Tagovi

GMO OMG

Dnevnik je nastao iz pokušaja da napišem komentar na digresiju Zoranovog dnevnika vezanog za ponuđenu Monsantovu donaciju sjemena poplavljenim područjima oko Gunje. Monsanto je tvrtka koja ima dva osnovna tipa proizvoda: sjeme (hibride bez GMO i GMO manipulirano sjeme), te kemijske preparate (pesticide, herbicide...). Razvidno je iz odgovora Ministarstva poljoprivrede da je u predloženoj donaciji od Monsanta bilo govora samo o klasičnom hibridnom sjemenu, a ne o GMO sjemenu. Što je bazično u redu i sukladno našim propisima. Pitanje je: što u tom sjemenu još ima a može imati dugoročne posljedice na zdravlje poljoprivrednika, kvalitetu tla i okoliša te naravno i na zdravlje konzumenata prinosa, bilo da su ljudi ili domaće životinje. A to pitanje nije još postavila ni Petirka niti Holy, kao ni Ministarstvo poljoprivrede. Prihvaćanjem sjemena od Monsanta bi se tom području moglo dogoditi da u slijedećim sjetvama budu primorani opetovano koristiti isto hibridno sjeme a koje više neće biti besplatno. Zasad, srećom, još ne i GMO.

Svejedno, često viđam da ljudi koji su protiv GMO manipulirane proizvodnje imaju krive premise zašto su u biti protiv. U osnovi je to bio i moj stav. Ništa čudnoga, puno je raznovrsnih informacija a relativno malo jednostavnih, laicima poput mene razumljivih i logičnih debata. Nadam se ovim dnevnikom prenijeti čitateljima sukus (subjektivnog) dokumentarca kojeg sam nedavno gledao na tu temu. Napravio ga je jedan prosječni Amerikanac - potrošač hrane (Jeremy Seifert) koji kao i ja nema nikakvo predznanje ni o poljoprivredi a niti o GMO tehnologiji - a zove se GMO OMG (Oh My God). Svakako preporučujem pogledati, logički zaključci su ono što me ponukalo da ga podjelim s vama, makar dokumentarac znanstveno minimalno zalazi u teritorij kojim sam autor niti ne vlada.

Dokumentarac je subjektivan slično kao i Mooreovi dokumentarci, jer je autor i glavni istraživač, i obavezno i njega treba gledati s rezervom. Također, producent tj. glavni financijer je naše gore list (bivši) kongresmen Dennis Kucinich, jedan od najliberalnijih kongresmena u SAD, pa naravno da prati njegovu političku agendu. Kamera prati Seifertova istraživanja kroz SAD kao i van SAD (odbijanje pomoći od Monsanta na Haitiju, banka sjemena na smrznutom Svalbardu itd), a ponukana željom za zdravom prehranom koja se u SAD trenutno svodi na pregled deklaracija hrane po propisima FDA (Food and Drug Administration). Seifert je uvidio golemu rupu u regulaciji, koji propisuju koje sve moguće tvari proizvođači hrane moraju deklarirati (a lista jest dugačka), dok u isto vrijeme skoro pa uopće ne moraju deklarirati da li je hrana proizvedena uporabom GMO sojeva ili ne. Naravno, takvu ne-regulaciju krupni kapital prirodno iskorištava te je GMO poljoprivredna proizvodnja u USA skočila i na 80%, što de facto znači da se kasnijim industrijskim procesiranjem hrane može zaključiti da u USA 99% hrane na tržištu ima u sebi GMO sastojaka! Dapače, čak i proizvodi s eko oznakama ne moraju iskazati GMO sastojke, pa ni tvrtke koje bi željele proizvoditi i plasirati hranu bez GMO-a nisu u stanju to napraviti uslijed toliko raširene i nekontrolirane osnovne GMO poljoprivredne proizvodnje. Jednostavnim riječnikom rečeno, ako kupiš čak i eko proizvod u Americi, najvjerojatnije si kupio GMO.

Baš ta činjenica mi je pomogla razumjeti i vrlo pozitivno ocijeniti recentni istup Orahovog Davora Škrleca koji čak i u direktnom kontaktu s veleposlanikom SAD istupa protiv TTIP (Transatlantskog trgovačkog i investicijskog sporazuma) u bitnim točkama koje američkim proizvođačima ne uvjetuju strogu kontrolu GMO proizvoda i deklariranje istih, te ih dovode em u bitno povoljniju ekonomsku poziciju od europskih proizvođača (jer imaju veće i jeftinije bazične prinose) em što nam kao trojanskog konja uvode nekontrolirane GMO proizvode na stol, a sve u jedinu svrhu povećanja prihoda američkim konglomeratima i kemijskim GMO divovima. Ostatak političke Hrvatske se ili ne bavi tim pitanjima uopće, ili ih čak negira i u potpunosti bezrezervno podržava TTIP - poput naše SDP Vlade!

Seifert počinje dokumentarac s prikazom razvoja GMO sjemena koji je u biti proizašao iz potrebe poljoprivrednika za većim prinosima kroz povećanu zaštitu uroda od korova (herbicidi) i napasnika (insekticidi). Velike kemijske tvrtke su upogonile svoje laboratorije u istraživanje, i to u dva glavna pravca:
A.) manipulacija gena raznih žitarica i drugih korisnih biljaka kako bi te GMO manipulirane biljke bile otporne na određeni tip jakog herbicida, dok bi ostale biljke bile uništen. Naravno, tip herbicida je patentno zaštićen, radi se o tipu "Roundup", a sjeme je brendirano "Roundup Ready".
B.) manipulacija gena kako bi sama biljka u sebi proizvodila supstancu koja je pesticid, čime prestaje potreba špricanja protiv insekata. Brendovi su različiti, ovisno o nasadu, a zovu se "VD Triple PRO" za kuruzu, "Intacta" za soju i "Bollgard" za pamuk.

Drugi proizvođači imaju slične proizvode, raznih brendova, a šestoro njih drži veliku većinu proizvodnje na svijetu: Monsanto, DuPont Pioneer, Dow (iz Amerike), te Syngenta, Bayer i BASF (iz Europe).

Ako određeni poljoprivrednik koristi takve GMO manipulirane proizvode i njima odgovarajuća kemijska sredstva za zaštitu, može ekonomski kratkoročno očekivati velike bonuse jer minimizira oštećenje usjeva od raznih štetočina, time počinje ostvarivati puno veće prinose od standardnih, a također smanjuje količinu i učestalost špricanja otrovima, te mu je relativno jeftinije održavanje polja. Povećanje prinosa i manji trošak za kontrolu nametnika povećavaju profit usprkos obveznoj nabavi sjemena pri svakoj sjetvi. Naime sjeme je zaštićeno patentom proizvođača, stoga poljoprivrednik ne smije zadržavati sjeme za slijedeću sjetvu. Svejedno, današnji poljoprivrednici koji se bave intenzivnim ratarstvom su u takvom pritisku cijena/troškova/subvencija/otkupa da im takav rast prihoda izgleda kao raj na zemlji.

No problemi dolaze dugoročnom uporabom jer, čisto ekonomski gledano s pozicije tog istog poljoprivrednika, budući da korištenje tog sjemena povlači kupnju jednog jedinog proizvoda koji je prilagođen za to sjeme, te je stoga obvezan kupovati isti herbicid, i podložan je proizvođačevim cijenama (potpuni monopol na tržištu). Ali i to bi bilo prihvatljivo da se ne upliće sama priroda. Nakon određenog broja godina lokalni korov počinje razvijati rezistenciju na taj herbicid (kod Monsanta Roundup), te herbicid više ne djeluje kako je reklamiran, i poljoprivrednik se vraća na povremena (i sve češća) špricanja i ostalim tipovima herbicida.

Sada poljoprivrednik mora platiti patentirano sjeme, mora platiti patentirani herbicid, i opet dodatno plaća sve one prijašnje herbicide koje je dosad koristio. Prinosi svejedno polako padaju, utrošeni rad na polju se vremenski povećava, a ukoliko se ne troše dodatni herbicidi moguć je ne samo povratak na stari prinos nego i smanjenje prinosa ispod tog prvotnog nivoa.

Finalno i prestrašno, poljoprivredniku je potpuno onemogućen povrat na staru proizvodnju! Naime tlo je dotad već toliko zatrovano specifičnim patentiranim herbicidom da (osim korova koji je prirodno razvio rezistenciju) jedini tip poljoprivredne biljke koja uopće može niknuti je upravo proizvođačeva GMO patentirana biljka!!!

Da vidimo što se zbiva s aspekta potrošača? Biljke koje razvijaju insekticid se normalno prodaju kao biljke za stočnu pa i za ljudsku hranu, a paralelno su registrirane kao insekticid. Taj pesticid znači mjesto da završi u tlu (opran od kiše), što jest nepovoljno ali se i sad dešava, najednom završava u prehrani stoke i peradi (koju mi poslije jedemo) ili direktno na naš stol!!! Insekticid za doručak u žitnim pahuljicama, kuružnjaku ili palenti! Tek čekamo na kvalitetno istražene posljedice uvođenja novih gena, ali vjerujem da je svima očita gornja prijetnja, počnimo samo od povećane učestalosti karcinoma pa nadalje. A neistražene genetske rizike (one okje obično tište manje upućene protivnike GMO) još nismo ni taknuli...

U okolišu pak na dulji rok nastaje potpuna zatrovanost tla jednim određenim i vrlo jakim herbicidom, koji osim što zatruje tu poljoprivrednu parcelu ide dalje u vodotokove iz kojih se napaja i navodnjavanje drugih ne GMO polja, pa i sva druga prirodna područja nizvodno (šume, močvare...) kao i prirodni rezervoari vode koju mi koristimo za piće. Paralelno se događa prijenos GMO gena prirodnim oprašivanjem lokalnih ne-GMO biljaka u blizini GMO polja, izmjena lokalnih gena u GMO (gubljenje svojeg sjemena) te potpadanje pod patentnu zaštitu bez obzira što to nije originalno proizvođačevo sjeme, pošto je sam gen patentno zaštićen, uz patentnu zaštitu proizvoda kao takvog...

Ovakvo tumačenje patentnog prava, a koje se redovno sudski dosuđuje u SAD, znači da bi poljoprivrednik koji uzgaja svoje polje na konvencionalni, pa čak i na ekstenzivni ekološki način, u slučaju prirodnog oprašivanja svojeg polja genom sa susjednog GMO polja, imao zabranu korištenja svog sjemena pri slijedećoj sjetvi. I ako bi ga ipak iskoristio (jer on niti ne zna da je sjeme kontaminirano) a proizvođačevi su stručnjaci (poljoprivredni detektivi) uzeli uzorak, pod prijetnjom tužbe je prisiljen ili platiti korištenje sjemena kao da je kupio GMO sjeme ili uništiti svoj usjev! Naravno, iza proizvođača stoji golemi odvjetnički tim, a ispred poljoprivrednika nitko, pa si možete zamisliti kako bi tužba bila riješena i u čiju korist.

Osim toga, unificiranjem proizvodnje na par tipova sjemena na velikim područjima se događaju poljoprivredni problemi jer oni sojevi korova i vrste insekata koji razviju rezistentnost na jedna tip otrova se razviju u enormnoj mjeri, dok se u isto vrijeme smanjuje biorazličitost područja na minimum. Vrste koje su prije preživljavale hraneći se raznim tipovima insekata sad nemaju svoju hranu, izumiru, te nakon pokušaja povratka na stari tip proizvodnje ne pomažu prirodnim putem u kontroli insekata. Određene invazivne vrste korova koje imaju prethodnu rezistenciju preplavljuju ne samo polja već i širiji prirodni okoliš. Prijenos drugih gljivičnih tipova je umnogo jednostavniji zbog nedostatka biloške raznolikosti koja inače sudjeluje u kontroli prijenosa sa polja na šumu ili druga polja.

Problem transfera gena i moguće posljedice uopće još nisam ni dotakao, jer nema dovoljno podataka - kvalitetna istraživanja takvih transfera traju dugo godina, i nažalost ne mogu uopće ni blizu pokriti sve aspekte transfera, zbog same brojnosti mogućih kombinacija (GMO gen naspram milijuni drugih prirodnih gena u tisućama organizama koji su u kontaktu). Dosadašnja istraživanja su bila pretežno financirana od samih proizvođača, što je očigledni konflikt interesa i time su, najblaže rečeno, dubiozna. Ipak, u zadnje vrijeme se više financiraju nezavisna istraživanja kroz dulji rokk godina, i na vrstama koje su bliže ljudima.

Pritom se u razvijenom svijetu baca otprilike 50% proizvedene hrane, što zbog prekomjernog krcanja dućana čija je posljedica bacanje golemih količina hrane nakon isteka roka trajnosti, što zbog raznih propisa o hrani (internih - proizvođač/trgovac, ili eksternih - EU, FDA...) koje se često tiču sasvim nepotrebnih propisa tipa veličina pomidora ili ravnoća krastavaca.

