Tagovi

I glazbom je mogu?e promovirati grad Dugo Selo

Intervju koji je s voditeljem GSC-a vodila urednica portala dugoselo.org

Povod za naš razgovor s profesorom Ivanom Cerovcem, projekt je Glazbenog studija Cerovac, Grada i Turisti?ke zajednice GDS-a, ovogodišnja organizacija nacionalnog natjecanja sviranja sintesajzera. Ovom prilikom zahvaljujemo se gospodinu profesoru Cerovcu na odazivu na naše upite.

Umjetnost se razvija samo ondje gdje umjetnost cijene. Gospodine profesore Cerovac, što Vi mislite, koliko se glazbena umjetnost cijeni u Dugom Selu?

Glazbena umjetnost kojom se bilo kao dirigent bilo kao nastavnik bavim ve? više od 40 godina jest cijenjena u Dugom Selu. To se vidi, s jedne strane po broju u?enika koje ima Glazbeni studio od osnivanja do danas, ali i po podršci publike na našim koncertima. To se na koncu konca vidi i po razumijevanju za naše projekte u gradskoj upravi Dugog Sela. A vidi se i po aktivnostima drugih institucija u Dugom Selu (Preporod, koncerti u organizaciji Pu?kog u?ilišta, Gradski zbor, crkveni zborovi i ansambli itd.)

Diplomirali ste dirigiranje u Be?u 1969. godine, a 1982. godine stekli ste još jednu diplomu na Muzi?koj akademiji u Münchenu, smjer crkvene katoli?ke glazbe. Zašto ste odabrali taj smjer?

Dirigiranje sam izabrao i studirao u Be?u jer mi nisu dopustili studirati u Zagrebu. Ne bih tu o pojedinostima, ali svakako bila su takva vremena i bilo je tako da sam ako sam htio studirati dirigiranje morao oti?i iz Zagreba. Neki kolege su išli u Maribor ili Ljubljanu, a ja sam se odlu?io za Be? i nisam požalio. Studij crkvene glazbe koji sam zapo?eo više godina kasnije u Muenchenu bio je opet plod okolnosti u kojima sam se iza 1972.god. našao. Da ne duljim, jedino mjesto glazbenika koje sam mogao dobiti tada u Njema?koj bilo je u crkvi. A sa diplomom crkvenog glazbenika mogao sam dobiti i bolje pla?eni i ugledniji posao nego bez nje pa sam se dao opet na u?enje. Nije bilo teško, a osim toga priznali su mi mnoštvo ispita iz Be?a.

Jedno vrijeme, to?nije 1990. godine, bili ste ravnatelj Zagreba?ke filharmonije. U to vrijeme osnovali ste i “Mozartov festival Zagreba?ke filharmonije”. O kakvom je projektu rije??

Zagreba?ka filharmonija je orkestar s mnogo potencijala i danas kao i daleke 1990.god. Zato mi nije bilo teško osnovati „Mozartov festival“ kao poklon našoj publici krajem sezone. Naime, Festival je bio povezan s proslavom Dana državnosti koji se u ono vrijeme, kako znamo, slavio 30.svibnja. A osim toga smo tada imali brojne sponzore koji su nas i financijski podržali. Za otvaranje Festivala izvukli smo sve registre mašte, angažirali smo tada vrlo mladog i još neafirmiranog režisera Krešimira Dolen?i?a pa je cijela dvorana Lisinski, svi hodnici, svaki kutak bio u znaku Mozarta, bilo u obliku dekoracije bilo u likovima u?enika muzi?kih škola koji su na raznim instrumentima, prije samog po?etka glavnog koncerta, izva?ali Mozartove skladbe. Imali smo i posebni Mozartov koncert za djecu (koji sam ja dirigirao) u kojem se pojavio glavom Mozart kao dje?ak i njegova sestra Nannerl. Djeca, gledatelji su bili oduševljeni. A i sve tri ve?eri Mozartove glazbe u izvedbi Zagreba?ke filharmonije pod vodstvom Kashushija Ona, bile su oduševljeno prihva?ene od publike, ali i od kritike. Festival Zagreba?ke filharmonije zamislio sam kao trajni doga?aj na kraju sezone. Nažalost ve? prvi od mojih nasljednika na mjestu ravnatelja ga je ukinuo. Ne mogu odoljeti napasti da ne spomenem i seriju koncerata „Koncerti mira i nade“ koje sam tako?er u organizaciji Zagreba?ke filharmonije organizirao i dirigirao u predve?erje rata u tada trusnim podru?jima Republike Hrvatske. Želio bih svakako napomenuti da sve to ne bi bilo mogu?e tako sjajno organizirati da s jedne strane nije stajao izvrstan orkestar, a s druge strane jednako tako izvrsni suradnici u upravi ZF.

