Tagovi

Fizika

In memoriam Darku Glavanu

Na studij fizike na PMF-u u Zagrebu možete se upisati na inženjerski i na nastavnički smjer. To je pučka terminologija; oficijelna kaže da možete aplicirati na istraživački studij fizike te na jedan od 4 profesorska: prof. fizike, prof. fizike i informatike, prof. fizike i kemije i prof fizike i tehnike. Za sve ove studije zadane su kvote. To je ono koliko ima mjesta, plaćali ili ne plaćali. Što je druga tema; povezana, ali za ovu priču nebitna.
Pa je tako obznanjeno da su kolege fizičari na nastavničke studije spremni primiti ukupno 90 studenata: 20+30+20+20. Ako negdje, daleko iznad naših glava, postoji sustav, taj predviđa da u generaciji upišemo 90 budućih profesora fizike. Zdrav razum kaže da je netko procijenio da nam toliko studenata profesorskih profila fizike u ovoj državi treba, te da ih možemo izškolovati.
Evo rezultata: Na studij prof. fizike se prijavio 1 (jedan) kandidat, na studij prof. fizike i informatike njih 8 (osam) , na ostala dva profesorska studija (fizika/kemija, fizika/tehnika) 0 (nula). To su prijave. 9 maturanata na 90 mjesta.
Drugo je skor, drugo su stvarni upisi. Npr., onaj jedinstveni maturant koji je pristupio prijemnom ispitu za profil prof. fizike ostvario je na testu 155 bodova Po pravilima ocjenjivanja te broju zadataka to znači da je taj od 33 zadatka ispravno riješio njih 8, neispravno riješio 1 te 24 zadatka ostavio neriješenima (ili još gore – zanemarimo načas nepovoljnije kombinacije). Tužnije od svega je što ta osoba, kao i onih 8 na paralelnom profilu mogu odustati; nema načina da unaprijed doznamo da li im je prijava na studij fizike bila naprosto neki plan „B“. Sasvim je moguće da mnogi od njih 9 završe na agronomiji, ekonomiji ili veterini.

Znam da će u drugom i trećem upisnom roku profesorski studij fizike upisati još mnogi. Famozna crta neće ni postojati, a fizikalne iksice će dobiti mnogi neshvaćeni ekonomisti, veterinari, režiseri i politolozi. Brojke će več nečemu sličiti i ministarstvo te sveučilište će zadovoljno tiskati brošure, statističke preglede i društvo znanja će napredovati.

Idemo sad malo zaozbiljno, pa makar se društvo znanja i naljutilo.
S ovakvom statistikom ne samo da propada društvo znanja, nego je propalo i društvo. Bez znanja. Na studiju ekonomije, na primjer, prijave se broje u tisućama; slično je i s pravom, s novinarstvom i politologijom. Na tisuće menadžera kuca na vrata – čisto sumnjam da itko od pristupnika na ekonomiju snatri o tome da bude referent. Nisu čitali Junake Pavlove ulice.

Nisu oni krivi. Uostalom, svatko ima pravo na svoje nade. Nego je država ta koja nas podlo gura na dno. Imaju kolege fizičari brojne mane – komšije to znaju najbolje – ali nisu ni oni krivi za sve. Kriva je idiotska država koja nas svjesno retardira i krivi smo mi koji na to šutke pristajemo. Brine li se itko u vlasti o tome tko će za deset godina ovdje predavati fiziku? Očito, ne. Brine li se itko u vlasti o tome što to zapravo za nas znači? Opet ne.

Ministarstvo svoju svrhu opravdava nizom genijalnih ideja: besplatnim udžbenicima, pametnim pločama, pametnim prosudbenim komisijama. Je li ministarstvu i državi stvarno stalo do fizike ili samo brine o službenim vozilima, privilegijama svake vrste, sumnjivim vezama s izdavačima te opakim obećanjima o društvu znanja?
Ministarstvo i Vlada se danas kao časno bave antirecesijskim mjeramsa. Kao, trude se. Za mene, njihov trud je bezvrijedan ukoliko ne uvjere onog jednog kandidata da će mu u životu biti vrijedno biti profesor fizike. Vlada, na žalost, ne vidi da je to jedini put. Što se Vlade tiče, studij fizike bi se mogao i ukinuti. Ili preseliti u Smiljan pa prepustiti lokalnoj samoupravi. Pa uz malo sreće ...

Farma TV pomaže koliko god može. Tisak ne zaostaje
Radio stanice daju prikladni obol. Prekjučer sam čuo insert s Radio Antene (jel to bivši Obiteljski?). Voditeljica reklamira neku nagradnu igru: nagrada je jednodnevni izlet na Jadran. Dobitnik je onaj koji najbolje zalaje! Kad je konkurs zavrsio, pobjednika su nazvali i pustili u eter. Zamolili su ga da zalaje još jednom, onako, pobjednički. Što je on spremno i učinio.
Kakve to ima veze s onim jedinim kandidatom za profesorski smjer na fizici? Baš nikakve. Kakve to ima veze s odazivom na studije za profesore fizike? Direktne i tregične. A vlast misli da se to može riješiti pametnim pločama. Jesmo li baš svi mi baš toliko glupi?

Tagovi

Komentari

šarli odlično piše Ako u

šarli odlično piše

Ako u bolnici imamo manjak kirurga, organizirano društvo treba
a) to prepoznati,
b) za to mariti,
c) nači načina da stvori nove.

unutar organiziranog društva, o tome bi trebali razmišljati
da bi mogli
moramo prije toga riješiti neke druge probleme
odnosno, 18 godina nakon osamostaljenja
postići konsenzus o temeljima društva
nije bitno tko će biti vlast, operativno voditi zemlju, ljevica ili desnica
(jedino je važno da ne rade zajedno, odnosno da oporba kontrolira vlast),
nego je važno da postignemo u javnosti konsenzus o temeljnim kriterijima
po kojima ćemo procjenivati
djelovanje i vlasti i oporbe
na primjer, koliko od ukupnog BDP-a, raspodijeliti
na trošak plaća državnih službenika
a onda neka svaka vlast unutar toga udjela, zapošljava ili ne zapošljava,
osniva još 400 općina ili ukida 300 postojećih
koliko od ukupnog BDP-a smijemo/možemo upotrijebiti za vraćanje dugova
odnosno uzimanje kredita,
koliko od ukupnog BDP-a za visoko školstvo,
a onda unutar toga, koliko za studente
i. t. d.
kad to bude jasno
onda treba znati
kako se novac troši, i
kako se procjenjuje je li pametno potrošen
tko procjenjuje
(koliko vidim, imamo jednom godišnje izvještaje državne revizije, i komentare oporbe)

i kada ovo bude u redu,
onda možemo razmišljati dalje, i o kirurzima, i fizičarima

luka

Tko je glasao

Pročital sam dnevnik par

Pročital sam dnevnik par put i nisam razmel gdje je tu problem.

Fizika je prisutna u svakodnevnom životu ko i kemija. Nema te grane privrede koja može bez osnovnog znanja u tim granama nauke.

U Njemačkoj svako ko krene u zanat ili višu školu ima obavezni predmet u školi iz ta dva predmeta.

Ona osoba koja upisuje par raznih fakulteta dokazuje samo da nema čvrstog stava o onom što želi jedan dan bit.
Da zna šta želi onda bi se za to i spremil i nebi imal problema kod prijemnih ispita.

Tko je glasao

možda moja teorija blesavo

možda moja teorija blesavo zvuči, ali takva je pošto mi je srednja škola još relativno svježa u pamćenju.
fiziku kao nastavni predmet svi poznaju jer se uvodi još u osnovnoj školi. prema tome, svi imaju svoju predodžbu o tome kakva je ta fizika. ako je ta predodžba loša, naravno da neće otići na studij fizike.
ja sam srećom fiziku uvijek "kužila" za neku pristojnu ocjenu, ali moram priznati da nas je takvih bilo malo - i u osnovnoj i u srednjoj. većina ostalih pokušavala je uloviti neke osnove i naučiti napamet koliko treba da se toga riješi. bilo je naravno i nekoliko onih koji su bili posve druga liga, zanimala ih je fizika i išli su po natjecanjima. koliko znam, od tih je samo jedan završio na studiju fizike na pmf, a drugi su se utopili u strojarstvu, fer-u, arhitekturi. na kraju krajeva, i bilo ih je samo 5-6 u generaciji.
ono što hoću reći je da je moguće da je za tako nizak interes zaslužno i to što se fizika nameće kao obvezan predmet, a u pravilu je noćna mora i na listi najomraženijih predmeta. možda je problem u neprilagođenom gradivu, ali meni se čini da je ipak u profesorima koji to jednostavno ne znaju prikazati na zanimljiv način i na odgovarajućoj razini.

..............................................................................................
Get your facts first, then you can distort them as you please.

Tko je glasao

Situacija koju opisuješ je

Situacija koju opisuješ je poražavajuća za društvo, školstvo, znanost, ali možda najviše za instituciju visokog obrazovanja o kojoj je riječ - PMF. Zanimalo bi me da li odsjek za fiziku prati karijere svojih diplomanata i diplomantica? Gdje se zapošljavaju? Da li se i kako dodatno usavršavaju? Da li upisuju i u kojem broju post-diplomski studij? Koliko dugo ostaju raditi u prosvjeti i na kojoj razini (osnovna ili srednja škola)? Ako imate te podatke na odsjeku, da li ih analizirate? Ako da, kakvi su rezultati analize?

Ne želim generalizirati, ali moje profesorice fizike su bile simpatične i vrlo pametne, ali nedovoljno da u bilo koga razviju sklonost za fiziku, a kamoli strast koja bi urodila željom da se ide studirati fizika. Da se razumijemo, nisu to bile u stanju ni profesorice kemije. Možda su malo više uspjeha imale biologičarke. Uglavnom, sklonost predmetima prirodnih znanosti vodila je ljude na studije medicine, elektrotehnike, strojarstva, arhitekture. Jako malo ih je išlo u bazične znanosti. Moje osobno mišljenje je da je to zbog kvalitete nastavnika/ca u osnovnoj i srednjoj školi.

Pokušat ću svoje mišljenje ilustrirati osobnim iskustvom, za kojeg vjerujem da ga mnogi/moge dijele. Ja, naime, obožavam popularno-znanstvene serije i emisije i mislim da sam o nekim područjima prirodnih znanosti puno više naučila gledajući televiziju, nego na satovima u školi. (Budući da na TV ima najviše serija o životinjskom svijetu, to možda objašnjava zašto su biologičarke imale više uspjeha u oduševljavanju đaka za biologiju :) Zašto nastava fizike malo više ne sliči tim programima, a da je malo manje suhoparnih formula i prezentacija fizikalnih pojmova koje nemaju veze sa životom? Zašto s PMF-a izlaze tako uštogljeni i nezanimljivi ljudi da je u cijeloj Hrvatskoj samo jedan maturant poželio druge podučavati fizici?

nemesis

ps
Ovo što sam napisala nipošto ne znači da umanjujem opći problem podcijenjenosti prosvjetne struke i druge negativne društvene pojave koje doprinose žalosnom stanju opisanom u dnevniku.

nemesis

Tko je glasao

Pa znanost je često

Pa znanost je često suhoparna.

Čemu uopće učiti fiziku u osnovnoj školi? Da bi nastavili učenje u srednjoj? Da bi neki nastavili učenje na fakultetu — kako bi onda prenosili znanje drugima u osnovnoj i srednjoj školi?

Životinje su zanimljive i slatke, to je to.

Fizika se uči određenim redoslijedom, kao i matematika. Pojednostavljeno, ne možeš učiti integrale prije nego što svladaš zbrajanje. A u fizici su osnove ono opipljivo, masa, dimenzije, eventualno nešto sa svjetlosti ili elektricitetom/magnetizmom.

Ispada da je stvarno korisno znati zbrajati. A znati koliko teži predmet uronjen u tekućinu određene gustoće je ipak teško primjenjivo.

I naravno, u fizici se mjeri. A ako mjeriš, imaš i formule. Od toga ne možeš pobjeći.

Fizika je rubni predmet u školi. Uvijek je središte bilo: hrvatski (kojeg učenici već znaju, ali ne znaju kako se zove koje pravilo, pa to valja naučiti i odmah zaboraviti), matematika (treba naučiti zašto su dva trokuta sukladna, treba znati sve razlomke, a računanje kamate i PDV-a će se učiti valjda na fakultetu), povijest (da shvate da su nas uvijek drugi tlačili, ali da je sada super) i zemljopis (da shvate kako smo velika i bogata zemlja i gdje su nam prijatelji i neprijatelji) i na kraju strani jezik (da mogu pričati s turistima dok budu radili kao konobari).

Vidiš, sve ovo povlači mnoga zanimljiva pitanja.

S PMF-a izlazi i dosta zanimljivih ljudi, ali najzanimljivijima je cilj istraživati, raditi u znanosti, eventualno na fakultetu...

Cilj fizike u školi (u idealnom svijetu) bi trebao biti da eventualno objasni elementarne pojmove, ali sa što manje formula, čisto kao dio opće kulture.

Tko je glasao

"prezentacija fizikalnih

"prezentacija fizikalnih pojmova koje nemaju veze sa životom?"

Ako išta ima veze onda je to fizika, ali mimo discovery programa za koje je očigledno potrebno ili slušanje engleskog ili temeljna preraspodjela prioriteta no ukratko Michio Kaku kao netko tko relativno popularno širi odredjene ideje u knjizi hyperspace kaže: za društvene znanosti ne treba ništa, za matematiku vam treba olovka i papir, a za fiziku ponekad beskonačna sredstva.

Uostalom Antonio Šiber se bavi vizualizacijom za potrebe motivacije, ali nastava ne može biti ista u srednjoj i na fakultetu uostalom drugi je problem zašto se kadrovi stvaraju i što je sve povezano

pogledom u povijest fizičkog zavoda možete vidjeti neke stvari npr
http://www.phy.hr/povijest.html

tvrdnje hmm pokušajmo google

Vinko Dvořák

gdje je zapelo i zašto ne nalazim tu svjetski poznatu cirkulaciju, politika?

No vratimo se na praktičnost i motiv jednog fizičara u našem slučaju budućeg prosvjetnog radnika
koji eto nije baš briljirao na upisu, ali došao je naučiti zar ne, drugi je problem što ako nije dobre glave opet može postati profesor i dobro ohladiti sljedećih par generacija ili ima skriveni plan npr riješiti neku hipotezu, a ne krivo to je u drugom smjeru da ne kažem prostoru...

Tko je glasao

Pa baš i nema previše, ako

Pa baš i nema previše, ako ćemo iskreno. Svakodnevni život ipak ima malo više veze s biologijom, a kad odrasteš i ekonomijom.

Svi primjeri, balon s helijem koji se diže, kruženje Mjeseca, sateliti, magneti, struja, sve je to ok ali svakodnevno ljudi ne obraćaju pažnju na to, to su stvari koje "rade" bez da prosječnog čovjeka zanima kako. Jedino od tih elementarnih stvari što je korisno su poluge i koloturi.

Koga zapravo zanima kako radi frižider? A radi se o fizici koju svatko koristi. Malo koga, jer s tom informacijom ništa ne možeš napraviti, ako se nešto dogodi i fizičar zove servisera. To je tek ono "ah znam kako to radi".

Koliko ljudi zanima kako radi računalo? Vrlo malo, a svaki dan ga mnogi koriste.

Tko je glasao

to su stvari koje "rade" bez

to su stvari koje "rade" bez da prosječnog čovjeka zanima kako.

mislio sam da pričamo o tome da se malo ljudi zanima za "studiranje" fizike pa kao razglabamo kako motivirati, ali eto zaključio si da je strojarstvo ok odnosno bauštela, struju smo riješili eto skoro da radi samo od sebe, kao i medicina samo treba puno kefira pit.

Bez uvreda činjenica je da fali mnogih za 21st korisnih kadrova i da kako su mnogi napisali postoji iluzija o tome što je linija manjeg otpora, jasno nisu svi ljudi isti, ali neke stvari su ovdje prilično krivo postavljene, a kao proizvodnja se traži neznam samo čega nano kišobrana na zrnu riže

Tko je glasao

Samo sam htio reći da

Samo sam htio reći da fizika vrlo često i nema neke prevelike primjene u svakodnevnom životu, to je jedan od razloga zašto ljudi nisu motivirani. Drugi razlog je što u tom poslu (bar kod nas) nema previše novaca. Treći je što je studij dosta težak. Četvrti što se svaki dan na televiziji nađu sportaši, političari, zabavljači, ali vrlo rijetko znanstvenici.

Zadaća znanosti je prvo opisati svijet. Zadaća politike je upravljanje i mijenjanje. Mene zanimaju razlozi zašto je nešto, smatram osobno da naša situacija sasvim proizlazi iz naše kulture i sustava vrijednosti.

Naravno da su stvari iz naše perspektive krivo postavljene, ali tako je svugdje.

Znanost u Hrvatskoj donosi malo novaca, znanstvenici se dugo školuju, imaju male plaće... pa nisu ljudi glupi da onda izaberu takav život.

Tko je glasao

Ne gledam tv pa neznam tko

Ne gledam tv pa neznam tko je na njoj, ali sudeći po hr webu razumijem što želiš reći osim što oni koji izaberu takav život eto po tvom komentaru ispadaju glupi što svakako stoji ako su nesretni, ali i dalje mi se čini da brkamo tipove u ciklotronu (profama na nekom faksu) sa profama u srednjoj odnosno, to su dva pristupa i nemaju veze medjusobno

Tko je glasao

Znam, ali ciklotron je

Znam, ali ciklotron je zanimljiv (bar donekle), malo tko za vrijeme školovanja sanja da bude profesor u školi (čast izuzecima).

Tko je glasao

Za svaku znanost postoji

Za svaku znanost postoji "zlatno doba" koje neumitno prođe, pa tako i za fiziku. Zlatno doba fizike je završilo 1945. godine uporabom atomske bombe.

Fizika je neotuđivi dio svih tehničkih i biotehničkih znanosti, manje u sirovoj, a više u primjenjenoj formi. Znanje iste je temelj za studiranje najviše elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje. Fizika kao znanost se jednostavno toliko proširila i iz nje su se razvile nebrojene tehnologije da u svom sažetom obliku izgleda suhoparno, dosadno, zbunjujuće i neprimjenjivo.

Evidentno bi trebalo obrazovanje iste na razini osnovnih i srednjih škola popularizirati kroz što više zabavnih pokusa, sa što manje teorije, a računskog dijela koliko je nužno.

Tko je glasao

Apsolutno se slažem. Treba

Apsolutno se slažem.

Treba i razmotriti teoreme o sukladnosti trokuta, koliko su zapravo neophodni u današnjem svijetu... samo jedan primjer.

Tko je glasao

Zapravo neophodni, poznat

Zapravo neophodni,

poznat mi je pristup zagovarao sam ga 90tih radikalni rezovi i promjena medjutim to funkcionira dok nemate nešto svoje pa sve ponudjeno kritički odbacujete npr čemu ovo čemu ono to nam netreba pa zašto ovo kad imate kompjuter evo samo što nismo sačekajmo pa nam ovo netreba itd govorio i mislio tako,

medjutim kao netko tko ne odustaje sam zaključio da možda ipak postoji nešto što me veseli više od ostalog pa nakon traženja što i kako shvatite da vam je dosta stvari ipak treba, ok može se proći retrogradno danas možda i lakše, ali treba vremena jer u potpunom mraku svog neznanja morate naučiti tražiti i analizirati, logički i strpljivo, ali nema zapravo veze jer zapamtiti sve ionako ne možemo zato imamo google i svaki svoju policu knjiga, možda nebitno u piramidalnoj anti-shemi, ali čemu zamaranje organizacijom, vlastiti moment kreiramo i kontroliramo sami

Tko je glasao

Momentalno sustav tako

Momentalno sustav tako funkcionira da mi školujemo stručnjake koji će unaprijediti gospodarstvo u primjerice jednoj Švicarskoj.
Kakva korist nama da školujemo i 1000 profesora spomenute znanstvene discipline,kada ni jedan neće živjeti u ovakvim društvenim okolnostima.
Dok god se ne promjene okolnosti gdje će se stručnjaci zadržati u Lijepoj našoj, dok ne vrate društvu dug, mi ćemo zapravo imati realni gubitak.

Tko je glasao

Fizika je zbilja težak

Fizika je zbilja težak faks, bez obzira je li riječ o profesorskom ili inženjerskom smjeru. I onda nakon pet godina muke, ti mladi inženjeri mogu zaraditi najviše 4.500 kuna, a profesori još i manje (3.800). Tolika je plaća početnika i prima je godinu dana, dok ne položi državni ispit. Onda napreduje do 4.500 kuna. S tom si plaćom mladi čovjek može obrisati rit, a ne odseliti od roditelja. Jednostavno je kreditno nesposoban. Toliko o tome koliko se u Hrvatskoj cijeni pamet i upornost, a to je ujedno i odgovor zašto se na taj i slične fakultete upisuje toliko malo studenata.

Tko je glasao

Pa naravno. Svaka

Pa naravno. Svaka rekonstrukcija obrazovnog sustava mora započeti točno od toga. Ne vidim kako se išta može promijeniti ako profesorima ne vratimo status - barem status, ako ne i primjerene plaće. O plaćama odlučuje ministarstvo, o statusu mediji, dakle javno mnijenje. Dodatni problem je u razmjerima obrazovne katastrofe koju smo već posijali. Za desetak godina profesora fizike, kad ovi sadašnji odu u penziju, više nećemo imati.
Pritom, fizika je samo paradigma. Možeš to slobodno primijeniti na bilo koju znanstvenu disciplinu. Nevolja je u tome što puno, puno godina onda treba proći dok se stvar ne ispravi, čak i ako svi prionemo u pravom smjeru.
Naravno, ignoranti uvijek mogu postaviti pitanje: a zašto nam fizika treba? Možda je moguće školu ustrojiti i bez fizike. Možda će takva i biti škola u nas za 10-20 godina. Možda političari i ne vide preveliki problem u tome - ta, imamo kalkulatore i modele. E sad: nije pitanje hoće li i kako u ovim okolnostima doći novi Tesla, nego je nevolja u tome što mi nametnutim i usvojenim sustavom vrijednosti gasimo i ugasit ćemo čitavu jednu granu sudjelovanja u civilizaciji. Danas, fizika, sutra kemija, ... prekosutra škola. Tvrdokorni ignoranti niti u tome neće vidjeti problem. Na ovo se na kraju svodi: mi danas ne znamo proizvesti ni bicikl, kamoli auto. Prekosutra ćemo se onda čuditi što smo se svi pretvorili u uslužne djelatnosti (ne svi; samo oni koji neki jezik suvislo govore). Meni taj naš kurs liči na kolektivnu eutanaziju - znam da je katastrofično, ali ne vidim bolju prognozu.

Tko je glasao

Neka fizika svakako treba,

Neka fizika svakako treba, ali više u smislu informiranja. Koji je smisao da dijete zna izračunati brzinu kosog hitca? Treba ovladati osnovnim pojmovima i principima.

Znanost je potrebna, znanost je čak i najpotrebnija, ali nemojmo je precjenjivati. Postoje cijela područja ljudskog znanja koja su sasvim isključena iz škole. Od elementarnog poznavanja ustroja vlasti i zakona, elementarne ekonomije i financija, do sitnica kao što je spolni odgoj.

Onaj koga to zanima će uvijek i van škole naučiti ono što ga zanima, gledati će popularne emisije, čitati knjige itd. Ne treba precjenjivati ni školu. Konačno, koliko se fizika učila u školi u Teslino vrijeme?

