Tagovi

Gdje je lova?

U ranim fazama države porezi su blagi u svojem pojavljivanju, ali ipak donose ogromne prihode…kako vrijeme prolazi, a kraljevi nasljeđuju jedni druge, oni gube svoje plemenske navike u korist civiliziranijih. Njihove potrebe i hitnosti rastu…uslijed raskoši u kojoj su bili doneseni. Stoga oni nameću svježe poreze na svoje predmete... oštro povisuju stopu starih poreza radi povećanja svojih doprinosa…Ali učinci na poslovanje zbog tog porasta u oporezivanju čine ih osjetnima. Ljudi se ubrzo obeshrabre u poslu usporedivši svoju zaradu s bremenom njihovih poreza…kao posljedica toga proizvodnja opada, a s njom i doprinosi oporezivanja.
Ibn Khaldun - 27.05.1332. Tunis - 17. 03.1406. Kairo;


Dakle gdje je lova?

No da vas ne mučim, lova je kod mene!

Naravno nije samo kod mene, barem ne sva, nego je kod svih nas žilavih sitnozubana koji smo još uvijek uporni u življenju u ovoj državi. Eto, neugodno je, vrlo razumljivo, kao što je uvijek neugodno kad se čovjek osjeća otkrivenim.

Kako sam otkrio da su me (nas ) otkrili?

Zapravo čisto slučajno uopće ne razmišlajući o takovj mogućnosti. Neki dan sam tako prolazio kraj ZAP-a upravo u trenutku kad se uparkiravalo ono monstrum-vozilo koje donosi novac (tako sam bar ja zaključio). Ne znam da li ste imali prilike doživjeti tu scenu, radi se o nekakvom čudu nastalog is protuprirodne kopulacije “Neoplan Tourliner” autobusa s “Patria AMV ” oklopnim 8x8 vozilom, sve u policijsko plavoj boji te u pratnji nekoliko vozila popunjenih specijalnim policajcima. Opisano čudo ispušta prilično sablasne urlike iz svojih višetonskih sirena, a iz pratnje ispadaju robusni specijalci u punoj ratnoj spremi s isukanim šmajserima spremnim da pokose svu živu silu u “rejonu ZAP istok-zapad-sjever-jug”.

I tako dok sam zabezeknuto promatrao opisani desant približila mi se Ciganka (oliti Romkinja) s djetetom u naručju, kome su očito izvađene baterije obzirom da nije pokazivalo nikakakve znakove živosti što pokazuju standardna djeca, i zapitala me da joj udijelim ponešto love, navodno za kruh. Na to sam ja logično reagirao, očito još uvijek pod šokom scene sa specijalnim transportom koja se odvijala, i uputio je da lovu potraži kod dotičnih. Na moje iznanađenje mlada ciganka je takav prijedlog ignorirala i bez posebnih riječi otišla do sljedećih potencijalnih davatelja, starijeg bračnog para koji su upravo ulazili u parkirano vozilo i pokušavali pobjeći s mjesta desanta.

To je bio samo početak, kojeg u tom trenutku nisam bio uopće svjestan, a nastavilo je taj isti dan kad su me razni “djelatnici ispruženh ruku” presreli, što u kafiću, što na ulici, tražeći da im udijelim pokoju kunu za raznorazne potrebe. Vjerojatno se tu pojavio prvi crv sumnje kojeg i dalje nisam bio svjestan, a pravi šok i otrežnjenje se desilo u trenutku kad su mi pozvonili na vrata i zatražili da, na temelju nekakve zgužvane prljave fotokopije pitajbogačega, udjelim ponešto kuna. Poklopac na sve je došao kad su na televiziji zatražili od mene da nazovem neki broj i time doniram 6,15 kn za neku udrugu koja skrbi za posebne probleme djece i da ponovo nazovem neki drugi broj i sad doniram još 3,75 kn ili 5,05 kn za pomoć napuštenim životinjama.

Bogati, stvarno su me našli!

U tom trenutku sam shvatio svu svoju naivnost i glupost uvjerenja da sam nepronalazljiv. Očito da za profesionalno oko, a ovi koji žicaju lovu su pravi profesionalci, nije problem prepoznati u masi one kod kojih je stvarno lova. Ti isti profesionalci su potpuno mirno prolazili kraj one scene koju sam gore opisao i gdje sam bio uvjeren da se prenose čitave bale novčanica jednostavno jer kao profesionalci su bili svjesni da tamo love nema i da je to samo predstava ove naše jadne dekintirane države. Vjerojatno iz istih identičnih razloga isto tako nezainteresirano prolaze kraj Kulmerovog dvorca na Šestinama ili pokraj jedne kuće u Kozarčevoj ulici u Zagrebu . Eto kamion, specijalce i šmajsere, dvorce i vile ignoriraju, a mene, građanina vulgaris, odmah prepoznali kao onog kod kojeg je otišla sva ta lova koju država nema. Uh, Judinemukese!

Očito da nisu romski mališani jedini, svjestan je toga i naš financijski ministar Linić, kao što su toga zacijelo bili svjesni svi prethodni ministri istog resora.

No ostanimo na Liniću i njegovoj svjesnosti u popunjavanju državne kasice-prasice te krenimo malo unatrag:

Prva zanimljiva odluka iz koje je bila vidljiva njegova pronicljivost je bilo ukidanje mogućnosti firmama da PDV za troškove vezano uz osobna vozila, kao što je gorivo, prebiju s ostalim PDV-om. Takva odluka dovela je da je svako putovanje osobnim automobilom u vlasništvu firme postalo 25% skuplje. Očito da u mozgovima prosječnog traktoriste vožnja automobilom predstavlja luksuz, a svaki luksuz treba treba primjereno zveknuti porezom. To što mnogi se autom voze i gdje je više nego očito vezano uz njihovu djelatnost je nevažno jer za tim autom nije zakvačen plug, a i guza dotičnih putnika je je vrlo udobno smještena, puno udobnije nego u stražnjem dijelu pod tendom FAP-ovog kamiona gdje je i pravo mjesto nas pješadinaca. Naravno da je glupost standardnog poreznika svemirska i u toj gluposti nemogućnost odbijanja PDV-a je klepnula i taksiste koji svoje mušterije voze u osobnim automobilima, a ne u bagerima.

No treba ih razumjeti, državna blagajna je u masnom minusu i lovu treba panično nasmagati.

Zapravo tko god je imao želuca pratiti djelovanje ministarstva financija mogao se osvjedočiti nejvjerojatnoj kratkovidnoj maštovitosti u pronalaženju love u nas prosječnih pješadinaca. Objaviše tako popis dužnika, povećaše PDV, povećaše cijene svih energenata (sad HEP ne zna što bi s viškom para), uvedoše fiskalne blagajne za sve i svakoga.

Ovo posljednje je još jedna kretenarija obzirom da je svih strpalo u nivo birtaša ili trgovca.. Dakle izdao ti 5000 računa dnevno na 100 blagajni ili jedan mjesečno isto ti se piše, a nedajbog da ti netko želi platiti u gotovini jer si odmah moraš nabaviti fiskalnu blagajnu. No kažu da smo pred zakonom svi jednaki, a to je očito i kod izdavanja računa i možda nije loše shvatiti da sam tim zakonom postao jednak Todoriću i Kauflandu. Što je je, ipak to bar malo godi taštini iako mislim da nikad nisam htio biti jednak Todoriću. Svakako je tu važno naglasiti da svaka porezna promjena vuče za sobom nekakav trošak, ako ne drugo ono u prepravci izgleda računa.

No to sve očito nije dovoljno i sljedeći napad je usmjeren da sve obrtnike izjednači s našim najvećim “privrednim subjektima”. Dakle napišeš račun i odmah državi uplatiš PDV iako tko zna kad će ti biti plaćeno, ako će uopće biti plaćeno. Nadasve poticajno pogotovo u vremenima kad cijela privreda propada i upravo suprotno od onog što bi trebalo napraviti. No to mislimo mi sitnozubani jer Slavko i njegovi talibani dobro znaju da svaki obrtnik ima čarape, a tko je vidio obrtničke čarape u kojima ne stoji lova?

Kaže Slavko da ako netko ne plati ima sud koji će to pravovremeno riješiti u roku od nezanemarivih ponešto godina. Ta genijalno, pokrenuti spor za dug od 5-6.000 kn! Stvarno treba biti Grobničan ili suludo bogat da bi se krenulo u takvu avanturu i doznati u trenutku dobivene parnice da je tuženik od davno prestao postojati ili da smo 725. na redu za naplatu. Jasno zna to sve jako dobro i naš ministar i tu treba tražiti razlog tjeranja obrtnika da odmah plate PDV jer čekati da račun bude plaćen u najmanju ruku ulazi u mandat neke sljedeće vlade, a nju tko šiša. Računa se tako na spomenute novce iz čarapa koje će obrtnici izvući u nadi da će uspjeti i dalje poslovati obzirom da drugo ne znaju. Koliko će takvo čarapanje moći trajati je podosta neizvjesno, svakako puno manje nego što ministarstvo očekuje. No obzirom da naš porezni sustav od uvođenja demokracije funkcionira po sistemu “daj što daš” ova mjera je samo još jedna mjera kontinuiteta kretanja u istom identičnom krivom smjeru.

Možemo zaključiti da nam je financijski sustav kontinuiteta gdje se godinama uzima od vlastitih sitnozubana, najprije tvornice i svekolike nekretnine, zatim kroz primamljive kredite masa love, a da ti kupljeni stanovi u mnogim slučajevima neće pripasti onima koji su te kredite godinama plaćali. Uzimalo se iz porezne kase za nezasitne političke potrebe, što stranačke, a što individualne. Jasno da bi se moglo uzimati iz porezne blagajne trebalo je imati i neophodne poreze koji tu blagajnu pune i toga zasigurno nije nedostajalo svih ovih godina. Na nesreću ove vlade točka od koje se povećanjem poreza ne povećava stvarno ubrana količina novca je pređena, a taj prelazak je dodatno ubrzala svjetska kriza i sad imamo problem, a problem je da za vraćanje dugova treba se dodatno zaduživati. Nažalost to dodatno zaduživanje znači povećanje ukupnog duga i bojim se da je granica mogućeg povratka posuđenog isto tako pređena i jedino moguće rješenje je da se sve zaustavi i krene od početka u “tko je jamio - jamio!” logici.


Možda najučestalije citirano promatranje izvučeno iz Ibn Khaldunova djela jest zapravo početak socijologije gdje se objašnjava sustav uspona i pada civilizacija:

Kad društvo postane velika civilizacija (te vjerojatno i dominantna kultura u regiji), nakon njegove visoke točke slijedi razdoblje propasti obzirom da civilizacija postaje preopterećena luksuzom. To znači da je sljedeća kohezivna grupa koja osvaja propadajuću civilizaciju grupa barbara koji su neopterećeni luksuzom i materijalnim dobrima. Jednom kada barbari učvrste svoju kontrolu nad osvojenim društvom, bivaju privučeni rafiniranim aspektima poput pismenosti i umjetnosti, te ili asimiliraju ili prisvajaju takve kulturne običaje i zauzimaju isti identični položaj prethodne visoke kulture kao istu opterećenost luksuzom i materijalnim dobrima i slijednu dekadenciju. Ovdje se proces ponavlja i konačno nova skupina barbara osvaja prethodne barbare. Ciklus tih promjena je približno 3 generaciije, odnosno 120 godina.


Eto, sve su to već znali u XIV stoljeću, a u međuvremenu se nije ništa promijenilo, svakako ne u poreznom smilslu, jelte gospon ministar?

leddevet

Komentari

Julu, dodatak

I u Njemačkoj i USA bi plaće bile osjetno manje, ne samo zbog smanjene produktivnosti rada, nego iz zbog konkurencije jeftine radne snage iz Trećeg svijeta.

Ali sve je to u redu i bilo bi pravedno.

Tko je glasao

L9 cvilidreta

šta cviliš
znaš da ništa ne traje vječno....doći će i bolja vremena kad nećeš imati love
put do slobode je trnovit
strpi se malo

to je zapravo već mnogima stiglo
pa je društveni život uznapredovao
recimo ja sam već dugo u boljitku
družeje i trampa sa seoskim gospodarstvima je direktna
ako trebaš dobar sir, ulje, janjetinu, voće, džemove, domaća jaja
svo to obilje možeš samo imati kad dođeš do slobode
jednostavno
trampom
ali i prije, dok si još jadan pod pritiskom
kao vlasnik love
primit će ljudi i novce ako treba

Tko je glasao

Tekući unitarizam

družeje i trampa sa seoskim gospodarstvima je direktna
ako trebaš dobar sir, ulje, janjetinu, voće, džemove, domaća jaja
svo to obilje možeš samo imati kad dođeš do slobode

Upravo sam neki dan u teglicu zasadio grančicu rute koju sam dugo baštinio u čaši punoj vode i strpljivo čekao da pusti korjenje. Ako stvar uspije ne preostaje mi nego potražiti vlasnika dobre loze i ujedinjenjem dobara stvoriti dobru rutavicu.

Dakle, krenulo je!

leddevet

Tko je glasao

državna blagajna u je masnom

državna blagajna u je masnom minusu i lovu treba panično nasmagat

Jeli koja hrvatska vlada do sada objavila kojin je sve firmama država (porezni obaveznici) jamac za kredit? Model je bija jednostavan, privatizirat firmu, dignit kredit na ime firme i državu stavit za jamca. Pogodite iz tri puta ko vraća legalnu pljačku, pardon kredit. Jedno san siguran, ti koji su uzeli kredit na firmu danas sigurno nisu ni na prosjačkome štapu, a pogotovo nisu iza rešetaka.

Tko je glasao

Inače kukuriku koalicija je

Inače kukuriku koalicija je radi "povećanja razvoja"odobrlila tvrtkama da dobit iz te godine mogu pretočiti u kapital tvrtke i time izbjeći 20% poreza na dobit i time ubrzati razvoj tvrtke. Tim bi se potezom kompenzirao porez na kapitalnu dobit koji je uveden. Zvuči dobro. Jedino što se treba je sudski povećati kapital društva za onaj iznos koji smanjuješ stopu za porez na dobit.

Međutim, u praksi to ne funkcionira. Zašto? Zato što da bi povećao temeljni kapital društva potrebno je revizorsko izvješčće a ono košta da se smrzneš. U pravilu više ili jednako nego onih 20% poreza na dobit koje "uštediš". Još jedna obmana kukuriku vlade. I kada Linić i Milanović slijedeći put kažu da su rasteretili gospodarstvo i spomenu i ovu mogućnost samo se nasmijte.

Tko je glasao

Spam

Molim te spamiraj donji post, gornji može ostati.

Tko je glasao

Ibn Kaldun

Slične tvrdnje ima i G. B. Vico, i čine mi se vrijedne pažnje.

Vjerojatno nisam jedini koji misli da je luksuz dao značajan doprinos pojavi ek. krize. Jer kad novac, putem luksuza ode tj. zađe u svojevrsnu slijepu ulicu iz koje se ne može vratiti u produktivnu cirkulaciju sve je već kasno i kriza je neizbježna.

Npr. kupili ste jahtu. Za njenu upotrebu i održavanje potreban je novac. Ako ju uspijete prodati nekoj drugoj budali, opet će trošiti novac, a neće stvarati nikakvu novu vrijednost.

Što da se radi?

Pustite ju da istrune. To je najpametnije, tj. najekonomičnije što bi se moglo učiniti, ali ni to ne može vratiti novac uložen u nju. Isto je i sa vikendicama i Ferarijima.

Zbiva se siromašenje, zbog krivog usmjeravanja novca - usmjeravanja u proizvodnju luksuza. Barbari nisu potrebni, a i nema ih više. No pojavljuju se siromasi koji zamjenjuju barbare, i podnose kaznu zbog tuđeg krivog usmjeravanja novca.

Luksuz je neizbježan, a donekle i potreban, Ima čak i nekih sitnih koristi od njega, jer pomaže razvoju tehnologije. Ali to je sitnica u odnosu na štetu koja dolazi od njega.

Poslije deset debelih krava, dolaze deset mršavih - ekonomska nužnost.

Da bi ju izbjegli, trebali bi smo paziti kako tovimo stoku, a i kakvu stoku.

Izbjeći se može, ali ne može se čak niti čudom, bez žrtava izići iz nje.

Siromaštvo koje dolazi je nužnost isto kao i noć.

Da paradoks bude veći i komičniji, izlaz iz krize je upravo u siromaštvu.

Budimo, dakle, siromašni, da bi smo bili bogati.

Možda je papa Franjo I naslutio upravo tu istinu.

Tko je glasao

krivi broj

@petarbosni4
Samo mali ispravak.
U Faraonovu snu bilo je riječi o 7( sedam) debelih krava i sedam mršavih koje su u hipu popapale debele. Josip ne samo da je protumačio taj san već je dao i praktično rješenje i spasio Egipat od gladi i zaradio lovu prodajom žita.
A što mi tu radimo. Tumačimo poznati san svako na svoj način, a praktičnog rješenja nemamo.
Nemaju ga ni u vladi. Nema Josipa sa pravom dijagnozom i terapijskim rješenjem za potpuno ozdravljenje. I dokle god u svijetu i kod nas na vlast dolaze nepoznati korporacijski, stranački i ini ljudi, oni će raditi samo za one koji su ih instalirali.
Mi možemo samo snivati san da smo negdje netko i nešto.

Tko je glasao

Boltek

krivi broj

@petarbosni4
Samo mali ispravak.
U Faraonovu snu bilo je riječi o 7( sedam) debelih krava i sedam mršavih koje su u hipu popapale debele. Josip ne samo da je protumačio taj san već je dao i praktično rješenje i spasio Egipat od gladi i zaradio lovu prodajom žita.

Bravo!

Čudi me da nitko drugi nije primjetio grešku.

Deset mi se danas činio impresivnijim brojem. Sedam je onda, davno bio sveti broj, impresivniji nego naša desetka.

Ali ono važnije je to što si primjetio metodu izbjegavanja krize. Ta metoda je ispravna i važi i danas. Treba paziti kako koristimo "debele krave" , tj. u što investiramo novac. Ne radi se samo o luksuzu. Ima, nažalost još mnogo načina na koji i se mogu uzeti dobra koja pripadaju budućim generacijama, bez ikakve mogućnosti i namjere da im se to vrati. Stvarati krizu zapravo znači bogatiti se na račun budućih generacija, tj, njihovim osiromašivanjem. U jednoj od knjiga koja se odnosi na ekonomiju, posvetio sam dosta prostora međugeneracijskoj ekonomiji i zakonskoj regulativi koja bi spriječila pljačkanje budućih pripadnika ljudske vrste. Na kraju, se sve to svodi na onu Josipovu metodu. To je osnova kontinuiranog napretka u razvoju civilizacije, te osmišljavanju i olakšavanju ljudskog života.

Ovdje ima još jedna važna i paradoksalna stvar. Da bi se izbjegle velike ekonomske krize, potrebno je društvo stalno držati na njenom pragu ili početku. To zahtjeva golemi intelektualni, moralni i politički napor. Može ga se učiniti podnošljivim i čak lakim jedino putem rigoroznih antikriznih zakona. Ali sada neću o tome.

Tko je glasao

Gramuzivost

Vjerojatno nisam jedini koji misli da je luksuz dao značajan doprinos pojavi ek. krize.
Ma luksuz je samo posljedica, a pravi je problem ljudska gramzivost čega je luksuz ovozemaljska materijalizacija. Svjedoci smo nevjerojatnih akumulacija novaca kod pojedinih ultrabogataša što se ne može potrošiti niti u deset života i logično se treba pitati čemu to služi i kakvog to ima smisla?

Tu nije samo pitanje socijalističke ideje koja nastoji dati svima ono što im treba za dostojanstveni život nego je puno važnije pitanje kako su definirana ta silna bogatstva i koliko je labilna ravnoteže sustava u kojem ona postoje. Vjerojatno je upravo ta labilna ravnoteža ono što barbari razaraju u trenucima kad pobjeđuju visoko civilizirana društva.

Ukratko se može zaključiti da ova "investicijska ekonomija" kakvu imamo danas i koja se bazira na neprestanom rastu je upravo ono što će dovesti do raspada te labilne ravnoteže obzirom na proizveden višak na jednoj strani te veliki manjak na drugoj strani. Slijedi da je taj definitivni raspad jedini način da se riješe ti nepojmljivi dugovi kakvi se danas mogu naći kod svih država i koji su davno prešli onu točku do koje je postojala ikakva realna mogućnost da ti dugovi budu vraćeni.

leddevet

Tko je glasao

Još malo o gramzivosti

Sedamdeseth godina u Europi (zapadnoj) je odnos najveće i prosječne (ne najmanje) plaće bio oko 1:10. U Americi oko 1:40.
Sada je to oko 1:100 za Europu i više od 1:400 za Ameriku. Pri tome valja imati na umu da te najveće plaće bitno utječu na prosjek.

Putem se nekako izgubila uloga države kao socijalnog i "opće društvenog" elementa. Nekako sumnjam da se to dogodilo spontano.

Za popravak bi bilo dovoljno uvest drakonske poreze za plaće koje izlaze iz okvira 1:10. Dovoljno je i na razini jedne firme. Odnos najveće i najmanje plaće ne smije biti veći od 1:10. Na sve više od toga plaća se specijalni "porez na gramzivost" po stopi od npr. 200%. Za svakih 100 kn isplate ide još 200 kn državi. Pa nek si isplaćuju stotine tisuća mjesečno. Bar će napunit proračun. ;)

Neke studije pokazuju da plaće do 30-40.000 kn imaju smisla. Sve iznad toga je besmisleno i služi samo gomilanju bogatstva.
Zbog toga bi baš bilo seksi da se porez zove "porez na gramzivost". Da nazovemo stvar pravim imenom.

Tko je glasao

Julu

Još malo o gramzivosti

Opravdane, zaslužene, i zakonomjerne razlike u veličinama dohotka mogu se već odavno prilično precizno izračunati, ali nema zakona koji bi zapovijedio da to bude osnova određivanja veličine plaća i njihovih razlika.

Tko je glasao

drakonski porezi ovog tipa

drakonski porezi ovog tipa iako dobro zvuče nebi ništa poboljšali, eventualno bi pogoršali situaciju. Naime, mi u Hrvatskoj već sada imamo nepodnošljive poreze tako da se ne isplati raditi i sa tim nepodnošljivim porezima još uvijek name nedostaje 10-15 milijardi kuna. Također, kako se povećaju porezi (a Linić to radi svaku sjednicu vlade) tako kumulativno padnu prihodi u državu nako 6 mjeseci. Naime, kako ovaj tekst govori prešli smo točku kada porezi imaju pozitivan efekt na punjenje budžeta. Također je razvidno da država troši previše i da između ostaloga plaća socijalne programe kojih se nitko ne bi odrekao a za koje nemamo novaca i koji će nas natjerati u bankrot.

Jedini način da bolje živimo je da povećamo poreznu bazu, tj da što više ljudi želi privatno raditi i imati tvrtke te da u tome vidi priliku. Da bi se to postiglo potrebno je smanjiti poreze i dati ljudima priliku da zarade. Također, to znači da će se morati prestati štititi administracija po svaku cijenu kao i povlaštene mirovine, neka socijalna davanja barem privremeno dok se ne proširi porezna baza.

Tko je glasao

Porezna baza se automatski širi...

... ako predsjedniku uprave kažeš da može imati npr. 100.000 kn mjesečno samo ako mu najslabije plaćeni šljaker ima 10.000. Ako baš hoće imat 100.000, a zadnjem u lancu ne će ili ne može isplatit više od 5.000, onda na onih 50.000 preko 10x5.000 lijepo mora državi dat još 100.000 kn (200%) poreza na gramzivost.

Meni ideja izgleda provedivo.

Osim toga, što će nam država koja se ne brine o svojim najslabijima? Oni jaki se znaju i mogu sami pobrinut za sebe.
To da se brine za svoje građane je smisao postojanja države. Feudalcima, korporacijama i tajkunima država nije baš potrebna. Mogu oni fino i bez nje. Privatne vojske, policije itd.

Tko je glasao

Julu

Visina plaće

Ova se bazira na troškovima proizvodnje tzv. radne snage. Troškovi proizvodnje Jednog inženjera su npr tri puta veći od proizvodnje nekog običnog majstora.

Dalje.

Dva poduzeća sa istim sastavom radne snage i jednake veličine, na istom tržištu.

Jednome je profitna stopa 20%, a drugome 30 %.

U onom drugom, zaposlenici bi trebali imati nekoliko postotaka veću plaću od zaposlenika u prvom. Manager drugog poduzeća također.

Još dalje: I u jednom i u drugom poduzeću neki radnici rade iznimno dobro i trebaju imati bolju plaću od onih koji rade osrednje ili loše. Neki pak rade prekovremeno, pa i to treba biti plaćeno.

O ovim zadnjim stvarima brinu pogonski poslovođe koji onda daju otkaze lošim radnicima a nagrđuju dobre, a ako rade suprotno, (što se odmah vidi u troškovima proizvodnje), sami dobijaju otkaze. itd.

Mikroekonomija već odavno poznaje ove stvari, ali nema zakona, nitri nekog ozbiljnog interesa da se stvari urede baš tako, jer se može raditi i lakše, što se kasnije drastično osveti.

Nije nikakv problem izračunati kolika bi trebala biti prosječna plaća u Hrvatskoj ili Grčkoj, ali to se protivi interesima zaposlenih Hrvata ili Grka, a nema nikoga ko bi imao muda da nametne taj zakoniti način plaćanja rada, jer bi, u prvi mah, plaće strašno pale, iako bi se kasnije stalno dizale, i novac bi postajao sve vredniji.

Ima tu još puno, puno problema.

Ako te zanima javni sektor. Pogledaj u Novu hrvatsku na googlu. Tamo možeš vidjeti Zakon o kontroli efikasnosti vlasti. Primjenom tog zakona, svi zaposleni u javnom sektoru bili bi zainteresirani za to da država uzima što je moguće manji porez.

No, jedno je važno. Ako se hoće trajno dobro i lako živjeti, ništa se ne smije zasnivati na goloj volji društvenih subjekata ili lijepim i plemenitim željama, nego na ekonomskim zakonima.

Tko je glasao

Izgleda da se nismo razumjeli

Ne zalažem se za to da se na državnoj razini plaće ograniče na omjer 1:10, nego unutar firme.
Profitna stopa jest različita za razna poduzeća, ali je u istom poduzeću jednaka i za predsjednika uprave i za inžinjera i za čistačicu i za portira.

Tko je glasao

drzavni poslovi tj. drzava su

drzavni poslovi tj. drzava su jedna firma...

istog vlasnika.. drzave..

dakle nema nikakvog razloga da jedna cistacica ima 10 a druga 20...

kao sto nema nikakvog razloga da ima "managerskih placa" u javnoj i drzavnoj sluzbi.. jer ti poslovi nisu stvarno managerski .. naprosto se svode na organizaciju poslovanja.. i javnu nabavu ... a prodaja je osigurana po defautu..

dakle siguran posao, stalna placa... i ne pretjerane obaveze.. manageri uistinu ne postoje, a od najobicnijih poslova referada (administracije) ne treba stvarati "cuda" i proglasavati ih visokonaucnim i visokoobrazovnim... jer oni to nisu ni po kojem kriteriju..

druga stvar je ako je potrebno placati nekog izuzenog strucnjaka nekog podrucja.. no takvih nema bas puno i nema potrebe za takvima u vecini uobicajenih drzavnih odnosno javnih firmi.. (mozda najvise u zdravstvu u klinickim bolnicima ili slicnim poslovima visoke i stvarne strucnosti)...

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

Ne slažem se

Čistačica može svoj posao obavljati odlično i traljavo. I to itekako može utjecati na ukupni poslovni rezultat firme.

Sjećam se događaja od prije rata, kad je jedna naša (i onda i sad) uvažena proizvodna firma slala neke uređaje na ispitivanje u Nizozemsku u ispitni laboratorij. Da se dobije tipski atest za novi proizvod. Kamion, dva dana puta zakup laboratorija na tjedan dana.... brdo love.
Krene ispitivanje, a on na pripremnim testovima naponski proboj na 1/4 nazivnog napona. Otvore uređaj, a unutra smeće. Netko (istina ne čistačica nego vjerojatno monter) nije počistio unutrašnjost kučišta prije nego je sve zatvorio. To bijaše velika i skupa bruka.

Budući da svaki zaposlenik utječe na sveukupni učinak firme, nije dobro da svi istog ranga u cijeloj državi imaju iste plaće.

Konkurencija je dobra.

Gramzivost nije.

Tko je glasao

javne firme principijelno

javne firme principijelno nisu trzisne firme.. ucinak tj. zarada je time ujednacena..
radno mjesto se dakle na javnim i drzavnim poslovima ne moze mjeriti kao u realnom sektoru..
jer je proizvod uglavnom od javnog interesa pa time u financijskom smislu ogranicen.. osim sto je vecinom monopolisticki..

dakle jedna cistacica u HEPu ili ZETu ili ministarstvu... ne moze zaraditi vise ili manje, osim ako ne ozezes svekoliko pucanstvo vecim cijenama struje, karata za tramvaj ili porezom..

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

gradske i državne ustanove

To bi u praksi bilo nemoguće provesti. S izjednačenim koeficijentima bi nekom komunalnom poduzeću u Lici možda bio problem platiti čistačicu... a jedva tvrtka tipa HEP u Zagrebu ne bi mogla naći čistačicu za plaću manju od prosječne. Da ne spominjem da nije baš isto biti čistačica u Špičkovini i recimo Ministarstvu vanjskih poslova.

Tko je glasao

strasno me zabrinjava to sto

strasno me zabrinjava to sto hep ne bi mogao naci cistacicu u slucaju uravnjene place za cistacice u javnim i drzavnim ustanovama, poduzecima... ... to bi mogao ipak biti jedan ozbiljan problem, skoro pa nerjesiv... ... uostalom otkud jednoj cistacici u spickovini pravo pomisliti da ona jednakovrijedno mete kao ona u hep-u... osim toga..

u danasnjim vremenima kad se na natjecaje drzavne uprave za zaposlenje od 1600,00 kn (sa gomilom ogranicenja o kojem prijavljeni ne razmisljaju kad se prijavljuju)... za 65 takvih zaposlenja neodredenog opisa javlja ca 800 kandidata..

uostalom otkud pravo nekome da tretira hep-ovce kao zet-ovce ili ne do bog da imaju manju placu od konzumovih zaposlenika... ipak je teze cistiti jedno ministarstvo nego podove ili kancelarije u agrokoru ili kras-u... a zamisli da tek prebacivaci papira sa lijeve na desnu hrpu u nekoj opcini spickovine imaju jednaku placu kao u ministarstvu turizma? a tek neka sluzbenica u racunovodstvu bolnice iza gomile papirina pomisli da bi mozda trebala imati vecu ili barem jednaku placu referentu ministarstva financija koji prepisuje formulare u kucice poreznog softwarea?

ma zamisli ti tek tog bezobrazluka...

fakat ...

a opce nisam razmisljala o tim svim problemima i teskocama... od kojih je najveci problem sto bi se zasigurno dogodio egzodus... svih tih cinovnika i "cistacica" iz javne i drzavne uprave, pogotovo iz javnih poduzeca u realni sektor...

a kad bi ih tek krenuli slijediti razni "manageri" komunalnih poduzeca, vodoopskrbe, plinacroa, janafa, "restorana" drzavnih prehrana, javnih nabava, holdinga... ma kaos... cisti kaos bi nastao... ispraznile bi se sve drzavne zgrade... opustosile najednom...
a privreda tj realni sektor buknuo pod navalom inventivnog i strucnog kadra koji bi se konacno mogao dokazati sa svim svojim managerskim i poduzetnickim sposobnostima i znanjem koji im je u tim javnim zaposlenjima bio potisnut jer su se jadni zrtvovali do tada za potcjenjene drzavne place... vec ih vidim sve presretni sto konacno mogu zaraditi prave i velike pare u realnom sektoru svojim tako slabo cjenjenim radom do tada..

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

Eto opet Špičkovina ;)

Premda možda nema logike niti opravdanja za postojanjem apsolutne uravnilovke, doista, koji bi bio razlog da je čistačica u školi plaćena bolje od čistačice u bolnici?
(http://www.suprazdravlje.hr/clanak/940/165/isti-posao-a-ipak-cistacica-u...)

Disklejmer: ovime ne želim sugerirati kako se slažem s Mršićevom politikom prema kojoj bi se sve plaće trebale "uravniti" prema dolje...

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

Ajmo iskarirkirat stvar do kraja

Nije isto bit čistačica u zaraznoj bolnici i u ministarstvu "za kopanje ruda i gubljenje vremna". Posao je načelno isti, ali vrag je u detaljima.

Nije isto biti učitelj ili liječnik na Braču ili u Josipdolu i u sred Zagreba. One prve jednostavno treba više platiit jer ih u protivnom nećete imati.

Al, (polu)šalu na stranu. Nisam ni mislio na javni sektor. Tu se problem može riješiti platnim razredima i dodacima (za npr. "kulturnu i prometnu izoliranost").

Mislio sam na sve osim javnog sektora - i na realni sektor i na banke i na telekome i... da ne nabrajam. Ne vidim nikakav razlog da Prka ili Luković imaju više od 10x nego najslabije plaćeni zaposlenik u tim bankam. Osim gramzivosti, naravno.

Tko je glasao

ja ne vidim nikakav razlog da

ja ne vidim nikakav razlog da se mijesam u privatno vlasnistvo i privatno poslovanje..

u smislu drustvenog odredenja prihoda i placa u takvim firmama..

nasa drustvena aktivnost se treba svoditi na sprecavanje pogodovanja takvim poduzecima realnog sektora, odnosno njihovom crpljenju javnog..

no dok drzava posuduje kod "prke" on ce imati "zaradu" kao i "placu" iznad svih realnih poimanja prihoda za rad, managiranje i slicno... zakonsko ogranicenje takvih placa nedopustivo je i ne rjesava problem koji je doveo do enormnih placa za "takve" poslove...

sve u svemu, kao i kod ostalog nema lijeka ni izljecenja "posljedice" ako se ne rijesi "uzrok".. pa tako tvoje primjedbe o "realnim" placama spadaju samo u niz nebuloznih prijedloga sanacije situacije

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

Nigdje nisam napisao riječ zabrana

Samo bih takve plaće drakonski oporezivao.
I sad gotovo svugdje u svijetu imamo progresivne porezne stope.

Još nisam čuo ozbiljnu argumentaciju po čemu je to predsjednik uprave toliko zaslužan da bi trebao imati više no 10x veću plaću od zadnjeg na platnom popisu. Govorim o plaći. Ne o vlasništvu i profitu.

Tko je glasao

pa ja ni ne opravdam takvu

pa ja ni ne opravdam takvu placu... zasto bih? temu sa "managerskom" kastom i vlasnicima otudenim od svojeg vlasnistva, kao i managerima koji bez odgovornosti upravljaju tudim vlasnistvom.. smo par puta zapocinjali ... na zalost nije se razvila sira rasprava.. to o cemu pricas "managerskim" prihodima, a dira se realnog sektora bi spadalo u tu temu.. prije nego li u ovo gdje ju stavljas - oporezivanje -

dakle, na tvoj komentar, samo kazem da se ne treba zakonski ogranicavati realne tj. privatne place.. a poreznim stopama i progresivnom porezu sam vec pisala.. potrebna je samo mjera u svemu, dakle razum.. no i ta tema se ne odnosi na place javnog sektora odnosno nema s njom neke posebne veze.. jer tu ne lezi problem smanjenja troska i opravdanosti budzetskih placa

progresivno oporezivanje prihoda, ne samo placa je stvar koja nije naisla na poseban interes.. u raspravi.. javnosti itd.. jer ne pase onima "na vrhu"........

a sto se tice tvojih primjedbi gdje vezujes progresivne stope uz "budzetske" place, mislim da neimanje takvog poreza nije uzrok previsokim javnim placama, kao sto i imanje ne bi bio nacin sprecavanja prekomjernih javno-managerskih "zasluga".. jer ti koji odreduju ne odgovaraju za proizvedene troskove pa ih tako ne bi to dodatno oporezivanje posebno pogodilo... samo bi se preljevalo iz javnog u javno.. a konacnu posljedicu bi imali samo gradani..

problem javnih troskova nije zbog poreznih zakona.. vec iskljucivo zbog nerealne ocjene rada "javnih managera" i potpunog nedostatka odgovornosti prema cinjenju, pa tako i odredivanju vlastite vrijednosti rada..

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

Pa naravno da nije isto

Prema mojem shvaćanju, posao čistačice u bolnici je i teži i odgovorniji i opasniji.

Što se pak učiteljica tiče, nekad je ona u provinciji redovito dobivala i stan, ali čini mi se da je takva praksa sve rjeđa.

Što tek reći za liječnike - otkad su se "privatizirali", sve će ih manje biti u manjim mjestima i po selima, gdje neće uspjeti skupiti "glavarinu"...

Ne zam u čemu je problem - slažem se s tobom ;)

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

Financijska divergencija

drakonski porezi ovog tipa iako dobro zvuče nebi ništa poboljšali, eventualno bi pogoršali situaciju
Mislim da je očito da ovo što danas imamo vodi u sve veće ekstreme koji sve više gube ikakav smisao. Da bi se tu nešto učinilo jedini koji mogu nešto napraviti su države, a porezi su vrlo efikasan alat, naravno ako se pravilno i inteligentno koriste.

Problem je da su države kroz svoju prezaduženost izgubile samostalnost i zapravo postale poslušnici financijskog sektora. Uz takvu činjenicu logično je da se ne može očekivati nekakve ozbiljnije porezne promjene, mislim na one koje će obuzdati financijski sektor i dati "više zraka" prosječnom sitnozubanu, nego bi barem trebalo preokrenuti smjer promjena. Nešto u tom smislu je pokrenuo francuski predsjednik Hollande s tim da nisam upoznat s konkretnim rezultatima takve promjene osim da je onaj seronja Depardieu postao Rus.

Nadalje, poreze ne treba gledati u ili-ili logici već one loše treba maknuti ili promijeniti, a ove neke koji će ići prema ikakvoj socijalnoj ravnopravnosti poticati. Jednostavno druge nema ako želimo stabilizirati sustav i smanjiti financijsko raslojavanje u državi.

Porezi su u svojoj biti vrlo jednostavna stvar: unutra, vani, olakšice i kad sve to zbrojimo i oduzmemo imamo poreznu osnovicu na kojoj se mogu primijeniti porezne stope. Svakako ništa što dijete iz osnovne škole ne bi mogao složiti u Excelu. To što to nije jednostavno je temeljni problem zapravo svih država gdje su porezni sustavi metastazirali u svim mogućim smjerovima do apsolutne suludosti da se metastaze na pojedinim segmentima preklapaju obzirom da su došle iz raznih smjerova.

Sljedeći problem, a na to cilja dnevnik, je da porezi ne mogu se definirati po isključivoj logici "što treba državi" nego bi prvenstveno trebali biti na "što može privreda" i tu bi se onda napokon shvatilo da jedini način da prihodi od poreza budu veći je pomaganje privredi da bolje radi. Kad bi takav stav imali u glavi naši poreznici nikad ne bi predlagali da se PDV plaća po izdanom računu, pogotovo ne kod ovakve krize i općeg neplaćanja.

leddevet

Tko je glasao

problem je i preraspodjela

problem je i preraspodjela novaca prikupljenih od poreza.

sve veći dio ide na otplaćivanje dugova i financiranje vlade, a javni sektor zdravstvo školstvo plaćaju cijenu.

ako se porezi povećavaju a uz njih još plaćaš i dopunsko zdravstveno i to dopunsko smanjuje potrošnju u državi jer si prije iste usluge dobivao i bez dopunskog.

ako imamo besplatno zdravsto školstvo, javni prijevoz tada ostane vše para za druge stvari ljudima trošiti. ovako se sve sažima i ljudi troše samo na najosnovnije.

da je pameti i nacionalizirati drugi stup mirovinskog brzo bi se deficit smanjio. 4-5 mlrd kuna koje sad idu tamo iz plaća bi za toliko smanjile deficit. pa onda ima u fondovima drugog stupa nekuh 50 mldr kuna imovine 30-ak je dug države to se poništi i eto manje zaduđenosti države i još manje treba za otplatu duga izdvajati iz proračuna. 30 mlrd je 1/6 državnog duga za toliko bi se otprilike mogla smanjiti i sredstva koja se izdvajajo iz proračuna da plaćanje duga. to bi isto bilo nekih 4 mlrd. kuna i onda još kad se rasproda drugu imovinu fondova i deficita više nema.

Tko je glasao

sve veći dio ide na

sve veći dio ide na otplaćivanje dugova i financiranje vlade...

...i na mirovine.

The Observer

Tko je glasao

preraspodjela je sekundaran

preraspodjela je sekundaran problem

ne cini mi se da gadas bit stvari.. odnosno radis isto ono sto rade sve politicke stranke trenutno aktivne.. na neki nacin radis listu potreba (subjektivnih) a onda bi valjda trazio nacin za namicanje tako odredenih sredstava.. no to nije nacin ni kako funkcionira tvoje domacinstvo pa tako ne moze ni drzava.. principijelno govorim naravno..

uglavnom .. nema rjesenja problema u preraspodjeli ... prvo i osnovno je odrediti koliko je moguce "zaraditi"... a tek po tome planirati u skadu sa tim realnim sredstvima preraspodjelu.. i to na nacin da se pokriju troskovi onih koji ne mogu sami zaraditi, a tek nakon toga odredi "drustveni nacin zivota drzave" (1-zdravstvo, socijala, 2-skolstvo, mala drzavna uprava)... za dalje mislim da ne bi ni bilo.. jer naprosto ne stvaramo dovoljno..

u svakom slucaju cini mi se da fulas bit i da si daleko od poante.. ili bas u poanti dnevnika razmisljajuci o potrebama i preraspodjeli kao prvom i osnovnom..

dekadencija se i svodi na predimenzionirane potrebe

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

hmmmmmmmmm možda i griješim.

hmmmmmmmmm

možda i griješim.

ajmo na manjem primjeru općine.

ako dio toga ide na održavanje javnog vodovoda koji omogućava jeftinu i dostupnu vodu za navodnjavanje polja onda možemo imati i jeftinu proizvodnju. ako odrzava pijacu na kojoj svak ima pristup praktički besplatno da ima štand tako da mali lokalni proizvođači mogu lako doći do kupace bez skupih ulaganja u poslovne prostore i li u skupe najmove za štand tada domaći postaju konkurentniji, ako sufinancira javni prijevoz da bude besplatan i jeftin tada ljudima ostaje više novaca za drugu potrošnju. tu imamo javni servis, usluge i dobra koji nisu tu da stvaraju profit već da omoguće ljudima da rade i zarade.

ako se pak sve troši na plaćanje kredita i zaposlenika. onda građani plaćaju poreze ali dobrobit ne osjete, država ne pomaže stanovnistvu. a ako se voda, pijaca i javni prijevoz privatiziraju, tada privatnik traži profit za sebe neovisno o dobrobiti cijele zajednice, ucjenjuje općinu da subvencionira prijevoz. maksimalno naplaćuje štandove na pijaci.
ljudi manje u općini zarađuju i troše pa je i manja osnovica za poreze pa se oni dižu da se plate zaposleni i dug. ako smanjuješ zaposlene porezna osnovica se još smanjuje udio duga još povećaa idu daljnje privatizacije koje još više osiromašuju stanovništvo....