O količinama ratarskih proizvoda koji se koriste isključivo radi industrijskog stočarstva i proizvodnji mesa i mlijeka da i ne govorim, količina stočne hrane koja se proizvodi u razvijenim zemljama nekoliko puta prevazilazi potrebe cjelokupnog čovječanstva danas kad bi se čovječanstvo isključivo hranilo nemesnim proizvodima. Daleko od toga da zazivam radikalno vegetarijanstvo, no zamislite samo da se za desetak postotaka smanji količina bačenih mliječnih i mesnih prerađevina koliko bi se ušparalo na proizvodnji stočne hrane, te kolika bi se poljoprivredna površina mogla vratiti u ekstenzivno ratarstvo spremno za direktnu, ekološku i non-GMO prehranu ljudi.

Posebni problem je prekomjerna potrošnja hrane u razvijenim zemljama koja već izaziva velike probleme u zdravstvu, jednostavno jer smo kao vrsta evoluirali kroz ogromno razdoblje nestašica da bi sada odjednom živjeli u razdoblju nevjerojatne dostupnosti jeftine hrane. Naš prirodni nagon jest da jedemo što više, jer je tijelo kondicionirano da spremi taj višak kako bi ga trošio u doba nestašice. Trebati će generacije da se ustali naš metabolizam i prilagodi novim mogućnostima. U isto vrijeme druga polovica stanovništa Zemlje gladuje, i ta se činjenica konstantno ponavlja od strane velikih GMO proizvođača kako bi se opravdalo povećanje proizvodnje hrane, naravno GMO proizvodima. U tom smjeru idu i ponuđene donacije sjemena, koje su na Haitiju (jednoj od najsiromašnijih zemalja svijeta) poljoprivrednici nasreću odbili.

GMO OMG završava posjetom autora Svalbardu, tj tamošnjoj svjetskoj banci sjemena, koju je financirala Norveška a održavaju je skandinavske zemlje zajedno. Tamo se sprema sjeme iz cijelog svijeta, kako bi služilo kao rezerva za uništene lokalne banke sjemena a s ciljem spremanja svjetske poljoprivredne biorazličitosti za buduće znanstvenike i poljoprivrednike. Tamo je npr. spremljena cjelokupna bioraznolikost kukuruza iz Meksika, kao i krumpira iz Perua (5000 vrsta naspram naše 2), a koju GMO tvrtke nemilice guše agresivnim plasiranjem svojeg sjemenja u postojbini.

Da li nam je potrebno kratkoročno podizanje prinosa osnovnih poljoprivrednih proizvoda (kuruza, soja, žito, pamuk...) uz cijenu promjene cjelokupnog ekosustava te uništenja biorazličitosti, ili je možda potrebnija edukacija o proizvodnji, plasiranju i na kraju korištenju hrane uz redistribuciju tog znanja? No nemojmo se zavaravati, redistribucija znanja ne bi značila instruiranje trećeg svijeta od strane razvijenih poljoprivreda kako nešto proizvesti na ekonomski, ekološki i zdrav način, dapače poljoprivreda razvijenih zemalja će skoro morati posegnuti duboko u treći svijet i nanovo naučiti stvari koje datiraju još s početka civilizacije kakvu poznajemo i prihvaćamo.

Smatram da je hrvatska poljoprivreda ovdje u prednosti, jer su i dalje zadržana određena stara znanja koja bi mogli kvalitetnom agrarnom i edukacijskom politikom dignuti na nivo kojeg u SAD nema već desetljećima. Ne samo izvoziti zdravu hranu ili je plasirati unutar naše turističke ponude, što je očito svakome ali se premalo po tome poduzima, već staviti fokus na skupljanje i plasiranje znanja, jer tržište za njega već postoji. Nadam se da će neka buduća Vlada, Ministarstvo poljoprivrede kao i Ministarstvo prosvjete kad tada uvidjeti enormni benefit koji bi hrvatska sveučilišta mogla napraviti u edukaciji prvo naših a onda i stranih studenata, te ekonomski omogućiti istraživanja autohtone domaće proizvodnje koja bi se tehnološki mogla unaprijediti i postati novom poljoprivrednom agendom cijele države pa i šire.

Očiti primjer takve moguće proizvodnje je način uzgoja autohtone crne slavonske svinje, fajferice, čiji broj iz godine u godinu raste upravo na području Spačve tj. blizu Gunje. Uzgaja se ekstenzivno, čak i u šumi, a daje izvrsno meso za slavonske specijalitete. Kad se već dogodila prirodna katastrofa koja je lokalno počistila sve uvjete potrebne za intenzivnu poljoprivredu, nije li moguće bar djelomično istražiti stare autohtone načine proizvodnje hrane poput uzgoja fajferice mjesto prihvaćanja Monsantove nemoralne ponude koja vodi u daljnje ekonomsko i ekološko osiromašenje tog kraja. Zašto ponoviti greške prošlosti?

A dotad se nadam da će i druge političke struje prihvatiti Škrlecov stav te definitivno odgoditi prihvaćanje TTIP-a dok se neupitno ne riješi ciljana deregulacija uvoza ne potencijalno, već zasigurno, GMO prehrambenih proizvoda.

Komentari

Ako je Monsantova donacija

Ako je Monsantova donacija bila u vidu NOGMO sjemena kakvo već godinama imaju na našem tržištu, ne vidim u čemu je problem?

Stara dama (EU) ima sve veći problem na globalnom tržištu hrane jer najveći igrači (USA, NZ, AUS, BRA, ARG) suvereno konkuriraju sa pretežitom GMO ponudom. Tim više me čudi što EU jače ne inzistira (pri WTO) barem na jasnom označavanju i porijeklu sirovina ili krajnjih produkata.

Tko je glasao

DOBAR JE TAJ GMO

šta je loše u tome da se križaju, recimo stonoga i svinja pa imaš jednu glavu i guzicu a 100 nogu,

zamisli 50 pršuta od jedne svinje

he, he

sve dobro...

Tko je glasao

Rasprava o štetnosti GMO po

Rasprava o štetnosti GMO po zdravlje je samo paravan za prikrivanje i odvračanje pažnje od pravoga problema s GMO a to je MONOPOL NA HRANU. Ko bude ima taj monopol vladat će sviton.
Jeli GMO hrana štetna po zdravlje pokazat će vrime i neovisna istraživanja. Činjenica je da na svitu ima sve više gladnih usta za nahranit a to će bit moguće jedino s GMO osin ako ne želimo sić šume da bi se povećala proizvodnja.
Drugo riješenje, koje zvući poput utopije, je da trošimo manje. Naravno da oni u dilovima svita di vlada glad nemogu trošit manje, to je bez priče.

Smatram da je hrvatska poljoprivreda ovdje u prednosti

Varaš se! Kako cila država tako i poljoprivreda ovisi o stranim kreditima. Nebi se začudija da već do sad jedan od uvijeta za dobivanje kredita nije bija prihvaćanje GMO.

Ne samo izvoziti zdravu hranu ili je plasirati unutar naše turističke ponude, što je očito svakome ali se premalo po tome poduzima

Šta se tiče izvoza zdrave hrane i premalo angažmana oko toga je upravo zbog gore navedenoga razloga. Za izvoz hrane tribaju certifikati i deklaracije. Ko to odobrava? Onaj kome tribaju ili daje kredite. Osin toga uzgojen zdrave hrane u nas se većinon bavi polupismena čeljad u malome selu di još uvik dugo asfalta nebu. Možda san u krivu ali po onome šta san dosad vidija i čuja to je tako.
Šta se tiče naše turističke ponude... Kako se iz hobija bavin poljoprivredon za svoje potribe i kako san razgovara s nekima koji se bave komercijalno steka san neka iskustva. Kod uzgoja zdrave hrane (bez upotrebe kemikalija) moraš u startu bit spreman da će ti 50% uroda propast šta znaći da cijenu svoga proizvoda moraš dignit za 50%. Ko će to u nas kupit? Kad je jedan doša u restoran i reka da ima autohotnoga eko luka (češnjak) po 100kn kg rekli su mu da je lud. Nadrobidu oni kineskoga po 20kn kg. Razlika u kvaliteti i načinu uzgoja ovoga našega autohotnoga i toga kineskoga je točno tih 80kn.
Vani je to moguće prodat jer ima onih koji imaju i spremni su takovu hranu platit po zlato. Pojte u London u jednu butigu zdrave hrane pa će te vidit kolike su cijene i kako dobro ide prodaja.

Tko je glasao

Eko ekstremi

nikada nisam razumio zašto je pojam genetskog inženjeringa ili genetske modifikacije negativan sam po sebi, uvijek u negativnom kontekstu.Pretpostavljam da je to posljedica eko-ekstremističkog stava političkih institucija, kao što je GreenPeace.
Organizmi se mogu genetski modificirati da imaju korisne učinke.
Poznat je primjer "zlatne riže"
Golden rice je genetski modificirana riža čije zrno sadrži beta karoten. Iz beta karotena tijelo sintetizira A vitamin, kao vitalan vitamin u spriječavanju nekih bolesti kod vrlo male djece.
Suosnivač GreenPeacea, Patrick Moore, je zagovornik i promotor upotrebe GMO riže. Upotrebom takve riže ljudi stiču imuninitet prema nekim bolestima uzrokovanih pomanjkanjem vitamina A.
Izumitelji riže koja može akumulirati provitamin A (beta karoten) su profs Ingo Potrykus (ETH Zurich) i Peter Beyer (Univ of Freiburg).
U tome značajnu ulogu ima i istraživački tim Syngente, koja je omogućila da se GMO zlatna riža može koristiti kao open source.
Green-pisovci uopće ne žele ni slušati argumente svog nekadašnjeg osnivača. Njihov politički program, jer GreenPeace je politička, a ne znanstvena institucija, je načelno suprotstavljanje svim GMO-ima. To garantira financijsku izdašnost njihovih sponzora, i svako odstupanje od stava da su svi GMO-i štetni ruši cijelu koncepciju.
Uz put, Patrick Morre zastupa i teoriju da između globalnog zatopljenja, povećane količine CO2 u atmosferi i ljudskog djelovanja postoji mala korelacija, ali nema znanstvenih dokaza da je ljudsko djelovanje dominantan uzrok globalnog zatopljenja.
http://www.independent.co.uk/environment/climate-change/greenpeace-cofou...

Tko je glasao

Ponavljan, jeli negativan sam

Ponavljan, jeli negativan sam po sebi još je prerano za reć zato ja nigdi i ne govorin da je. Radi se o sticanju monopola na hranu. Za svaku sjetvu moraš kupit novo sime ili ne sijat ništa.

uosnivač GreenPeacea, Patrick Moore, je zagovornik i promotor upotrebe GMO riže

Jeli to onaj isti GreenPeace koji je i zagovornik štednih žarulja? Baš je sinoć bila emisija na TV o štednim žaruljama i njihovoj štetnosti po zdravlje. Ima san štednu žarulju u radnoj sobi. Svitlila je dugo vrimena, šta je je, dok se jedan dan jednostavno nije sama od sebe probila. Nisan ni bija svjestan šta se dogodilo dok nije zasmrdilo i počelo me gušit ka da me neko napa bojnin otrovon. Od tada mi ne pada napamet stavit štednu žarulju u kuću. To je i bija glavni razlog zašto san pogleda emisiju.

GreenPeace je politička, a ne znanstvena institucija

Rič političara i sponzora je zadnja.

Tko je glasao

jesi vidio onu ženu iz Green

jesi vidio onu ženu iz Green peacea. Polit-ekološka aktivistica je namjerno izbjegla odgovore, na nekoliko vrlo jasnih i otvorenih pitanja :
- zašto se Green Peace beskompropisno zalaže za štedne žarulje i zabranu žarulje sa žarnim nitima, iako je živa u štednoj žarulji vrlo rizična za okolinu?
- kako je došlo do europske regulative koja favorizira štednu žarulju i zabranjuje žarulje sa žarnim nitima?
Njezin odogovor je bio ležeran, pa što, čovjek izađe iz kuće pa ga pogazi auto....
Sada svi peru ruke i Greenpisovci i europski činovnici.

Tko je glasao

jebeš green peace

@hlad
Osnovno pitanje je :
Tko fiancira greenpvce ?
To znaju samo dvoje ljudi iz greeen peaca. Ovi kaj protestiraju nemaju pojma o tome

Tko je glasao

@hlad: izvor problema su ekstremisti...

... koji inzstiraju da moramo koristiti GMO, nuklearnu energiju isl,Poznat je primjer "zlatne riže"

Da, to je dovoljno poznat primjer pokušaja prevare, koji je brzo razotkriven. Očani što ne mogu prikazati stvarnu korist od genetsoga inženjeringa, počeli su promovirati proizvod, za koji se brzo ustanovilo da je prevara. Sadržaj beta karotena je naime beznadežno premali - čovjek bi dnevno trebao pojesti barem 6-7 kila riže, da dobije dovoljnu količinu.

I nakon 15 godina, nisu uspjeli pokazati neki stvarno koristan proizvod, osim onoga što je u dnevniku navedeno.

Tko je glasao

da li je sadržaj beta

da li je sadržaj beta karotena premali, ili ne, ne može se utvrditi prije nego proizvod bude u masovnoj upotrebi
ali nije to važno, zanimljivo je primijetiti da su GMO-i štetni unaprijed,i ta sveta istina se ne smije dovoditi u pitanje, čak i kada je genetska modifikacija usmjerena prema dobivanju kvalitetnih i zdravih proizvoda.
GMO je nešto prestrašno, još gore od neoliberalizma, i treba ga sasjeći u korijenu, jer sponzori obilato sponzoriraju anti GMO gerilu, i na anti GMO platformi se ostvaruju političke karijere.
većina jurišnika GMO povezuje sa selektivnim herbicidima, i često brkaju osnovne stvari, pa se može čuti - insekticidi i pesticidi, iako su pesticidi zajedničko ime sredstava za uništavanje biljnih bolesti i štetočina, a dijele se na
- insekticide (protiv insekata)
- herbicide (protiv korova)
- fungicide (protiv gljivica)
- limacide (protiv puževa) itd

a stupanj toksičnosti aktivnih materija za svaku grupu pesticida je vrlo različit, od insekticida, koji su često pravi bojni otrovi, do herbicida, koji su relativno slabo toksične supstance sa kratkim vremenom razgradnje

sve je to ne važno kad ekologija postaje politika, kad znanstvene karijere postaju političke, a eko-aktivističke grupe tajna društva s militantnim sadržajima i metodama rada
GMO su štetni i nema se više o čemu raspravljati.

Tko je glasao

Prekrasan primjer pranja mozga :-)

da li je sadržaj beta karotena premali, ili ne, ne može se utvrditi prije nego proizvod bude u masovnoj upotrebi
Aha. Uzgojit par stabljika pa izmjerit, to naravno nije dovoljno. :-)

Tko je glasao

nije bitan sadržaj beta

nije bitan sadržaj beta karotena u stabljici, ne jede se stabljika. Bitan je sadržaj beta karotena u zrnu riže, odnosno faktor konverzije proVitamina A u vitamin A i sadržaj vitamina A u krvotoku.
Nitko ne tvrdi da će Golden Rice iskorijeniti simptom vitamina A deficijencije, ali će ublažiti problem nedostatka vitamina A kod stotina milijuna ljudi koji se pretežno hrane rižom. Deseci milijuna djece danas su praktički na samoj granici kliničke slike deficita vitamina A, a konzumacija GMO riže sa stvaranjem beta karotena u zrnu riže već i u malim količinama može znatno popravliti kliničku sliku.

.

Tko je glasao

Panika slicna danasnoj panici

Panika slicna danasnoj panici prema GMO usjevima npr kukuruza bila je svojevremeno i prema hibridima.
S obzirom da je GMO panika aktualna, panika prema hibridima je za divno cudo prilicno zamrla.
Klasicni ne GMO hibridi se dobivaju na nacin da se krizanje (razlicitih vrsta) dobivaju uz pomoc klasicnih tehnologija genetske manipulacije. To ukljucuje izlaganje sjemena i rasplodnih stanica raznim oblicima zracenja, kemikalijama, raznim drugim nimalo ugodnim metodama prakticki potpuno nekontroliranog genetickog manipuliranja. Ti postupci su mukotrpni, nemaju siguran ishod, ..., i vecinom daju smece. Puno treba pokusavati da se dobije iole suvisli rezultat prikladnih svojstava.

GMO hibridi nastaju ciljanom namjerom da se dobije zeljeno svojstvo prenosenjem genetskog koda odredenog zeljenog svojstva. Postupci su takoder mukotrpni, rezultati nisu uvijek pozitivni, ali u odnosu na "slijepu" klasicnu tehnologiju to su ipak usmjereni i ciljani pokusaji.

Interesantno je primjetiti da je panika s obzirom na prvo prilicno zamrla (o svakodnevnoj upotrebi da i ne govorimo. Klasicni hibridi se veselo reklamiraju prije svake poljoprivredne emisije. Imamo zivi i hvala Bogu jos zivahan BCInstitut btw cija je dionica u velikom usponu.), dok za GMO vrijedi opca panika i potpuni bojkot u gospodarskom smislu. Na koji je nacin Amerika uspjela zaluditi cijeli svijet da se svi plase GMOa i da najmerno sami koce razvoj i primjenu GMOa to je zbilja legendarno. Rijec je jos uvijek o tzv predkompetetivnom periodu gdje karte jos nisu podijeljene, za razliku od komeptetivnog kad se puno teze ukljuciti.
http://monthlyreview.org/2011/04/01/monopoly-and-competition-in-twenty-f...

Tko je glasao

Klasicni ne GMO hibridi se

Klasicni ne GMO hibridi se dobivaju na nacin da se krizanje (razlicitih vrsta) dobivaju uz pomoc klasicnih tehnologija genetske manipulacije. To ukljucuje izlaganje sjemena i rasplodnih stanica raznim oblicima zracenja, kemikalijama, raznim drugim nimalo ugodnim metodama prakticki potpuno nekontroliranog genetickog manipuliranja. Ti postupci su mukotrpni, nemaju siguran ishod, ..., i vecinom daju smece. Puno treba pokusavati da se dobije iole suvisli rezultat prikladnih svojstava.

Taj postupak je moguć, dozvoljen i dešava se u sjemenarstvu svih mogućih komercijalnih biljnih vrsta. GMO "sjemenarstvo" je ipak nešto drugačije.

Klasično fundamentalno sjemenarstvo se još uvijek zasniva na selekcijama i ukrštanjima, a pojam hibridizacije samo znači da je iskorišten inače jedan prirodni fenomen (heterozis) koji je najizraženiji baš kod kukuruza.

(onako po seljački)

Tko je glasao

Kod klasicnog ili kako velis

Kod klasicnog ili kako velis fundamentalnog sjemenarstva hibrida (valjda o tome govorimo, a ne o fundamentalnom sjemenarstvu iz kamenog doba), imamo dvije mogucnosti. Prva kada se dvije razlicite vrste mogu prirodno spojiti ili spariti i druga za vrste koje se ne bi mogle na prirodan nacin spojiti. Za drugu se koriste "potporne" tehnike od polijevanja solnom ili nekom drugom kiselinom, UV zracenja, radioaktivnost, izlaganje najrazlicitijim stresnim faktorima, kako bi do tog spajanja ipak doslo. Ukratko uzmu se rasplodne stanice dvije razlicite vrste cije karakteristike zbirno zelimo dobiti pa sta bude. Rezultat tih pokusaja je potpuno slucajan. Jer nema nikakvog nacina da se unaprijed predvidi koja ce se od svojstva medusobno prenijeti, a koja nece.
Hibridi koji pri tome nastaju su tek kandidati za eventualno stvarno i komericjalno uspjesni hibrid. Treba prouciti karakteristike svakog dobivenog hibrida, odbaciti beskorisne, stetne i neprihvatljive jedinke, a zadrzati zeljene. Zato je taj postupak dugotrajan, mukotrpan i prilicno neizvjestan. Imamo BCinstitut koji ima nekoliko vrlo komercijalnih i izrazito uspjesnih hibrida - (imam dionice pa sam u tom smislu i pristran).

Kod GMO "sjemenarstva" postupak dobivanja hibrida je drugaciji, a selekcija, utvrdivanje kvalitete i ostalo je isto. Ne moramo uzimati cijele stanice dvije vrste vec umjesto toga tocno zeljeni dio genetskog koda za koji mislimo da ce rezultirati zeljenim svojstivma. Imamo i razne dodatne mogucnosti znatno sireg zamislivog spajanja. Dakle umjesto potpune slucajnosti suzava se na ciljani pokusaj. Dakle ne kriza se npr lava i tigricu (liger) pa sta ispadne (lav i tigrica se po zoovima mogu sami prirodno spariti i nastane liger, tigon je tigar i lavica - eto i ime ovih hibrida je seksisticki dato), vec se lavu "dogradi" dio genetskog materijala za koji se smatra da ce mu npr donijeti pruge kao sto ih ima tigar, ali i mogucnost da se tigru naprave fluoroscentne pruge (copyright by obaladaleka) umjesto obicnih i crnih.

Kada su se pojavile te klasicne metode hibrida isto je bilo kuka i motika. Svasta se prigovaralo. Svakako da prigovarati jos kako treba, ida nije to jednosmjerna cesta, a oni koji prigovaraju i oni kojima se prigovara ucas se nadu s razlicitih strana, svjesno ili najcesce nesvjesno.
Primjerice hibridizacija u rjesavanju filoksere - poznate posasti vinograda. Rijesenje je doslo "jednostavno" i na dohvat ruke. Hibridi Otelo (prirodni direktni tj samorodni hibridi Vitis labrusce i Vitis vinifere) i svi problemi "filoksere" rijeseni. Ima ih jos: Delaware, Noah,
Herbemont, Jaquez, Izabela, Elvira, Lidija i dr. takozvani direktori (direktni hibridi), tudumi. Pogledajte kako ide klasicno dizanje u nebesa takvih proizvoda: http://www.gazdarica.com/stranice/kuharica/teme/Grozde---izabela (svka slicnost sa otpornoscu i uzvisenoscu kudelje je dakako primjetna) , http://www.novilist.hr/Komentari/Osvrti/Izabela
Problem (za neke druge pak persudna prednost) je sto upravo te sorte sadrze vise recimo to pojednostavljeno metil-esteraze koje u procesu fermentacije rezultiraju razbijanjem metila od esteraze, tj. dobivamo vino koje sadrzi metilni alkohol. Normalno crno vino ako je vjerovati analiticarima ima npr 0.006% metilnog alkohola (istog porijekla) dok direktorsko ima 0,017%. Sto znaci da se za otrovne efekte metilnog alkohola normalnog vina treba popiti velika bacva, a za direktora ti bokca vec boca dvije, tri ili cetiri sto i nije tako puno. Dakako, da je isla zabrana direktorskih sorti, a s njim i prebacivanje problema u sasma druge sfere. Odmah idu zavjerenicke teorije, .... sve vec tako dobro poznato da je svaka nova primjena iste metodologije na druge slucajeve vec prokleto dosadna.
Ovdje su ekologisti i zastitnici prirode na strani direktorskih hibrida (jer su prirodni) i briga ih za metilne plodove, dok su kod GMO hibrida u puno vecem oprezu.

Meni je ovdje zapravo sadrzana cijela paradigmatika i problematika ne samo GMOa, nego i znatno sirje, a od ovoga se moze vrlo plodonosno doci do Ustasa i partizana gdje se moze vidjeti gdje su koji (ali vjerujte Hrvatska je na karti znacajno mjesto gdje se jos kako uzgajaju i u promet pustaju direktorske sorte, bas kao i sto se jos uvijek...). Da li je to od viska metil alkohola, uzimajuci u obzir mnoge od aktera, mozda i jest.

Tko je glasao

U suštini govorimo o istom

U suštini govorimo o istom samo što ti o tome znaš puno više, a ja puno manje :)...

Što se tiče izraza "hibrid" ja se ravnam seljačkom terminologijom i praksom što znači da hibride ne možemo opetovati u sjetvi (kao tavanušu), dok sortu možemo ( hibrida i sorti uljane repice).

podpitanje:
u slučaju pšenice nemamo hibrida u ponudi, da li to znači da za te sorte u stvaranju nisu korištene "potporne" tehnike

Tko je glasao

...ograđuješ se na više

...ograđuješ se na više mjesta da je ono što si gledao i o čem´ pišeš sa "subjektivnih" pozicija...
A kako bi se i moglo govoriti o ovoj temi koja se doslovno tiče svakoga s gramom mozga u glavi nego s osobnih pozicija? depersonalizirani pristup odgovara onima koji tu temu vide samo kao izvor zarade...
...iako, ima to nešto znanstvenika i publicista koji si iz osobnog poriva i potrebe biti i čovjekom i znanstvenikom u onom izvornom smislu riječi, daju truda da stvar rasvjetle sa znanstvenih pozicija...
...ovi ovdje, npr., su došli do jednog zanimljivog zaključka:

"....We discuss the implications
for nuclear energy and GMOs. GMOs represent a public risk of
global harm, while harm from nuclear energy is comparatively
limited and better characterized...."

....rad je relativno obiman, ali vrijedi truda...

http://www.fooledbyrandomness.com/pp2.pdf

Tko je glasao

Problem je sistemska destrukcija u poljoprivredi

Postojeće elite smatraju da poljoprivreda nije strateška grana nacionalnog gospodarstva, a u kojoj mnatri se pokrivaju alibijem navodnog tržišta koje kao ima odgovor na sve izazove.

Takav stav je ne samo pogrešan već i suštinski usmjeren na destrukciju suvereniteta inacionalne sigurnosti - dakle radi se o nacionalnoj izdaji.
U takvim okolnostima teško je razgovarati o finesama NWO-a kroz prizmu Monsanta. Takvim spoznajama vraćamo se na temeljno pitanje - tko je kriv za 20-togodišnje upropaštavanje Hrvatske. Doktrina šoka i i njezini pijuni u Hrvatskoj okupljeni oko političkih stranaka koje su se odvojile od naroda. Točka.

Tko je glasao

Postojeće elite smatraju da

Postojeće elite smatraju da poljoprivreda nije strateška grana nacionalnog gospodarstva

Upravo san pročita na teletext da su u zadnji čas ubacili u strategiju gospodarstva i prehrambrenu industriju. Jeli tu spada i poljoprivreda? Do 2020. g. planiraju s ton strategijon zaposlit 85000 ljudi, povećat izvoz, a nadalje konstanta povećanja od najmanje 2.85%. Jeli se može negdi vidit taj plan di piše u detalje učinit ćemo to i to jer će to dovest do toga i toga.
Ne želin bit pesimista ali kako si ti reka meni se čini da je u ovih 20 i nešto godin toliko upropašteno, da ne rečen pokradeno, da ništa više nemože izać na dobro. Postali smo poput đankete koji je toliko upropašten i ovisan da bez ovisnosti više ne može živit, a spasa mu nema.

Tko je glasao

s riječi na djela

ako se gledaju predizborna obećanja raznih stranka među svima je i poljoprivreda uvršetna u strategiju. kad bi se smao ono što je u kratkim crtama naveden počelo provoditi u djela bio bi puno više poljoprivrednih površina pod raznim poljoprivrednim biljkama a ne samo pšenica i drač. nažalost uvozni trgovački lobi uvozom jeftine, nekvalitetne hrane je dao dobar doprinos upropaštavanju poljoprivredne proizvodnje. doduše u zadnje vrijeme smo svjedoci sve većem i većem razvoju malih poljoprivrednih i stočarskih farmi. nažalost nameti koji se zovu porezi više guše nego što omogućuju razvoj.

w. ;)

Tko je glasao

Događaju se i neke pozitivne stvari

Opet preko zelenih i njihovih udruga ;)

http://h-alter.org/vijesti/fondom-solidarnosti-do-podrske-eko-poljoprivredi

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

Tipicni primjer eko

Tipicni primjer eko fasizma.
"Odrziva poljoprivreda" je eufemizam za pljacku javnog novca tj nasilno nametanje novih i novih nameta, tj odrzavanje visokih cijena poljoprivrednih proizvoda. "Odrziva poljprivreda" koja je odrziva samo ukoliko se financira javnim novcem, a inace nije odrziva. Odrzljivi fasisti zele da ih odrzavamo nasim novcem - zapravo to je prava poruka. Ovaj odrzivi ekofasist koji se spominje (Šimleša) nije cak ni poljoprivrednik nego sociolog ia kativist kojemu je vaznije biti u medijima nego na polju.
U nasoj sredini koja je tehnoloski jadna, siromasna i bez kapitala "odrziva poljoprivreda" nije kljuc rjesenja vec kljuc potpunog propadanja jer smo svakim takvim potezom sve dalje i dalje od tzv "neodrzive poljoprivrede" koja je temelj razvoja svakog razvijenog drustva.
Ta "neodrziva poljoprivreda" zahtijeva izuzetna ulaganja, znanje, ali i rad. Svega toga nemamo pa se malodusno prepustamo laznim prorocima.
Umjesto da radimo na sto pouzdanijem osiguravanju jeftine ali kvalitetne hrane, mi budalesamo u smjeru skupe, nesigurne i nekvalitetne hrane jer jednom kada se uspostavi sustav "odrzive poljprivrede" varati kupce hranom proizvedenom iz jeftinije "neodrzive poljprivrede" ili jos prije jeftinijeg uvoza (sto zapravo upravo i prozivljavamo) je vrlo unosno.
Ovako formulirana "odrziva poljoprivreda" je da se Sanaderovski izrazim, glas za Konzum (kombinacija uvoza jeftikanerskih proizvoda sa proizvodnjom u "neodrziov poljporivredi" - ovu kombinaciju mase dozivljavaju izrazito negativno pa mi je najjednostavnije to na ovaj nacin povezati).

Tko je glasao

Ne osjećaš li se pomalo bedasto

kad veliš - ekofašist ?!

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

Pokusavam ne podlijegati

Pokusavam ne podlijegati raznim oblicima panike, ali donedavno mi je prostituiranje rijeci fasist islo na zivce, posebno u nasim domacim okvirima. Fasizmom se nazivalo kojesta, a s druge strane posve ocigledne fasisticke stvari su se izbjegavale tako nazivati. Smatram da je time ucinjena velika steta i fasizam je potpuno eufemiziran, razvodnjen i ne prikriven vec na mala vrata usetao u stvarnost, na korist stvarnih fasistickih stremljenja kojima su ljudi skloni kad se pogube sustavi susprezanja agresivnosti i kontrole.

Medutim, izraz ekofasist je prilicno poznat i dobro utvrden globalni izraz, a stvarni ucinci eko politike u sprezi sa eko gospodarstvom su vec nasa debela stvarnost. Otpor prema tome najjednostavnije mi je izraziti preko termina ekofasizam. Manje vise ljudi prepoznaju i podrazumijevaju iste stvari pod tim pojmom i to je manje vise to.
Priznajem da se zbog upotrebe ovog termina doista osjecam pomalo bedasto ili bolje reci nevoljko. Zelim reci da ga nevoljko upotrebljavam, medutim jednostavno izraz je uzeo maha, a ono sto oznacava doista treba sto sire i dublje pretresati.
http://intelektualac.com/2014/09/10/euska-propaganda-drugi-gradani-bi-sv...

https://www.youtube.com/watch?v=O_MuqoSsuTQ

Tko je glasao

Ne piti zozovaču :P

Dok je reklama bizarna, članak je iznimno glup, gotovo da se čudim Nedjeljnom komentaru s kojim se doduše nikad ne slažem, ali ponekad me takva suprotna razmišljanja zainteresiraju, na tako površnom i naprosto tupastom članku. Opravdava naziv sajta - "Intelektualac - Jer tako izbjegavam fizički rad" - zamišljam takve "intelektualce" kao mlohave vreće čijoj blijedosivoj koži odavna fali D vitamina...

Primjerice, veli "intelektualac" Nedjeljom - "Zbog toga što se radi o konceptu vlasništva, posebne ekološke politike i deklaracije uopće nisu potrebne. U libertarijanskom društvu stranke kao što je ORaH izazivale bi opći podsmijeh. Svačije vlasništvo ima pravo na zaštitu, bilo od lopova ili od zagađivača. U minimalnoj državi (minarhiji) to – zaštita privatnog vlasništva – je i jedina uloga Države, dok u anarhokapitalizmu čak i to obavljaju privatne firme."

Ne znam s koje bih strane počela pljuvati po takvom razmišljanju, doista ne znam, pa ću završiti samo s banalnim pitanjem - hoće li netko kupiti Jadransko more, pošto i od koga ?

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

alergije

kroz tisućljeća je čljudski organizma razvijao svoju otpornost antitjelima na razne utjecaje iz prirode. neki ljudi nisu u potpunosti razvili tu otpornost tako da su allergični na pelud određenih vrsta trava, cvijeća, na određene vrste hrane. u zadnje vrijeme je sve viiše i više ljudi alergično na pelud i na hranu. neki su već alergični kao mala djeca, ali dosta veliki broj je postao alergičan u odrasloj dobi - pogotovo na hranu. herbicidi i pestici kojima se zaprašuju biljke se ne mogu oprati - oni ostaju u plodu, u samoj biljci, u mesu životinje koje se hrani biljkom u tlu i vodi u koju dolazi ispiranjem.
ono što mene plaši su alergije na GMO hranu tj. hranu dobivenu iz GMO biljaka jer se na jedan način radi promijenjenom rorganizmu koji je na jedna način stran ljudskom organizmu.
biljka koja u sebi sarži herbicid osim što bi doprinijela smanjenju broja i korisnih insekata pitanje je kako bi djelovala na povećanje raka i malignih oboljenja.

w. ;)

Tko je glasao

Iraq je imao najveću bazu sjemena

znači nije nafta, nije briga za Saadamov ondašnji režim - cilj je bilo sjeme

Tko je glasao

Kad se poslože kockice

Da si to rekla prije 5 godina bila bi teoretičarka zavjera...

A staro pravilo odgonetavanja uzroka svjetskih događanja jednostavno glasi - TKO OD DOTIČNOGA IMA NAJVIŠE KORISTI!?

Tko je glasao

GMO razara Argentinu

Osim prirode, najviše su pogođeni ljudi kod kojih se razvijaju razne bolesti i deformacije. Niko ne može dokazati poveznost bolesti s Monsantovim proizvodima zbog manipulisanih Monsantovih naučnih radova kojima obmanjuju ljude širom sveta. Mali ljudi potpuno su nemoćni jer ova korporacija u dogovoru sa svetskim vladama vrši depopulaciju stanovništva, ali i prilagođavanje planete svojim GMO proizvodima koji doslovno uništavaju sve živo i neživo što postoji na Zemlji.
Agrohemijsko zaprašivanje u Argentini dramatično je uvećano. Sa 9 miliona galona 1990. dok se danas potroši i do 84 miliona galona. No, u ovoj južnoameričkoj naciji postoji manjak zakonske regulative, što je dovelo do toga da je argentinsko stanovništvo vrlo izloženo otrovnim hemikalijama koje kontaminiraju kuće, dvorišta, škole, pitku vodu, a samim time i samog čoveka. Lekari i naučnici upozoravaju da nekontrolisano zaprašivanje preti ozbiljnim zdravstvenim problemima koji mogu zahvatiti celu argentinsku naciju....

http://www.balkanspress.com/index.php/zanimljivosti/iza-kulisa/281-gmo-r...

Tko je glasao

EU GMO žitnica

EU se još koprca pred GMO nasrtajima, ali ne zadugo - GMO ulazi na stražnja vrata: http://www.theecologist.org/News/news_analysis/2526593/ukraine_opens_up_...

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

iz članka West Australian

iz članka West Australian organic farmer loses court fight against GM neighbour dobivam osjećaj da australski farmeri aklamativno staju na gmo stranu

Tko je glasao

Pa nisam sigurna

Osim ako ovu vijest ne promatramo u kontekstu slučajeva gdje su seljaci morali plaćati Monsantu royalty za sjeme, premda je njihovo non-GMO sjeme bilo bez njihove želje, dapače protivno njihovoj želji, kontaminirano GMO sjemenom.

Inače, usput, možda bi tebi kao farmeru i kauboju ovo moglo biti zanimljivo - http://cowspiracy.com/fact-check/ (ispričavam se na maleckom trolanju :D ).

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

što se tiče linkanog članka,

što se tiče linkanog članka, stvar je prilično jednostavna - kad prestane potražnja za mesom i mlijekom, ja ću se vrlo rado i lako prebaciti na soju i ostalo zelenje, ako treba i gmo (business is business)...prema tome loptica je na vašoj strani

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Novi dnevnici

  1. ŠEFovski rashod (bez obzira na prihod) od aluzija komentara 0
  2. Im Süd-Osten nichts Neues od Feniks komentara 5
  3. ŠEFovi programiraju ubrzati humane ciljeve od aluzija komentara 0
  4. Uputa za borbu protiv loših sudaca/1 od rodjen komentara 1
  5. Resident Evil: HAVC Afterlife od Laganini komentara 24
  6. NATO je preskup i suvišan u mirovanju od aluzija komentara 0
  7. ŠEF ministarstva Dobrović bi ministarstvo širio od aluzija komentara 0
  8. Tomislav Merčep je bio i ostao na pravoj strani, dok je veliki dio pravosuđa i politike u RH na pogrešnoj strani od ppetra komentara 32
  9. HND bizarni agitprop van svakog razuma i zakona / Novosti – Hrvatska nije vaša država od Laganini komentara 18
  10. Stranka PETICIJA od mAjAdrK1IO komentara 14
  11. Indijska vlada najavljuje da bi se do 2024. mogla potpuno okrenuti obnovljivima od Zoran Oštrić komentara 15
  12. ŠEFovi hoće drugima NE plaćeno umiranje od aluzija komentara 0
  13. Proročanstvo od petarbosni4 komentara 14
  14. "Zašto sam napustio ljevicu" od MKn komentara 23
  15. PSIHIJATRI I PACIJENTI od mAjAdrK1IO komentara 2
  16. budućnost bit će kasno SUTRA razumjeti od aluzija komentara 1
  17. Prava hoće, kune hoće, upravljati hoće, obaveze neće? "Predsjednice odjebite" piše čoban Vojković sa indexa od Laganini komentara 51
  18. Kreatori smrti i zločina od otpisani komentara 97
  19. O banalnosti zla / Bernardić: SDP-u je mjesto na proslavi genocida nad Hrvatima od Laganini komentara 7
  20. Hribar: Ne priznaje etiku, pravosuđe i sudove i osobito zakone RH, priznaje samo sud partije od Laganini komentara 11
  21. Očekujte neočekivano: Pad potražnje za fosilnim gorivima već u 2020-ima? od Zoran Oštrić komentara 2
  22. Kada naivnost prelazi u lopovluk od acinum komentara 8
  23. Kako će funkcionirati svijet, u kojem Amerika više nije prvi policajac, prvi nasilnik i prvi rasipnik? od Zoran Oštrić komentara 27
  24. kapitalistički lopovluk kako živimo od aluzija komentara 0
  25. Donald Trump je uspješno promovirao SAD kao drugu svjetsku silu od Zoran Oštrić komentara 3

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 0
  • Gostiju: 28

Novi korisnici

  • mAjAdrK1IO
  • F1
  • valentino
  • justiceforall
  • sandy199