plaćanje računa (u biti prekucavanje podataka s računa u e-Zaba banking) potrošim nezanemarivo vrijeme, a nekom korisniku koji nije toliko vičan kompjuterima lako moguće da za to treba i pola sata. E da, za mene osobno u ovoj priči nije nebitno i to što mi je taj posao svaki put prava gnjavaža :-).
A kad pola sata mjesečno pomnožiš s par stotina tisuća korisnika e-bankinga u Hrvatskoj pa rastegneš na godinu dana ... (ne mogavši odoljeti, upalio sam kalkulator pa: „satnica“ 30 kn/h x 0,5 h/mjesec x 12 mjeseci x okvirno 300.000 korisnika = 54 milijuna kuna godišnje!)
eh, zvone, to trosis svoje slobodno vrijeme, koje sto se banke ili drzave tice ima satnicu 0 kn/h. ako dodje do pomaka biti ce to samo zbog konkurencije, tj zelje da se ponudi usluga koju nudi i konkurencija, ne zbog ustede tebe / mene kao pojedinca.
hatzivelkos blog
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoKakva je to ušteda? A
Kakva je to ušteda? A čujte, ne znam za vas, ali ja mjesečno na plaćanje računa (u biti prekucavanje podataka s računa u e-Zaba banking) potrošim nezanemarivo vrijeme, a nekom korisniku koji nije toliko vičan kompjuterima lako moguće da za to treba i pola sata.
Vrijeme za plaćanje računa postaje gotovo zanemarivo kad se za plaćanja koriste predlošci, pa se u stvari upisuje samo iznos ( nekad se i on rijetko mijenja i može biti definiran ) i dio "poziva na broj". Barem je meni tako sa Erste i Otp netbankingom.
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoglasam za predloske kod
glasam za predloske kod placanja. odaberes, promijenis pbo i iznos.. platis.
nista krace ne bi teklo ni spremi, uploadaj, provjeri, plati.. stovise, cini mi se da bi moglo biti problema s xml datotekom s aspekta korisnickog iskustva. bojim se da je za prosjecnog korisnika taj nacin jos uvijek malo "prenapredan". spremi, uploadaj.. ili ce biti aplikacija koja ce upravljati tim datotekama, ili ce e-banking sustav morati znati prepoznati odredjeni racun pa upozoriti korisnika ako uploada isti. pa dodaj tome da nemaju svi po jedan zrn ili tekuci..
ps. ono sto mene nervira u e-bankingu (na rvacki nacin) je sam pristup. tokeni, kartice, citaci kartica.. pa crkne baterija u tokenu, pa hajde po novi... sva ta silna oprema koju moram nositi u torbi da bih pristupila svom racunu. a za racune van rh mi dosta lozinka i par znamenki s racuna.
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasao@zli_girl - p.s. to o cemu
@zli_girl - p.s. to o cemu govoris - nije svaki netbanking na hrvatski nacin bas toliko obsolete da treba tokene i pratece praporce! :)
Meni je bilo dostatno racunalo+internet+lova na racunu i nista vise - hrvatska banka, hrvatski software!
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoVrijeme za plaćanje računa
Vrijeme za plaćanje računa postaje gotovo zanemarivo kad se za plaćanja koriste predlošci, pa se u stvari upisuje samo iznos ( nekad se i on rijetko mijenja i može biti definiran ) i dio "poziva na broj". Barem je meni tako sa Erste i Otp netbankingom.
Sorry, ne slažem se. Ja na e-Zabi koristim predloške (bez njih bih radije prošetao s papirnatim računima do FINAe ili pošte), no prekucavanje dugačkih poziva na broj je mentalno naporno, a ponekad - uz sve kontrole - i fulam (dva puta u zadnjih pet godina) i onda i to treba krpati.
Inače, zdravo je kontrolirati i broj računa na koji se uplaćuje, jer ga ponekad izmijene bez najave (srećom, jako rijetko). Prije godinu-dvije, Vodovod je u fixni dio (mog) poziva na broj dodao jednu znamenku (bez najave!). To sam skužio čisto slučajno (moja djevojka nije, pa je trebalo zvati da se isprave zadnje dvije ili tri uplate!). Tako da, zapravo, treba sve provjeravati, ako se želi minimizirati probleme.
Iskreno, bio bih voljan platiti određeni dodatak firmi koja bi mi skupila sve mjesečne račune i isporučila jedan (uvećan za neki fixni iznos). Ja platim samo taj jedan račun njima, a oni neka dilaju te novce kome treba.
Zašto? Zato jer cijenim svoj trud i vrijeme.
--
Ne zove se to za džabe "politics", gdje "poli" znači "mnogo", a "tics" su "krpelji". ;-)
--
Političari su zainteresirani za ljude. No, nije to nužno dobra stvar. I buhe su zainteresirane za pse.
(P. J. O'Rourke)
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoIskreno, bio bih voljan
Iskreno, bio bih voljan platiti određeni dodatak firmi koja bi mi skupila sve mjesečne račune i isporučila jedan (uvećan za neki fixni iznos). Ja platim samo taj jedan račun njima, a oni neka dilaju te novce kome treba.
A trajni nalog?
silverci
"Isto i jednako nisu ni isto ni jednako."
silverci
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoTrajni nalog je malo
Trajni nalog je malo nespretniji, jer nemaš kontrolu. Ovdje pričamo o tome da vidim iznos i onda platim. Kod trajnog naloga se plati, pa ti vidiš koliko ti je para otišlo. Ako su ovi, recimo u Holdingu, nešto zeznuli, pa mi dostavili 100 puta veću cifru... ne želim u toliki minus i onda se natezati s njima da mi vrate novce, pogotovo što mi kamate (od minusa) gotovo sigurno neće vratiti. Recimo da ne vjerujem administraciji... ;-)
Trajni nalog je dobar za stvari koje se plaćaju fixno (Čistoća, pričuva,...), ali ništa što ovisi o nečijem očitanju, procjeni i sl.
--
Ne zove se to za džabe "politics", gdje "poli" znači "mnogo", a "tics" su "krpelji". ;-)
--
Političari su zainteresirani za ljude. No, nije to nužno dobra stvar. I buhe su zainteresirane za pse.
(P. J. O'Rourke)
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoDebelo je preuranjeno za
Debelo je preuranjeno za takve iskorake.
Npr. PBZ je još daleko od toga da su kompletne i dovoljne upute na com.pbz.hr pa je stalno potrebno dodatno usmena komunikacija + bar jedan instalater (njihov ili privatni).
A ujedno bi debelo odskočilo i izazvalo lom na globalnom tržištu na kojem još masovniji i količinski i profesionalno važniji promet katastra, zemljišnih knjiga, prostorni planova i naročito uprave ide tako da umjesto norme od 1 jutro usput uz druge poslove prije 100 godina za seljaka iz zadnje zabiti kada se spusti u gradić sada 2009.g. za isto to treba bar 1 profesionalac sa puno sati rada + internet + isto službeni papiri sa čekanjima u redu i cijenom 20-65 kuna obični A4 papir + ostali radni i profesionalno-zvanični papiri + dodatne seanse po upravi .... sve skupa cca 15 složenije i skuplje i time nije rješeno nego tek tada počinje vrhunac izloženosti za ostale popratne napade i zarade banaka, posrednika, države, nadristručnjaka, nadrimenadžera ... što kao derivat tehnologija povećava to isto na tisuće i tisuće puta skuplje, dulje i dramatičnije nego prije 100 godina.
Računarstvo i internet u iskusnom samo upravnom društvu su snažni alat za daljnji neviđeni napredak derivat tehnologije i jedina obrana od toga je kontra, guranje na tehnologiju od prije 100 godina, neka svatko ide na sve šaltere i nivoe (sada se vidi da najviši nivo nisu Sabor i predsjednik RH pa ni Ustavni sud nego RH a iznad nje građanstvo ... pa kako da građanstvo upozna šta financira i čime upravlja ako se neće malo suočiti) i nek se osobno suoči s pojavom.
Zato, na žalost, ovakve ideje kod nas samo dolijevaju benzin na požare koji i onako prže dragu nam domovinu bez ostatka. Nema šanse da bilo šta korisno naprave banke za 10 mlrd kuna zarade godišnje i povećanje zarade od 40-50 %, isto tako država sa slično. Svi su čuli da je norma prije nekoliko godina bila "50.000 EUR-a je samo za piće a za sređivanje kretena razine potpredsjednik Vlade i niži kreteni treba 1,5 mlijun", onda ne treba ni kalkulator za sračunati da je još daleko, da nije ključ u računanju nego u malom razmišljanju tipa "pa tu onda smetaju i bilo kakvi podaci i papiri i bilo šta a gdje ne bi to isto po internetu, gdje svaka budala otvori ...".
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoOdličan dnevnik. Dobro si
Odličan dnevnik. Dobro si naveo sve probleme sa plaćanjem i moguća, kvalitetna rješenja. A najbitnije je da bi ljudima, običnim korisnicima (poduzetnicima mobi-telcima kojima je i fax SF, a kamoli email i internet) to bilo jednostavno i pristupačno. Jer gledaj što su učinili sa e-doc pričom u poreznoj i fini. Katastrofa. Jel netko zna neki knjigovodstveni servis koji to koristi za svoje stranke preko punomoći? Ja znam par firmi koje su uzele e-fina karticu, ali je ne koriste, jer je sistem totalno neupotrebljiv. Navodno ima nekih pomaka, ali...
Izdvojio bih ovo, kao najvažniju izjavu: Da se razumijemo, ovakva mogućnost je samo vrh ledenog brijega po pitanju e-Poslovanja (e-Business je catchword koji ste vjerojatnije čuli i kad se stvar gleda u cjelini sve je puuuuno kompliciranije), ali bi u današnjoj situaciji svejedno predstavljala kvantni skok. Jer to JEST SAMO VRH ledenog brijega. I ne radi se o nekom kvantnom skoku.
Ali kako dobro ističeš, KAD bi pričali o normalnim ljudima (posebno političarima) i u normalnim političkim i društvenim okolnostima. Sudjelovao sam i ja kao savjetnik HUP-a u nekim početnim razgovorima o e-HR, pa znam iz prve ruke o kakvoj "situaciji" i "stručnjacima" pričamo.
Kad sve zbrojim, da, možda ipak pričamo o kvantnom skoku :)
# Jedan neprijatelj pametnom čovjeku više vrijedi nego hiljadu prijatelja
# Jedan neprijatelj pametnom čovjeku više vrijedi nego hiljadu prijatelja
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoI da - zaboravih reci - ja
I da - zaboravih reci - ja sam jos prije cca cetiri godine dogovorila u "mrskom" T comu da mi racun i izliste salju putem e maila i to tako radi sve do danasnjeg dana! Kako oni mogu slati racun u elektronskom obliku a drugi ne mogu? Nista vise papirnato ne dolazi od njih vec godinama na moju adresu, komuniciramo iskljucivo u elektronskom obliku.
@leddevet- ovo sto si napisao o banci - ja to ne mogu razumjeti - to je neciji slamperaj tamo i nista vise!
Nema isprike za to, problem se moze rijesiti dobrom voljom i uz malo, sasvim malo sredstava koje oni ja vjerujem potrose u daleko vecem iznosu na reprezentaciju...
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoSigurno je da je ideja
Sigurno je da je ideja izvrsna i da je to nešto što nas čeka. Ono što nisam našao u tekstu je da li je ideja o takvim e-računim ostvarena igdje na svijetu ili smo mi inovatori?