“Glazbeni studio Cerovac” (GSC) zapo?eo je s eksperimentalnim radom 2006. godine kao prijeko potrebna udruga s ciljem razvoja glazbene svijesti za sve ljude, ponajprije za mlade. Što Vas je ponukalo da glazbeni studio osnujete u Dugom Selu?

Ve? odavno sam znao da u Dugom Selu nema muzi?ke škole jer mi ovdje žive ?lanovi moje obitelji koji su svojoj djeci htjeli dati glazbenu naobrazbu ali nisu imali priliku. Tako smo u Dugom Selu kupili malo ve?u ku?u nego što bi nam u stvari trebala i u prizemlju odmah uredili prostor s ?etiri u?ionice. I tu smo onda osnovali udrugu koja se, hvala Bogu, dobro razvija. Raduje me što smo time omogu?ili brojnoj djeci da nau?e svirati barem jedan instrument. A uz to, iako na nekim instrumentima pretežno sviramo narodnu i zabavnu glazbu, ipak možemo utjecati na ukus i smisao za kvalitetu ne samo kod polaznika naših te?ajeva nego i kod njihovih obitelji.

Koliko je do danas bilo polaznika u Vašoj školi te koliko trenutno osoba radi u GSC?

Kroz naše te?ajeve, u ove ?etiri godine, prošlo je nešto više od 150 polaznika. Neki duže, a neki kra?e. Trenutno imamo 55 polaznika, a ukupno nas je šestero nastavnika. Smatram da su moji kolege nastavnici u velikoj mjeri zaslužni za naš zajedni?ki uspjeh.

Kažu da je glazba zadovoljstvo, ali glazba predstavlja i najteži oblik rada mozga, naro?ito ako ?ovjek svira ili u?i svirati jedan instrument. Zar je zaista teško nau?iti svirati neki instrument?

Muziciranje sasvim sigurno poti?e razvoj mozga na najbolji i najefektniji mogu?i na?in. A instrument se može nau?iti. Potrebna je volja. Instrument poput sintesajzera je relativno lagano nau?iti. Gitaru i harmoniku ve? nešto teže. Glasovir još malo teže, a violinu vrlo teško.
Pri tome treba imati na umu da današnji mladi žele vidjeti brze rezultate. To je mogu?e kod recimo sintesajzera ali nije mogu?e kod violine. Dakle, za svakog pojedinca koji želi nau?iti svirati instrument, bitan je odabir instrumenta i svijest o tome što se želi u?enjem posti?i. Naravno da ima djece za koju taj izbor vrše roditelji. To je i normalno.

Ranija istraživanja pokazala su kako sati glazbe imaju snažan pozitivan utjecaj na kvocijent inteligencije djece. Vi ste tako?er mišljenja da djeca koja u?e svirati instrument s vremenom postaju inteligentnija; kako to objašnjavate?

To su ustanovili znanstvenici u Njema?koj i Americi. Sviraju?i instrument na idealan na?in dolazi do poticaja širokih dijelova mozga. O tome sam na našem blogu objavio više tekstova pa koga to posebno zanima može to tamo pro?itati.

Ne tako davno, to?nije 2007. godine, predstavili ste Projekt osnivanja dramskog studija u suradnji s iskusnim voditeljima dramskih te?ajeva Zagreba?kog kazališta mladih (ZKM). Krajnji cilj ovog projekta bio je osnivanje amaterskog kazališta u Dugom Selu. Izgleda kako projekt nije zaživio, možete nam re?i zašto?

Imali smo doista dogovor s iskusnim instruktorima ZKM-a o osnivanju Dramskog studija. Nažalost, u Dugom Selu se nije našlo dovoljno zainteresiranih za tu vrstu umjetni?ke aktivnost pa je projekt, kao što to?no kažete jednostavno zaustavljen za bolja ili neka druga vremena.

U suradnji sa Turisti?kom zajednicom Grada Dugog Sela prire?ujete Prvo hrvatsko natjecanje u sviranju sintesajzera - Dugo Selo 2010. O kakvom je natjecanju rije? i kada ?e biti održano?
Sintesajzer je relativno nov instrument, idealan je za pristup mladih glazbi, a može ga nau?iti svirati doslovce svatko tko želi. Osim toga sintesajzer je i jedan od najprodavanijih instrumenata u Hrvatskoj. No, iako ga podu?ava mnogo nastavnika glazbe i u?i mnogo mladih, za sintesajzer nema natjecanja jer nije priznat kao instrument od Ministarstva znanosti i obrazovanja. Tako smo u suradnji s Gradom i Turisti?kom zajednicom odlu?ili promovirati Dugo Selo centrom sviranja sintesajzera. Ove godine je to nacionalno natjecanje, a ako Bog da, idu?e godine ?e biti i me?unarodno.
Važno je u svemu ne izgubiti cilj iz vida: omogu?iti mladima koji sviraju sintesajzer da na nacionalnoj razini pokažu što znaju.

GSC nudi i glazbenu terapiju za suzbijanje stresa, agresivnog ponašanja i straha. O kakvoj je terapiji rije??

Terapija koju nudimo dogovorena je u suradnji s psiholozima koji se bave tom problematikom. No, do sada nismo imali nijedan takav slu?aj.

U Vašem glazbenom studiju omogu?eno je terapijsko sviranje osobama s posebnim potrebama. Na koji na?in se provodi terapija i koliko osoba poha?a takvo sviranje?

I terapija s osobama koje imaju posebne potrebe po?ela je dosta neo?ekivano. Po?eli smo na nagovor jedne lije?nice, fizijatrice, koja je znala što treba, a mi smo znali kako to izvesti i uz pomo? kojeg instrumenta. Sad imamo nekoliko takvih u?enika i mislim da je rad s njima veliko iskustvo za nas i da njima zna?ajno koristimo.

Vaši u?enici nisu samo iz Dugog Sela. Ima polaznika iz Zagreba, Velike Gorice, Samobora i drugih gradova. Što je to posebno u Vašem radu i u odnosu s djecom da polaznici dolaze iz udaljenijih mjesta?

Dolaze i iz Popova?e i Bjelovara. Mislim da sam, s obzirom da sam najstariji nastavnik, mla?e kolege uspio pridobiti za poseban pristup u?enicima. U tom pristupu je bitno da polaznici te?aja zavole i razumiju glazbu, a manje je bitno da li ?e jednog dana biti glazbenici ili ?ak virtuozi. Dakle, sve radimo bez pritiska, bez prijetnji ili tužakanja roditeljima. Posebnost našeg pristupa vidi se i u ?injenici da imamo zna?ajan broj odraslih u?enika.

Održavate te?ajeve pjevanja za po?etnike i napredne. Ima li dovoljno interesa za takve te?ajeve?

Sad održavamo te?ajeve pjevanja jer smo uspjeli na?i kolegicu koja to kvalitetno radi. Do sada se nije javilo puno zainteresiranih za taj te?aj.

Sviranje instrumenata s tipkama ima najve?i u?inak na razvoj dje?jeg mozga, ali za koji instrument djeca pokazuju najve?i interes?

Najviše za sintesajzer i gitaru. Tu je 80% naših polaznika te?ajeva. Dosta naših u?enika zapo?inje s te?ajevima sintesajzera, a zatim prelaze ili na glasovir ili na gitaru. Na sintesajzeru radi jedna kolegica i s predškolskom djecom, nešto kao glazbeni vrti?.

Održavali ste seminare lijepog ponašanja za srednjoškolce. Ne mislite li da bi se takvi seminari trebali kontinuirano održavati ve? od osnovne škole?

Održali smo samo jedan seminar, a radilo se o gimnazijalcima iz Zagreba. Naravno da mislim da bi trebalo takve seminare održavati kontinuirano. No nisam siguran da li je lijepo ponašanje u današnje vrijeme svih mogu?ih prostakluka u medijima i u obiteljima baš vrijeme za seminare o lijepom ponašanju. Mislim da sam ja i odgoj koji sam imao, model na odlasku.

I za kraj ovog razgovora spomenula bih još jedan Vaš projekt koji predstavlja veliki uspjeh. Od ovog polugodišta polaznici mogu kod Vas polagati ispite za sve razrede Niže muzi?ke škole prema Nastavnom planu i programu Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, kako je došlo do te odluke?

