Tagovi

Flexicurity

Fleksisigurnost ili prilagodljivost uz sigurnost - Flexicurity

Pišu: Dragutin Lesar (HNS) i Nikola Vuljanić (HNS)

Uvodna napomena: ispričavamo se zbog dužine teksta (5,4 kartice) ali tema je prevažna.
Svakako pročitajte zadnju rečenicu.

Hrvatsko gospodarstvo, htjeli mi to ili ne, integralni je dio globaliziranog svjetskog gospodarstva. Uz promjenu vlasničkih odnosa u Hrvatskoj, postavilo se složeno pitanje izgradnje tržišta rada i gospodarskih subjekata sposobnih odgovoriti izazovima današnjeg vremena. Prilagodljivost ili fleksibilnost radne snage u različitim oblicima, kao jedan od aspekata globalizacije, jedan je i od parametara koji, u najširem smislu te riječi, određuju položaj hrvatskog radništva. Hrvatske tvrtke prilagodljivost uglavnom primjenjuju tako što krše propise, pa je dobar dio radne snage u Hrvatskoj, iako zakoni govore drugačije, zaposlen na određeno vrijeme; radno vrijeme određuje se rigidnim propisima a radnici zaposleni na pola radnog vremena u stvarnosti rade i dulje od punog radnog vremena; radi se i nedjeljom i praznikom, iako propisi govore drugačije, i tome slično.

Fleksibilnost je, dakle, tu. Zemlje EU pokušavaju (uglavnom uspješno) uspostaviti ravnotežu između neminovnog (globalizacije i fleksibilnosti radne snage) i poželjnog (socijalne i radne sigurnosti radnika). Rezultat tih pokušaja je sustav fleksibilnosti uz sigurnost, koji objedinjuje oba cilja.

Činjenica je da u suvremenom svijetu ima malo, a bit će još manje radnih mjesta zajamčenih za cijeli radni vijek, kakva smo u drugoj polovici dvadesetog stoljeća smatrali samima po sebi razumljivim. U suvremenim uvjetima, takav je koncept neprimjenjiv a nema temelja ni u Ustavu. Naime, hrvatski Ustav jamči pravo na rad, a ne pravo na stalno radno mjesto. Koncept prilagodljivosti uz sigurnost trebao bi ostvariti to ustavno jamstvo. Pri tome treba imati na umu činjenicu da dobar dio danas atraktivnih zanimanja prije desetak godina nije ni postojao (a taj će se trend sigurno nastaviti), što neminovno uvjetuje potrebu za cjeloživotnim učenjem i onih koji sada rade, i onih koji će se u budućnosti zaposliti (riječ je o učenju a ne o obrazovanju, jer može se učiti i formalno i neformalno). S druge pak strane treba uzeti u obzir i činjenicu da je radna snaga u Hrvatskoj, iz mnoštva razloga, izuzetno slabo pokretljiva, i kad je riječ o teritorijalnoj pokretljivosti, ali i o profesionalnoj pokretljivosti. To će se morati mijenjati, ali odgovornost ne može ostati samo na radniku-pojedincu! Takve promjene, uz inovacije u organizaciji rada (fleksibilno radno vrijeme, rad kod kuće, različiti oblici zapošljavanja i sl.) sasvim će sigurno dovesti do potpuno nove situacije na tržištu rada, a time i u sveukupnim društvenim odnosima.

U proteklih 7 godina u Hrvatskoj su se donosile i provodile samo mjere za fleksibilizaciju tržišta rada. Sada je vrijeme i za mjere sigurnosti prava na rad.

Što je fleksisigurnost?

Ravnoteža potrebe za fleksibilnosti (prilagodljivosti) radne snage i socijalnom sigurnošću radnika.

Koji su ciljevi modela Fleksisigurnosti?

  1. Gubitak posla ne smije biti samo problem pojedinca već i društva.
  2. Povećana konkurentnost gospodarstva.
  3. Razina socijalne (radne) sigurnosti primjerena europskim trendovima i dostignutim pravima radnika u europskim zemljama.
  4. Izjednačavanje društvene važnosti konkurentnosti gospodarstva i sigurnosti zaposlenosti. Naglasak nije na zaštiti radnog mjesta nego na zaštiti ljudi i njihovog prava na rad.
  5. Razvoj znanosti i obrazovanja. Stimuliranje primjene znanstvenih inovacija u gospodarstvu.
  6. Kolektivni ugovori sektora, grana i djelatnosti moraju biti temelj utvrđivanja osobnih i kolektivnih prava zaposlenih. Promicanje kolektivnog pregovaranja trajna je zadaća socijalnih partnera, a nepoštivanje i kršenje kolektivnih ugovora postaje kazneno djelo.