Drugo je da sam prilično skeptičan u pogledu e-komunikacije s bankama ako to mogu temeljiti na vlastitom iskustvu: eto već nekoliko godina pokušavam dogovoriti da mi banka (PBZ) šalje mjesečne izvještaje u elektronskom obliku. Za sad nisam uspio iako su mi objašnjavali na šalteru da je to moguće i da će mi javiti. Mislim da je nepotrebno govoriti kakva je i to ušteda, no ovako preostaje da plaćam 2 kn za dostavu izvatka i valjda neko na tome zarađuje. Bah, bojim se da ako im je nemoguće dostaviti izvode u e-obliku da je priča o e-računima pododsta daleko.
P.S. Inače upravo sad gledam na stolu dopis PBZ-a gdje traže da potvrdim ili osporim stanje na svom računu???? a za sve informacije nazvati one brojeve s dodatnim plaćanjem (062), jasno da nema nikakve e-mail adrese na kojoj se može komunicirati. Možebitno im je to dobar način dodatne zarade kao one kretenske noćne preva. . ups, igrice na RTL-u.
leddevet
leddevet
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoJEdino što ti preostaje je
JEdino što ti preostaje je da promjenuš banku. Da li su druge bolje teško, ali too je jedino što možrš napraviti.
Nije nemoguće, nego ne žele iz nekog razloga. Sve se uistinu svodi na par sati programiranja. Ali neke' se para vrti.
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoJEdino što ti preostaje je
JEdino što ti preostaje je da promjenuš banku.
Naravno da mi je to palo na pamet, ali kad sam vidio da je Zagrebačka banka sa svojim "osobnim bankarima" prava noćna mora, a druge banke su +/- isto sranje, odluka je pala da ostanem u PBZ-u jer im je poslovnica 100 m od mog stana.
leddevet
leddevet
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoTo u ZABI s osobnim
To u ZABI s osobnim bankarima i nije loše. Dosta toga možeš e-mailom i telefonom riješiti. Ali to je stvar navike i izbora, jer je sve kako kažeš tu negdje.
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoBravo! Izvrstan post koji je
Bravo! Izvrstan post koji je svakom svojom recenicom na tragu onome o cemu njurgam vec godinama kad se ponekad povede prica o tim stvarima.
Placam racune putem interneta jos od doba kad je cijeli sustav bio jos u pelenama, i ne mogu reci da je modemska veza bila ikad problem.
Osobno, bila sam dijelom developerskog tima koji je osmislio kompletnu aplikaciju bankarskog poslovanja ukljucivo i sms-banking i netbanking (sve web platforma naravno) - i apsolutno sam sigurna da implementacija ideje o kojoj Zvone prica ne samo da je izvediva, nego da uopce ne mora biti preskupa. Vidjela sam i ispostavljene racune za dijelove aplikacije.
Korisnost, ucinkovitost i elegancija cijelog sustava je bez premca!
Sigurnost? Meni su price o tome kako internetsko poslovanje nije sigurno smijesne.
Ako cete tako razmisljati, nije sigurno niti prijeci ulicu jer vas moze snaci nesto grozno i cak i ubiti.
U ovom sustavu u kojem smo mi radili, sigurnosne mjere u samoj aplikaciji su bile zajamcene u istoj mjeri u kojoj su zajamcene u svim razvijenim sustavima te vrste, s random izborom sesteroznamenkastog PINA koji se nakon logiranja salje na korisnikov e mail ili sms porukom, vec prema odabiru klijenta.
Naravno, nista nije smijesno kad netko hackira sustav i zloupotrijebi VAS novac, ali kakve su sanse da se to dogodi u Cro bez suradnje insidera, to je vec druga prica.
ATM kartice su nesto drugo - tu se morate osigurati niskim dnevnim limitom i duznom paznjom.
Medutim, ako pratite stanje svojih racuna svakih dva dana online - problema nema!
A i kome jos treba gotovina u novcaniku? Racune sam placala internetom, u trgovini i restoranu karticom, benzin isto placate karticom - u novcaniku sam nosila 50 kuna ako mi bas slucajno zatreba!
Iritirajuce je kad covjek mora stajati u redu neke uprave ili banke kako bi rijesio papire, racune ili lovu.
Za mnoge stvari moglo bi se sve elegantno sve obaviti internetom iz vlastite kuce - ucinkovitije, jeftinije i komotnije!
Internetom sam placala racune, rate kredita, otvarala stednju, koristila i tekuci i ziro za direktni prijenos na druge racune osoba u istoj i drugim bankama. Razlicite vrste uplatnica za razlicite namjene su bile spremljene kao modeli s vec prethodno ukucanim svim podacima. Odabrala bih model i ukucala samo iznos i *poziv na broj* polje jer se to jedino mijenjalo! Datum se naravno automatski pridruzivao.
I po obavljenoj transakciji, ako zatreba, drugoj strani se sms-om salje broj transakcije, pravna ili fizicka osoba moze otvoriti netbanking web stranicu, bez ikakvog logiranja ukucati na predvideno mjesto broj transakcije i u realnom vremenu vidjeti da je transakcija obavljena - iako jos nije prosla u sustavu velikih placanja i bit ce na racunu druge strane primjerice tek sutra!
Jedina iznimka koju nikad ne bih dopustila raditi online su krediti.
U USA primjerice mozete podici kredit putem interneta ili otvoriti racun/ karticu za kupnju putem interneta samo upotrebom nekoliko sigurnosnih parametara ukljucivo SSN (njihov JMBG-PB). Tu su mogucnosti zloupotrebe velike i ja svoj SSN krijem kao zmija noge i ne pokazujem nigdje ako bas ne moram.
Zvone - opet - bravo!
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoeh zvone, hvale vrijedan
eh zvone, hvale vrijedan tekst koji je mnogo toga objasnio. ja sam plaćanje putem računala koristio još prije nego se razvilo internet bankarstvo u Hrvatskoj putem Telebankinga Zagrebačke banke koji je bio dosta kompliciran za upotrebu. vidim kako je po prijedlogu pokriveno sve samo što postoji onaj famozni ali. i sam si naveo kako problem nije jednostavan za riješiti, ti si ga u tekstu maximalno pojednostavio kako bi nama računalnim laicima bio što jednostavniji. jedan od problema je i dostupnost interneta u Hrvatskoj. ne trubi se uzalod kako bi poduzetnicima u radu pomogla broadband konekcija koja pruža sasvim ugodan rad jer ruku na srce obični modem je tlaka ili ISDN. drugo ali je birokratski aparat koji ima neugodne navike boriti se protiv mogućnosti moderne tehnologije i kojoj je vrhunac isprintati tekst ili tablicu a samo računalo im je moderna pisaća mašina. jedan moj prijatelj je pokušao modernizirati i digitalizirati rad gradske uprave prije nego je banditić napravio sranje sa alkoholnim osvježivačem za usta :-) krenulo je dobro, završilo je tako da su informatičari nastavili donositi kave tajnicama itd. ne znam, nekako bi taj tehnološki ludizam trebalo zaustaviti. treće ali je nepovjerenje ljudi u plaćanje putem računala zbog straha od upada sa strane. vjerojatno posjeduješ brojke o broju ljudi koji koriste internet i koliko njih koristi mogućnost plaćanja novčanih transakcija putem istog. ali sama ideja je više nego dobra, treba samo povećati storage sistem banaka, svaki mjesec onome tko želi račune u XML formatu dostavljati putem e-maila, krajnji korisnik ispuniti i poslati na hard banke i čekati potvrdu uplate sa transaakcijskim brojem i to je to.
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasao