Šesnaest saveznih njemačkih država pod kontrolom opozicijskog SPD-a blokiralo je u Bundesratu prekjučerašnji deadline Švicarske i Njemačke za ratifikaciju dogovora o posrednom oporezivanju - legalizaciji ilegalnih milijardi njemačkih građana na računima švicarskih banaka.
Porezni deal stoljeća za neslužbeno procijenjenih 256 milijardi dolara, koliko su njemački bogataši sklonili na sigurne račune švicarskih banaka bez plaćenog poreza, Njemačkoj bi jednokratnom uplatom švicaraca donio utješnih 2,76 milijardi dolara odmah pod uvjetom da puno ne pita, te godišnje još 26 posto “poreza po odbitku” na tajne račune (tzv. “preventivni porez na skrivene dobitke”), s time da ne traži podatke o vlasnicima računa.
Tijekom prošlogodišnjeg trojnog natezanja na relaciji Vlada Angele Merkel – opozicijski SPD – Švicarska i bogate banke, plan je modificiran za nekoliko postotaka. Umjesto ponuđenih 26 posto, Švicarska je pristala na 29 posto “poreza po odbitku” (witholding tax); na maksimalno 999 zahtjeva Njemačke o poimeničnim tajnim financijama njenih građana (toliki broj unutar vremenskog raspona od 2 godine) i to bez otkrivanja banke u kojoj se depozit nalazi, a i to samo s “dobrim razlogom”.
Bogatašima s tajnim švicarskim računima obje bi strane ponudile legalizaciju već deponiranog novca i to jednokratnom flat rate nagodbom, po stopi plaćanja poreza između 19 i 34 posto.
Kako je i najavio, SPD je torpedirao sporazum smatrajući kako sadrži previše “rupa” za izbjegavanje deala, a ionako odstupa od njihovog zahtjeva za povećanjem “poreza po odbitku” na 35 posto.
Reakcija Švicaraca je bila brza, samo dan nakon potapanja deala tužilaštvo je zatražilo privođenje 3 njemačka porezna inspektora zbog “poslovne špijunaže” – kupovine CD-a s podacima o 1500 vlasnika tajnih računa koji su još 2010.g. možda izbjegli platiti porez. Kako piše Blomberg inspektori iz savezne države Rhine – Westphalia (najveća njemačka savezna država pod kontrolom SPD-a) platili su informatoru 2,5 milijuna eura za podatke o tajnim računima Credit Suisse.
Glasnogovornica švicarskog tužilaštva je izjavila kako postoje “konkretne sumnje” da su određeni ljudi u Njemačkoj zatražili špijuniranje poslovanja Credit Suisse. Njemački ministar financija Wolfgang Schaeuble izjavio je kako zahtjev za pritvaranjem poreznih inspektora neće dovesti u pitanje dogovor dviju država. Savezna njemačka Vlada je izrazila nadu u postizanje dogovora nakon regionalnih izbora “u saveznoj državi Rhine- Westphalia i drugima “, zakazanima za svibanj 2012.g.
Dok se dio europske i svjetske javnosti zgraža nad “dealom” drugi smatraju kako je svaka milijarda u kriznim vremenima dobrodošla.
Obadvije zemlje kažu kako se na “poreznom sporazumu” radilo “naporno”, kako su postignuti “dobri rezultati” te kako je sporazum "važan element politike regulacije financijskih tržišta".
Tržište tajnih računa zaštićenih velom poslovne tajne neslužbeno se procjenjuje na 2 bilijarde dolara.
Kaj je pisac htio veliti
Dnevnik je pisan u obliku klasičnog novinskog članka i ne provocira polemiku jer nema političkog stava autora, barem ga ja ne isčitavam iz uvodnog teksta. Stoga prosim autora da podeblja uvodni tekst dopunom kojom bi se poentirao politički stav glede ove veoma zanimljive teme.
- odgovori
-
- 2 votes
Tko je glasaoNN
S obzirom da naš austrijski tisak ništa ne tiska dnevnik je napisan namjerno u obliku novinske informacije,a to znači bez posipanja soli. Čisto zbog informiranja. Glede u svezi narečenog, autora teksta zanimaju politički stavovi drugih, no ako vas zanima moj - deal je skandalozan - evo par zanimljivih detalja...
Njemačka je bila među najglasnijim europskim zemljama koje su gurale ideju o "transparentnosti" inostranih tajnih računa, pretpostavljajući kako se najvećim dijelom radi o izbjegavanju poreza i ne daj Bože drugom prljavom novcu. S obzirom da je 2008. usvojena EU direktiva po ovom pitanju, tzv. Saving taxation directive, koja je dugoročno mogla dovesti do otkrivanja bankarskih poslovnih tajni (Švicarskoj je pristojno formuliran rok od 7 godina za otkrivanje podataka) Njemačka se ipak odlučila na izravnu pogodbu za svoj račun i na svoj način. Da je Bundesrat ratificirao sporazum uvela bi se uz pomoć Velike Britanije nova EU praksa - ne pitaj za porijeklo novca i uzmi lovu, i tako do daljnjeg - i samim time derogirala EU direktiva. Za ovim primjerom poveli bi se i drugi - Andora, Monaco, San Marino, Lichtenstein, Luxembourg,... i stvar bi radila odlično.
Ne samo da se time amnestira kriminalce (porezna utaja) već se uvodi presedan u funkcioniranje tzv. "pravne države", kako je stado poslušnih poreznih obveznika uobičajeno još uvijek zamišlja. Mali lopov ostaje lopov a veliki postaje partner.
Ili, izravno: što to znači kad bogati klijent izvali na šalter neke banke neke suverene zemlje par stotina milijuna eura a nitko ga ne pita za porijeklo novca? Što to znači kad kriminalac koji nije platio porez u svojoj zemlji plati toj svojoj zemlji flat rate porez da ga ostavi na miru i ništa ne pita? I još pri tome koristi neku suverenu banku koja mu omogućuje diskreciju? Car je prilično gol: daj lovu i radi što hoćeš.
Dovoljno?
- odgovori
-
- 8 votes
Tko je glasaoBankarska zona sumraka
Financijski div Goldman Sachs uhvaćen je 'in flagranti', nakon kaj je kolumnist new York Timesa otkrio kako ta kompanija ima 16 posto dionica u najvećem internet forumu za trgovanje seksualnim usluga i maloljetničku prostituciju.
PS: Moraš imati samo pin...
- odgovori
-
- 1 vote
Tko je glasaohrvatski flat rate....
... čitajući tvoj (novinarski) dnevnik, nisam mogao lagano ne pobjesniti, iako bjesnim na krivu stvar, znam.
Naime - tamošnji NETKO (kriminalac, zaboravni poduzetnik, netko treći) će platiti barem NEKI porez... ovdje "kod nas" prvo trebaš doći na listu odabranih tvrtki koja se zove "tko dobro igra tenis ne mora plaćati doprinose" - a kada ti dug padne u zastaru - nikome ništa, pojeo vuk magare.
Ako tom čovjeku ikada išta kažeš u lice, tužit će te za povredu časti - i s pravom će dobiti spor. On je gospodin, a ti, koji primjećuješ nešto si - govno.
Tako da jednostavno ne znam što misliti o ovom postupku - iako znam da je neetičan. No, njemačka država će imati barem neku korist od toga, hrvatska nikakvu. No, vjerojatno imam krivu.. paradigmu.
- odgovori
-
- 3 votes
Tko je glasaoI treba pobjesniti
Dvije najbogatije zemlje Europe sklapaju separatni sporazum koji ih stavlja izvan pravnog okvira EU: zakonske obaveze automatske razmjene podataka kada je u pitanju plaćanje neplaćenog poreza (posljedično i drugih nepodopština kao što je nezakonito stjecanje prihoda) , što bi porezne oaze makar dugoročno stiglo uz pomoć EU direktive. Ono što važi za sve druge građane EU ne vrijedi za bogatu klijentelu. I to u vrijeme kada ekonomski moćna Njemačka trenira ostatak EU na "odgovornu fiskalnu politiku".
Separatni porezni deal zacementirao bi uobičajeno dobar glas poslovne diskrecije banaka (težak oko 2 bilijarde dolara), vlasnicima tajnih računa miran san a državama iz kojih su sretno izvukli novac nešto utješnog poreza. Slobodno kretanje kapitala rasterećenog plaćanja poreza.
Koliko grčkih,španjolskih ili italijanskih tajkuna ima tajne račune u vrijeme dok se porezni obveznici koji žive od svog rada tuku na ulicama s policijom jer država nema novca (uglavnom od poreza) za "socijalnu državu"?
Pitanje se ne odnosi na Hrvatsku u kojoj se porezni nesporazumi izgleda rješavaju fair play na teniskom terenu.
- odgovori
-
- 2 votes
Tko je glasaoNo, njemačka država će imati
No, njemačka država će imati barem neku korist od toga, hrvatska nikakvu
...mislim da niti Njemačka dugoročno ne može imati
koristi od abolicije nezakonitosti, bilo i djelomične...
...posao utajivača je da utajuju, lopova da krade,
međutim, institucije i oni koji su za to plaćeni imaju
dužnost da odrade posao, sve te tisuće namještenika
bez autoriteta nepristranosti znače malo više od KUDa
"Amater" kada se otkrije nemoć da djeluju protiv bolje
organiziranog protivnika... pitanje dana je kada će im
i manje stranke u postupku to isto činiti u očekivanju
oprosta. Samo pogledaj logiku naših bespravnih neimara.
..i oni su nekada bili sporadični dok nisu vidjeli da postoji
i mogućnost dogovora... svakom nedosljednošću država
otvara bokove za sljedeću. Mislim si da svi na svijetu osim
institucija imaju pravo na pragmatičnost, one nemaju.
- odgovori
-
- 1 vote
Tko je glasaolopov krade...
... i to je vrlo točno i to poštujem - jer to radi pod svojim imenom (ok, možda lažnim, ali on će ležati u zatvoru ako ga ulove)... no u koga uperiti prst u takvoj instituciji? to je ono što me ždere...
- odgovori
-
- 2 votes
Tko je glasaoNema brave koju lova ne otključava - pitanje cijene
Financijski i drugi oligopol stvaraju globalno društvo po svojoj mjeri poslušnosti i tu države bez obzira kako mega bile mogu se samo jedno vrijeme odupirati i batrgati po principu živog blata. Zato pravo znanje ostaje kao privilegija odabranih upravo da ne bi poprimilo epidemiju globalnih razmjera - mentalnog buđenja. Naravno da je u pitanju zavjera i manipulacija a kaj je na primjeru Njemačke kao "uzor" države itekako vidljivo. I nije ovdje u pitanju odnos države i države - država je samo fasada da bi se stvorio privid kako građani preko države i predstavničke demokracije upravljaju svojom sudbinom. Naravno da je to zabluda svih koji misle da je kapitalizam željeni sustav većine. Uostalom naredni dani će to pokazati, nažalost...
- odgovori
-
- 2 votes
Tko je glasaoživa istina
dok on ne nabaci stav u vezi konačnog oporezivanja bogatih....
na raznim ulicama vode se početni ratovi za ratove do istrebljenja
....Dan potom ispred monumentalne, polurazrušene zgrade na Oranienburgerstraße održan je mirni prosvjed. Još važnije, berlinski sud proglasio je zatvaranje zgrade pravno ništavnim. Kunsthaus Tacheles tako je zasad ponovno otvoren, do sljedeće runde. Naime, banka nema namjeru odustati od zgrade, a ni umjetnici ne namjeravaju biti izbačeni na ulicu, čime bi Berlin izgubio golemi javni prostor u samom centru grada koji godišnje privlači doslovce stotine tisuća turista.
Podsjećamo, banka je, uz pomoć zaštitara, u travnju prošle godine preko dvorišta Tachelesa podigla skandalozan zid visok nekoliko metara ne bi li otežala pristup dvorištu, potez koji u Berlinu, gradu s traumatičnom prošlošću kada govorimo o građenju zidova, nije najbolje pao. U ovoj su bitci, po svemu sudeći, svi asevi na strani HSH Nordbanke; međutim, zahvaljujući upornosti i tvrdoglavosti umjetnika možda nije još sve izgubljeno.
Kako smo već pisali, grupa umjetnika u poluruševnu zgradu uselila je 1990. godine i time je doslovce spasila od predviđenog uništenja: naime, vlasti su već izbušile rupe za dinamit. Zgradu su nazvali Tacheles, što na jidišu znači “izravno govorenje”. Sama građevina ima fascinantnu povijest: golema peterokatnica podignuta 1908. prvotno je bila među prvim europskim luksuznim robnim kućama, potom redom: izlagački prostor tehnološke tvrtke, jedna od centrala Himmlerovog SS-a, kasarna, skladište građevnog materijala za Berlinski zid, kino i škola tijekom DDR-a.
http://lupiga.com/vijesti/index.php?id=6808
- odgovori
-
- 1 vote
Tko je glasaoTajnih računa nebi bilo kada bi Države bile Države
pa upravljale svojom imovinom jer Države su građani olitiga svi mi koji bi neposredno vladali u direktnoj demokraciji kako onoj svakodnevno-ekonomskoj tako i onoj političkoj.
A boljeg oporezivanja bogatih od participacije Radništva u raspodjeli profita nema izuzev dodatnog mehanizma robinhudovske fiskalne politike bogatijih među bogatima odnosno svima nama koji bismo to mogli ostati kada i ako bi se vrednovala vrijednost poštenog Rada no za takvo što treba mjenjati Sustav ma koliko atraktivnih parcijala iznalazili za kraćenje vremena ...
Toliko o globalnom, a lokalno sam s istim povezao u Dnevniku o Pašku i ZABAi jer konkretnijeg primjera spram golišavog RH cara ne uvidjeh dosad ma koliko meni osobno stvari bile poodavno i prežalosno jasne.
Provinciopolis
- odgovori
-
- -1 votes
Tko je glasao