Kojim se metodama model može uspostaviti?

  1. Promjene zakonodavstva koje naglašavaju ulogu socijalnih partnera u kreiranju prilagodljivosti uz sigurnost radnika.
  2. Promjene zakonodavstva u pogledu povećanja učinkovitosti sustava nadzora poštivanja stečenih i novoustanovljenih prava i obveza poslodavaca i radnika.
  3. Promjene zakonodavstva koje uključuju nove mehanizme kontrole i najoštrije sankcioniraju zapošljavanje na crno.
  4. Izgradnja sustava ciljanog cjeloživotnog učenja (što podrazumijeva formalno, neformalno i in-formalno učenje, početno – obrazovanje mladih i produženo – osposobljavanje odraslih...) u svrhu očuvanja sposobnosti zapošljavanja/samozapošljavanja, očuvanja postojećih radnih mjesta i/ili otvaranja novih. Sustav bi trebao biti u cijelosti financiran od strane države (riječ je o kombiniranom sustavu mjera). Kada se kaže „investiranje u znanje“, riječ je o investiranju i novca i vremena!
  5. Vraćanje i učvršćivanje državnog sustava stambene izgradnje sa ciljem poboljšanja mobilnosti radnika što uključuje i izgradnju stanova za najam.
  6. Organiziranje i financiranje sveobuhvatne mreže dječjih jaslica i vrtića, kako bi se omogućilo vraćanje mladih majki u proces rada, a bez udara na obitelj. (Riječ je zapravo o onome što se zove „društveni servisi“, a to treba obuhvatiti i ustanove za brigu o starima i sl.)
  7. Rad škola u jednoj smjeni, čime bi se olakšala pozicija roditelja, uzevši u obzir različita radna vremena ustanova i tvrtki.

Postoje li pravne norme u Europi o tom modelu?

Da, o modelu Fleksisigurnosti govore direktive Vijeća Europe:
91/383/EEC, 91/533/EEC, 93/194EC, 94/45/EC, 1997/81/EC, 1998/59/EC, 1999/70/EC, 2000/78/EC i 2001/86/EC

Koja tehnička rješenja stoje na raspolaganju državi za uspostavu modela?

  1. Osnivanje Fonda za zaposlenost s javnim ovlastima. Fond se osniva tripartitno (radnici, poslodavci, država) i partneri njime upravljaju ravnopravno.
  2. Uvažavanje i poticanje promjene strukture zanimanja u Hrvatskoj (od jednostavnijih prema složenima i tehnološki zahtjevnijima), stalnim proširenjem liste zanimanja i prilagođavanjem obrazovnog sustava.
  3. Uvažavanje činjenice da doživotno zanimanje i doživotno zapošljavanje u jednoj tvrtki više ne postoji (ili sve manje postoji) i svih posljedica koje iz toga proizlaze.
  4. Poticanje poslodavaca (putem zakona i poreznog sustav) da prednost daju dugoročnim rješenjima (društveno i ekološki održivima) nad kratkoročnim profitom.
  5. Poreznu politiku države uključiti kao alat provođenja fleksibilnosti uz sigurnost – stimuliranje ulaganja u obrazovanje radnika, njihovo zbrinjavanje u slučaju otkaza, stambenu izgradnju i sl.
  6. Naglasak staviti na očuvanje radnih mjesta, gdje je god to moguće, a tek onda na pomoć i podršku otpuštenim radnicima.
  7. Bolje definirati obvezu poslodavca da u postupku otkaza surađuje s radničkim predstavnicima i službom za zapošljavanje. Definirati precizno razloge za davanje otkaza, kriterije za selekciju radnika koji se definiraju kao višak.
  8. Utvrditi prava nezaposlenih koji traže posao, način korištenja tih prava, kao i mjere traženja zaposlenja provoditi putem individualnih akcijskih planova, pojedinačno za svakog radnika koji ponovno traži posao.
  9. Utvrditi obvezu poslodavca u pogledu pomoći otpuštenim radnicima u traženju novog zaposlenja (ponovno u njegovoj tvrtki i u srodnim tvrtkama).
  10. Kombinirati naknadu za nezaposlenost s aktivnom politikom povećavanja mogućnosti za ponovno zapošljavanje i pomoći u traženju novog posla.
  11. Jasno definirati sheme naknade za nezaposlene i povezati ih s poštivanjem pravila programa ponovnog zapošljavanja. Isto tako jasno definirati sustav otpremnina za starije radnike i pomoći tijekom vremena dok ne steknu pravo na umirovljenje.
  12. Osnovati posebna poduzeća/agencije/urede za promicanje zapošljavanja, to jest sadašnji Zavod osposobiti za brzu i učinkovitu pomoć u ponovnom zapošljavanju.
  13. Oblikovati i provesti mjere za posebno ugrožene skupine otpuštenih radnika – radnici preko 50 godina, radnici bez kvalifikacija i niskokvalificirani radnici, radnici u manjim poduzećima koja nemaju programe zbrinjavanja, radnici otpušteni iz poduzeća u financijskim poteškoćama i poduzeća u stečaju.
  14. Preispitivanje sveukupnog radnog zakonodavstva i učinkovitosti njegove primjene.
  15. Osnivanje specijaliziranih radnih sudova koji bi pratili eventualne negativne pojave tijekom brže fleksibilizacije tržišta rada.
  16. Utvrditi načine nadzora službe za zapošljavanje i inspekcije nad otkazima.
  17. Osmisliti i provesti mjere za ponovno uključivanje starije populacije u proces rada, prije svega zbog demografske slike Hrvatske, ali i zbog socijalnih razloga.

I na kraju:

  1. Globalizacija nije ni pozitivna ni negativna. Ona je prisutna i neizbježna, a njen karakter u određenom društvu ovisi o mehanizmima koje to društvo primjenjuje u svojoj prilagodbi.
  2. Ideja fleksibilnosti uz sigurnost nije zamrznuti postojeća radna mjesta i na svaki ih način sačuvati, već stvoriti okolnosti i mehanizme kojima bi se očuvalo pravo na rad svakog radno sposobnog građana, otvaranjem novih radnih mjesta u skladu s potrebama gospodarskog razvoja.
  3. Fleksibilnost radne snage uključuje
    a) fleksibilnost vremena (fleksibilno dnevno radno vrijeme, tjedno radno vrijeme, mjesečno i godišnje radno vrijeme), utvrđeno prije svega sustavom kolektivnog ugovaranja
    b) fleksibilnost zaposlenja (puno radno vrijeme na neodređeno vrijeme kao pravilo, a kao izuzetak, nepuno radno vrijeme, privremeno zapošljavanje, povremeno zapošljavanje, zapošljavanje na projektima, zapošljavanje uz učenje i obrazovanje, sezonsko zapošljavanje i dr.),
    c) fleksibilnost plaća (utvrditi ju pregovorima, a uključuje osnovnu plaću, stimulacije za rezultate i druge naknade – povlaštene dionice i sl., participaciju radnika u financijskoj dobiti poduzeća),
    d) fleksibilnost organizacije (širom obrazovanošću omogućiti radnicima da rade na više radnih mjesta unutar tvrtke, utvrditi sustav napredovanja i njegove kriterije i sl.)
  4. Tvrtke se moraju ponašati društveno odgovorno. Ako menadžment ne vidi dugoročne razloge za takvo ponašanje, društvena se odgovornost mora osigurati intervencijom države.

Ukoliko ste imali živaca pročitati sve, vaša razmišljanja, pitanja, prijedlozi i kritike dobro su nam došle.

Komentari

Cijenim inicijativu da

Cijenim inicijativu da shvacate internet doslovno i ovako ga koristite, ali ste u principu nevjerojatni i jos vas je dva.
Po onome sto vi uobicajeno pisete, ali i govorite kad su teme korupcija, pravosude i ostalo ja uopce ne vidim ikakve sanse da bi itko mogao ni u narednih 100 godina povjerovati pa prepustiti svoju osobnu sigurnost i egzistenciju brizi drzave i necemu sto ovime predlazete. Toliko ste problematicnih stvari privezali i natrpali uz drzavu i vlast da ste nas u to cak i uvjerili i dobro ljudi znaju da jednom smjenom i mandatom nece nista bitno promijeniti i da je put dosta dugacak. Sada se kao da nista toga nema pojavljujete sa ovim prijedlogom.

Uopce ne razumijem kako cilj moze biti:
"Gubitak posla ne smije biti samo problem pojedinca već i društva." - da drustvo pusti suzu kad netko dobije otkaz? Po meni gubitak posla uopce ne bi trebalo smatrati problemom drustva. Upravo suprotno. Zavisi od konteksta da li radnik prelazi na bolji poso ili poslodavac treba boljeg radnika u svakom slucaju to je poticaj i jednom i drugom da rade bolje. Sada se u to zeli uplesti drzava da posreduje i u stvari otezava i destimulira i jednog i drugog i sebe samu.
Totalna tropa, gotovo sam uvrijeden, a zacuden svakako.

"Povećana konkurentnost gospodarstva." - ovo je cilj

cak je i ovo cilj, jer se dobro zna sto znaci EU i ne EU soc sigurnost. "Razina socijalne (radne) sigurnosti primjerena europskim trendovima i dostignutim pravima radnika u europskim zemljama." - to je iznimno tezak cilj, ali primjeren navikama i mentalitetu. To ljudima treba rastumaciti da je to puna kosara bombona, cak tesko, jedva odrziva.

"Izjednačavanje društvene važnosti konkurentnosti gospodarstva i sigurnosti zaposlenosti. Naglasak nije na zaštiti radnog mjesta nego na zaštiti ljudi i njihovog prava na rad." - ne moze cilj biti dvije recenice. Ovo je redundantno. Vec je receno konkurentnost, a i EU primjerena soc sig je vec receno. Jasno da su to dva cilja medusobno suprotna.

"Razvoj znanosti i obrazovanja. Stimuliranje primjene znanstvenih inovacija u gospodarstvu." - ovo nije nikakav cilj, metoda sigurno.

"Kolektivni ugovori sektora, grana i djelatnosti moraju biti temelj utvrđivanja osobnih i kolektivnih prava zaposlenih. Promicanje kolektivnog pregovaranja trajna je zadaća socijalnih partnera, a nepoštivanje i kršenje kolektivnih ugovora postaje kazneno djelo." - ovo ovdje je ubacen sindikalni cilj. Sto to znaci malom i/ili srednjem poduzetniku? Rupa na svirali, prijeti se kazneno, a nepostivaju ni veliki.

Tko je glasao

Flexicurity potiče iz jedne

Flexicurity potiče iz jedne reforme u Nizozemskoj koju su proveli laburisti, a postoji i engleski i njemački model flexicurity-ja.

Zbog osjetljivog balansa između sigurnosti i fleksibilnosti, flexicurity najčešće nailazi na otpor sindikata i takav scenarij je vrlo izgledan u Hrvatskoj.

Isto tako, preduvjet flexicurityja je decentralizacija i "multilevel governance" i pozitivni ekonomski pokazatelji.

Nisam uvjeren da se flexicurity može uspješno implementirati u Hrvatskoj trenutno.

Opinioiuris

Opinioiuris

Tko je glasao

Trenutno je kako izgleda,

Trenutno je kako izgleda, najvažnije može li flexicurity privuči birače, pogotovo ako se naglase dijelovi poput sigurnosti da čovjeku koji ostane bez posla bude ponuđeno drugo radno mjesto.

Mnogi neće razumjeti da se zapravo radi o radnim mjestima i povremenim poslovima diljem zemlje bez logistike koju svako od nas ima u mjestu prebivališta i okolici.

Mnogi neće razumjeti da je prvo potrebno promijeniti sustav, a da će u međuvremenu još više biti olakšano otpuštanje zaposlenika i to u uvjetima kad država nema odgovarajući sustav zbrinjavanja takvih.

Jedino što može odmah je gradnja škola i sveučilišnih kampusa, gradnja stanova za tzv. najam i gradnja kapaciteta za privremeni kolektivni smještaj radne snage koja migrira.

Za sve to nema novaca. Država je prezadužena i pitanje je dokle se može ići. JPP nije izum koji rješava sve i kako se želi prikazati, jeftin i lagan način da se gradi a da ti zaduženje formalno ne raste.

Naša država prvo treba početi zarađivati novac a tek potom ga trošiti. Treba ići u programe koji će omogućiti konkurentniju proizvodnju i proizvode koje će netko izvan naših granica htjeti kupiti. To je najzdraviji način dolaska do novca.

Sve drugo je opterećivanje generacija koje dolaze iza nas. I za koje bi i mi trebali osjećati odgovornost. Svijet nije počeo s nama niti će završiti. Našu djecu, unuke i praunuke ne bi smjeli opteretiti više nego im samo po sebi nosi vrijeme koje dolazi.

B-52

Tko je glasao

U vezi ovoga bi se lako

U vezi ovoga bi se lako moglo domah osloboditi kavih 20-30 milijardi žive love i još dobiti i višak smještaja za sve koji rade, vrtiće, staračke domove, razne dnevne potrebe, studente, škole, fakultete i sve živo i to bar klasu ili dvije bolje.

Ne treba ništa nego ono što već mora i kasni - iste državne službe i sustavi samo malo ažurnije srđuju podatke o nepokretnoj imovini, tj. nekretninama. Kako je više od 60 % bez plaćenih doprinosa i dozvola te raznog oko toga, a zajpi prazna i neiskorištena, sami vlasnici, a to je dosta i država, će se početi hitno javljati i nuditi nekakve aranžmane. Kad imaš popis onda imaš samo dvije grupe podataka - onih koji nude nešto oko toga i oni koji traže. Sa nešto već postojećih agencijskih operatera i jednim cijenikom se odmah može poservisirati sve potrebe za prostorom i to u boljem smještaju, npr. netko tko nešto privremeno radi na jadnim područjima umjesto da traži muči se gdje uredno živi u tip top vikendici, razni vrtići po Zagrebu u boljem prostoru nego što će izgraditi a studenti se po vlastitom izboru grupiraju da li u elitnim kućama na gornjim brežuljcima ili naselju POS i Lanište gdje slobodno tulumare i rade, gdje je izobilje prostora koji zjapi prazan i vapi za nešto prebijanja troškova.

Milijarde bi se oslobodile trenutno same od sebe, neki bi odmah preokrenuli točke programa u kamapanji a biznis bi se naglo okrenuo u sve prateće u vezi toga, čega već ima dosta. Npr. selidbe, dostave kuhane hrane na nova mijesta točno kad se kaže, malo sređivanja (bojenje i po koja utičnica i svjetiljka itd.).

Onda bi i tzv. gospodarska čuda bila pokrenuta. Netko odmah ide nešto raditi u Liku, odmah kreće i najbolja osnovna škola, sa najmanje učenika po nastavniku i najboljim prostornim uvjetima, biznisi se granaju sami od sebe jer se sve trži i veže puno lakše, od novi tehnolgija do svih vrsta bolje hrane, mnogo toga usput, kad si već tu.

Onda se naravno sve mijenja u biznisu. Umjesto velikih projekata, gardnji i trgovina samo od sebe niče tisuće manjih po raznim točkama a ovi se gase. Tko bi onda jeo zadnje smeće od mesa i raznog iz uvoza po velikim marketima, kad ti 30 m dalje netko priprema puno bolju hranu, usput i iz zajebancije.

Nisam htio otkrivati karte prije, da ne navale i upropaste strategiju, a sada se već može. Naravno, puno je tu biznisa unutra, kojeg ipak treba otkrivati. Ovo će i onako uskoro biti, samo je vic brzine i snalažljivosti.

Tko je glasao

Model se proširio iz

Model se proširio iz Danske. Točno je da svoje inačice ima i u Nizozemskoj i u Njemačkoj ali i u Švedskoj i Norveškoj.
Sada na tome rade i Francuzi.
Implementacija u Hrvatskoj " u ovom trenutku " doista nije moguća ali je moguće model pokrenuti za što je potrebno (do prvih rezultata) 3 do 4 godine.
Nije čarobni štapić koji "stupa na snagu 8 dana od objave u narodnim novinama".
I najvažnije, bez suradnje udruga poslodavaca i sindikata nema smisla ni započinjati.
Da, i decentralizacija je bitna, u pravu si.

Tko je glasao

Sada na tome rade i

Sada na tome rade i Francuzi.Ovo je bitno jer naše tržište rada i legislativni okvir imaju sličnosti s francuskim. Postavlja se naime pitanje može li nordijski model uspješno funkcionirati dublje na kontinentu?

On podrazumijeva visoku potrošnju na socijalnu sigurnost i visoke poreze, slabu zaštitu radnih mjesta ali jaku sigurnost zapošljavanja što potiče otvaranje novih radnih mjesta i smanjenje siromaštva.

Ali Hrvatska pripada kontinentalnom modelu gdje se sve temelji na osiguranju i povlasticama za nezaposlenost i penzijama, što pomaže u prevenciji siromaštva ali ne stvara poslove. Može li Hrvatska uspješno i bez velikih žrtava adaptirati potpuno drugačiji model od onog na kojem funkcionira već jako dugo?

Više: Flexicurity: can it work for France and Germany?

Opinioiuris

Opinioiuris

Tko je glasao

Evo još jednog rada o

Evo još jednog rada o Francuskom tržištu rada/posla, koje je po problemima slično našem.

How to reform the job market successfully

Navode se tri razloga zašto treba provesti reformu, a vi vidite da li su razlozi slični našima.

-> Stopa nezaposlenosti je previsoka i već je predugo tako da bi bila uzrok loše makroekonomske politike.
-> Periodi nezaposlenosti traju predugo - više od godine dana u prosjeku.
-> Postoji vrlo polarizirajuće tržište rada (posla) - mladi često započinju svoje profesionalne živote između malih poslova i nezaposlenosti, a stariji radnici su često u pred-umirovljenju ili dugoročno nezaposleni.

Tko je glasao

Zaboravio sam gore dodati

Zaboravio sam gore dodati jedno pitanje za Lesara i Vuljanića.

Zašto se nigdje ne spominje produktivnost i utjecaj tih prijedloga na nju?
Sumnjam da niste o tome čitali ili čuli kad ste pripremali i radili na flexicurity.

Tko je glasao

Sad će drlesar popi...ti,

Sad će drlesar popi...ti, ali moram pitati. Zašto su među tagovima Radimir Čačić i Vesna Pusić iako ih se u tekstu nigdje ne spominje?

"Isto i jednako nisu ni isto ni jednako."
silverci

Tko je glasao

Ne vjerujem da država može

Ne vjerujem da država može i da je u stanju utjecati na globalna kretanja gospodarstva. Već sad su kod nas pružili pipce veliki koncerni koji imaju godišnje promete veće od buđeta kojim raspolaže hrvatska vlada i koji su u stvari i jači od većine nacionalnih država. Niti mi možemo okrenuti kotač unazad, niti mi možemo promijeniti tijek događaja. Pa čak i o zakonima o zaštiti radnika, zaštiti potrošača itd. uskoro će odlučivati birokrati Europske unije a ne Sabor RH.

Tko je glasao

Primite moje isprike sto vam

Primite moje isprike sto vam ulecem u ovu kvalitetno obradjenu temu. Ako smatrate da je moje pitanje glupo, molim da ga ingorirate. Ako eventualno nije, odgovorite :-)

Nu. U cemu je razlika izmedju vaseg i postojeceg modela?

Tko je glasao

Gospodine Lesar i

Gospodine Lesar i Vuljanic.Izuzetno cijenim vas rad i cinjenicu da ste na ovim stranicama Pollitike.Da se mene pita vas dva bi ste bili stalni clanovi sabora.Medjutim izgleda da mene a ni Hrvatske birace uskoro nece nitko nista pitati a kamoli tko ce biti saborski zastupnik.Da nebude zabune.Bit ce izbori,i to demokratski,ali ce biti izabrani oni koje odredi krupni kapital a da toga necemo biti ni svjesni.Da je tomu tako samo jedan mali primjer.Po preuzimanju Plive,Barr (Americka kompanija)je odmah trazila da se suspendira 30 (trideset)clanaka KU (kolektivnog ugovora) i to sve na stetu radnika.Ne znam da li su to i proveli(molio bih informaciju od onih koji znaju)Obrazovanje,zaposljavanje,sigurnost radnog mjesta,bolovanja,trudnoce,prekvalifikacija i sve ostalo vezano uz rad i prava radnika bit ce uglavnom kako kazu velike kompanije,a mi ,sto kazu u Bosni,mozemo samo usima mahati.

Tko je glasao

Ovo što je Barr napravio

Ovo što je Barr napravio samo je dokaz A) nesposobnosti države i B) potrebe novog modela o kojemu pišemo nikola i ja i C) nešto i sa sindikatima ne štima.

Tko je glasao

Gospodine Lesar.Ovdje se ne

Gospodine Lesar.Ovdje se ne radi o nesposobnosti drzave.i sindikata,a novi model je potreban kao kruh.Ja sam htio reci da je krupni kapital jaci od 90 % ,a mozda i vise drzava na svijetu.Bill Gates i Warren Buffett imaju 110 milijardi dolarau kesu.Oni su gospodari svijeta.I sreca da su pametni i posteni ljudi.Zamislite Djapica da ima toliko novca.Boze me sacuvaj.

Tko je glasao

Gale, oprosti što ne

Gale, oprosti što ne razumijem , ali na koji postojeći model misliš?

Tko je glasao

Dakle, kako stvar danas

Dakle, kako stvar danas funkcionira. Koji su to detalji koji cine promjenu. Cisto za primjer:

"* Povećana konkurentnost gospodarstva."

Pretpostavljam da je ovo identicna ideja svih, odnosno da ne postoji nitko tko bi bio protiv toga. Ako je tako, interesira me koje su to tocke koje razlikuju ovaj pristup od ostalih i napose onog postojeceg.

Dakle. Sto cini razliku? To je naime infromacija, a ostalo se nerelevantne opcenitosti koje samo ubacuju sum u poruku.

Tko je glasao

Bojim se da je na djelu isto

Bojim se da je na djelu isto sranje kao SDP-ova fraza "Mi jesmo za tržišnu ekonomiju , ali nismo za tržišno društvo". Ili, ja bi se jebala ali da mi ne uđe.
S jedne strane traži se od države da nam osigura zaštitu naših socijalnih prava, a sredstva za njihovu zaštitu bi trebala biti prije svega osigurana kroz povečani rast privatne ekonomije gdje se kao jedan od glavnih uvjeta tog pokretanja ističe smanjenje doprinosa za socijalno osiguranje..

Hrvoje Štefan

Tko je glasao

Sve u svemu, radi se o

Sve u svemu, radi se o odnosu pojedinih mjera i njihovog troška za privatni Kapital. Lako je izreći frazu da se poslovni subjekti moraju ponašati društveno odgovorno. No, pravo je pitanje kolika je za njih korist ili trošak takvog društveno odgovornog ponašanja. Ukoliko im je trošak veći od koristi oni dakako neće imati interesa da provode takve mjere. Lako je reći da će ih država onda na to prisiliti. No na taj način se ne polazi od realnog stanja i realne moći Kapitala da ucjenjuje društvo i državu zatvaranjem radnih mjesta. I da državu odsosno politiku koja je na vlasti prikaže za to odgovornom. Dakle, ne uzima se kao polazište realna moć Kapitala, da od navedenih mjera preuzme one koji njemu najviše odgovaraju (labavljenje obveza), a da u isto vrijeme ne osigura sve one mjere koje se tiču radničkih prava a koje mu povećavaju trošak.
Ovakav apstraktan pristup treba dakako zamjeniti konkretnim analizama hrvatske ekonomije, njezinih potreba i mogućnosti, koje bi dale barem približan odgovor da li se postojeći interesi Kapitala, njegovog rasta i oplodnje, putem ovakvih mjera, mogu učiniti konvergentnim interesima zaštite prava hrvatskih radnika. Tu analiza bi trebala poći i od svjesti radništva, od analize efikasnosti države i pravosuđa, jer dok ti elementi nisu na adekvatnoj razini, gotovo da je sigurno da će Kapital uspjeti nametnuti svoje partikularne interese pod maskom općih.

Hrvoje Štefan

Tko je glasao

"Tu analiza bi trebala poći

"Tu analiza bi trebala poći i od svjesti radništva, od analize efikasnosti države i pravosuđa, jer dok ti elementi nisu na adekvatnoj razini, gotovo da je sigurno da će Kapital uspjeti nametnuti svoje partikularne interese pod maskom općih."

Ovo mi se čini ključnim elementom za potpuno prihvaćanje koncepta "fleksigurnosti" kojeg predlažu Lesar i Vuljanić. Drugi je, po mojem sudu, redefinicija socijalne države. Iz svega što se posljednjih desetljeća događalo u Europi, jasno je da socijalna država (welfare state) nastala nakon Drugog svjetskog rata opstaje jedino uz uvjet ekonomskog protekcionizma koji pak dugoročno šteti pozicioniranju EU na globalnom tržištu. Američki workfare koncept (zagovarali su ga republikanci) se pokazao lošim rješenjem i, koliko je meni poznato, nije prihvaćen nigdje u EU. U Hrvatskoj se pokušalo na sličan način organiziranjem javnih radova.

Naša varijanta socijalne države vuče korijene iz prošlog režima i na njoj je odnjegovan specifičan mentalitet domaćeg stanovništva da je za SVE odgovorna država pa građanke i građani uglavnom pasivno čekaju da im država riješi sve njihove probleme. Taj mentalitet (vidi gornji komentar opinioniurisa) neće biti lako mijenjati. Pogotovo sada kada su HDZ-ovom socijalnom politikom stvorene sada već i kaste koje žive na račun budžetskih davanja.

U tom smislu nije jednostavno preuzimati tuđe modele, iako su možda razlozi za reforme slični ili čak isti.

grgo

grgo

Tko je glasao

grgo, ja se baš ne bih

grgo, ja se baš ne bih složio da se "američki workfare koncept pokazao lošim rješenjem" :-). Jest da stavlja veće "zahtjeve" na radnike (nema socijalne pomoći unedogled) ali dugoročno mislim da je puno bolje rješenje od evropskog "welfare" koncepta

Tko je glasao

Workfare je opravdavan (od

Workfare je opravdavan (od strane Busha seniora i njegove administracije) jednom socijalno krajnje retrogradnom logikom da američku sirotinju treba natjerati da radi umjesto da parazitira na socijalnoj pomoći. Problem je bio u tomu da su toj istoj sirotinji na raspolaganju uglavnom slabo plaćeni part time poslovi od kojih, primjerice samohrana majka, ne može živjeti pa moraju uzimati i po nekoliko poslova odjednom što onda generira nove socijalne probleme. Dakle, bez državne potpore ti ljudi su i dalje ugroženi, osim što ih zajednica sada bez krzmanja optužuje da su si sami/e krivi/e za svoju sudbinu.

Mislim da je EU tu ipak naprednija, jer ne stigmatizira toliko nezaposlene i siromašne. S druge strane, welfare država je stvorila čitave populacije onih koji su sasvim solidno živjeli od socijalne pomoći i to više nije održivi model. GB je taj problem najbolje riješila - nezaposlenost is not an issue there - a nije koristila workfare metodu. Kao uostalom ni Clintonova administracije za čijeg vremena je nezaposlenost također pala.

U Hrvatskoj imamo mix jednog i drugog (namjerno ne kažem modela, jer tu se radi o totalno zapuštenoj politici u kojoj se nikada ništa ozbiljno nije ni pokušalo napraviti) koji rezultira nečim što se uopće neda opisati - ljudi primaju socijalne pomoći, a istovremeno im se tolerira rad na crno; neki primaju i preko 5.000 kuna mjesečno na ime djece, a da nikada nisu jeli drugdje nego u pučkoj kuhinji i nemaju nikakav interes da traže posao (čak ni na crno). A budući da svima (doslovno svima - i državi i poslodavcima i korisnicima socijalne pomoći) to stanje odgovara, bit će ga jako teško reformirati.

grgo

grgo

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Novi dnevnici

  1. Vrlooo sumnjivooo tumačenje "ekonomije" g. Ha Joon Changa od rodjen komentara 0
  2. Kanibalizam od petarbosni4 komentara 15
  3. Grad graditelj čeka se branitelj od 2573 komentara 0
  4. U sjeni ŠAJBERICE - dnevnik za starije drugove i gospodu od Ljubo Ruben Weiss komentara 12
  5. Elemenati totalitarizma u poreznom sustavu kraljevine? od rodjen komentara 0
  6. Za Dan sjećanja HRT dovela A. Rašetu uživo u emisiju, a danas "Bujica" V. Šešelja od ppetra komentara 17
  7. SAD kao generator svjetskog rasizma-fašizma od sjenka komentara 52
  8. Politika prokletih & Sjeta u očima anđela od Laganini komentara 40
  9. Jedino obećanje koje je ispunila vlada Zorana Milanovića od katkapital komentara 6
  10. Podrška, „stvaralaštvo“, doktrina, deklaracija … od Feniks komentara 15
  11. Jesu li tvrdnje g. Josepha Stiglitza (JS) stručne i istinite? od rodjen komentara 4
  12. Život bez stresa i politike od live123 komentara 1
  13. političarski ili trgovački izbori za predsjednika RH? od aluzija komentara 1
  14. pudlice i ostali psi od drvosjek komentara 59
  15. Lalovac "u ništa" od marival komentara 28
  16. Urbane rane moje varoši od Ljubo Ruben Weiss komentara 12
  17. Sramotne reakcije hrvatskih političara na Šešeljeve provokacije od vkrsnik komentara 28
  18. Hanžeković kao delegat sotone u Hrvatskoj od sjenka komentara 11
  19. Obama i Putin jesu li trgovci? od aluzija komentara 0
  20. Uputa za borbu protiv sredstava manipulacije čitatelja od rodjen komentara 7
  21. Hanibal ante portas & Velikosrpska fašistička propaganda od Laganini komentara 74
  22. Nije šija, nego vrat, nije Bešker, nego Feniks od MKn komentara 71
  23. Istina nalazi put i kroz njihove laži jer viri baš iz samih tih laži - Dan sjećanja 2014. od ppetra komentara 41
  24. Pismo investitora petogodišnjem unuku od rodjen komentara 2
  25. Ima se – platilo se! od Feniks komentara 24

Preporučeni dnevnici

Najkomentiraniji dnevnici

Tko je online

  • bosancero
  • janus
  • petarbosni4
  • RoseParks
  • sjenka
  • zaphod

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 6
  • Gostiju: 20

Novi korisnici

  • Gigaset
  • punktuar
  • Zlatno doba kap...
  • BlackLily
  • Ness