Tagovi

I glazbom je moguće promovirati grad Dugo Selo

Intervju koji je s voditeljem GSC-a vodila urednica portala dugoselo.org

Povod za naš razgovor s profesorom Ivanom Cerovcem, projekt je Glazbenog studija Cerovac, Grada i Turističke zajednice GDS-a, ovogodišnja organizacija nacionalnog natjecanja sviranja sintesajzera. Ovom prilikom zahvaljujemo se gospodinu profesoru Cerovcu na odazivu na naše upite.

Umjetnost se razvija samo ondje gdje umjetnost cijene. Gospodine profesore Cerovac, što Vi mislite, koliko se glazbena umjetnost cijeni u Dugom Selu?

Glazbena umjetnost kojom se bilo kao dirigent bilo kao nastavnik bavim već više od 40 godina jest cijenjena u Dugom Selu. To se vidi, s jedne strane po broju učenika koje ima Glazbeni studio od osnivanja do danas, ali i po podršci publike na našim koncertima. To se na koncu konca vidi i po razumijevanju za naše projekte u gradskoj upravi Dugog Sela. A vidi se i po aktivnostima drugih institucija u Dugom Selu (Preporod, koncerti u organizaciji Pučkog učilišta, Gradski zbor, crkveni zborovi i ansambli itd.)

Diplomirali ste dirigiranje u Beču 1969. godine, a 1982. godine stekli ste još jednu diplomu na Muzičkoj akademiji u Münchenu, smjer crkvene katoličke glazbe. Zašto ste odabrali taj smjer?

Dirigiranje sam izabrao i studirao u Beču jer mi nisu dopustili studirati u Zagrebu. Ne bih tu o pojedinostima, ali svakako bila su takva vremena i bilo je tako da sam ako sam htio studirati dirigiranje morao otići iz Zagreba. Neki kolege su išli u Maribor ili Ljubljanu, a ja sam se odlučio za Beč i nisam požalio. Studij crkvene glazbe koji sam započeo više godina kasnije u Muenchenu bio je opet plod okolnosti u kojima sam se iza 1972.god. našao. Da ne duljim, jedino mjesto glazbenika koje sam mogao dobiti tada u Njemačkoj bilo je u crkvi. A sa diplomom crkvenog glazbenika mogao sam dobiti i bolje plaćeni i ugledniji posao nego bez nje pa sam se dao opet na učenje. Nije bilo teško, a osim toga priznali su mi mnoštvo ispita iz Beča.

Jedno vrijeme, točnije 1990. godine, bili ste ravnatelj Zagrebačke filharmonije. U to vrijeme osnovali ste i “Mozartov festival Zagrebačke filharmonije”. O kakvom je projektu riječ?

Zagrebačka filharmonija je orkestar s mnogo potencijala i danas kao i daleke 1990.god. Zato mi nije bilo teško osnovati „Mozartov festival“ kao poklon našoj publici krajem sezone. Naime, Festival je bio povezan s proslavom Dana državnosti koji se u ono vrijeme, kako znamo, slavio 30.svibnja. A osim toga smo tada imali brojne sponzore koji su nas i financijski podržali. Za otvaranje Festivala izvukli smo sve registre mašte, angažirali smo tada vrlo mladog i još neafirmiranog režisera Krešimira Dolenčića pa je cijela dvorana Lisinski, svi hodnici, svaki kutak bio u znaku Mozarta, bilo u obliku dekoracije bilo u likovima učenika muzičkih škola koji su na raznim instrumentima, prije samog početka glavnog koncerta, izvađali Mozartove skladbe. Imali smo i posebni Mozartov koncert za djecu (koji sam ja dirigirao) u kojem se pojavio glavom Mozart kao dječak i njegova sestra Nannerl. Djeca, gledatelji su bili oduševljeni. A i sve tri večeri Mozartove glazbe u izvedbi Zagrebačke filharmonije pod vodstvom Kashushija Ona, bile su oduševljeno prihvaćene od publike, ali i od kritike. Festival Zagrebačke filharmonije zamislio sam kao trajni događaj na kraju sezone. Nažalost već prvi od mojih nasljednika na mjestu ravnatelja ga je ukinuo. Ne mogu odoljeti napasti da ne spomenem i seriju koncerata „Koncerti mira i nade“ koje sam također u organizaciji Zagrebačke filharmonije organizirao i dirigirao u predvečerje rata u tada trusnim područjima Republike Hrvatske. Želio bih svakako napomenuti da sve to ne bi bilo moguće tako sjajno organizirati da s jedne strane nije stajao izvrstan orkestar, a s druge strane jednako tako izvrsni suradnici u upravi ZF.

“Glazbeni studio Cerovac” (GSC) započeo je s eksperimentalnim radom 2006. godine kao prijeko potrebna udruga s ciljem razvoja glazbene svijesti za sve ljude, ponajprije za mlade. Što Vas je ponukalo da glazbeni studio osnujete u Dugom Selu?

Već odavno sam znao da u Dugom Selu nema muzičke škole jer mi ovdje žive članovi moje obitelji koji su svojoj djeci htjeli dati glazbenu naobrazbu ali nisu imali priliku. Tako smo u Dugom Selu kupili malo veću kuću nego što bi nam u stvari trebala i u prizemlju odmah uredili prostor s četiri učionice. I tu smo onda osnovali udrugu koja se, hvala Bogu, dobro razvija. Raduje me što smo time omogućili brojnoj djeci da nauče svirati barem jedan instrument. A uz to, iako na nekim instrumentima pretežno sviramo narodnu i zabavnu glazbu, ipak možemo utjecati na ukus i smisao za kvalitetu ne samo kod polaznika naših tečajeva nego i kod njihovih obitelji.

Koliko je do danas bilo polaznika u Vašoj školi te koliko trenutno osoba radi u GSC?

Kroz naše tečajeve, u ove četiri godine, prošlo je nešto više od 150 polaznika. Neki duže, a neki kraće. Trenutno imamo 55 polaznika, a ukupno nas je šestero nastavnika. Smatram da su moji kolege nastavnici u velikoj mjeri zaslužni za naš zajednički uspjeh.

Kažu da je glazba zadovoljstvo, ali glazba predstavlja i najteži oblik rada mozga, naročito ako čovjek svira ili uči svirati jedan instrument. Zar je zaista teško naučiti svirati neki instrument?

Muziciranje sasvim sigurno potiče razvoj mozga na najbolji i najefektniji mogući način. A instrument se može naučiti. Potrebna je volja. Instrument poput sintesajzera je relativno lagano naučiti. Gitaru i harmoniku već nešto teže. Glasovir još malo teže, a violinu vrlo teško.
Pri tome treba imati na umu da današnji mladi žele vidjeti brze rezultate. To je moguće kod recimo sintesajzera ali nije moguće kod violine. Dakle, za svakog pojedinca koji želi naučiti svirati instrument, bitan je odabir instrumenta i svijest o tome što se želi učenjem postići. Naravno da ima djece za koju taj izbor vrše roditelji. To je i normalno.

Ranija istraživanja pokazala su kako sati glazbe imaju snažan pozitivan utjecaj na kvocijent inteligencije djece. Vi ste također mišljenja da djeca koja uče svirati instrument s vremenom postaju inteligentnija; kako to objašnjavate?

To su ustanovili znanstvenici u Njemačkoj i Americi. Svirajući instrument na idealan način dolazi do poticaja širokih dijelova mozga. O tome sam na našem blogu objavio više tekstova pa koga to posebno zanima može to tamo pročitati.

Ne tako davno, točnije 2007. godine, predstavili ste Projekt osnivanja dramskog studija u suradnji s iskusnim voditeljima dramskih tečajeva Zagrebačkog kazališta mladih (ZKM). Krajnji cilj ovog projekta bio je osnivanje amaterskog kazališta u Dugom Selu. Izgleda kako projekt nije zaživio, možete nam reći zašto?

Imali smo doista dogovor s iskusnim instruktorima ZKM-a o osnivanju Dramskog studija. Nažalost, u Dugom Selu se nije našlo dovoljno zainteresiranih za tu vrstu umjetničke aktivnost pa je projekt, kao što točno kažete jednostavno zaustavljen za bolja ili neka druga vremena.

U suradnji sa Turističkom zajednicom Grada Dugog Sela priređujete Prvo hrvatsko natjecanje u sviranju sintesajzera - Dugo Selo 2010. O kakvom je natjecanju riječ i kada će biti održano?
Sintesajzer je relativno nov instrument, idealan je za pristup mladih glazbi, a može ga naučiti svirati doslovce svatko tko želi. Osim toga sintesajzer je i jedan od najprodavanijih instrumenata u Hrvatskoj. No, iako ga podučava mnogo nastavnika glazbe i uči mnogo mladih, za sintesajzer nema natjecanja jer nije priznat kao instrument od Ministarstva znanosti i obrazovanja. Tako smo u suradnji s Gradom i Turističkom zajednicom odlučili promovirati Dugo Selo centrom sviranja sintesajzera. Ove godine je to nacionalno natjecanje, a ako Bog da, iduće godine će biti i međunarodno.
Važno je u svemu ne izgubiti cilj iz vida: omogućiti mladima koji sviraju sintesajzer da na nacionalnoj razini pokažu što znaju.

GSC nudi i glazbenu terapiju za suzbijanje stresa, agresivnog ponašanja i straha. O kakvoj je terapiji riječ?

Terapija koju nudimo dogovorena je u suradnji s psiholozima koji se bave tom problematikom. No, do sada nismo imali nijedan takav slučaj.

U Vašem glazbenom studiju omogućeno je terapijsko sviranje osobama s posebnim potrebama. Na koji način se provodi terapija i koliko osoba pohađa takvo sviranje?

I terapija s osobama koje imaju posebne potrebe počela je dosta neočekivano. Počeli smo na nagovor jedne liječnice, fizijatrice, koja je znala što treba, a mi smo znali kako to izvesti i uz pomoć kojeg instrumenta. Sad imamo nekoliko takvih učenika i mislim da je rad s njima veliko iskustvo za nas i da njima značajno koristimo.

Vaši učenici nisu samo iz Dugog Sela. Ima polaznika iz Zagreba, Velike Gorice, Samobora i drugih gradova. Što je to posebno u Vašem radu i u odnosu s djecom da polaznici dolaze iz udaljenijih mjesta?

Dolaze i iz Popovače i Bjelovara. Mislim da sam, s obzirom da sam najstariji nastavnik, mlađe kolege uspio pridobiti za poseban pristup učenicima. U tom pristupu je bitno da polaznici tečaja zavole i razumiju glazbu, a manje je bitno da li će jednog dana biti glazbenici ili čak virtuozi. Dakle, sve radimo bez pritiska, bez prijetnji ili tužakanja roditeljima. Posebnost našeg pristupa vidi se i u činjenici da imamo značajan broj odraslih učenika.

Održavate tečajeve pjevanja za početnike i napredne. Ima li dovoljno interesa za takve tečajeve?

Sad održavamo tečajeve pjevanja jer smo uspjeli naći kolegicu koja to kvalitetno radi. Do sada se nije javilo puno zainteresiranih za taj tečaj.

Sviranje instrumenata s tipkama ima najveći učinak na razvoj dječjeg mozga, ali za koji instrument djeca pokazuju najveći interes?

Najviše za sintesajzer i gitaru. Tu je 80% naših polaznika tečajeva. Dosta naših učenika započinje s tečajevima sintesajzera, a zatim prelaze ili na glasovir ili na gitaru. Na sintesajzeru radi jedna kolegica i s predškolskom djecom, nešto kao glazbeni vrtić.

Održavali ste seminare lijepog ponašanja za srednjoškolce. Ne mislite li da bi se takvi seminari trebali kontinuirano održavati već od osnovne škole?

Održali smo samo jedan seminar, a radilo se o gimnazijalcima iz Zagreba. Naravno da mislim da bi trebalo takve seminare održavati kontinuirano. No nisam siguran da li je lijepo ponašanje u današnje vrijeme svih mogućih prostakluka u medijima i u obiteljima baš vrijeme za seminare o lijepom ponašanju. Mislim da sam ja i odgoj koji sam imao, model na odlasku.

I za kraj ovog razgovora spomenula bih još jedan Vaš projekt koji predstavlja veliki uspjeh. Od ovog polugodišta polaznici mogu kod Vas polagati ispite za sve razrede Niže muzičke škole prema Nastavnom planu i programu Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, kako je došlo do te odluke?

Na upite roditelja polaznika naših tečajeva, mi smo dogovorili mogućnost polaganja godišnjih ispita Niže muzičke škole prema Nastavnom planu i programu Ministarstva znanosti. Ostaje vidjeti koliko će za taj program biti interesa. Pojedinosti neka još neko vrijeme ostanu naša „poslovna tajna“.

Komentari

Gospodine Cerovac, apsolutno

Gospodine Cerovac, apsolutno je za svaku pohvalu što ste uspjeli dobrom voljom, velikim trudom i strpljivim radom na takav način oplemeniti život jedne male zajednice.

Previše je toga u našoj zemlji sabijeno i centralizirano u velike gradove što mnogima (naročito u teško današnje vrijeme) ne pruža priliku da svoj život ili život svoje djece obogate kreativnim i blagotvornim utjecajem glazbe.

Najlakše je porobiti čovjeka bez duše, kojeg se sustavno pokušava svesti na tržišnu radilicu i vrednovati kroz produktivnost njegovog outputa a ne kroz njegov kreativni potencijal ili umjetnički doprinos. Život bez glazbe (i drugih umjetnosti) život je duhovnog siromaštva. Ovaj svijet treba i cvrčke i mrave pa me jako veseli vaša školica za cvrčke ;)

Želim Vam i nadalje puno kreativnih poduhvata i uspjeha.
(a možda i neko čudo od djeteta?)

Tko je glasao

Dugo Selo tak imam te rad :)

Dugo Selo tak imam te rad :) premda sam dotepenec.

"Ljudi praštaju sve osim iskrenosti" - A.G Matoš

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Novi dnevnici

  1. Lalovac "u ništa" od marival komentara 8
  2. Urbane rane moje varoši od Ljubo Ruben Weiss komentara 2
  3. Sramotne reakcije hrvatskih političara na Šešeljeve provokacije od vkrsnik komentara 6
  4. Hanžeković kao delegat sotone u Hrvatskoj od sjenka komentara 7
  5. Obama i Putin jesu li trgovci? od aluzija komentara 0
  6. Uputa za borbu protiv sredstava manipulacije čitatelja od rodjen komentara 7
  7. Hanibal ante portas & Velikosrpska fašistička propaganda od Laganini komentara 36
  8. Nije šija, nego vrat, nije Bešker, nego Feniks od MKn komentara 65
  9. Istina nalazi put i kroz njihove laži jer viri baš iz samih tih laži - Dan sjećanja 2014. od ppetra komentara 34
  10. Pismo investitora petogodišnjem unuku od rodjen komentara 2
  11. Ima se – platilo se! od Feniks komentara 24
  12. referendumsko internetsko upravljanje od aluzija komentara 2
  13. Vukovarsko znati i ne znati od Feniks komentara 36
  14. "Klemovi" anglosaksonski balvani u Savskoj od sjenka komentara 92
  15. Ekonomija i društvo budućnosti od petarbosni4 komentara 7
  16. Budale ili Peta kolona od Weteran komentara 178
  17. Optužba pojma, neistinito tumačenje, obmana i dezorjentiranost od rodjen komentara 0
  18. Financijske teskoce vode direktora u zatvor? od lunoprof komentara 21
  19. A tko pita male biznise i njihove radnike ? od provinciopolis a komentara 0
  20. Hitri Ustavni sud od StarPil komentara 5
  21. Lijevi kurs za Bliski istok od koča komentara 1
  22. NE vladajući hoće smijeniti vladajuće (osvježeno) od aluzija komentara 1
  23. Uputa za izbjegavanje vlastite oholosti i postizanja suradnje, veze, konstruktivnosti, služenja od rodjen komentara 10
  24. Josipović ne može, ne zna i nije htio od vkrsnik komentara 47
  25. Kapitulacija? od Feniks komentara 24

Preporučeni dnevnici

Tko je online

  • corto
  • Skviki
  • sm

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 3
  • Gostiju: 24

Novi korisnici

  • Gigaset
  • punktuar
  • Zlatno doba kap...
  • BlackLily
  • Ness