Tko je glasao

Sjećam se promišljanja o

Sjećam se promišljanja o nastavku školovanja među kolegama u razredu kad sam bio maturant u miocu prije par godina; bilo je vrsnih fizičara u razredu koji su bili prvaci na natjecanjima. Naravno da nitko nije upisao fiziku, nego su otišli na, primjerice, građevinu. Ali to je prirodan slijed za našu državu. Ili se nešto gradi (građevina) ili se prodaje nešto, najčešće iz uvoza (ekonomija). Nema se što drugo upisati ako staviš ekonomsku sigurnost u prvi plan.

Drugo, vezano uz lajanje na radio Anteni... Tužno. To je isto kao i Farma, Gotovčevi i slično. Ljudi žele samo zaboraviti na stvarnost. Vjerujem da toga ne bi bilo ništa manje da se upisna kvota popunila na fizici. Al bar bi se mogli nadat da će biti manje ljudi koji će lajati na radiju za 10 godina...

Tko je glasao

Evo taman mi je došla ruku

Evo taman mi je došla ruku knjiga Branko Pihač: "Tehnika i civilizacija. Komparativna analiza društveog statusa inženjera i tehničara", izd. Kigen, Zagreb, travanj 2009.. (Čovjeka inače pamtim kao zanimljivog pisca znanstvene fantastike 1980-ih.) Nakon prvog listanja, čini mi se 1) da se autor s pravom žali na nedovoljno uvažavanje inženjera, ne samo u Hrvatskoj nego i u Kanadi gdje sada živi, međutim 2) pokazuje prezir prema društvenim i humanističkim znanostima i drugim oblicima ljudske keativnosti, pa nasuprot "kauzalnom mišljenju", koje njeguju stručnjaci prirodnih znanosti, vidi samo "misticizam" i "mistifikatorno mišljenje", pa iz toga slijedi apeliranje na neku vrstu "tehnokracije" ("inženjeri moraju imati ne samo prirodno pravo da odlučuju o primjeni svojih kreacija i o vrednovanju svojega rada u društvu, nego i pravo da odlučuju o razvoju društva", str. 22).

Zoran Oštrić

Tko je glasao

Dovršio sam Pihačevu

Dovršio sam Pihačevu knjigu. Prvi utisak bio je ispravan: Pihač, po marksovom obrascu, zastupa vladavinu inženjera i tehničara kao diktaturu nad ostalima koji su "paraziti", jednako kao što Marx konstruira za proletarijat. Vidi se da je Pihač na fakultetu morao slušati osnove marksizma - šteta, što nakon toga nije ništa više od društvenih znanosti naučio. Izričito kaže da su sve društvene znanosti beskorisne mistifikacije, jedino vrijede kao ekstenzija psihologije, koja je pak "proširenje kompjuterskih znanosti i medicine". No ni sami psiholozi to dovoljno ne kuže, pa je došlo vrijeme da inženjeri to neposredno preuzmu.

Moje su se bilješke uz knjigu neosjetno razvije u esej od 9 kartica, pa ću to pokušati negdje objaviti.

Danijel N.: štos je u tome, da Pihać tvrdi da jedino inženjeri imaju pravo odlučivati o razvoju društva. No, nema realističke osnove kao kod Marxa, završava u misticizmu, tek kao "opijum za (inženjerski) narod". Zaniimljiv je jer se na njega mogu direktno aplicirati Baudrillardove i Žižekove analize.

Zoran Oštrić

Tko je glasao

Ima i toga, ali ima i jedna

Ima i toga, ali ima i jedna stara priča.... http://en.wikipedia.org/wiki/Fashionable_Nonsense

Svatko ima pravo odlučivati o razvoju društva. To pravo se naziva biračko pravo...

Tko je glasao

Kakva ekonomija takva

Kakva ekonomija takva znanost, visokoobrazovani ljudi zahtjevaju isto takva radna mjesta kojih kod nas nema. Sad kad ode i brodogradnja jedina primjenjena znanost u hrvatskoj će biti ugostiteljstvo :(, nažalost.

Tko je glasao

To je onaj veliki problem

To je onaj veliki problem šklostva ... ne salju roditelji djecu u školu zbog znanja i znanosti već zato da kasnije u životu ništa ne bi radili pa imamo vrlih ekonomista milijun, pravnika isto dok pravi fakulteti zjape prazni ko što su medicina i fizika npr. Šta se događa kada čovjek završi ekonomski fakultet... rodbina mu nađe obično preko veze posao u državnoj tvrtki gdje ništa ne radi ima svoju kancelariju i pametuje ... i kada mladi tako šta vide odlučuju se za one stvari gdje se kasnije ne treba raditi ... A kada bi ko mr. ekonomije npr. ostajao iza posla i smišljao načine kako HŽ izvući iz gubitaka i odgovarao za te gubitke da vidite samo koliko bi manje ljudi išlo na ekonomski fakultet...

I dan danas ako pogriješiš i jednom ko doktor, fizičar, si razapet... a ako pogriješiš i 1000 puta i uništiš 10 tvrtki i 1000 radnih mjesta ko ekonomist ili pravnik nikom ništa...(netko će reći da to nije isto da je ovdje u pitanju život , a u ovom drugom slučaju samo lova , a ja kažem da su u oba slučaja u pitanju životi i da se isto onda ti slučajevi moraju tretirati ...) Dok se te vrijednosti ne isprave nema nama napretka... i imati ćemo samo hrpu "školovanih" tulaca koji idu na faksove zbog diplome... a ne zbog znanja a to je vrlo opasno...
Gospodo ja sam radio sa ljudima koji imaju magisterij ekonomije i ne znaju napraviti Excelovu tablicu, Powerpointovu prezentaciju, obrazložiti neke Samuelsenove teorije... u biti ne znaju ništa...(mogu oni biti dobri ko ljudi , ali ko radnici , menadžeri su katastrofa...)

Justice for all !

Tko je glasao

"..Excelovu tablicu,

"..Excelovu tablicu, Powerpointovu prezentaciju, obrazložiti neke Samuelsenove teorije..."

Nadam se da ste svijesni da gotovo svaka struka u Hrvatskoj ima velike rupe u znanju (čast iznimkama). I nadam se da ste svijesni da na tako malenom uzorku samo možete učiniti grešku generalizacije... Slažem se s Vama samo u slučaju da ste mislili kako su sve struke većinom manjkave u vezi znanja. Ima nekih struka koje dobro stoje, no svima se može uvijek prigovoriti slabo poznavanje stranih jezika itd. Naglašavanjem slabosti ekonomista nećemo ništa postići. Pogotovo ne što se tiče nedostatka kompjuterske pismenosti koja, ruku na srce, nedostaje većini ljudi u Hrvatskoj...

Uvijek će biti sposobnoh pojedinaca u svakoj struci kao što je npr. dr. Rohatinski među ekonomistima. Za to ima mnogo dokaza i ima još mnogo sličnih primjera. Tako je i sa pravom, biomedicinom, kemijom, farmacijom, sociologijom, fizikom, arhitekturom itd. Bit je da imamo sustav koji će biti poticajan za genijalce i koji će stvarati ostale stručnjake prema nekom visokom standardu, uz najbolje metode učenja i poticaja.

Tko je glasao

Moj je stav da su neki

Moj je stav da su neki fakulteti malo preteški (očito koji), a neki ipak premalo zahtjevni (zaključite sami koji).

Što ekonomisti rade? Bave se ekonomijom. Jedino što to ne možemo izvoziti...

Ekonomisti su potrebni, ali u nekakvoj proizvodnoj firmi bi trebalo biti 200 radnika, 20 inžinjera i 2 ekonomista (od kojih jedan direktor). Nekako mi ti odnosi ne štimaju kod nas...

Pa i da prodajemo pamet, opet su tu neki inžinjeri, tehničke osobe, dizajneri... a najmanje ekonomista.

Tko je glasao

Ekonomisti su potrebni, ali

Ekonomisti su potrebni, ali u nekakvoj proizvodnoj firmi bi trebalo biti 200 radnika, 20 inžinjera i 2 ekonomista (od kojih jedan direktor). Nekako mi ti odnosi ne štimaju kod nas...

Pa, nije baš tako. Tvornički radnici su pomalo anakronizam. Industrijska elektronika i robotika su preuzele njihov posao. Isto tako, daleko od toga da je potrebno 20 inženjera za neku proizvodnju. S 20 inženjera danas možeš otvoriti i rafineriju, naravno, 20 stručnih inženjera.

No, jedna druga stvar je u pitanju. Jesu li ljudi uopće sposobni biti stručnjaci? Koliki je postotak ljudi koje se uopće može osposobiti za određena zanimanja, inženjerska ili liječnička, a da isti stvaraju dodanu vrijednost i konkuriraju u gospodarstvu na godišnjoj razini?

Činjenica jest da je svijest sve kompliciraniji, inženjer danas mora znati 100 puta više stvari nego inženjer prije 100 godina, pa shodno tome mora biti i pametniji i sposobniji, te bi ih trebalo biti manje, a ne više. To je poprilično zatvoreni krug.

Tko je glasao

Činjenica jest da je

Činjenica jest da je svijest sve kompliciraniji, inženjer danas mora znati 100 puta više stvari nego inženjer prije 100 godina, pa shodno tome mora biti i pametniji i sposobniji, te bi ih trebalo biti manje, a ne više. To je poprilično zatvoreni krug.

Vjerojatno za one koji ne razumiju logiku kompleksnih sustava tj. njihovu funkcionalnu diferencijaciju. Ona, naime, rezultira suprotnim efektom od ovog koji se tebi kao laiku pričinja. Uvećavanje znanja dovodi do funkcionalne podjele rada, što znači da jedan inženjer ne mora znati "100 puta više stvari, nego inženjer prije 100 godina", nego mora biti specijaliziran za usko područje kojim se bavi. Zato je danas potrebno, ne manje, nego više inženjera, a po istoj zakonitosti i više onih koji/koje se bave bazičnim znanstvenim istraživanjima. Jedna od nezanemarivih negativnih posljedica te sistemske pojave je fahidiotizam. Dobra strana specijalizacije je rastuća multidisciplinarna suradnja u rješavanju praktičnih problema.

nemesis

nemesis

Tko je glasao

Vjerojatno za one koji ne

Vjerojatno za one koji ne razumiju logiku kompleksnih sustava tj. njihovu funkcionalnu diferencijaciju. Ona, naime, rezultira suprotnim efektom od ovog koji se tebi kao laiku pričinja. Uvećavanje znanja dovodi do funkcionalne podjele rada, što znači da jedan inženjer ne mora znati "100 puta više stvari, nego inženjer prije 100 godina", nego mora biti specijaliziran za usko područje kojim se bavi. Zato je danas potrebno, ne manje, nego više inženjera, a po istoj zakonitosti i više onih koji/koje se bave bazičnim znanstvenim istraživanjima. Jedna od nezanemarivih negativnih posljedica te sistemske pojave je fahidiotizam. Dobra strana specijalizacije je rastuća multidisciplinarna suradnja u rješavanju praktičnih problema.

Inženjeri su jako daleko od fah-idiota, a ne mogu ni biti specijalizirani za usko područje kojim se bave, osim u dubokoj nadgradnji koja slijedi nakon godina i godina prakse u radu u puno širem području. Ni fizičari ne postaju odmah eksperti za hladnu fuziju, nego prije toga moraju pojesti jako puno mehanike, termodinamike, magnetizma i valova. Kolega ap je vrlo zoran primjer inženjera koji je nešto sasvim suprotno od fah-idiota. Multidisciplinarna suradnja zahtjeva i multidisciplinarno znanje iz područja koja su dio te iste suradnje, što bi značilo da npr. neki elektroničar koji se bavi industrijskom elektronikom mora poznavati i procesno inženjerstvo, a procesni inženjer industrijsku elektroniku kako bi mogli surađivati, jer inače se sve svodi na govor gluhih. Naravno, obojica moraju poznavati i elemente zaštite od požara, zaštite na radu, građevinskih konstrukcija, organizacije rada, tržišnih principa itd. kako bi mogli komunicirati s ostalim strukama, nadležnim službama, investitorima, kao i obratno. Naravno da je danas potrebno više inženjera nego prije, a isti se moraju školovati cijeli život da bi postali stručni u određenom području i zadržali stručnost, no poanta je u tome da ljudi imaju svoje obrazovne limite i da je sve manje i manje ljudi koji su sposobni postići kvalitetu koju traži tržište koje nemilosrdno dere u uvjetima globalizacije.

Tebi minus zbog ad homimem vrijeđanja.

Tko je glasao

Apeliram da prestanete

Apeliram da prestanete omalovažavati određenu struku. Svatko barem malo obrazovan zna za što su zaduženi ekonomisti različitih profila i obrazovanja, od prijeko potrebnih računovođa do makroekonomskih stručnjaka koji vode fiskalno, monetarnu i dohodovnu politiku kao npr. Dr. Rohatinski. Tu su i teoretičari i praktičari kao npr. dr. Đuro Benić na polju mikroekonomije i malih poduzeća. Radi se o svjetski priznatim stručnjacima koje je i nagradila Republika Hrvatska. Guglajte si ako ne znate. Druga stvar je to što previše ljudi upisuje ekonomski fakultet. Logično, onda se javlja mnogo nesposobnih, ali i mnogo sposobnih koje nemojte vrijeđati generalizacijom.

Također, postoje i mnogi drugi stručnjaci osim inženjera. Najzastupljenije je područje medicine, farmacije i psihologije. A kada bi ste se više informirali shvatili bi da ih ima mnogo i na ostalim društvenim i humanističkim fakultetima.

Što se tiče "težine" i zahtjevnosti fakulteta, sve ovisi o studentu i specifičnosti pojedine znanosti. Ako netko želi postati intelektualac studirajući primjerice teologiju, sigurno će morati pročitati stotine knjiga iz tog područja, ali i iz drugih. Poanta je da će samostalno raditi na svojem obrazovanju, čitati dodatnu literaturu i diskutirati sa profesorima. Ona obavezna razina znanja za prolaznu ocjenu nikada neće stvoriti intelektualca i djelomično je subjektivna procjena nekolicine profesora koji sastavljaju program. Činjenica je da bi studenti bili mnogo obrazovaniji kada bi zbilja naučili taj propisani minimum i stalno obnavljali isto znanje. Nakon fakulteta i slijedi poslovna praksa koja je namijenjena nakon fakulteta i koja se uči neko vrijeme. Nije to isključivi posao profesora i mnogo toga je na pojedincu. Onaj koji želi znati i voli bi znati, apsolutno nije spriječen. Takvih genijalaca ima u svim strukama.

Inače, ovo podcijenjivanje struka je vrlo tipično, pogotovo za podneblje u Hrvatskoj. Često sam to osjetio u poslovnoj i životnoj praksi. Još jedna velika prepreka u napretku društva. Žalosno. Kad bi ljudi poštovali stručnjake različitih struka, bilo bi lakše. A bilo bi i lakše kad ne bi negativno prosuđivali o pojedinoj struci na uzorku manjem od 30-100 ljudi. Manifestacija tipičnog ljudskog egoizma o kojem primjerice neki filozofi govore stoljećima...

Tko je glasao

slažem se s tobom. sve

slažem se s tobom. sve ovisi o pojedincu. i onima koje taj pojedinac ima da ga pudupru na tom teškom putu. nažalost, možemo imati najviše genijalaca na 1000 stanovnika i što će biti s njima? ako nemaju obitelj koja će ih poduprijeti vrlo brzo će njihova genijalnost završiti u nekom prosjeku. mislim da bi mlade naraštaje trebalo pratiti od vrtićke dobi i ukazivati na njihove sklonosti. postoje i testovi koje u cijelom osnovnom školovanju djeca nikad ne vide i ne popune.
činjenica je da naš obrazovni sistem ne valja. u trećem razredu srednje škole profesor mog djeteta nije znao koja je to učenica iako je bila jedini odlikaš u razredu i jedina bez neopravdanog sata pored činjenice da je učenik putnik. diplomirala je sa prosjekom 4,3 a da posao u struci nije dobila pune tri godine, a kad ga je dobila, radila je poslove koje se može raditi i sa srednjom školom. znam da se treba početi od početka, njezin pretpostavljeni je vidio da joj komercijala ne leži ali da joj leži plan i analiza, da je korektna, da je timski radnik - ali ugovor joj nije produžio jer "ne njuši krv". učinio joj je uslugu, vjerojatno bi se još uvijek mučila da nanjuši krv ali pitam se zar nije bilo posla kojeg bi ona sa kvalitetama koje je pretpostavljeni uočio mogla u nekom drugom odjelu biti i te kako uspješna? naprosto postoje zanimanja koja nisu za svakog - ja ne bih mogla raditi u zdravstvu ni da me zlatom plate. postoji još mnogo toga što ne bih mogla raditi ali sam imala sreće da su moji roditelji bili dovoljno objektivni da me usmjere. neka djeca već u vrtičkoj dobi znaju što žele, neka ne znaju ni u srednjoj. zato bi nastavni kadar trebao znati prepoznati ili barem usmjeriti djete i roditelja gdje da potraži pomoć. ovako, ona će biti dobra u čemu god da se okuša, slaba je utjeha kad ne uspije "nanjušiti krv".

Tko je glasao

Ne drobi gluposti... prvo,

Ne drobi gluposti... prvo, ekenomist se zove SamuelsOn, a drugo ne generaliziraj na cijele struke. Znam i ja fizičara koji su glupi ko tri glupa, pa opet takve anegdotalni "dokazi" ne govore ama baš ništa.

Žali bože prostora na serveru za ovakve ni na čemu utemeljene tirade, a nije da ih nema često na pollitici, što god bila tema.

Tko je glasao

Tuđu glupost lako

Tuđu glupost lako prepoznajemo i kad nije glupost, a vlastitu ne prepoznajemo ni kad ona to jest.

Tko je glasao

Ne drobi gluposti... prvo,

Ne drobi gluposti... prvo, ekenomist se zove SamuelsOn, a drugo ne generaliziraj na cijele struke. Znam i ja fizičara koji su glupi ko tri glupa, pa opet takve anegdotalni "dokazi" ne govore ama baš ništa.
Žali bože prostora na serveru za ovakve ni na čemu utemeljene tirade, a nije da ih nema često na pollitici, što god bila tema.

a ok ako sam pogrijesio pisajuci ... ko sto si ti umjesto ekenomist napisao ekonomist... znas ti valjda ko je on bio dobro... Tvrdim i to sam uvjerenja da menadžeri , ekonomisti i pravnici na višim funkcijama premalo odgovaraju za svoje postupke i poslovanje neke tvrtke i zato i toliko puno ljudi idu na te fakultete... Misliš da neko voli uciti napamet rimsko pravo i slicno ... jako malo ljudi...
Ovo nisu utemeljene tirade nego nasa realnost... Da ne misliš da ja to onako sa strane govorim ja sam ti po struci ekonomist... i dobro znam zasto ogroman broj ljudi idu na te fakultete...

Justice for all !

Tko je glasao

Kakve veze imaju menadžeri

Kakve veze imaju menadžeri , ekonomisti i pravnici na višim funkcijama sa djecom koja danas upisuju fakultet ekonomije, a ne fizike? I znači li tvoj post da postoji uzročno-posljedična veza tipa upišem ekonomiju - biti ću korumpirani ili nesposobni menadžer?

Problem neatraktivnosti tehničkih disciplina neće se riješiti nediskriminativnim pljuckanjem po ekonomiji i pravu... Nisu oni krivi što fizika i matematika nisu privlačne širim masama studenata. Kao što je i potpuno bez veze reći da ekonomisti i pravnici izlaze s tih fakulteta a da ne znaju svoj posao. Za takve smjele tvrdnje ne daješ nikakve podatke ili dokaze osim "znam ja par glupih koji ne znaju napravit Excel tablicu"... Valjda ovi s fizike svi izađu s fakulteta sveudilj cijepajući atome... Mislim da je sad jasno u čemu je nedostatak ovih "ja dobro znam" komentara.

Tko je glasao

Problem neatraktivnosti

Problem neatraktivnosti tehničkih disciplina neće se riješiti nediskriminativnim pljuckanjem po ekonomiji i pravu... Nisu oni krivi što fizika i matematika nisu privlačne širim masama studenata. Kao što je i potpuno bez veze reći da ekonomisti i pravnici izlaze s tih fakulteta a da ne znaju svoj posao. Za takve smjele tvrdnje ne daješ nikakve podatke ili dokaze osim "znam ja par glupih koji ne znaju napravit Excel tablicu"... Valjda ovi s fizike svi izađu s fakulteta sveudilj cijepajući atome... Mislim da je sad jasno u čemu je nedostatak ovih "ja dobro znam" komentara.

Hitoidno i masovno upisivanje ekonomije i prava u Hrvatskoj je ravno popularizaciji skijanja u eri Janice Kostelić kad je u školu skijanja išlo djece kao nikad prije, popularizaciji tenisa u eri Gorana Ivaniševića gdje je bila ista stvar sa školama tenisa, a isti princip trendsetterstva možemo primijeniti i na sve ostale društvene masovne pokrete, od breakdancea do Farme. No, u slučaju studiranja se dodatno radi o problemu slabo uočljivog i dugotrajnog odziva, za razliku od sportskih aktivnosti gdje se talent i volja uočavaju vrlo brzo pa hir brzo završi. U slučaju studiranja po principu trenda veliki broj ljudi gubi dragocjene godine života i cijeli život radi posao koji ne voli. Dok još pravo može imati izvjesnu dozu romantičnosti i zaljubljenosti, kao i medicina, pomorstvo ili povijest, ekonomija i promet su po pitanju romantičnosti na zaista niskim razinama. Koje je dijete ikad poželjelo biti računovođa ili inženjer prometa? Promet se vrlo često izabire zbog lakoće i "da se dobije diploma, nije važno kakva", a ekonomija zbog lakoće i zbog sna o brzoj i lakoj zaradi. Možda upravo u tome leži i širi animozitet prema pravnicima i ekonomistima i smatranje istih nižim akademskim bićima.

Evo liste deset najbrojnijih zanimanja po pitanju broja nezaposlenih u Hrvatskoj i broj nezaposlenih:

diplomirani ekonomist 1.261
diplomirani pravnik 1.012
prevoditelj 265
novinar 244
diplomirani ekonomist za financije 236
voditelj nabave i prodaje 205
doktor medicine 171
diplomirani ekonomist za marketing 153
profesor tjelesne i zdravstvene kulture 149
profesor hrvatskoga jezika 147

Ekonomisti i pravnici na vrhu, čak 4 od 10 spadaju u područje ekonomije. I, što imamo? Manjak srednjoškolskih profesora fizike, a ljudi s ekonomskim rade kao konobari, valjda.

Tko je glasao

Kako da ti objasnim ... joj

Kako da ti objasnim ... joj ... joj... Evo jednostavno...
Koliko je u Hrvatskoj mendadžera odgovaralo kazneno ili tužbom za uništavanje tvrtke, uništavanje radnika te uništavanje obitelji i ljudskih života... Molim nabroji mi te menadžere...
Koliko je u Hrvatskoj doktora , fizičara , policajaca , građevinara ... odgovaralo za svoje postupke ... malo ali sigurno puno više od ovih prvih ...
Ako doktor može biti tužen , onda i menadžeri HŽ-a , Plive, INE i sličnih tvrtki obavezno moraju biti tuženi , a pošto danas niti jedan od takvih nije odgovarao za ama baš ništa normalno je da djeca žele postati ono gdje će imati najmanje odgovornosti a veliku plaću... Dejca to vide nisu blesava , te ako imaju mogućnost birati izbirati će ono što će im u ovoj državi donijeti lagodniji život... Da ne pričam da za doktora moraš stažirati ohoohohoh... za menadžera ako ti neko riješi mjesto u drž. tvrtki ništa... Ajmo dalje kolika je plaća naših pravnika , odvjetnika i sudaca i koliko oni rade naprema jednom doktoru, zubaru, vatrogascu,... da li je ijedan sudac ili odvjetnik odgovarao za loše obavljen posao ?(tu ne računam korupciju to je nešto drugo...) , da li je neki sudac odgovarao za lošu presudu...?
Plaća prosječnog menadžera je 15.000 kuna , a plaća prosječnog doktora, je 10.000 kuna pa ti biraj
Plaća zaposlenika Plive je (farmaceut ...) do 10.000 kuna plaća njihovih vrlih menadžera do 50.000 kuna...
Da li ti je sada jasnije ... ili blesavo braniš i moju i tvoju struku (ekonomist ... dobro ja sam još informatičar ali nevažno...)

Justice for all !

Tko je glasao

Nemoj ponavljat gluposti,

Nemoj ponavljat gluposti, samo se dublje ukopavaš, još ću na kraju stvarno pomislit kakav je to ekonomski fakultet kad proizvodi ovakve kadrove.

Pod jedan, moja struka nije ekonomija, odakle ti to? Pod dva, razumijem ja tvoju poantu, ali to da je glavna motivacija studenata prava i ekonomije za upis tih studija ta da će sutra biti veliki menadžeri bez odgovornosti i sa puno para je a) smiješna b) uvredljiva prema tim mladim ljudima. Samo je jedna prilično glupava generalizacija i sasvim krivo donošenje zaključaka iz nekih pojava koje postoje u društvu. Što bi rekao bijesdrugi, dokono "analiziranje" uz Žuju.

Predugo bi trajalo da ti objašnjavam kako između upisivanja fakulteta sa 18 godina i nekog privrednog kriminala u dalekoj budućnosti nema nikakve uzročno-posljedične veze koju ti izvodiš.

U teoriji, svatko je odgovoran za rezultate svog posla, i menadžeri i suci i odvjetnici... Praksa ponekad iskrivljava to kroz korupciju i političku podobnost, ali vjeruj mi, menadžer koji u privatnoj firmi radi gluposti, leti s posla, odvjetnik ostaje bez klijenata itd, itd... A sve to skupa nema veze sa studentima i njihovim izborima. Tako da su tvoje lamentacije opće prakse o stanju u društvu potpuno nebitne za ovu temu koju je postavio autor. Drugim riječima, spamaš.

Tko je glasao

U teoriji, svatko je

U teoriji, svatko je odgovoran za rezultate svog posla, i menadžeri i suci i odvjetnici... Praksa ponekad iskrivljava to kroz korupciju i političku podobnost, ali vjeruj mi, menadžer koji u privatnoj firmi radi gluposti, leti s posla, odvjetnik ostaje bez klijenata itd, itd... A sve to skupa nema veze sa studentima i njihovim izborima. Tako da su tvoje lamentacije opće prakse o stanju u društvu potpuno nebitne za ovu temu koju je postavio autor. Drugim riječima, spamaš.

Stvarno predajem se ... spamam... (ko uopće tu riječ prenese u Hrvatsku ...)
Samo bih te molio nabroji 10 menadžera koji nakon svoga loše odrađenog posla su završili na sudu ili odgovarali novčano... Piši dalje što hoćeš jednostavno sam ti objasnio, a tvoja priča da su u Hrvatskoj svi odgovorni ne pije vodu inače ne bi bili gdje jesmo...

Justice for all !

Tko je glasao

Ovome bih samo dodao par

Ovome bih samo dodao par svari:
1. Režu saborske mirovine - OD SLJEDEĆEG SAZIVA SABORA (dakle, ima vremena i za promjenu mišljenja)
2. Ukidaju subvencioniranje prijevoza srednjoškolaca - ODMAH
3. Pametne emisije na DRŽAVNOJ televiziji idu u opskurnim terminima (probuđen glavoboljom, neku noć sam u 3-4 ujutro pogledao izvrsnu emisiju (mislim domaće produkcije) o progonu vještica), a gluposti u udarnim (sapunice i kvizovi ala "najslabija karika")
4. školski program je sve manji (da se siroti učenici ne opterećuju) i sve gluplji (u 4. razredu o.š. se "uči" recentna povijest i cijelo 20. stoljeće je stalo na DVIJE stranice udžbenika uključujući slike), a istodobno su školse torbe sve teže - prosječna torba u nižim razredima ima 1/3 mase onoga tko ju nosi (dabogda ministar prosvjete svaki dan nosio takvu torbu na posao)

Ima toga još, ali i ovo je dovoljno da se zaključi da se narod namjerno zaglupljuje. Tako će valjda bit bolji podanici. Neće se bunit, a i ako se pobune to će bit glupo, iz krivog razloga, s krivim ciljem - i neuspješno.
I sve to se intenzivno događa od osamostaljenja.

Tko je glasao

kad smo pratili pobunu

kad smo pratili pobunu studenata, ministar Primorac se nije uključivao u rasprave već je gurnuo u vatru Fucksa. ako se dobro sjećam, njegov rad ali i nastupi na FF bili su žestoko iskritizirani. danas je on ministar.
glas naroda????
činjenica je da naš glas tako malo znači ali da li uopće saborski zastupnici vode računa o tome što misli baza. ili su izbori predaleko?

Tko je glasao

fulminanti, razmisli a što

fulminanti, razmisli
a što ako studenti nisu potpuno bili u pravu?
ako tvrdnja, koja stoji iza osnovnog zahtjeva
"hoćemo besplatno studiranje"
ne stoji,
ako ne postoji besplatno studiranje
odnosno ako svako studiranje košta,
i samo je pitanje tko će te troškove platiti,
(država, roditelji, donatori stipendija)
i ne manje važno, što će se za te novce dobiti
možda bi svatko, tko pokušava razgovarati a da ne odustane od zdravog razuma,
odnosno svatko, tko ne prihvaća u potpunosti, ili u glavnini zahtjeve studenata u štrajku
doživio kritike
hoću reći, na kraju, možda je fuchs, neopravdano, i nepravedno kritiziran
i možda mišljenje studenata koji štrajkaju nije najvažnije u izboru ministra školstva

luka

Tko je glasao

naravno, sve stoji, sve

naravno, sve stoji, sve pet!

svatko od nas donosi prosudbe po nekim svojim kriterijima - na temelju životnog iskustva. ja imam svoju vrjednosnu skalu koja se temelji na prvi pogled. zato i jesam na netu - ne vidim nikog pa su mi svi dobri - podsvjest ne može otkačit nikog.
e sad, vidjela sam i Fuchsa i Kapovića! i oboje su odmah odbačeni. pa sam pročitala komentare pollitičara čije upise cjenim, i uvjerila se da je podsvjest opet dobro odradila posao.
a po godini proizvodnje taj Fuchs se besplatno odškolovao kao i mnoge druge generacije!
a da naše školstvo ne valja - ne valja! i da ja nemam osjećaj da je tom čovjeku zbilja stalo - nemam! možda se taj čovjek trudi ali ja sam ga u svojoj glavi selektirala u ladicu onih koji provode ne onih koji smišljaju, vjerojatno pogrešno, ali ja ga tako doživljavam i ne mogu si pomoći.
ako se dobro sjećam u tom vremenu i tim događajima nije se nitko javio tko bi i jednom rječi stao na stranu tog čovjeka. ti si evo prvi.
u interesu djece, bila bih zahvalna Bogu ili prirodi ili sudbini da si ti u pravu! jer ako sam ja, to je onda nešto strašno.

Tko je glasao

Tako je bilo i prije. Nitko

Tako je bilo i prije. Nitko se fizikom nije obogatio. Navodno su se neki obogatili ekonomijom.

Fiziku studira onaj koga to zanima. A da nekog zanima fizika, potreban je romantično-idealistički pogled na svijet. Dosta ljudi koji tako gledaju su se počeli orijentirati na računala, Web, pa i umjetnost.

Većinu ljudi fizika niti bilo što složenije nikad nije zanimalo ni neće.

Tko je glasao

Daniele, nitko ovdje ne

Daniele, nitko ovdje ne govori o bogatstvu. Nitko ne govori ni o tome da bi svi sad trebali pohrliti na fiziku. Orijentacija na "web, računala i umjetnost" mi zvuči malo čudno. Nije dužnost države da protežira fiziku, nego da protežira školu. Ako u bolnici imamo manjak kirurga, organizirano društvo treba a) to prepoznati, b) za to mariti, c) nači načina da stvori nove. O tome sam pisao. Ako ova država i ovo društvo želi pripadati civilizacijskom krugu u kojeg vjeruje, a za 20 godina se dovede u stanje da nema ljudi koji bi kompetentno djecu mogla podučiti osnovama fizike, nešto ne štima. Ako se ne vidi da tu nešto ne štima - meni je to nekako nakaradno. Ako se vidi da to ne štima, a nije nas briga - još gore.

Tko je glasao

Odlično ukazivanje na

Odlično ukazivanje na problem koji inače ne dolazi do svijesti! Dajem plus usprkos grižnji savjesti, jer sam i sam studirao fiziku četiri godine (inženjerski smjer), pa nikad završio (završio dvije, plus par ispita s treće), pa onda zabrijao u filozofiju, povijest, novnarstvo, aktivizam, bljek... :( umjesto da se držim poštenog zanata i nešto konkretno društvu doprinesem. :((

Zoran Oštrić

Tko je glasao

Odlično ukazivanje na

Odlično ukazivanje na problem koji inače ne dolazi do svijesti! Dajem plus usprkos grižnji savjesti, jer sam i sam studirao fiziku četiri godine (inženjerski smjer), pa nikad završio (završio dvije, plus par ispita s treće), pa onda zabrijao u filozofiju, povijest, novnarstvo, aktivizam, bljek... :( umjesto da se držim poštenog zanata i nešto konkretno društvu doprinesem. :

U kojem si roku dogurao do treće godine fizike?

Tko je glasao

@hdz-ekonomija: U kojem si

@hdz-ekonomija:
U kojem si roku dogurao do treće godine fizike?
A zašto se ti stalno tako zanimaš za detalje iz moje biografije? Još će ljudi svašta pomisliti, u stilu one "tko se tuče taj se voli". ;->

U tri godine. Jednom sam ponavljao drugu, onda pauzirao (vojska). Onda sam se zaposlio, odslušao treću (ostao sam redovni student usprkos zaposlenju), položio tri ispita, međutim izgubio sam, kako rekoh, volju za studij i jednostavno slijedeće godine više nisam upisao (iako sam mogao opet ponavljati godinu). Zašto pak sve to, složenije je pitanje - ulazi u moju intimu, ne bumo to ovdje. :)

Zoran Oštrić

Tko je glasao

Plus je za Glavana; u

Plus je za Glavana; u vrijeme kada se više slušao radio, čitale knjige i slušale gramofonske ploče, Vrdoljak, Glavan, Miljenko Jelača i još par su bili naši svjetionici prema glazbenom prosvjetljenju. Neću sada kukati kako i koliko poželiš skineš sa nekog torrenta ili rapida, na užas zampa i mogula glazbene industrije, ukratko stvari su imale zrnce duše. Današnja glazba i duhovni okoliš čini od omladine kretene na sveukupnu radost onih koji marvu vode za uzicu prema Cilju.
Ostatak teksta je klasika, dodao bih glede školovanja da je faraonski projekt besplatnih knjiga Anthony Psiha Perkinsa koštao državnu kesu (čitaj idiote koji će sljedeće godine života slušati kako smo puno potrošili i da treba pritegnuti remenje-priča koju slušam od 80'tih samo se mijenjaju likovi Milka Planinc, Ante Marković, Lady Suzica) sitnica, milijardu kuna, za koje smo mogli poslati prvog Hrvata na Mjesec. Vrlo korisno bi bilo u tu kapsulu staviti cijelu Vladu, bez goriva za povratak natrag. Štednja....

Tko je glasao

samo se mijenjaju likovi

samo se mijenjaju likovi Milka Planinc, Ante Marković, Lady Suzica) sitnica

nekako mi se čini da si ispustio jednog važnog lika (pokoj mu duši) iz bliže povijesti koji je upravo prosvjetare (struku koja je ujedno i temda dnevnika) čvrstim stezanjem remena doslovno bacio na koljena. ali razumijem te, tko je vidio balit po svojima ma koliki oni bili krivci.

glede pametnih ploča i ostalih high-tech pomagala u modernom školstvu, ja sam odlučio ove godine svojoj djeci uopće ne kupovati knjige, već ih u školu poslati samo s jednom tekom i olovkom pa nek se djeca snalaze jer ta će im vještina u životu najviše trebati i u našem društvu je najviše cenjena. kakava fizika, kakavi bakrači.
:)

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Novi dnevnici

  1. Židovi grade spomenik Hitleru od aluzija komentara 12
  2. Otvoreno pismo Tami Rudan - još neke napomene od Ljubo Ruben Weiss komentara 1
  3. NAŠA, vaša i njihova MRTVA djeca (otvoreno pismo Tami Rudan) od Ljubo Ruben Weiss komentara 18
  4. Kako se gradonačelnica skoro spotaknula o zakon. od bosancero komentara 0
  5. MUP je kardinalno pogriješio glede lex Perković od sjenka komentara 35
  6. Slijedećih 50 godina - u svjetlu pogrešnih očekivanja iz 1960-ih od Zoran Oštrić komentara 30
  7. sistem za uništavanje Zemlje od aluzija komentara 0
  8. Raskol među "obiteljašima" zbog ekonomske filozofije? od Zoran Oštrić komentara 13
  9. VelikoSrpske laži hvataju korijen i u zraku-na letećim sjemenkama podvale i podmuklosti! od ppetra komentara 87
  10. GAZA i znakovi apokalipse, REAGIRANJA (2) od Ljubo Ruben Weiss komentara 33
  11. GAZA i znakovi apokalipse, REAGIRANJA (1) od Ljubo Ruben Weiss komentara 99
  12. autor izumitelj i radnik kopirant (osvježeno) od aluzija komentara 1
  13. Kad padnu maske poštenja od spvh komentara 10
  14. Tko ubija ljude u zadnjim zrakoplovnim nesrećama - slučajnost ili namjera !? od Busola komentara 46
  15. Drugi prekrasni primjer velikosrpskoga podmetanja proizašao iz " Neke laži blistaju i treba ih strpljivo otklanjati" od ppetra komentara 51
  16. Ekskluzivno: upravo je u tijeku natječaj za najjeftiniju rukicu u gradskom vijeću grada Vukovara od StarPil komentara 8
  17. referendumska ilegala od aluzija komentara 0
  18. Prekrasni primjer velikosrpskoga podmetanja proizašao iz "Neke laži blistaju i treba ih strpljivo otklanjati" od ppetra komentara 62
  19. BRICS ruši svjetski monopol dolara? od Zoran Oštrić komentara 12
  20. Preferencijalni glas - glas razuma od StarPil komentara 22
  21. Igre bez granica - Sve je dobro kad dobro završi od walpurga komentara 7
  22. Odluka o cetvrtku od bosancero komentara 3
  23. razumijevanje čovjeka sisavca razumitelja jučer-danas-sutra od aluzija komentara 0
  24. Od viška glava ne boli!? od Feniks komentara 13
  25. Moćnik broj 1 od boltek komentara 34

Preporučeni dnevnici

Tko je online

  • 2573
  • bet
  • boltek
  • Foma Fomič
  • leddevet
  • RoseParks

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 6
  • Gostiju: 27

Novi korisnici

  • general war
  • data miner
  • greg0rynash
  • LisaRAlexander
  • tomislav prgić