pollitika Neovisni, ali ne i neutralni

U inbox mi se svako malo zaleti news-letter Bankamagazina i Briefing.hr-a . Nisam neki financijski zanesenjak ali pogledam, ponešto pročitam a ponekad i spojim čudne veze i okolnosti, kao npr. svojevremeno u mom postu No comment - u tom starom postu od 03.05.2007 sam ukazao na neobičnu činjenicu da u Hrvatskoj jedino banke (u većinskom stranom vlasništrvu) ostvaruju enormne profite.

E, pa sad, ovo najnovije ranojutarnje „clickanje“ na linkove „Bankamagazina“ i "Briefinga" mi se nekako povezalo na tu davno uočenu "neobičnost":

Dakle, pogledajmo udarnu vijest na portalu Bankamagazina:
U prvih pola godine 2,15 mlrd eura izravnih stranih ulaganja - U prvih šest mjeseci ove godine djelatnost u koju je uloženo najviše bilo je financijsko posredovanje. U Hrvatsku je u prvih pola godine stiglo 2,15 milijardi eura izravnih stranih ulaganja, najnoviji su podaci Hrvatske narodne banke (HNB).

Na portalu Briefing.hr-a također Izvješće RBA analitičara pod zvučnim naslovom: U prvoj polovici godine 2,15 milijardi eura inozemnih izravnih ulaganja
Tijekom prve polovice 2007. godine, u RH je zabilježen priljev inozemnih izravnih ulaganja u visini od 2,15 milijardu eura. U usporedbi s prva dva prošlogodišnja tromjesečja, kada je realizirano 1,34 milijarde eura promatranih ulaganja, bilježimo rast od skoro 60 posto. Medutim, s obzirom da je u drugom tromjesečju 2007. zabilježen tek blagi rast inozemnih izravnih investicija na godišnjoj razini, većina promatranog rasta generirana je snažnim priljevom investicija tijekom prva tri mjeseca,

Ali onda Bankamagazin malo dalje :
U prvih šest mjeseci ove godine djelatnost u koju je uloženo najviše bilo je financijsko posredovanje tako da se može pretpostaviti da su dobar dio stranih ulaganja u prvom dijelu godine bila dokapitalizacije domaćih banaka od strane njihovih većinskih vlasnika (samo je dokapitalizacija Zagrebačke banke izvršena u iznosu od oko pola milijarde eura).

Ali je zato RBA analitičar u Briefing.hr-u malo precizniji:
Ukoliko gledamo strukturu promatranog dijela inozemnih izravnih ulaganja, vidljivo je da je većina povezana s dokapitalizacijom u bankarskom sektoru, s obzirom da je u sektoru financijskog posredovanja realizirano 1,03 milijardi eura vlasničkih ulaganja i zadržane dobiti.

Pa je RBA analitičar u Briefing.hr-u na kraju u zaključku (bankarski logično) vrlo „optimističan“:
Smatramo kako je moguće da tijekom ove godine zabilježimo snažniji priljev inozemnih izravnih ulaganja u usporedbi s prošlom godinom, kada je zabilježen rekordno visok priljev od 2,71 milijardu eura.

A ja nekako sve ovo sumnjičavo gledam i vrtim glavom:

O kakvom se to radi „snažnijem priljevu inozemnih izravnih ulaganja“ koji se bazira na pretvaranju ogromnih bankovnih profita koje hrvatske banke (u stranom vlasništvu) ubacuju u dokapitalizacije svojih hrvatskih filijala. Pa nisu lude da plaćaju porez na dobit hrvatskom eraru na izvoz profita kad taj isti profit mogu nastaviti plodonosno vrtiti u stalno novca gladnoj hrvatskom gospodarstvu po najvišim europskim kamatama (naravno osim Hypobanke koja je morala dio svog viška plasirati u matičnu kuću kad se našla u poteškoćama radi mutnih poslova sa Zagorcem i kompanijom). Dapače, osim vlastitih enormnih profita ostvarenih u Hrvatskoj još su dokapitalizirali i vlastitih sredstava da što bolje iskoriste kamatnu konjunkturu, koja će zacijelo još neko vrijeme trajati, barem dok ne uđemo u Europsku uniju kad će se i na nas protegnuti europski standardi, a zavladati nemilosrdnija konkurencija osim ove glumljene.

I sama Bankamagazin u svome posebnom komentaru na naslovnici naglašava pod naslovom „Na kraju prvog polugodišta inozemni dug 30,76 milijardi eura - U usporedbi s krajem svibnja dug je ostvario rast od 413 milijuna eura“, a u tekstu precizira:
Tijekom lipnja nastavljen je rast inozemnog duga RH na mjesečnoj i godišnjoj razini. Istovremeno, nastavljen je i trend promjene u strukturi vanjskog zaduženja po domaćim sektorima. Tako je na kraju prvog polugodišta ove godine bruto inozemni dug iznosio 30,76 milijardi eura odnosno 85,9% BDP-a. U usporedbi s krajem svibnja dug je ostvario rast od 413 milijuna eura prvenstveno kao posljedica mjesečnog rasta vanjskog zaduženja države te poduzeća.

No Briefing PR wire dodatno precizira:
Bruto inozemni dug u lipnju je porastao za 413 mil. eura, pa je krajem prvog polugodišta dosegao 30,76 mlrd. eura ili 85,9% BDP-a. U odnosu na stanje prije godinu dana, dug je veći 11,4%, a analitičari RBA zamjećuju kako se rast u zadnja dva mjeseca ubrzao. Prosječan je rast duga u prvom polugodištu ipak niži nego u istom lanjskom razdoblju. Glavni generator rasta vanjskog duga i dalje su poduzeća, čiji je dug 35,8% veći nego prije godinu dana i dosegao je 10,89 mlrd. eura. Država je svoj dug povećala tek 2,3%, a banke su vanjsku zaduženost smanjile.

Sve se nešto pitam jesu li se samo meni, ili ovim financijskim stručnjacima pomiješali lončići. Nekako mi ostaje nejasno da taj rast pod nazivom „direktna ulaganja“ i „dokapitalizacije“, samo predstavlja dobro osmišljeni „financijski inženjering“, odnosno neko intenzivno unutarnjem prelijevanja i preslagivanje, i - ustvari - izvoz kapitala!? Jer, od ukupnih 2,15 milijardi eura "direktnih ulaganja) u hrvatsku 63 % (ili 1,34 milijarda) se odnosi na bankarski sektor,m koji i dalje se racionalizacjom poslovanja oslobađa viška radnika, a nema nijedne kvalitetne investicije koja bi garantirala značajnije razvojno zapošljavanje!

Je li samo ja vidim da negdje nešto ide ukrivo???