Tko je glasao

lijepo i naizgled logicno..

lijepo i naizgled logicno.. ali ipak nije..

vodovod se mora odrzavati na nacin da se odrzavanje financira iz potrosnje vode.. to je po mojim kriterijima javno dobro, dakle javna firma.. sto znaci da joj treba profita onoliko koliko misli ulagati u nove cijevi vodovoda... a sve troskove pokriti iz potrosnje vode (prodajom svog proizvoda).. u sto naravno spada i odrzavanje..

e sad ako sam ja u pravu.. rjesenje je puno jednostavnije od tvog..

infrastruktura osnovan odavno postoji, dakle i pocetni kapital koji u principu treba samo odrzavati sebe.. nema nikakvog razloga dodavati iz poreza na nesto drugo ..

osim toga kod nas postoji propis da kod gradnje novih objekata investitor snosi troskove infrastrukture. to principijelno ne postoji nigdje, jer se sama infrastruktura smatra vlasnistvom vodovoda koji investiranjem svog profita stvara svoje novo trziste na kojem ce opet zaradivati.. i povratiti taj ulog koji ce opet moci ulagati za daljnja prosirenja..

dakle kod nas se vodovod financira iz potrosnje (gradana i firmi) iz naknada koje placa svaki investitor da bi uopce dobio pravo kupovati vodu (sto je nosens) subvencijama lokalne uprave i drzavne uprave..

a to je naprosto besmisleno jer taj isti vodovod dobija, doslovce dobija puno vise novaca nego li proizvodi... apsolutno ne mora misliti o svojoj potrosnji pa ni ne misli.. i dosli smo do dekadentnog vodovoda.. jednako kao i drzave koja si je napravila izvore prihoda bez svrhe i pameti, preopterecujuci gradanstvo kojem je ta javna usluga trebala biti dostupna..

i to je, mislim ono gdje grijesis.. cini mi se kako si zamislio da treba uzimati neke poreze i onda dijeliti vodu (figurativno) a to je besmisleno.. jer ni potrosaca (gradana poduzeca drzavu) ne obavezuje na racionalno ponasanje pa tako i oni postaju dekadentni..

ako se postuje onaj prvotni jednostavni obrazac kako sam ga postavila onda nece dolaziti do skokova (vrhova) u rastu.. odnosno nece biti raznih boom-va jer se sve odvija logicno, po prirodi stvari u skladu sa stvarnim rastom i realnim potrebama..

zasto moja logika stima za danasnje doba, a tvoja ne? zato sto ja u svoju ideju uzimam u obzir postojece stanje.. osnovni kapital koji imamo.. a to je postojeca vodovodna mreza i s njom krecem dalje..

a u tvojem prijedlogu izgleda kao da nema osnovnog kapitala i da je potrebno napraviti drzavno-drustveno financiranje (ili kredit svejedno) kako bi se oformio pocetni kapital odnosno vodovod .. tu tocku razvoja drustva smo odavno presli.. vodovod imamo.. potrebna inicijalna investicija je odavno zavrsena.. svaki novi boom na stanje koje imamo vodi naglom rastu (spicu) sa nepotrebnim troskovima a oni kasnije proizvode bail out..

upravo ono sto se dogodilo nekretninskom biznisu ili onome sto si sam pisao u dnevniku o "investicijama"

zivot i drustvo moraju biti logicni i prirodni ako misle opstati odnosno ostati odrzivi..

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

da vodovod se sam mora

da vodovod se sam mora financirati, a nogomet će momoći grad i država. to je prava socijalna onesvještenost i dobro odabiranje prioriteta.

ja sam mislio na vodovod koji dovodi vodu do polja, teško da će tamo biti puno priključaka i puno potrošnje u samom početku. jedino ako nemamo nekog feudalca s ogromnom površinom i puno para kojemu se isplati graditi vodovod.

moja ideja je da se napravi ta infrastruktura kao uvet da se počme obrađivati intenzivnije, pa će kroz vrijeme više ljudi početi obrađivati zemlju. slično je s putevima kod mene u Preku. Zavrh (iza brda) su se probijali putevi da se može autima i traktorima doći do zemlje. nije da se je odmah počelo masovno obrađivati, ali kroz vrijeme se počelo sve više raditi, pa su i neki ljudi sami probiali neke manje puteve. da se je gledalo samo na to tko će platiti i kome koristi taj da ulaže nikad se ne bi niti počelo s probijanjem putema.

ali to s vodom je samo primjer. vjerojatno ima i boljih.

Tko je glasao

Magarac

Mislim da su te putove radile Hrvatske šume iz sredstava za općekorisne funkcije šuma.
Na to možeš više zaboraviti jer je već polovica tog poreza ukinuta, a izgleda da će i druga biti.
Bio tamo.

Tko je glasao

si negdje vidio dio u

si negdje vidio dio u nogemetu i slicnom sto treba financirati iz poreza u mojem komentaru? ako bi mi molim te mogao taj dio naglasiti... jer ga ja na zalost ne mogu naci..
inace, zadnje vrijeme mi posebno ide na zivce komentiranje koje petak tjera u subotu bez povoda.. jer tako naprosto nema uopce smisla o necem razgovarati..

sto se tice ostalog.. dakle vodovoda za polja..
nemam nista protiv ako to ima smisla.. no za to treba suglasnost lokalne zajednice i njezina aktivnost.. pokloni mozda lijepo izgledaju ali u principu nisu dobri... jer od ljudi rade gotovane koji na koncu nista vise ni ne rade ocekujuci dobre vile koje ce im rijesiti probleme.. to je u stvari drustvo u kojem zivimo.. a ne ide nam dobro.. jer svi cekaju da im netko rijesi problem.. ali ne i oni sami, odnosno bez ucesca..

ideja sa navodnjavanjem polja moze i ne mora imati smisla, kao i sa cestama... smisao ima ako ima interesenata za obradu polja, koji dakle moraju pokazati interes za to ali i ucesce u realizaciji...

da li smatras da ti ljudi koji bi nakon dane/poklonjene infrastrukture trebali vracati tu investiciju drustva prakticno u svoje privatno? i na koji nacin? i da li bi imali neku obavezu u tom smislu?

ili je njihova zelja za radom iskljucivo vezana na cekanje poklona?

vidis, ako nema inicijative zainteresiranih, a nema ni ekonomske isplativosti koja je predvidljiva, kao ni zelje za povratom ulozenog u necije privatno natrag zajednici... onda tvoje ideje nemaju smisla..

to je nesto odavno vec isprobano i lose je zavrsilo.. pokloni se ne cijene i vrlo cesto dolazi do devastacija i bacanja para uzalud...

jer ono sto ti pri svojoj poljsko-vodovodnoj ideji zaboravljas je da ona nije nista razlicita od ostalih "investicija" koje prizivaju oni koje kritiziras... a koje se principijelno baziraju na crpljenju javnog u sasvim privatne svrhe.. bez povrata investicije u javno kao konacnog rjesenja..

"caka" koju si zaboravio u svojoj ideji jest bankrot ako ti se zelje o poljoprivrednom uzletu stanovnistva ne ostvare
voda do polja.. a to je ono sto zaboravljas.. ne kosta samo kad se gradi infrastruktura.. to je najmanji dio uloga.. puno veci ulog vode do polja odnosio bi se na nove bazene za vodu i odrzavanje citavog predimenzioniranog sustava za stanovnistvo... koje bi ga trebalo konstantno placati.. bez obzira da li se voda u polju trosi (dakle vraca investicija kroz potrosnju voda i razvoj zajednice porastom zaposljavanja i ostalih pratecih prihoda)

naprosto ne moze to tako.. ako nema zdravih i logicnih mogucnosti predvidanja svrhe neke investicije, ako nema zainteresiranih ne smije se ulagati.. jer je u slucaju odabira "krive" srecke citava zajednica ugrozena... napr. ne moze vise placati vodu jer je preskupo za one koji zive i koji su prosirenjem infrastrukture povecali svoje troskove iznad svojih mogucnosti a eto, povrat se nije "dogodio"

metode razvoja.. koje se baziraju na principu "pogotka i promasaja" neminovno vode zajednicu u propast jer se lutrijom ne vodi odrzivo drustvo, bez obzira koliko tvoje ideje izgledale plemenito i bez obzira koliko ti osobno bio iskren i posten u svojim zeljama, u sto ja ni najmanje ne sumnjam..

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

osnovni problem je u

osnovni problem je u dekadenciji drzave..

u njenoj rastrosnosti i potrebama... dvorskom zivotu sluzbenika i svih pazeva kao i "vojske" koja bas tu kastu odrzava na vlasti

dok se ti troskovi ne smanje, a trebaju se drasticno smanjiti... ne moze se dogoditi promjena na bolje... jer su porezi povecani bas kao u tvojoj prici iskljucivo zbog te rastrosnosti i dekadencije.. lako stecenim novcem i bez ikakve odgovornosti za cinjenje..

svako smanjenje troskova drzave i dovodenje u okvire realnosti i mogucnosti uzrokovati ce pobunu pazeva koji ce najednom biti protiv klike koju su do tada slijedili zbog bacenih mrvica

tek kad se pojavi politika koja se moze s time izboriti.. moze doci do promjena..

smanjenja troskova najveceg potrosaca pa uzrocno posljedicno i smanjenja poreza odnosno opterecenja porezodavaca ...

dok je porezodavaca "nepazana" manje ili su neorganiziraniji od kolicine "pazana" ne moze doci do promjene politike, pa tako ni do promjene iz dekadentne u racionalnu drzavu...

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

mala ali sitna utjeha

Net-om upravo kruži ispovjest čovjeka koji je uspio u vrlo kratkom vremenu dići 32 kredita, ne misli vratiti nijedan, te je objavio knjigu kako to postići i kako izbjeći vraćanje :) Mali barbar!

Tko je glasao

"Robin Bankster" ili tako nekako...

Dizao je male iznose, a za takve male klijente banke ne razmjenjuju informacije.

Inače, mislim da su stvari danas nešto kompliciranije. Npr., nisam sigurna da li znam jesmo li mi trenutno u fazi barbarizma ili dekadencije.

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

Ibn Kaldun

Tko je glasao

120 godina

Ako ovo uzmemo kao neki okvirni ciklus, koja je naša referentna točka? Hoćemo li uzeti 2. svjetski rat - recimo da bi osnovnu ideju "zdravog naciste" mogli poistovjetiti sa asketskim bićima tj. "barbarima". Ili pak bujanje socijalističke misli i revolucije, dakle 1917.-1918.? U gorem scenariju - sljedeća smjena ide otprilike 2040.-e godine, dakle ima još nešto vremena.

Uglavnom, mislim da stvari još nisu toliko izmakle kontroli. Da, naravno da se mnogima svidjelo biti tajnik za spajalice u općini od 500 stanovnika ili gradu od 2000... kao što je i jalo lijepo biti marketinški stručnjak koji jedne godine govori da proizvod mora biti crven, a druge zelen.

Uglavnom, nekako mislim (nadam se) da još postoji šansa i za Hrvatsku i za ono što zovemo "zapadni svijet" tj. neki civilizacijski krug kojem pripadamo.

Danas se dešavaju zanimljive stvari, odličan mi je bio sukob zahtjeva za oporezivanjem štednje građana Cipra (dakle sitnozubana) i analitičara koji je ustanovio da je takav zahtjev zapravo totalno anti-EU. Naime, sve zemlje EU članice imaju tzv. iznos štednje za koji jamči država. Dakle, svaki štediša kada polaže novac u banku, zna da sudjeluje u riziku. Zna da će mu novac donositi kamatu (interes), a da nema interesa bez rizik. No, samim time što je građanin EU zemlje, potpisuje ugovor s državom gdje mu se za X eura jamči sigurnost. Dakle - uložiš X, dobiješ X. Ovako je oporezivanje, a bez izuzimanja tog iznosa, totalno u suprotnosti s ugovorom građanin-država.

Tko je glasao

Jesi li siguran da se cijela

Jesi li siguran da se cijela dreka digla zbog poreza na stednju 'sitnozubana'. Aktiva ciparskih banaka je 8 puta veca od ciparskog BDP-a ( u vecini drzava je omjer 1: 1.5 do 2), iako se govori samo o ruskom prljavom kapitalu koji se pere preko ciparskih banaka, ciparske banke su pune i njemackog i britanskog prljavog kapitala. Visina godisnjeg ciparskog BDP-a je 18 milijardi eura, a samo ruski 'drzavljani' imaju po najkonzervantivnijim procjenama deponirno u ciparskim bankama oko 50 milijardi eura. Cipar je najveci 'strani investitor' u Rusiji. Da se radi o interesima ciparskih sitnozubana, ovaj 'porez' bi vec prosao bez glasa protiv, ali buduci da se radi o interesima konzumenata najvece perilice novca na svijetu, nema sanse da prodje. Racun ce umjesto tih likova, platiti sitnozubani na druge nacine koji ce na kraju biti mnogo skuplji od jednokratnog poreza na stednju- povecanjem poreza i ubijanjem socijalne drzave.

Tko je glasao

A nije bilo barbara?

U Ibn Khaldumo vrijeme civilizacije su bile regionalno definirane i postojale su istovremeno s postojanjem barbara. Dakle situacija kad bi barbari preuzimali pojedina područja je bila relativno jednostavno ostvariva i, kao kod divljih životinja, za pojavu novih vladara dovoljno je bilo da civilizacija bude oslabljena.

Danas je problem da globalizacija je fizički jako udaljila civilizacije od barbara i iz tog razloga barbare treba tražiti unutar same civilizacije. Vrlo vjerojatno to neće biti siromaci, koji nam najprije padaju na pamet kad tražimo nove barbare, nego će opet biti neke intelektualne grupacije kao što su bili komunisti početkom prošlog stoljeća ili europski terorizam iz 70-tih i 80-tih kao neuspjeli pokušaj barbarskog napada na civilizaciju bogatstva i luksuza.

Naravno da se možemo pitati da li navedena globalizacija ubrzava ili usporava vremenski razmak kavog je odredio Ibn Khaldum pred više od 6 stoljeća?

leddevet

Tko je glasao

Sitnozubani,

Nažalost, sitnozubani će se još dugo zabavljati premijerovim gafovima,
pljuvati i tražiti ostavku,
podržavati neke mutne spodobe zaostale u devedesetim,
ali neće se sjetiti da vrijeme ne čeka, te da ono što stvorimo sami,
to i imamo.

Naravno da je lakše ljude podijeliti, nego li zapeti pa rješavati probleme.
Ako treba štedjeti tada valjda započeti od sebe samih,
teret raspodijeliti tako da oni koji imaju više i daju više,
a ne da najviše stradaju oni koji imaju najmanje.

Nisam čula da se u priči o investicijama spominje obnova uništene industrije
i devastirane poljoprivrede.
Nigdje nisam čula da će i Todorić platiti poreze kao i ostali građani.
Tako da nam preostaje da se strpimo do nekih boljih vremena ili
za bolje izborimo sami.

Pozdrav
Mirtaflora

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najviše ocijenjeni članci

Najčitaniji članci