Tagovi

Gruntovnica,kako to gorko zvu?i

GRUNTOVNICA, KAKO TO GORKO ZVU?I!
Najprije razjasnimo razliku izme?u prava i zakona. – Premda oni koji govore o ovome obi?no brkaju jus i lex, pravo i zakon, ipak ih treba razlikovati. Pravo se sastoji u slobodi da se uradi ili uzdrži, dok zakon nare?uje i obvezuje na jedno od toga dvoga. Tako se zakon i pravo razlikuju koliko i obveza i sloboda, koje su u istoj stvari nespojive.
Ovih dana neobi?no ?esto se koristi izraz gruntovnica iliti zemljišnik, zemljišna knjiga. Što je to? Kod nas je to Odjel, dio Op?inskog suda u kojem se vodi popis imovine, nekretnina, na podru?ju teritorija RH. Avioni i brodovi, prema zakonu, pripadaju i vode u takvim upisnicima.
Zemljišne knjige su jedne od bitnih pretpostavki u odre?ivanju državnosti i suvereniteta jedne države, jer kroz njih saznajemo granice i prava jedne države na teritorij, a isto tako tko je vlasnik tih nekretnina. Koliko je to važno vidimo da se te knjige vode po posebnom Zakonu o zemljišnim knjigama kao i razra?enom Pravilniku o na?inu i unosu promjena u zemljišnim knjigama nosioca prava vlasništva, posjeda, hipoteka, tereta, zaloga itd.
To bi trebale biti knjige koje su uvezane i zape?a?ene, kako bi podatci u njima bili vjerodostojni. Svaka nekretnina ima svoju povijest, pa tako i naše nekretnine u Hrvatskoj imaju svoju povijest koja je zapisana od dana kad su nekretnine, i vlasništvo na njima, upisane u popis nekretnina. Kod nas to seže u vrijeme Austrije ili Italije, kao u Istri i Dalmaciji, da ne idemo u još dalju prošlost. Gruntovnica ima Glavnu knjigu, Knjigu položenih isprava i Knjigu evidencije koje zajedno moraju odražavati pravno stanje nekretnine, jer je upravo Nekretnina glavna junakinja ove pri?e. Vlasnici su nositelji prava.
Kako je u nas stanje gruntovnica?
Odgovorno tvrdim, jedini izrazi su: užas i katastrofa!
Zašto se ovih dana protura teza: "…Europi i ostalim bjelosvjetskim probisvijetima je stalo da se srede zemljišne knjige kako bi nas mogli pokupovati …" Jeli tomu tako ? Ne! Ne?e biti
nama vlasnicima i državljanima Republike Hrvatske stalo je da ovo što nam je ostalo od imovine, tj. Nekretnina, imamo sre?eno i da možemo, kao vlasnici, raspolagati s njima, jer je to pravo samo vlasnika.Nijedna državna vlast to ne može osporiti.
Ova, naša, vlast pokušava – bacaju?i nam stalno pijesak u o?i i plaše?i vlasnike ?ija imovina nije sre?ena kao i vlasnike ?ija je imovina oteta i nesre?ena – da ?e nam je Nepoznat Netko kupiti.
Kupiti se može samo od vlasnika i njegovom voljom.
Naime, pravo vlasnika je neprikosnoveno.
Dakle, nije to?no da za prodaju ili bilo kakvo drugo raspolaganje svojom imovinom trebam pitati demokratsku vlast za dopuštenje
S nekretninom može raspolagati samo vlasnik. To?ka, nema više.
Vlast je tu samo zato da nam uredi,zakonom, pravno okruženje u zaštiti naših prava iz Ustava i sve to harmonizira sa Europom.
Zašto ova moja tvrdnja stoji? Zato što su se u Hrvatskoj dogodile stvari zbog kojih ?emo, mi obi?ni ljudi, obrati bostan. Stanje vlasništva u zemljišnim knjigama je od 1990. godine doživjelo nasilje bez presedana. Ni jedna država bivše zajedni?ke države nije u?inila ono što su u?inili naši vrli poslušnici. Ne administracija, jer nema kolektivne krivnje, nego pojedini referenti, suci i predsjednici Op?inskih sudova. Od onog Zagreba?kog do posljednjeg Op?inskog suda koji su u?inili kriminal bez presedana i to na zahtjev politi?kih mo?nika.Referenti i sudci,uz blagoslov predsjednika Op?inskih sudova,
pouzdano su, valjda za sitnu lovu i po nalogu Onih, vlasništva u zemljišnim knjigama mijenjali mimo odredaba Zakona o zemljišnim knjigama. Kad su upisali nove vlasnike Oni su u bankama dizali naše novce, kao u samoposluzi, i kupovali naše dionice, stanove itd , a nekretnine su služile za osiguranje kredita. Dakle, banke su morale, prije nego što su izdašno kreditirale tu bra?u i sestre, provjeriti na?in stjecanja vlasništva. Banke od nas, malih miševa, to traže, pa ako želimo kredit moramo dokazivati i tko nam je otac, a, zna se, ovi o kojima pišem samo su trebali donijeti bilo kakav papir da je imovina njihova. Pa kad im je krenulo, našlo se tu bezbroj potvrda, naravno bez pokri?a. Sudovi, bez pravnih osnova, upisuju vlasništvo na nekretninama, banke bez provjere daju kredite, a mili nam i podobni gra?ani, odnosno oni, kupuju li… kupuju.

KOJA CRNA DIGITALNA GRUNTOVNICA?
Koje podatke ?emo mo?i dobiti iz digitalne gruntovnice? One frizirane, lažne, koji su nastali temeljem najprije donesenih, a zatim poništenih Zakona i Uredbi. A takve gruntovnice imaju upisane lažne vlasnike?
Gruntovnica, kao mati?na knjiga vlasništva, u pravnoj bi državi trebala i morala imati to?ne, prave podatke, jer je to osnova za povjerenje gra?ana, investitora i stranih ulaga?a u poslove.
Povjerenje u Državu postoji samo ako se sama Država pridržava onih pravnih normi koje je sama propisala.
Osnovno što se mora napraviti prije puštanja u rad digitalne gruntovnice je provjera to?nosti podataka, kao i poništenje, temeljem navedenih Zakona, svih onih nezakonitih upisa.
Postavlja se pitanje: mogu li ispraviti ovo krivu gruntovnu Drinu oni koji su je iskrivili? Naravno da mogu i moraju! Samo ih treba obvezati da u odre?enom roku isprave sve greške. U protivnom, protiv njih bit ?e pokrenut kazneni postupak, što Zakon dobro definira ?lankom o kaznenoj odgovornosti. Poništenje bi se ve? moralo provoditi, jer je Zakon koji poništava re?ene nezakonitosti stupio na snagu 3. lipnja 2004. godine, evo za koji dan bit ?e puna godina dana. Ministarstvo pravosu?a zaduženo je za provo?enje. A oni bi, pak, promovirali digitalnu gruntovnicu s neto?nim podatcima. Kaj god.Navedeni zakon kaže da "svakinavodni prijenos prava izvršennakon 31.12.1990 god. smatra se ništavni"Što zna?i nije proizveo pravne posljedice.
Što predlažem???
Ništa epohalno. Valja samo slijediti putove onih kredita pojedincima ili firmama kojima je, kao osiguranje kredita, poslužila je imovina koja podliježe re?enom zakonu. Jer banke moraju imati evidenciju kredita; tko je dobio kredit; na osnovu kojih programa; što je dano za osiguranje kredita i jesu li krediti izvršeni prema projektu? I opet: ?!
Vrlo lako, zar ne? Za te mu?karoše i prevarante imam razra?en mehanizam, temeljem donesenih Zakona, kojim se sve ovo može riješiti bezbolno, dakako za sve nas koji u tome nismo sudjelovali.
Možda ?e neki mudronja pokušati ovo negirati pri?om o zastari? Nema šanse, jer zastare, naime, nema. Mudronje jedino ne?e da provedu Zakone. Ne?e, a i ne znaju.
Ima ih koji znaju, mogu i ho?e. Koji još nisu lobotomirani. Koji ne pate od amnezije, a amnezija je, u ovom slu?aju, samo drugo ime za strah.
Zato valja re?i: dok smo mi, pomalo u transu, sanjali Lijepu našu, oni su naš san iskoristili i stvorili Lijepu svoju.
Prisjetimo se samo što su bili 1990. godine i ?ime su startali u privatizaciju.

Komentari

Imam pitanje: radi se o

Imam pitanje: radi se o eksproprijaciji koja je izvršena 1974. godine i za koju ne postoje dokumenti da je zemlja plaćena, pa nije ni prenešeno pravo vlasništva. 1990 umro je otac, a dotična čestica bila je prva na popisu imovine u ostavinskoj raspravi. Zatim je 1992 donesen neki zaključak na općinskom nivou pa je čestica prepisana korisnicima (jednoj velikoj firmi) Pa sam 2005 tražila gruntovni izvadak za tu česticu i ona je bila prenešena na firmu ali uz opasku "nepravomoćnosti" Iza toga se ta opaska gubi a ja ne uspjevam raspetljati po kojem ključu je to 92 prepisano. Znači li to da bi se ponovno moglo postaviti pitanje valjanosti prepisa na novog vlasnika?
Primjer 2. Parcelacijom jednog građevinskog komada (uz cestu) i izmjerom,(radi prodaje dijela za gradilište) ustanovljeno je da je cesta " pojela" cca 250 kvadratnih metara čestice.To je elegantno riješeno ucrtavanjem dviju novih čestica koje se zovu put, vlasnik sam sada ja, a put služi javnom prijevozu kroz selo i pod asfaltom je. Potežem sud, ali zbog nekih problema odustajem prije prvog zakazanog ročišta, vjerujući naivno da će mi oni koji su to dužni, otkupiti te čestice, koje su mi usput upropastile gradilište. Od tog posla ništa, a uskoro će nastupiti 20 godina od dotične parcelacije, i problem zastare i pojeo vuk magare. Gdje je tu ono pravo da je privatna imovina zaštićena. Od koga? I tko ju štiti? Onaj tko ju namjerava besplatno dobiti za sebe?

Tko je glasao

@lipa za kunu Naša

@lipa za kunu
Naša posla
morao bih vidjeti dokumente, ali nezakonitost je sigurna samo način
poništenja tih radnji je upitno.
Pozdrav

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci