Fuchs u nedostatku ideja i rješenja za goruće probleme koristi metodu iz naslova ne bi li pronašao recept za izlazak iz nagomilanih poteškoća koje nažalost nisu samo financijske. (Nažalost jer je lakše zatrpati problem novcem nego zaista riješiti problem koji s novcem nema ili ima tek malo veze). Problemi obrazovanja u RH (i pri ovome "obrazovanja" mislim na sve od prvog razreda osnovne škole do visokog obrazovanja i tzv. cjeloživotnog obrazovanja) nisu samo financijske prirode; problem je u tome što je sustav "na krivo nasađen" i što svih ovih godina doslovno nitko nije imao muda pretumbati sustav i napokon ukloniti neke njegove nelogičnosti koje su tradicionalno ukorijenjene. Poprilično zgodna definicija ludosti kaže da je ludost kada netko stalno ponavlja isto očekujući drugačiji rezultat. Tako je nekako i s našim "reformama" i uvođenjima novih sustava (HNOS, "bolonja").
Očito je postalo posve prihvatljivo "uvesti" neki sustav, a da ga zaista ne uvedeš ili "primijeniti" neki sustav, a da ne ostvariš ono što je njime trebalo biti ostvareno. Iz tih razloga već dugo prikupljam podatke o tome što bi "bolonja" trebala biti i o tome što je kod nas, a što je vani. Ipak, nakon pauze u gubljenju energije na to, sinula mi je jedna stvar. Kakvog uopće ima smisla masakrirati i komparirati neki sustav kada on nije ono što bi trebao biti? Kakve veze ima napadati faks što nije proveo ovu ili onu promjenu kada bi i uz to rezultat bio (gotovo) jednako loš? Ili da konkretiziram, ima li smisla kritizirati nekoga jer je odabrao lošu stolariju, a istovremeno mu ne valjaju temelji i odbija staviti krov na kuću? Ta kuća neupotrebljiva je i neodrživa i u tom kontekstu nema smisla pitanje stolarije uopće stavljati na dnevni red.
Pitanje školarina između mojih dvaju dnevnika donekle je konkretizirano. Neće ju plaćati studenti koji ostvare određeni broj bodova (kako zasad stvari stoje, 42 ECTS boda). Prema tome, kriterij redovnog polaganja godina uglavnom je odbačen, barem za dobar dio fakseva (primjerice za moj koji traži 50 ECTS bodova). Drugi kriterij, tzv. kriterij izvrnosti više se ni ne spominje. Mislim da je to rješenje s kojim i ekipa s FF mora biti zadovoljna jer nije ni realno ni pametno da svi, bez obzira na ostvareni broj bodova, ne plaćaju školarinu. Ipak, ako sve ostalo ostane isto, onaj tko neće biti zadovoljan je državni proračun. Ako se primijeni model koji je zasad prihvaćen, to će (po mojoj osobnoj procjeni!) predstavljati znatno veće opterećenje proračuna nego dosadašnji model. A kako znamo, da bi se nekome dalo, uvijek se nekome mora uzeti. Iz tog razloga mislim da je priča sa školarinama tek jedna strana medalje koja nam se sad pokazuje, a ona druga pokazat će se vjerojatno negdje usred ljeta (što je još dovoljno rano za primjenu od jeseni, a dovoljno kasno za reakciju studenata i uopće ikakav odjek u javnosti s obzirom na to da ljudi u to doba nisu baš raspoloženi za teške vijesti, kao uostalom ni za tešku hranu). Jedna od mogućih opcija je dramatično rezanje kvota.
Hoće li to istovremeno značiti da će se s druge strane povećavati broj izvanrednih studenata (koji po bolonji uopće ne bi trebali postojati i koji su danas objektivno u uvjerljivo najlošijem položaju jer daju najviše, a dobivaju najmanje) ili uopće neće biti mogućnosti studija izvan određene kvote, treba tek vidjeti. U ovo drugo sumnjam jer bi to značilo da bi se ukupni broj studenata poprilično srezao, a to je suprotno apsolutno svim politikama. Dakle, predviđam još itekako puno zanimljivih događanja i dramatičnih obrata (kako to već i je s Fuchsom otkad mu je po prvi put netko tutnuo mikrofon pod nos).
