pollitika Neovisni, ali ne i neutralni

Prijedlog je pripremljen za sastanak u subotu (vidi topic "Prijedlog Programske povelje")

Razjašnjenja predloženih rješenja

Ubacio sam, u točkama 2 i 3, puni citat odgovarajućih članaka Ustava i Zakona o referendumu, tako da ih svi uvijek imaju pred očima i na umu!

Moramo strukturirati vrlo složeno djelovanje u kojem će djelovati, nadajmo se, nekoliko tisuća aktivista i volontera. Sve se ne može voditi samo po "štabskom" načelu iz jednog centra - za to nema uvjeta - ali i dobre strane takvog načina rada treba koristiti.

Predviđena je struktura međusobnog koordiniranja na četiri nivoa:

1. Nacionalna koordinacija (sa posebnim dužnosnicima, radnim grupama isl.)
2. Županijske koordinacije (i grada Zagreba
3. Gradske i općinske (ili gradskih četvrti, općina idr.)
4. Pojedini štandovi i mobilne ekipe

Bilo bi naravno nemoguće sve koordinirati iz središta, zato višestupanjska struktura. Primjerice, Nacionalna koordinacija osigura tiskanje 50.000 letaka, treba ih distribuirati. Za 20 županija i Zagreb to se može relativno brzo učiniti, za stotine gradova i općina ne. Radna grupa za taj posao (ili koordnator) u Zagrebu može za par sati odlučiti koliko ih kamo ide. Pa recimo 5.000 ide za Splitsko-dalmatinsku županiju, i oni se dostavljaju u Split, raspoloživim načinom (najbolje kurirom s autom!). U Županijskoj koordinaciji za Splitsko-dalmatisnku županiju imaju pregled svog područja, pa raspoređuju koliko u Trogir, koliko u Kaštela, koliko na Brač itd.., a ovi onda organiziraju distribuciju primljene količine na svojem području.

Svaki pojedini zadatak i problem riješava se na onom nivou, gdje je to funkcionalno potrebno. U formiranju i tumačenju pravila, treba uvijek imati na umu članak 20: fleksibilnost i učinkovitost! Inicijativa je bolja od direktive - iako se ne može posve bez direktiva! Najvažnje je prikupiti 450.000 potpisa, sve ostalo je sporedno!

Inicijativa je građanska (i posebno nestranačka), ali nemoguće ju je realizirati bez sudjelovanja raznih organizacija, koje su uključene u koordinacije na odgovarajućem nivou, tamo gdje mogu stvarno nešto pomoći. Tako bi recimo Zelena lista bila prisutna u Nacionalnoj koordinaciji (preko mene), na drugom nivou pak samo u gradu Zagrebu, u Karlovačkoj i Varaždinskoj županiji gdje imamo veći broj ogranaka i članova, pa onda na trećem nivou opet u onim općinama i gradovima gdje imamo ogranke i grupe.

Druge organizacije isto tako trebaju reći gdje imaju resurse - neka se svi pripreme! Dođite na sastanak u subotu po mogućnosti s točnim podacima, tako da već možemo sklapati u kockice županijske i zagrebačku gradsku koordinaciju!

Također, svaka županijska koordinacija mora imati neko sjedište - uredi, telefoni i računala su ključni resursi, osim naravno ljudi! Svako neka kaže ima li neki ured na području svake županije, koji bi mogao biti na raspolaganju dnevno tijekom mjesec dana - 15 dana pripreme i 15 dana prikupljanja potpisa (ukupno, otprilike od 5. ožujka do 5. travnja).

Na taj način brzo formiramo koordinacije na svim nivoima i imamo dobru sliku o resursima kojima raspolažemo, kao i gdje imamo manjkove koje treba pokriti. Preko koordinacija mobiliziramo zatim dodatne resurse na pojedinom području (prvenstveno volontere!). Također, unutarnje linije komunikacije unutar svake organizacije dopunski učvršćuju cijelu mrežu, koja vitalno ovisi o protoku unutarnjem informacija!

To je struktura "općenarodnoga rata": male, fleksibilne jedinice na terenu, međusobno koordinirane da bi se postigao maksimum učinkovitosti!

Treba sve ovo valjano promisliti, dopuniti i doraditi gdje treba, tako da svi imaju u glavi jasnu strukturu kampanje u kojoj sudjeluju.

GRAĐANSKI ODBOR ZA REFERENDUM O NATO-u

(PRIJEDLOG)

1.

Cilj i djelatnosti Organizacijskog odbora za izjašnjavanje birača o potrebi da se zatraži raspisivanje referenduma o članstvu Hrvatske u NATO-u (skraćeno. Građanski odbor za referendum o NATO-u, u daljem tekstu: Odbor) utvrđeni su Programskom poveljom, privaćenom 1. ožujka 2008..

2.

Glavna djelatost Odbora usmjerena je na prikupljanje dovoljnog broja potpisa podrške, da bi se u skladu s člankom 86, stavak 3 Ustava Republike Hrvatske zatražilo raspisivanje referenduma.

Članak 86 Ustava RH glasi:

Hrvatski sabor može raspisati referendum o prijedlogu za promjenu Ustava, o prijedlogu zakona ili o drugom pitanju iz svog djelokruga.

Predsjednik Republike može na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade raspisati referendum o prijedlogu promjene Ustava ili o drugom pitanju za koje drži da je važno za neovisnost, jedinstvenost i opstojnost Republike Hrvatske.

O pitanjima iz stavka 1. i 2. ovoga članka Hrvatski sabor će raspisati referendum u skladu sa zakonom ako to zatraži deset posto od ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj.

Na referendumu se odlučuje većinom birača koji su glasovali, uz uvjet da je referendumu pristupila većina od ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj.

Odluka donosena na referendumu obvezatna je.

O referendumu se donosi zakon.

3.

Djelatosti Obora odvijaju se u skladu s Glavom II, članci 8.a do 8.h Zakona o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlasti i lokalne samouprave (u daljem tekstu: Zakon o referendumu), u svezi s člankom 9 Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlasti i lokalne samouprave, NN 92/2001.

Glava II u cijelosti glasi:

IZJAŠNJAVANJE BIRAČA O POTREBI DA SE ZATRAŽI RASPISIVANJE REFERENDUMA

Članak 8.a

Ako birači ocijene da postoji potreba za raspisivanjem referenduma o prijedlogu za promjenu Ustava Republike Hrvatske, o prijedlogu zakona ili o drugom pitanju iz djelokruga Hrvatskoga sabora ili o pitanju za koje drže da je važno za neovisnost, jedinstvenost i opstojnost Republike Hrvatske osnovat će organizacijski odbor za izjašnjavanje birača o potrebi da se zatraži raspisivanje referenduma (u daljnjem tekstu: Organizacijski odbor).

Članak 8.b

Organizacijski odbor donosi odluku da se pristupi izjašnjavanju birača o potrebi da se zatraži raspisivanje referenduma.

Odluka iz stavka 1. ovoga članka sadrži:

– jasno formulirano pitanje o kojem se traži raspisivanje referenduma,

– rok unutar kojeg će se sakupljati potpisi birača koji traže raspisivanje referenduma koji ne može biti duži od 15 dana.

Odluka da se pristupi izjašnjavanju birača o potrebi da se zatraži raspisivanje referenduma objavljuje se u dnevnom tisku i drugim sredstvima javnog priopćavanja.

Članak 8.c

Izjašnjavanje birača o potrebi da se zatraži raspisivanje referenduma može se održavati na svakom za to prikladnom mjestu u skladu s odlukom predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave (grada ili općine).

Organizacijski odbor je dužan prijaviti mjesta na kojima će se održavati izjašnjavanje birača o potrebi da se zatraži raspisivanje referenduma policijskoj upravi na čijem se području izjašnjavanje održava, pet dana prije početka izjašnjavanja.

Članak 8.d

Mjesta na kojima će se održavati izjašnjavanje moraju biti označena i uočljiva s tim da njihovo označavanje ne smije sadržavati državna obilježja.

Svako mjesto iz stavka 1. ovoga članka mora imati popis s uvezanim listovima koji će sadržavati jasno formulirano pitanje o kojem se traži raspisivanje referenduma i jasno odijeljene vodoravne redove označene rednim brojevima.

Članak 8.e

Birači koji se izjašnjavaju o potrebi da se zatraži raspisivanje referenduma upisuju u prvi slobodni red uvezanog popisa iz članka 8.d ovoga Zakona svoje ime i prezime i jedinstveni matični broj građana te se osobno potpisuju.

O potrebi da se zatraži raspisivanje referenduma mogu se izjašnjavati samo osobe, koje u skladu sa člankom 5. ovoga Zakona mogu sudjelovati na referendumu.

Birač se može izjasniti o potrebi da se zatraži raspisivanje referenduma samo na jednom od mjesta na kojem će se održavati izjašnjavanje.

Članak 8.f

Nakon isteka roka za sakupljanje potpisa birača svi popisi se dostavljaju Organizacijskom odboru.

Organizacijski odbor provjerava je li izjašnjavanje provedeno u skladu sa zakonom.

Članak 8.g

Ako Organizacijski odbor utvrdi da se o potrebi da se zatraži raspisivanje referenduma izjasnilo deset posto birača od ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj, uputit će zahtjev predsjedniku Hrvatskoga sabora za raspisivanje referenduma.

Uz zahtjev iz stavka 1. ovoga članka dostavljaju se i svi popisi kojima se dokazuje da je raspisivanje referenduma zatražio potreban broj birača.

Članak 8.h

Kada zaprimi zahtjev za raspisivanje referenduma Hrvatski sabor može u roku od 30 dana zatražiti da Ustavni sud Republike Hrvatske utvrdi je li referendumsko pitanje, odnosno način izjašnjavanja birača o potrebi da se zatraži raspisivanje referenduma u skladu s Ustavom i zakonom.

Ako Ustavni sud Republike Hrvatske utvrdi da referendumsko pitanje, odnosno način izjašnjavanja birača o potrebi da se zatraži raspisivanje referenduma nije u skladu s Ustavom i zakonom referendum se neće raspisati.

4.
U radu Odbora sudjeluju pojedinci, neformalne i ad-hoc grupe, neregistrirane i registrirane udruge, političke stranke i druge pravne osobe, koje mogu ostvarivanju cilja Odbora pridonijeti.

5.
Odbor u javnosti nastupa kao cjelina i kao građanska (narodna) inicijativa. Ima jedinstveno ime, Programsku povelju, logo i slogane, koje utvrđuje Nacionalna koordinacija. Sva mjesta na kojima se obavlja izjašnjavanje birača (prikupljanje potpisa) i svi materijali označeni su samo zajedničkim imenom odbora, logom i sloganima. U javnosti ga predstavljaju glasnogovrnici i druge osobe koje imenuje Nacionalna koordinacija, te koordinacijski odbori na nivou regionalne i lokalne samouprave.

6.
Popis svih grupa i organizacija s kojima Odbor surađuje i koje sudjeluju u ostvarivanju njegovih ciljeva (u skladu s točkom 9 Programske povelje) objavljuje se i ažurira na Internetu, te na druge pogodne načine.

7.
Predstavnici grupa i organizacija iz članke 6 mogu u javnosti podržavati ciljeve i djelatnosti odbora i spominjati svoj doprinos. U takvim slučajevima međutim moraju jasno upozoriti da oni ne govore u ime Odbora kao cjeline, te da je odbor ne-stranačka, građanska inicijativa.

8.
Prilikom diskusija i procesa odlučivanja unutar Odbora uvažava se unutarnja demokratičnost i ukoliko je ikako moguće teži konsenzusu. Istovremeno, svi sudionici moraju imati u vidu potrebu za brzinom i učinkovitošću, s obzirom na veličinu zadatka (450.000 potpisa podrške u 15 dana). Vrijeme i energija ne smiju se gubiti na detalje koji nisu u funkciji cilja. Ukoliko se do konsenzusa ne može doći, odlučuje se glasovanjem u Nacionalnom koordinacijskom odboru, pri čemu odlučuje većina glasova onih koji su se izjasnili.

9.
Središnje tijelo odlučivanja Odbora jest Nacionalna koordinacija (NK). U nju ulaze po jedan predstavnik/predstavnica svake organizacije, koja je voljna sudjelovati i na nacionalnom nivou raspolaže nekim relevantnim resursima kojima može pomoći u ostvarivanju cilja djelatnosti Odbora. Neka organizacija može imati i više predstavnika, ali s jednim pravom glasa. Uz njih, u NK se imenuju i istaknuti pojedinci, imenovani na neku bitnu dužnost (glasnogovornici, koordinatori idr.) ili koji na drugi način mogu bitno pridonijeti djelatnostima Odbora.

10.
Nacionalna koordinacija sastaje se prema potrebi, a stalno zasjeda kroz komunikaciju članova i članica na internetu, putem elektronske liste, foruma isl..

11.
Nacionalna koordinacija imenuje jednog ili više glasnogovornika/glasnogovornica Odbora. Njihova je dužnost priprema priopćenja za javnost i komunikacija s medijima općenito, u skladu s točkom 5 ovih Pravila i s odlukama Nacionalnog koordinacijskog odbora.

12.
Nacionalna koordinacija, ukoliko ocijeni potrebnin, imenuje jednog ili više nacionalnih koordinatora, koji obavljaju posebne zadatke za učinkovito djelovanje odbora i ostvarivanje njegovog cilja: priprema i vođenje sjednica, prikupljanje informacija, izrada podloga i prijedloga za odlučivanje, predstavljanje Odbora prema drugim organizacijama i tijelima, koordinacija rada s volonterima idr.

13.
Nacionalna koordinacija može imenovati i druge dužnosnike na određeni ili neodređeni rok, te imenovati radne skupine za obavljanje pojedinih poslova i zadataka iz točke 14 ovih Pravila.

14.
Nacionalna koordinacija
- donosi Programsku povelju, Pravila djelovanja i druge osnovne dokumente
- Utvrđuje slogane i druge verbalne elemente
- Uvrđuje logo, izgled obrasca za potpisivanje i druge vizualne elemente
- organizira djelovanje na Internetu (web site, forum, blog idr.)
- organizira tiskanje letaka, plakata, brošura idr., izradu raznih promotivnih materijala, te njihovu distribuciju po županijama
- prikuplja i raspodjeljuje financijska i druga sredstva
- prikuplja prijave zainteresiranih volontera za rad u Odboru (prikupljanje potpisa i drugo) te ih upućuje na osobe za rad s volonterima na području gdje žive ili rade
- koordinira rad koordinacijskih odbora u županijama, te po potrebi u gradovima i općinama, u organiziranju štandova, pokretnih ekipa i drugim aktivnostima na prikupljanju potpisa
- komunicira sa organizacijama koje surađuju s Odborom, kao i drugim pravnim osobama i pojedincima, državnim tijelim itd.
- nakon završetka prikupljanja potpisa, organizira njihovu predaju predsjedniku Hrvatskoga sabora, te
- obavlja, koordinira i potiče druge poslove i akcije za ostvarivanje cilja Odbora.

15.
Financijska sredstva iz osobnih i grupnih donacija prikupljaju se na posebnom žiro računu, ili na pogodnom izdvojenom kontu, o čemu odlučuje Nacionalna koordinacija, koja imenuje povjerenike koji su su u banci ovlašteni za podizanje sredstava s računa.

16.
Na nivou županija i grada Zagreba organizira se Županijska odnosno Gradska koordinacija (ŽK, GK). Organizira se po istom načelu kao Nacionalna koordinacija (članak 9) od predstavnika organizacija, te pojedinaca, koji na tom području mogu pridonijeti ostvarivanju cilja Odbora. Poželjno je da svaka koordinacija ima sjedište u nekom uredu ili drugom povoljnom prostoru u kojem se mogu okupljati aktrivisti, održati manji sastanci, držati materijali itd.

17.
Županijske kordinacija i Gradska koordinacija Zagreba djeluju po uputama Nacdionalnog koordinacijskog odbora, te po vlastitoj inicijativi u okviru Programske povelje i ovih Pravila. Sastaju se po potrebi, a dnevno komuniciraju preko telefona i mobitela, e-maila i na druge povoljne načine. Koordiniraju rad koordinacijskih odbora po općinama i gradovima, organiziraju mobilne ekipe, po potrebi direktno organiziraju postavljanje i dežurstva na mjestima izjašnjavanja (štandovi). Brinu da područje njihove županije/grada bude maksimalno pokriveno štandovima i mobilnim ekipama. Prihvaćaju od Nacionalnog koordinacijskog odbora i raspodjeljuju dalje po gradovima i općinama razne informacijske i promotivne materijale. Održavaju vezu s medijima na području županije i po potrebi imenuju jednog ili više glasnogovornika/glasnogovornica. Organiziraju druge metode promocije. Prikupljaju prijave zainteresiranih volontera sa svog područja i raspodjeljuje ih prema gradovima i općinama. Obavljaju razne druge poslove za ostvarivanje cilja Odbora.

18.
Prema mogućnostima, na nivou gradova i općina, ili grupa opčina, otoka, gradskih četvrti isl, organiziraju se koordinacije (gradska, općinska, otočka isl.), po istom načelu kao u člancima 9 i 16. Djeluju po uputama Nacionalne i županijske koordinacije, te po vlastitoj inicijativi. Poželjno je da svaka koordinacija ima sjedište u nekom uredu ili drugom povoljnom prostoru u kojem se mogu okupljati aktrivisti, održati manji sastanci, držati materijali itd. Sastaju se po potrebi, a dnevno komuniciraju preko telefona i mobitela, e-maila i na druge povoljne načine.

19.
Prvenstveni zadatak koordinacija iz članka 18 je operativno postavljanje štandova te po potrebi organizacija mobilnih ekipa na njihovom području, te prikupljanje, raspoređivanje i nadzor volontera da bi štandovi i mobilne ekipe uspješno funkcionirali. Brinu o dobivanju potrebnih dozvola i drugim administrativnim detaljima. Vode evidenciju postojećih štandova i mobilnih ekipa i dnevnu evidenciju broja prikupljenih potpisa, planiraju njihov raspored i promjene da što bolje pokriju svoje područje. Prihvaćaju i distribuiraju razne informacijske i promotivne materijale. Dnevno prate rad u prikupljanju potpisa i broj prikupljenih potpisa, prate popise volontera i rasoređuju ih, unose potrebne promjene u rasporeduš štandova itd.

19.
Svako mjesto gdje se potpisi prikupljaju ("štand") mora biti jasno označeno (u skladu s odredbom Zakona o referendumu, citiranom u članku 3 ovih Pravila) logom kampanje i skraćenim imenom Odbora. Na raspolaganju mora imati dovoljan broj uvezenih listova za potpisivanje, te raznih informacijskih i promotivnih materijala. U svakom trenutku poželjno je da uz štand bude barem troje volontera. U načelu, svaki štand ima jednog voditelja, kojeg imenuje Koordinacija odgovarajućeg područja (grad, općina isl.), koji brine o njegovom funkcioniranju, u suradnji s koordinacijom, odnosnno zaduženom osobom, na njegovom području. U načelu, isto vrijedi i za mobilne ekipe, koje se na nekom mjestu zadržavaju kraće vrijeme.

20.
U tumačenu ovih Pravila djelovanja treba biti fleksibilan, imajući uvijek u vidu učinkovistost u postizanju postavljenog cilja Odbora. Sve što nije zabranjeno, dozvoljeno je. Inicijativa je poželjna u okviru postavljenog općeg okvira.

U Zagrebu, 1. ožujka 2008.