Tagovi

Hoće li biti manjinska i koliko će trajati nova hrvatska vlada?

Bez obzira na to tko će pobijediti na izborima, neće mu biti lako sastaviti vladu. Apsolutnu većinu na izborima, usprkos izjavama koje plasiraju u javnost, neće osvojiti ni Karamarko ni Milanović. Biračko tijelo je tako podijeljeno da svaki od njih može dobiti otprilike trećinu glasova, a ostatak će pobrati tzv. treće opcije i oni koji neće prijeći izborni prag. Neki od tih trećih su već izjavili kako neće s jednim ili s drugim, a da od onoga s kojim možda hoće, neki očekuju da ispuni njihova izborna obećanja. Koliko je realno očekivati da će bilo jedna bilo druga velika koalicija pristati na njihove uvjete, možemo si misliti. Ima i onih koji će vjerojatno osvojiti saborske mandate, ali unaprijed rezolutno otklanjaju svaku mogućnost ulaska u koaliciju s pobjednikom izbora. Zbog toga bi se moglo dogoditi da Hrvatska po prvi put odmah nakon izbora dobije manjinsku vladu.

Među onima koji sigurno osvajaju mandate, ovo sigurno je pouzdano koliko i ankete, nalaze se MOST Bože Petrova i Živi zid Ivana Sinčića. Obojica su otklonili mogućnost poslijeizbornog koaliranja s HDZ-om, odnosno SDP-om. Što se njih tiče, najviše što Milanović i Karamarko mogu očekivati je da podrže pojedine vladine prijedloge, odnosno da omoguće formiranje njihove manjinske vlade kako se izbori ne bi morali ponoviti. Slično izjavljuju Mirela Holy i Ivo Josipović. Nijedno od njih sigurno neće s Karamarkom, a Zoran Milanović bi u zamjenu za podršku morao ispunjavati njihova obećanja. Znamo li kakva su (oboje traže reforme koje Milanović otklanja), teško je očekivati formalni ulazak u koaliciju što također znači tek potporu za formiranje vlade, ali ne i obavezivanje na to da podrže sve Milanovićeve prijedloge. Usto, Josipovićeva koalicija je šarolika. Na njegovoj i Čačićevoj listi se nalaze i neki nezavisni kandidati (Kosor, Linić) koji će, uđu li u Sabor, autonomno raspolagati mandatom.

Kad smo kod toga, teško je da će i MOST moći uniformno politički djelovati. To je također skup nezavisnih pojedinaca koji su više udruženi radi lakšeg izlaska na izbore nego zbog toga da bi provodili nekakvu zajedničku politiku. Za tako je nešto potrebna jaka stranačka stega, a to, znamo, postoji samo u dvije najveće stranke. U svim drugim je bilo puno soliranja i prebjega, a pitanje je čak i koliko su više Milanović i Karamarko u stanju osigurati monolitnost u vlastitim redovima.

Oni koji će sigurno nastupati jedinstveno kao stranka su IDS i HDSSB. Oni bi pristali i sudjelovati u vlasti, ali su kao regionalne stranke toliko vezani uz svoje biračko tijelo da je teško očekivati njihovu podršku odlukama koje bi išle na štetu regija koje predstavljaju. Osim toga, IDS je već usred mandata napuštao vladu u kojoj je bio. Koliko bi, pak, HDSSB bio pouzdan partner, možemo nagađati, ali bi svakako ovisilo o količini novca koju bi premijer bio voljan odvojiti za Slavoniju i Baranju. S obzirom na stanje gospodarstva i održivost državnog proračuna, njihova bi podrška bila sve samo ne neupitna i stabilna.

Milan Bandić također ima izgleda osvojiti nekoliko mandata, a poznato je da može i s lijevima i s desnima. Ako i podrži nekoga, ili čak uđe u vladu, njegova će cijena također biti visoka. Hoće li ju budući premijer moći platiti, svejedno je tko će se naći u toj ulozi, veliko je pitanje. Još je veće hoće li biti u stanju upravljati Bandićevim sabornicima.

Što se tiče onih skroz desno, konzervativaca Ruže Tomašić i HRAST-a Željke Markić, ako i uđu u Sabor, dovoljno su posvađani s Karamarkom i imaju toliko isključive zahtjeve da je teško očekivati išta više od formalne potpore manjinskoj vladi Domoljubne koalicije.

S obzirom na duboku podijeljenost društva, mogla bi se nakon izbora dogoditi i podjela među saborskim zastupnicima manjina. Ako bi u početku i podržali Karamarka, zbog dosadašnjeg radikalno negativnog stava prema dvojezičnosti i ideološke isključivosti, teško da bi HDZ mogao računati na stabilnu potporu zastupnika srpske manjine. Možda i talijanske.

Također, ako znamo da čelnici dviju vodećih koalicija imaju problem zadovoljiti apetite i unutar vlastitih redova, Karamarko zbog veličine koalicije nešto veći, pa nisu isključene ucjene i s te strane, teško je da će Hrvatska dobiti dugoročno stabilnu vladu. No to je samo dio problema s kojim će se suočiti budući premijer. Bude li htio provoditi stvarne reforme, morat će se nositi i s nezadovoljstvom određenih društvenih skupina. Odustane li, pak, od reformi radi mira u kući, vrlo je izgledno da će ga financijski slom sustići prije isteka mandata. Deficit državnog proračuna je u proceduri obaveznog smanjenja, javni dug je već ogroman, a sve veći problem je i servisirati stare kredite.

Predizborna obećanja su teška milijarde novih zaduženja do kojih više ni približno nije lako doći. Karamarko je obećao smanjenje PDV-a, manje namete gospodarstvu i veće plaće i mirovine. Milanović nešto slično, samo u manjem opsegu. Što znači prevariti one koji su te podržali i omogućili da dođeš na vlast, nije teško pogoditi.

U politički ionako naelektriziranoj atmosferi ne možemo potpuno isključiti ni mogućnost da dođe do nekih incidenata. Hoće li Karamarko i Milanović moći stoički podnijeti poraz? Prema onome što gledamo već godinu i više, teško.

Predsjednica države je višekratno pokazala da ne može biti jamac stabilnosti institucija i društva poput svojih prethodnika. Aktivnim sudjelovanjem u predizbornoj kampanji se sama isključila iz te uloge. Tko god formirao vladu, sigurno će se osim pod teretom već navedenih problema naći i pod stalnom baražnom vatrom izbornih gubitnika. Dočekati u tim uvjetima kraj četverogodišnjeg mandata, bilo čijoj budućoj vladi, u ovom trenutku izgleda kao nemoguća misija.

Komentari

Nova hrvatska vlada neće biti manjinska...

... i neće je sastavljati Milanović.

------------------
[ Lux Veritatis ]

Tko je glasao

E, moj Sm. Napišem nešto

------------------
[ Lux Veritatis ]

Tko je glasao

MKn, objani ti nama

iz trećeg ešalona, koji ne uživamo povlastice stranačkog članstva, zašto Onaj koji će pobijediti na izborima nije jučer i danas prisustvovao statutarnoj skupštini Europske pučke stranke u Madridu.. Pazi dobro, na statutarnoj skupštini koja je izabrala vodstvo stranke za naredno razdoblje prisustvuju Angela Merkel, Juncker, Joseph Daul, Manfred Weber, Viktor Orban i još preko 700 uvaženih imena iz svijeta europske politike desno-od-centra, samo nema g. Karamarka, a njegov izaslanik je osoba neupitnog europskog kalibra Miro Kovač....
šta to znači?

Tko je glasao

Odnos aktualnog HDZ-ovog

Odnos aktualnog HDZ-ovog vodstva i EPP je vrlo zanimljiv u svjetlu ne samo izbjegličke krize nego i općenito otkad je Karamarko zasjeo na tron, pravo si pitanje postavio.

Nažalost, sumnjam da će upućeni ovdje dati odgovor. Prije će se saznati iz stranog tiska.

Sanader ih je znao upregnuti u kampanju. Ovi Karamarkovi ili ne mogu ili ekipa iz EPP ne želi.

B-52

Tko je glasao

Kad završiš srednju školu onda ćeš biti

"Fašisti budućnosti sami će sebe nazivati antifašistima!!!" Mudra proročanstva prošlosti.

Tko je glasao

Srednjoškolsko možda ovo, možda ono...

"Fašisti budućnosti sami će sebe nazivati antifašistima!!!" Mudra proročanstva prošlosti.

Tko je glasao

Sivonja, čitav tvoj vrtićki uradak je za

"Fašisti budućnosti sami će sebe nazivati antifašistima!!!" Mudra proročanstva prošlosti.

Tko je glasao

A kaj razbijate glavu, ko bu

A kaj razbijate glavu, ko bu s kim !?
Pa zna se, SDP u koaliciju sa HDZom pa da vidiš čija majka crnu vunu prede !
:-)

Tko je glasao

...ovo su valjda "egzaktna

Tko je glasao

Zabavno je bilo i u izbornoj

B-52

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najviše ocijenjeni članci

Najčitaniji članci