Druga faza udara na koju se ide je osnovno i srednje školstvo. Valjda po špranci spajanja bolnica, sada će doći i do promjene u sustavu škola. Ne znam dovoljno o tome da bih mogla kritizirati pa ću to prepustiti nekome drugome ili vremenu koje uvijek pokaže svoje. Ono o čemu ipak ponešto znam je veličina razreda, kvaliteta nastave, osoblje. Najavljuje se spajanje manjih razreda u jedan veći te promjena izračuna norme nastavnika. Ovako kako je to izneseno, izgleda mi kao početak primjene metode pokušaja i pogrešaka. Sad je prepušteno javnosti za izlije svoju žuč, iznese svoje stavove i zgražanje ili odobravanje pa ćemo za nekoliko tjedana dobiti novi članak o tome što Fuchs zaista misli.
Zasad je najkontroverznija tema norma nastavnika. Kao i inače, Hrvati su strahovito osjetljivi na to koliko tko radi i koliko tko zarađuje, a osobito ako dobiva plaću iz državnog proračuna. Osobno ne bih u školi radila ni za milijun kuna, ali mislim da treba objektivno sagledati koliko se tog posla odradi, koliko je taj posao zahtjevan i koliko to sve skupa vrijedi. Jednostavno rečeno, jedna sam od onih koji smatraju da su učitelji od 1. do 4. razreda preplaćeni, odnosno da imaju premalo radno opterećenje. Uglavnom s klincima imaju 4 sata nastave dnevno, što u najpovoljnijem zaokruženju iznosi 20 sati rada u učionici tjedno. Tek uz dodatnih 20 sati priprema za nastavu doma to iznosi 40 sati koliko traje normalan radni tjedan. Teško će me netko uvjeriti da se ijedan učitelj toliko priprema za nastavu. Bilo bi zgodno da netko tko zna kako je to vani uređeno podijeli svoja saznanja s nama. Meni ovaj sustav izgleda nakaradno, ali to je samo moj dojam. U svakom slučaju, ne vidim način da se bilo gdje na osoblju, osim u promjenama te faze obrazovanja, namakne nešto novca, a da to bude utemeljeno na opipljivim i razumnim kriterijima. Slično je i za spajanje razreda. Koliko se zaista može novca namaknuti time što će se 3 razreda spojiti u 2, a osobito kada uzmemo u obzir da će se time poremetiti ravnoteža u nastavnom osoblju, ali nedovoljno da bi došlo do otpuštanja kojim se u jednu ruku štedi novac za plaće, ali istovremeno generiraju davanja za prava nezaposlenih.
Ipak, ono što je najžalosnije u cijeloj priči koja se tiče osnovnog/srednjeg obrazovanja je da je ključna stvar svega što se radi ušteda novca. Kvaliteta obrazovanja je u najboljem slučaju jedno od mjerila, kao i odnos prema učeniku, profesoru ili roditeljima koji time što šalju djecu u školu iskazuju povjerenje prema toj ustanovi i sustavu unutar kojeg ona funkcionira.
Izneseno je vjerojatno tek djelić svega o čemu se raspravlja u MZOŠ. Kladila bih se na vrlo dinamičnih i zanimljivih narednih 2 mjeseca u kojima će se pojavljivati deseci ovakvim lansiranih "pokušaja" da bi se probalo uvidjeti koliko je javnosti jasno da je nešto "pogrešno".
Jednostavno rečeno, jedna
Jednostavno rečeno, jedna sam od onih koji smatraju da su učitelji od 1. do 4. razreda preplaćeni, odnosno da imaju premalo radno opterećenje. Uglavnom s klincima imaju 4 sata nastave dnevno, što u najpovoljnijem zaokruženju iznosi 20 sati rada u učionici tjedno. Tek uz dodatnih 20 sati priprema za nastavu doma to iznosi 40 sati koliko traje normalan radni tjedan. Teško će me netko uvjeriti da se ijedan učitelj toliko priprema za nastavu.
Poštujem tvoje pravo da tako ocjenjuješ rad učitelja, međutim, mislim da je napisanom potrebno dodati neke činjenice koje bi u konačnici možda mogle utjecati na tvoj odnos prema učiteljima.
Norma, ili puna satnica, za učitelje iznosi 20 sati tjedno a dopunskom i dodatnom nastavom se može uvećati za dva, odnosno četiri sata. Ravnatelji škola su ti koji planom rada odobravaju određeni broj dopunskih i dodatnih sati.
Plaća učitelja ovisi o broju tih sati pa se ona osnovna može nešto uvećati na ime dopunskih i dodatnih ali i smanjiti za učitelje koji nemaju punu satnicu. Nepuna satnica nije rijetkost pa je pojedini učitelji nastoje uvećati radom na još nekoj školi.
Iz prve ruke znam da je rad učitelja opterećen enormnim administriranjem tako da pojam "pripreme za nastavu" ne treba gledati isključivo kao pisanje podsjetnika ili podsjećanje na gradivo koje treba braditi. Valja još voditi bilješke o svakom učeniku. Otprije je poznato pripremanje i ocjenjivanje zadaćnica, testova i sl.
Pored tog, uvjetno rečeno, administrativnog dijela, rad učitelja najviše opterećuju problemi u odgoju djece i njihovog, zapravo njihovih roditelja, odnosa prema školi uopće. Činjenica je kako roditelji ali i društvo od učitelja očekuju da djeci usade određene vrijednosti a potpuno zanemaruju da je dobar dio toga, odgoja, zadatak roditelja. Niz puta smo svjedočili intervencijama roditelja koji bi s jedne strane htjeli da im škola osigura "dobro, poslušno i radišno dijete" a s druge da koristeći roditeljsko pravo, najćešće bez ikakvog pedagoškog znanja, određuju što i kako učiti djecu. To dodatno usložava rad učitelja.
Naravno da ima i nekvalitetnih učitelja ali zbog takvih ne bi trebalo anatemizirati cijelu branšu. Veliki utjecaj ima i općenito stanje u društvu pa teškoće s odgojem djece sve više imaju i roditelji a kako onda ne bi učitelji. Pogrešno je cijeli teret prebacivati samo na jedna pleća.
Između ostaloga i zato mislim da je najbolji lijek za školstvo svih razina popravljanje stanja u društvu jer zdravo školstvo može postojati samo u zdravim društvima.
Naše nažalost nije takvo a hoće li i kada to postati, ne zna se. S trenutno vladajućom garniturom, bojim se, nema čak ni šansu.
B-52
- odgovori
-
- 2 votes
Tko je glasaoOsobno ne plaćam fakultet
Osobno ne plaćam fakultet jer sam se potrudila da ne stvaram teret roditeljima. Uz sestrin fakultet za višu medicinsku od abnormalnih 9 000kn godišnje, bankrotirali bi.
O besplatnom školstvu i bolonji se može pričati još 100 godina, činjenica je da nije stvar ni u procesualizaciji pravog bolonjskog sistema, niti je stvar samo u visokim školarinama.
Problem je KORUPCIJA. to je temelj na kojem je sustav izgrađen. Jer nije isto doći na prijemni kao osoba koja je izašla iz srednjoškolskih klupa i doći na prijemni kao medicinska sestra sa stažom i zaposlenjem u bolnici i progurati se na listu ispred ostalih za besplatnu školarinu a imati posao.
A kako se proguraju takvi nego metodom koruptivnog lanca?
Pogledaj samo koliko fakulteta traži određenu svotu kao mito za same upise na listu, pa će ti pojam školarina postati "mali" problem.
Ovo što ti pišeš tj. prepisuješ ono što svi već znamo nije svrsihodno. To je problem. I ne možeš očekivati rješavanje problema ako ne gledaš uzroke. Uzrok je korupcija. Misliš da Bolonjski proces nema svoje "prednosti" zbog kojih se provodi? Misliš da onaj tko ga provodi nema koristi od njega? Pa to je cijeli veliki monopoly u kojem su svoja mjesta "usidrili" oni koji su za to "adekvatni", a ti ostaješ trčkarati po praznim poljima u nadi da ćeš stati na neki pjesak i pronaći koje zlato.
Kada pogledaš to školstvo i nema puno problema kao što se čini, samo je jedan izvorni problem a to je korupcija. Od nje je krenulo.
Druga bitna stvar koja se tiče sprovođenja Bolonjskog procesa u Hrvatskoj i njezinog ne učinka jesu stdentski zborovi ( ČITAJ: mašinerija za nadobudne buduće političare, ja ih od milja nazivam mali Budiše) koji su se ugnjezdili na svojim mjestima u zborovima i samo provode politiku onih na vlasti i u oporbi. Funkcije studentskog zbora ti ne moram objašnjavati, ako si već student, a pretpostavljam da znaš njihov učinak. Oni su glavni da zaštite prava studenata, a zapravo su instrumenti političara.