Na upite roditelja polaznika naših te?ajeva, mi smo dogovorili mogu?nost polaganja godišnjih ispita Niže muzi?ke škole prema Nastavnom planu i programu Ministarstva znanosti. Ostaje vidjeti koliko ?e za taj program biti interesa. Pojedinosti neka još neko vrijeme ostanu naša „poslovna tajna“.

Komentari

Gospodine Cerovac, apsolutno

Gospodine Cerovac, apsolutno je za svaku pohvalu što ste uspjeli dobrom voljom, velikim trudom i strpljivim radom na takav način oplemeniti život jedne male zajednice.

Previše je toga u našoj zemlji sabijeno i centralizirano u velike gradove što mnogima (naročito u teško današnje vrijeme) ne pruža priliku da svoj život ili život svoje djece obogate kreativnim i blagotvornim utjecajem glazbe.

Najlakše je porobiti čovjeka bez duše, kojeg se sustavno pokušava svesti na tržišnu radilicu i vrednovati kroz produktivnost njegovog outputa a ne kroz njegov kreativni potencijal ili umjetnički doprinos. Život bez glazbe (i drugih umjetnosti) život je duhovnog siromaštva. Ovaj svijet treba i cvrčke i mrave pa me jako veseli vaša školica za cvrčke ;)

Želim Vam i nadalje puno kreativnih poduhvata i uspjeha.
(a možda i neko čudo od djeteta?)

Tko je glasao

Dugo Selo tak imam te rad :)

Dugo Selo tak imam te rad :) premda sam dotepenec.

"Ljudi praštaju sve osim iskrenosti" - A.G Matoš

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Novi dnevnici

  1. Im Süd-Osten nichts Neues od Feniks komentara 1
  2. ŠEFovi programiraju ubrzati humane ciljeve od aluzija komentara 0
  3. Uputa za borbu protiv loših sudaca/1 od rodjen komentara 1
  4. Resident Evil: HAVC Afterlife od Laganini komentara 24
  5. NATO je preskup i suvišan u mirovanju od aluzija komentara 0
  6. ŠEF ministarstva Dobrović bi ministarstvo širio od aluzija komentara 0
  7. Tomislav Merčep je bio i ostao na pravoj strani, dok je veliki dio pravosuđa i politike u RH na pogrešnoj strani od ppetra komentara 32
  8. HND bizarni agitprop van svakog razuma i zakona / Novosti – Hrvatska nije vaša država od Laganini komentara 18
  9. Stranka PETICIJA od mAjAdrK1IO komentara 14
  10. Indijska vlada najavljuje da bi se do 2024. mogla potpuno okrenuti obnovljivima od Zoran Oštrić komentara 15
  11. ŠEFovi hoće drugima NE plaćeno umiranje od aluzija komentara 0
  12. Proročanstvo od petarbosni4 komentara 14
  13. "Zašto sam napustio ljevicu" od MKn komentara 23
  14. PSIHIJATRI I PACIJENTI od mAjAdrK1IO komentara 2
  15. budućnost bit će kasno SUTRA razumjeti od aluzija komentara 1
  16. Prava hoće, kune hoće, upravljati hoće, obaveze neće? "Predsjednice odjebite" piše čoban Vojković sa indexa od Laganini komentara 51
  17. Kreatori smrti i zločina od otpisani komentara 97
  18. O banalnosti zla / Bernardić: SDP-u je mjesto na proslavi genocida nad Hrvatima od Laganini komentara 7
  19. Hribar: Ne priznaje etiku, pravosuđe i sudove i osobito zakone RH, priznaje samo sud partije od Laganini komentara 11
  20. Očekujte neočekivano: Pad potražnje za fosilnim gorivima već u 2020-ima? od Zoran Oštrić komentara 2
  21. Kada naivnost prelazi u lopovluk od acinum komentara 8
  22. Kako će funkcionirati svijet, u kojem Amerika više nije prvi policajac, prvi nasilnik i prvi rasipnik? od Zoran Oštrić komentara 27
  23. kapitalistički lopovluk kako živimo od aluzija komentara 0
  24. Donald Trump je uspješno promovirao SAD kao drugu svjetsku silu od Zoran Oštrić komentara 3
  25. Kreatori mržnje od boltek komentara 36

Tko je online

  • acinum
  • grdilin
  • leddevet

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 3
  • Gostiju: 43

Novi korisnici

  • mAjAdrK1IO
  • F1
  • valentino
  • justiceforall
  • sandy199