E pa sada, počni od nekuda riješavati ovaj problem. Ako je korupcija i prijava određenih ljudi za tebe ipak prevelik zalogaj jer si mlada i bojiš se za svoju budućnost, onda reni od studentskih zborova. Fino, odeš na plenum i uvedeš to na točku dnevnog reda i kritiziraš i iznosiš provjerene činjenice. Vjerojatnost da ćeš nekoga u studentskom zboru krivo optužiti je ravna nuli, jer su svi studentski zborovi sačinjeni od istih profila mladih ljudi.
Naravno, osim ako te nije sram stati pred 100-200 ljudi i reći svoje mišljenje dok drugi ližu stražnjice izdvojenoj gospodi.
Ako ti je i to blam, onda se pomiri sa činjenicom da si sama produkt svoje bezmoći.
Inače, ako se smije znati gdje studiraš i što studiraš?
pitam iz čistog razloga jer sam u kontaktu sa dosta ljudi na fakultetima koji su osvješteni pa redovno dobivam informacije o svim događanjima, studentskim zborovima i mladim Budišama.
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoHvala ti sto si me
Hvala ti sto si me prosvijetlila :)
Ali zanimljivo, ti studiras na teret mzos, ja studiram na teret mzos, a ti i dalje guras pricu o korupciji za upis na listu. Ne kuzim bas. mislim da itekako precjenjuješ pitanje korupcije na faksu. da, postoji. da, frustrirajuće je da diplomu dobivaju ljudi koji faksa nisu vidjeli ili da ispite polažu neki koji ni ne znaju o čemu se radi (susrela sam nedavno jedan takav primjerak s beogradskog faksa i stvarno je to grozno za vidjeti i čuti).
ipak, daj već jednom priznaj da je 99% studenata na faksu poštenih studenata koji žele na najnormalniji mogući način, u normalnim uvjetima i po civiliziranim pravilima igre ispuniti svoje obveze i završiti to formalno obrazovanje koje su započeli. takve smo i ja i ti. ono što je za nas stvarni problem kojeg brutalno osjetimo je loš program, kojekakve kvote, besmislen sustav, nesigurnost sustava. to je ono što treba mijenjati.
žao mi je što ti razbijam iluzije, ali mislim da trebaš malo bolje proučiti ovlasti studentskog zbora. njegove ovlasti su većinom "brinuti o ovome, brinuti o ovome". da, brinemo svi mi studenti. i formalno nemamo nikakve mehanizme. nema ih ni studentski zbor. ono što oni imaju je veto koje vrijedi nekih 8 dana, a onda je nakon glasovanja opet kao da ga nije ni bilo. jedina moć koju studenstski zbor ima je donijeti odluku koju bio sami profesori ionako donijeli. prema tome, to je ćoravi posao.
jedina opipljiva "ovlast" studentskog zbora je raspolaganje novcem za studentske projekte. taj način raspodjeljuje se dikrecijski, na krajnje netransparentan način. ono čemu to zapravo služi je privlačenju budućih "elita" da se kandidiraju. to su ti predstavnici koji će, kao slavni bota izjaviti na hrt-u da nisu u stranci (obavezno vidi http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/45009/sef-studenata-uhvacen-s-HDZ...). kakva je to organizacija najbolje pokazuje da su gotovo svi predstavnici iz reda političke mladeži, i to svi iz iste opcije koju neću imenovati, ali jasno se vidi iz botinog linka. to je ekipa od koje se ničemu ni nije nadati, sve da imaju ne znam kakve ovlasti.
prema tome, jedina mogućnost borbe za studentska prava je ona na ulici. studentski zbor uopće ne služi borbi za studentska prava, nego baš naprotiv, služi tome da se ta borba u samom startu podriva jer se tih par desetaka ljudi izabranih sa promilima glasova u odnosu na ukupni broj studenata smatra nekakvim legitimnim predstavnicima. u tom smislu, studentski zbor je kontraproduktivan. ja ne volim biti kontraproduktivna.
drago mi je ako ti znaš sve što je u dnevniku izneseno, a dopusti da mislim da većina ljudi ne zna i da smatram potrebnim iznijeti to na jednom mjestu i učiniti dostupnim javnosti. na kraju krajeva, to je moje pravo. ako je to tebi glupo, sorry, ali preskoči. to je moj način borbe, isto kao što je tvoj način borbe izvikivati parole što strašno zvuče.
Naravno da se moze znati.
Ja sam 5. godina studija prava na pravnom fakultetu sveucilista u zagrebu, upisana 2005. godine u integrirani studij za magistra prava.
..............................................................................................
Get your facts first, then you can distort them as you please.
- odgovori
-
- 1 vote
Tko je glasaogriotta, možeš li mi
griotta,
možeš li mi objasniti kako ista grupa ljudi, na temelju istih kriterija
u isto vrijeme
gimnazijalcima mijenja koncepciju srednjoškolskog obrazovanja, tako da uvodi državnu maturu koja se sastoji od ispita koji obuhvaćaju gradivo sve 4 godine, iz velikog broja predmeta, odnosno iz svih bitnih predmeta,
i na neki način pretvara gimnazijalce u studente ( drugo polugodište skoro ne idu na nastavu, uče pa polažu državnu maturu, jedan po jedan predmet)
a studentima otkriva čari bologne, redovitog pohađanja nastave, polaganja odmah nakon slušanja, koja ih opet na neki način pretvara u gimnazijalce
ili se to meni samo čini
luka
- odgovori
-
- 2 votes
Tko je glasaošto se gimnazijalaca tiče,
što se gimnazijalaca tiče, također očiti primjer primjene spomenute metode.
sad su kao uvidjeli pogrešku i matura će se održavati nakon završetka nastave.
što se bolonje tiče, ne bih znala jer na mom faksu postoji samo formalno.
inače, ne vidim po čemu bi to bio gimnazijski sustav. pod pretpostavkom da se na predavanjima stvarno nešto radi (a ne samo ponavlja ono što piše u knjizi/zakonu kao većinom kod nas), predavanja itekako mogu služiti razvoju nekih vještina i načina razmišljanja i mislim da je pozitivno na neki način vrednovati činjenicu da netko dolazi ili ne dolazi na predavanja (ovisno o tome kako se sustav posloži). ako je to za reklamu, naravno da je uzalud.
što se tiče polaganja nakon slušanja, znam za pojedine na kojima to stvarno je tako (ekstremni primjer jedno-po-jedno medicina, pa građevina, FER i dr), ali opet, na mom je daleko od toga. ne znam zašto bi to bilo osobito loše.
kad smo već kod toga, mnogi su protiv jednosemestralnog sustava (npr i šimonović jer smatra da se u tom vremenu ne stigne proći kroz sve faze učenja) i pitam se jesi li možda u svom pitanju na to mislio.
ja oko toga nemam što pametno za reći. mislim da je ključan program i da se treba prebaciti na stjecanje vještina i sposobnosti, a znanje (koje se štreba) je ionako na googlu za par sekundi. takav program bilo bi prikladnije ostvarivati tokom cijele godine, ali dok takvo nešto ne postoji, uzaludno je uopće raspravljati o tome.
..............................................................................................
Get your facts first, then you can distort them as you please.
- odgovori
-
- 1 vote
Tko je glasao"Poprilično zgodna
"Poprilično zgodna definicija ludosti kaže da je ludost kada netko stalno ponavlja isto očekujući drugačiji rezultat."
Ova mi je rečenica zazvonila,ha,ha! Da, na prvi pogled djeluje kao ludost, ali na drugi pogled, pitam samog sebe da li je bilo kojoj vlasti cilj imati biračko tjelo koje bi mislilo svojom glavom?
Da li je bilo kojem vladaru u bilo kakvom društvenom uređenju poželjno imati na teritoriju kojim "vlada" pučanstvo koje misli svojom glavom'
Kada bi taj vladar/vlada, vladali na opće dobro, onda bi mu to sigurno bio prioritet.
Ali, kaKo danas na kuGli zemaljskoj takvih vlada (vladara) nema, onda treba stvoriti ili održavati u postojanju sustav koji zatupljuje ljude.
Zato je škostvo od vrha do dna takvo i nikada, nikakvom reformom se neće promijeniti dok se ne promijene birači - počnu misliti svojom glavom i birati vlade (vladare) koji će vladati na opće dobro.
Malo je vjerovatno da će se to dogoditi "samo do sebe".
U sustav školstva ne treba polagati nade, on je namjerno napravljen takav kakav je uključujući tu i tehničke grane.
- odgovori
-
- 2 votes
Tko je glasaoU sustav školstva ne treba
U sustav školstva ne treba polagati nade, on je namjerno napravljen takav kakav je uključujući tu i tehničke grane.
http://www.youtube.com/watch?v=-Py5aPLG348
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaokoliko god da cijenim pink
koliko god da cijenim pink floyd (cijenim, ne volim :)), ne slažem se s njima.
mislim da se u uvjetima specijalizacije i ovakvog uređenja društva (s naglaskom na ekonomsku osnovu) teško može pristojno živjeti bez širokog i dubokog znanja određenog (ili određenih) područja. pri tome ne mislim samo na formalno obrazovanje, ali mislim da je ono ipak najbolja podloga za daljni razvoj i usavršavanje, a za srednje obrazovanje danas se može reći da je minimalna podloga bez koje se teško može funkcionirati u društvu.
zanemarivanje navedenih činjenica dosta se dobro vidi i na pollitici gdje veliki broj ljudi raspravlja o velikom broju tema, a o 99% njih raspolaže sa "informacijama" klase 24 sata, a za bolje ni ne zna. upravo zbog takvih stvari itekako trebamo obrazovanje.
..............................................................................................
Get your facts first, then you can distort them as you please.
- odgovori
-
- 1 vote
Tko je glasaoAleksandar je na dobrom
Aleksandar je na dobrom tragu.
Organizirano školovanje izum je civilizacije. U početku, sa malim brojem pripadnika hijerarhijske piramide školovali su se samo svećenici, vojnici i pisari (birokrate). Stvaranjem fundusa specijalističkih znanja razvilo se školovanje u vidu šegrtovanja i naučnika - školovanje za proizvodna zanimanja. Međutim pismenost je bila rezervirana za vladare, pisare i svećenike te vojne zapovjednike. Pismenost je bila rezervirana samo za pripadnike hijerarhije na višim pozicijama od familjarne organiziranosti puka.
Specijalno znanje potrebno za ustroj piramide (uskraćeno puku – sloju A ) prenosilo se samo odabranima za kadrovsku popunu hijerarhijske strukture piramide (zamjenu nepoćudnih ili umrlih) među mladim osobama, i taj odabir vrše viši slojevi piramide. Škola ne daje ukupno potrebno znanje, velik dio znanja dobiva se mentorskim odnosom unutar piramide tokom penjanja (napredovanja) uz stepenice piramide, jer svaki sloj (stepenica) piramide ima svoja znanja koja su uskraćena nižem sloju (uskrata znanja = moć) i koja se ljubomorno čuvaju. Nadalje škola prihvaća još jednu novinu u društvu: dril, odnosno nametanje discipline tamo gdje zapravo discipline nema a to je proces učenja.
Proces učenja u prvobitnom društvu jest (biološki nametnuta) igra.
Disciplina i igra nemaju skoro ništa zajedničkog. Međutim disciplina je izum piramidalne komunikacije i ona se njome održava, pa je stoga potrebno buduće elemente strukture piramide naučiti i prisiliti na nju. Učenje disciplini (nasiljem) je dio školovanja. Učenje disciplini ima osim potrebnih pozitivnih pojava unutar piramide: točnost, podložnost strukturi, marljivost, sticanje potrebnog znanja, i negativne posljedice na mladu jedinku: frustraciju, zatomljivanje zanatiželje, osvetoljubivost, neiskrenost, podlost, formalizam …..
http://www.youtube.com/watch?v=-Py5aPLG348
Kondicioniranje jest jedna od najvažnijih zadaća škole. Kondicioniranje otklanja potrebu vrste homo za propitkivanjem (znatiželju). Kondicioniranjem stvaraju se gotove i neispitive istine (bilo društvenog bilo religijskog sadržaja).
Mladi naraštaji uče u školama nekoliko važnih stvari za ustroj civilizacije :
-religijske simbole i rituale (danas i ranije vjerske škole i/ili vjeronauk)
-ustroj društva (funkciju piramide, vrste piramida, nazivlje)
-podvrgavanje autoritetu i disciplini (sistem nagrada i kazni)
-ovisnosti o civilizaciji (prihvaćanje civilizacijskog i piramidalnog ustroja kao neminovnosti)
-natjecateljskom duhu (htjeti više, imati više, biti bolji od drugog)
Samo vrh piramide (ako je prijenos položaja nasljedan) dobiva cijelokupno potrebno znanje na raspolaganje (učenje) u fazi školovanja. Zbog toga se u povijesti civilizacije tipa nasljedne monarhije zauzele i najveći dio povijesti.
http://hijerarhija.blogspot.com/
- odgovori
-
- 1 vote
Tko je glasaoPrvi dio citata vidim kao
Prvi dio citata vidim kao potvrdu mog stava, a drugi dio kao nuspojavu.
..............................................................................................
Get your facts first, then you can distort them as you please.
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasao