Tagovi

Fiskalizacija ugrožava spiskalizaciju

Ma ča će reći, ma kako to da je nakon uvođenja fiskalizacije promet u trgovini i ugostiteljstvu veći, a prihodi od PDV-a manji? More li osiromašivaje zemlje biti razlog?

Ajmo se malo igrati brojkama. Ja nisam neki stručnjak u vezi poreza i sve te poslovne i računovodstvene matematike, pa ako negdje griješim vi me ispravite.

Dakle prije smo imali npr. Trgovca koji drži neki štand na otvorenom. On kupi robe u vrijednosti 1000 kn + PDV 250 kn. Tu robu proda na crno za 2000 kn. 1250 kn ga je došla nabava robe, a 750 ide njemu u džep i faca ne plati nikakav PDV, ali je plaćeno onih 250 kn pdv-a kad je nabavljao robu.
E sad, dođe kriza ljudi nemaju para, a dođe i fiskalizacija. Čovik nabavi tu fiskalnu blagajnu i kupi robe u vrijednosti 500 kn+ PDV 125 kn. Sad je u sustavu PDV-a pa ima pravo i na povrat istoga. Robu proda po cijeni od 800 kn + PDV 200 kn.
I tako to ide, prije fiskalizacije je promet kod trgovca bio nula kuna, ali je prihod države od PDV-a koji je plaćen prilikom nabavke robe iznosio 250 kn, a sad imamo promet kod trgovca od 1000 kn (800 kn+200 knPDV), ali je prihod države od PDV-a manji i iznosi 200 kn.

Eto, može biti da i tako imamo manji prihod od PDV-a usprkos većem prometu. Ljudi su jednostavno siromašniji i potrošnja građana pada svake godine, a veći promet koji bilježe ugostitelji i trgovci ne znači da ljudi više i troše. To je tek statistička iluzija veće potrošnje, kao što i pripravnici za 1600 kn čine sliku nezaposlenosti u zemlji manje lošom nego što stvarno je. Tisuće radnih mjesta je nestalo u DINI, brodogradnji, tekstilnoj industiji, ali ako zaposliš 10 000 ljudi za 1600 kn, i par tisuća ljudi otjeraš u penziju, a par tisuća prisiliš da odu van zemlje tražiti posao onda ta slika o nezaposlenosti izgleda malo manje loše.

Ova fiskalizacija u biti u ovakvim uvjetima djeluje kako veliki usisivač koji usisava u državni proračun novac iz gospodarstva i dodatno ga slabi.

Zamislimo primjer trojice ljudi koji su radili na crno, a sada su fiskalizirani.

PRIJE FISKALIZACIJE:

Šime proda ribe za 100 kn na crno i sa tih 100 kn kupi od Mate drva za 100 kn na crno pa onda Mate kupi od Jure vina (crnog naravno) za 100 kn, a Jure uzme tih 100 kn i plati struju HEP-u i HEP konačno plati PDV državi.

POSLIJE FISKALIZACIJE:

Šime proda ribu i uplati 20 kn PDV-a državi a njemu ostane 80 kn. Onda Šime ode do Mate kupiti drva ali sad ima manje nego prije, sad ima 80 kn za drva. Mate proda drva za 80 kn i plati 16 kn PDV-a, a njemu ostane 64 kn. Mate od Jure kupi vina za 64 kn i kad Jure plati PDV u iznosu od 13 kn njemu ostane 51 kn za platiti struju HEP-u.

Ovako vidimo da u ovakvoj situaciji kakvoj jesmo treniranje porezne strogosti može više gušiti i štetiti gospodarstvu, proizvodnji i potrošnji, nego da mu pomogne.

Znači li to da ne treba plaćati poreze ili da poreze treba ukunuti. Naravno da ne. Poreze treba plaćati, ali važno je ono što se s prikupljenim novcima radi.
Ono što država radi jest isisavanje novca iz sustava, osiromašivanje i paraliziranje gospodarstva. Novci idu na otplatu duga dakle napuštaju zemlju, ili u nabavku automobila znači opet idu van.
Što se više uzima od gospodarstva to je ono slabije, banke su sve više u strahu, i one dižu kamate i prestaju davati kredite što dodatno isisava novce iz sustava.

Pogledajte što su napravili s prijevozom. U isto vrijeme kad su smanjivali naknade za putne troškove državnim zaposlenicima, država je spiskala novce za nabavu luksuznih automobila iz uvoza.
Sviđalo se vama ili ne, novci od putnih troškova za državne zaposlenike bi bili potrošeni u zemlji i ti bi novci kružili sustavom, a nabavkom auta iz vani novci iz naše zemlje idu direktno vani, ne cirkuliraju našim sustavom.

Može Linić pričati koliko hoće o redu, disciplini i socijalističkom mentalitetu naših ljudi, o štednji ili čemu god hoće, ali on nema pojma što je kapitalizam i što je osnova funkcioniranja kapitalističkog sustava.
Nije osnova funkcioniranja kapitalističkog sustava štednja, ni disciplina, ni privatizacija svega.
Da bi kapitalizam funkcionirao kapital mora cirkulirati. Točka.
Sve drugo su pričice i nijanse u gledištima, brbljarije. Bez cirkuliranja kapitala sustavom nema kapitalizma. Ako nitko nema para nema ni trgovine. Ako nema trgovine onda nestaje tržište, a s njime i tržišno gospodarstvo.
Ali što ćeš, Linić ima taj socijalistički mentalitet i ne razumije kako stvari funkcioniraju. Ipak je on odrastao i obrazovao se u nekom drugom sustavu.

Znači, poreze treba plaćati, nije čak problem niti u visini poreza, ali važno je ono što se prikupljenim novcima radi. A novce bi trebalo vraćati nazad u gospodarstvo i ojačavati ga. Umjesto da isisavaš novce iz gospodarsta i iz zemlje, novci trebaju osigurati da imamo dobar obrazovni i zdravstveni sustav, tako da firme imaju dobre, vješte zdrave i motivirane radnike koji će podići konkurentnost. Treba novcima od poreza graditi infrastrukturu koja će omogućiti jeftino i povoljno kretanje ljudi, roba i usluga. Umjesto isisavanja novca iz zemlje organiziraj navodnjavanje poljoprivrednih površina koje će pomoći da imamo jeftiniju i konkurentniju poljoprivrednu proizvodnju. Porezi služe da država stvori stabilno društvo i dobar pravni sustav u kojeg svi imaju povjerenja pa će ulaganja (strana i domaća) sama doći, a banke će posuđivati uz manje kamate što će opet pomoći gospodarstvu i građanima.

Ovo što imamo je bezveze, porezi se dižu, novci se isisavaju iz gospodarstva, a država sve manje vraća natrag. Ne samo da je porezno opterećenje veće, nego uz to veće opterećenje još moramo plaćati i ono što nam je država prije besplatno osiguravala (zdravstvo, školstvo).

Ovo što sad imamo ne samo da slabi gospodarstvo već slabi i državu, ne samo da slabi prihode privatnog sektora, već i državne prihode jer kao posljedica slabijih prihoda privatnog sektora i državni prihodi padaju što onda opet smanjuje državnu potrošnju, odnosno spiskalizaciju.

Komentari

zaključak

pa mislim da u biti nisam puno fulao i da velik dio onoga što sam napisao stoji.

1. mi možemo imati manje prihode od pdv-a usprkos povećanom prometu. to je zato jer ukupna potrošnja (i ona registrirana i neregistrirana, na crno) i dalje pada.
možda to nije jedini ili glavni razlog zašto je uprihođeno manje novca od pdv-a ali ipak je moguće i dijalom je i ovo što pričam uzrok manjim prihodima od pdv-a.

2 ona priča o šimi juri i mati mislim da isto u glavnom stoji. jest da oni u sustavu pdv-a imaju pravo na povrat pretporeza, ali na kraju se ipak nešto poreza uplati državi. i nije problem u plaćanju poreza vać u tome kako se ti novci troše a ja držim da se na troše za razvoj i unapređenje društva i privrede već za plaćanje duga, nabavku uvoznih auta i održavanje postojećeg stanja koliko je moguće. to je loše. a vidimo i ovih dana da se novci troše na uvozne luksuzne aute.

linić uistinu sažima našu privredu on je kao čovjek koji drži krave i onda da pokrije dugove proda jednu kravu. recimo ima 10 000 kn kredita godišnje koje ne može platiti od prihoda koje ia od krava, pa proda kravu za 10 000 kn i pokrio je dugove za tu godinu, ali i dogodine treba plaćati kredit a sad ima i manje krava i manje prihode od njih tako da treba platiti još i više pa proda još jednu kravu i dodatno se zaduži da vrati prošli kredit.
i tako malo po malo guši i uništava privredu a zaduženost se povećava i mogućnost da se od prihoda otplate dugovi se smanjuje.

Tko je glasao

Već je zmaichek upozorio na

Već je zmaichek upozorio na povrat PDV-a prilikom nabave. No, ono što guši gospodarstvo upravo je neplaćanje PDV-a. Valjda je svakome jasno da je proizvođač, trgovac i pružatelj usluge koji ne plaća porez konkurentiji na tržištu za 25% od onog koji plaća porez, a bavi se istom djelatnošću.

Od takvih konkurentnijih država i društvo nemaju koristi zato što poštene prisiljavaju da zatvore svoje djelatnosti, čime se povećava i nezaposlenost , a time smanjuje potrošnja i kod onih što rade na crno, a država ubire manje poreza kojima može pozitivno utjecati na razvoj društva (primjere si naveo u dnevniku).

Tamo gdje svi ne igraju po istim pravilima, ima sve više igrača (poduzetnika, investitora) koji odustaju od takve igre i manje kolanja novca.

Tko je glasao

istina je da ima dio povrata

istina je da ima dio povrata poreza prilikom nabave, ali nije to u apsolutnom iznosu.

ne kažem da ne treba plaćati poreze već da priča da neplaćanje poreza guši gospodarstvo ne stoji u potpunosti, kao niti to da ne treba palćati poreze jer ti novci trebaju kapitalistu za razvoj.
mislim da je problem u nečem drugom, i da baš i ne shvaćamo kako stvari uistinu funkcioniraju. što ima veze da se plate porezi, ako prikupljeni porezi ne koriste nikako razvoju ekonomije i društva i ako velika vaćina tog novca odlazi van stranim dobavljačima i kupcima. linić ovako sažima ekonomiju.
a onda opet čemu manji porezi kad poslodavci ne zapošljavaju, a višak troše ne skupe uvozne aute, jahte i slično. i u ovom slučaju višek se ne koristi za razvoj ekonomije, već se ona sažima a novci idu vani.
treba tražiti drugačija rješenja i metode. drugačije sagledavati probleme.

p.s. stavih anketicu na svom blogu i tamo ih najviše misli da Dobro radi, ali to nije dovoljno da nas izvuče iz krize.
http://magarac-jedan.blog.hr/2013/09/1631695055/fiskalizacija-ugrozava-s...

Tko je glasao

Mislim da je glavni problem bio drugi

Već dosta dugo u prometu gotovinom riskantno je ne izdati račun, a time i izbjeći obvezu PDV. Naime, takav postupak (neizdavanje računa) mogle su kao i sad, jednakom metodom utvrđivati porezne inspekcije. Višak u blagajni koji ne bi odgovarao iskazanom dnevnom prometu jednako je kao i sad upućivao na neizdani račun odnosno pogrešku ili porezni prekršaj.

Prekršaji koje je bilo teško ili gotovo nemoguće utvrditi odnosili su se na naknadne manipulacije blagajničkim evidencijama - brisanje uredno izdanih računa iz evidencije, izdavanje više računa s istim brojem, naknadna izmjena iznosa računa. Naime, obzirom da u trenutku izdavanja računa u maloprodaji i njegove naplate gotovim novcem nema nikakve informacije o kupcu (čak ni broja kreditne kartice) bilo je praktično nemoguće pokušati kontaktirati kupca koji je račun platio.

Fiskalizacija u tom smislu, obvezivanjem izdavatelja da račun u trenutku izdavanja sa svim podacima prijavi Poreznoj upravi, uključuje kupca u poreznu kontrolu. Naime, kupac odmah vidi je li na računu JIR (dobije se prijavom u sustav Porezne), a može i naknadno na webu provjeriti je li taj broj valjan i jesu li prijavljeni podaci u skladu s onim što piše na njegovom primjerku računa. Osim toga, prijavom postaju neprovedive i manipulacije s retroaktivnim brisanjem računa ili mijenjanjem njegovog iznosa obzirom da porezna zna što očekuje kad dolazi u kontrolu.

Kritično je u toj priči sudjelovanje građana-kupaca u kontroli. Ako je nekome svejedno što nije dobio račun, ako mu je svejedno što na računu nema JIR-a, ako ne provjeri JIR na webu Porezne uprave - nema koristi od fiskalizacije (odnosno čini se tako). Napisao sam čini se tako jer u stvarnosti fiskalizacija drastično mijenja uloge za prekršitelje (u kolokvijalnom smislu "bets" odnosno klađenja s rizikom). Naime, dok je ranije poduzetnik prekršitelj mogao s relativno visokom sigurnošću pretpostaviti da porezni inspektori ne mogu biti stalno i kod svih, pa time igrati gotovo "na sigurno" u svom prekršaju, jako je teško pretpostaviti da niti jedan od njegovih kupaca svoj račun neće provjeriti na poreznoj. Fiskalizacija drastično povećava rizik za prekršitelja.

Da bi se potaklo građane da provjeravaju račune koristi se marketinške tehnike što je OK ("bez računa se ne računa", nagradna igra itd.). Fiskalizacija još uvijek ne sprečava razmjenu roba/usluga/novac koju voljno odrade prodavatelj i kupac, ali kao što sam rekao to i nije bio toliko kritičan problem. Sve ovo napisano je i u prijedlogu zakona u argumentiranju fiskalizacije.

Nažalost, fiskalizacija ima druge probleme o kojima sam na svom blogu (i u svojim obraćanjima Poreznoj upravi) jako puno napisao (pa ako te baš zanimaju detalji...). U osnovi mogu sažeti te probleme u to da se poduzetnike, koji po prirodi svog posla baš nikad ne posluju gotovinom, nametanjem nesmislenih obveza oko numeriranja računa i navođenja nekih drugih informacija, dovelo u poziciju kršenja kršenja drugih propisa i nepotrebnog troška izmjene njihovih poslovnih sustava, a sve u trenutku kad im je taj novac možda kritičan za druge svrhovite i valjane poslovne aktivnosti. Posebno su mi smiješne bile situacije u kojima ljudi iz međunarodne korporacije koje imaju potpisane ugovore s državom, a koje automatski temeljem tih ugovora s nekog tamo servera tko zna gdje izdaju račun, slušaju objašnjenje kakav im mora biti broj računa (a koji je već godinama iste strukture i u sebi sadrži mnoge druge informacije osim ovih propisanih), da moraju navesti oznaku osobe na naplatnom uređaju koja je izdala račun (?) i da je izdavanje računa izvan radnog vremena prekršaj. Izraz njihovih lica - neprocjenjivo. Sve to u situaciji kad se pitaju isplati li im se zapošljavati još uvijek ljude tu u Hrvatskoj.

Problem nepravde o kojem ti govoriš puno je prisutniji kod predstečajnih nagodbi. I o tome sam napisao cijele litanije na svom blogu (pa ako želiš gnjusne detalje...). Naime, predstečajnom nagodbom država nedvosmisleno stavlja poduzetnike u neravnopravan porezni položaj. Recimo, u primjeru dva konkurenta koji ti spominješ, jedno poduzeće zadržava likvidnost ulaganjem vlasnika, tržišnim financiranjem (banke), plaća porez i dobavljače. Njihov konkurent ruši cijene, posluje ispod granice profitabilnosti, krši pravila tržišne utakmice, ne plaća dobavljače i porez. Efektivno, time može uništiti legalnog konkurenta. I onda, dolazi priča oko predstečajne nagodbe u kojem se takvom poduzeću koje posluje kriminalno ili bar kriminalno loše - jednim potezom nešto oprašta. Otpisuju se i neplaćeni porezi (to svi građani osjete) i obveze prema dobavljačima, a ono što još treba platiti reprogramira se u buduće otplate.

Druga nepravda je ona koja se nanosi vjerovnicima (dobavljačima) u predstečajnoj nagodbi. Naime, njih država iako im se predstečajnom nagodbom otpisuje dio potraživanja prema dužniku, ne oslobađa obveze za PDV koju su prema državi imali ili imaju unutar tog otpisanog potraživanja koje nikad neće naplatiti. Njih država u tom postupku na neki način pretvara u nevoljkog krajnjeg potrošača i od njih naplaćuje porez, dok stvarnom prekršitelju i obvezniku PDV koji je vjerojatno taj novac i naplatio od onog stvarnog krajnjeg kupca - oprašta.

O "igri jamaca" nemam više volje ni pisati. U svakom slučaju ako sve ovo vide i razumiju strani investitori, a oni s pola mozga imaju svoje analitičare potencijalnih tržišta i za potrebe zakonske regulative, uz probleme relativno skupe radne snage (zbog poreznog opterećenja) i generalne neučinkovitosti birokracije, mogu samo s čuđenjem slušati izjave naših političara o očekivanju stranih investicija. Evo danas pročitah da je Mercedes odlučio otvoriti u Srbiji pogon za proizvodnju autobusa, već ima dosta koliko IT poduzeća u Srbiji otvaraju urede koje su zatvorili u Hrvatskoj i tamo zapošljavaju stručnjake i sl. Pri tom ni na kakav pozitivan ili negativan način ne spominjem Srbiju - samo govorim o zemlji u neposrednom okruženju koja eto nekako uspijeva u tome o čemu naši političari i vlast godinama glasno razmišljaju.

Ono što mene osobno najviše čudi u cijeloj situaciji je nesposobnost Vlade za normalnu komunikaciju s onima koj razmišljaju drugačije ili upozoravaju na konkretne probleme. Ne petljajući se ovom prilikom u one ne-ekonomske cirkuse koje gledamo (ili bar ne izravno ekonomske), tragične su prozivke koje recimo ministar Linić dijeli nekim poduzetnicima ili recimo sucu Kolakušiću. Ljudi jednostavno pokušavaju upozoriti na probleme, nepravde i nezakonitost koji se čine u donošenju ili primjeni propisa koji bi načelno trebali imati pozitivan učinak i što nitko tim propisima ni ne pokušava osporiti. Grozno je da i u očekivanoj četvrtoj izmjeni ZFPPN-a (prijedlog je išao na nedavnoj sjednici Vlade) netko nije smatrao nužnim ugraditi kritične osigurače da se spriječe zloporabe. Zašto? Ja stvarno nemam pojma.

Tko je glasao

ali ako pogledamo širu sliku

ali ako pogledamo širu sliku ono što se vidi s ovim treniranjem porezne strogoće i predstečajnim nagodbama jest da se jednima, i to velikim dijelom velikim firmama i velikim dužnicima oprašta porezni dug, dok se disciplina trenira na malima.
to je isto kad za neke nema para za liječenje u americi pa se organiziraju humanitarne akcije, a za drugih ako su na visokom položaju se ima, za jednoga je platiti putni trošak previše, a za drugoga ništa ispod superluksuznog auta ne valja.

ovo što se radi može izgledati kao uvođenje reda ali na kraju stvara još veću nepravdu, komplicira cijeli sustav, poskupljuje proizvode, obeshrabruje ljude da uopće krenu u biznis.

vlada radi mnogo toga što se na pojedinom primjeru čini dobro, ali kad pogledaš iz dalje stvara vrlo loše okružje za sve i sebe i građane i poduzeća.

stvara se nesigurnost pa onda jedan dio ljudi gleda da nabrzinu ugrabi što god može i kako god može jer tko zna što će sutra biti, a drugi zbunjeni i u strahu ne žele niti ulagati i proizvoditi i tako sve zamire. kapital ne cirkulira.
oni koji se kao zalažu za razvoj tržišta sami uništavaju tržište naše zemlje.

Tko je glasao

Da, nikad nije crno bijelo

Istina je da nema savršenih ideja i savršenih provedbi.

Svaku treba nadzirati, preispitivati, prilagođavati i dosljedno i pravedno primjenjivati. Nekad nije dobra ideja, nekad se promijene okolnosti. Stalna prilagodba je nužna. Ali kad se sve promatra samo iz političke perspektive - tko je u pravu tko je u krivu ("čiji je veći" grijeh ili ono drugo) onda nema konstruktivnosti, nema jasnog smjera i dođemo tu gdje jesmo.

Ja sam i po fiskalizaciji i po predstečajnoj i drugim stvarima sasuo drvlje i kamenje oko onog što ne valja - argumentirano. Ali ne želim upasti sam u zamku da kažem da nešto apsolutno ne valja ako u tome ima dobra. Nažalost, vlast bi trebala biti pravedna, poštena i mudra, da do izražaja dolaze koristi, a da se negativnosti poprave, a u traženju takve izgoriše nam sve svijeće.

Do trenutka u kojem politika ne postane posao kao i svi drugi, u kojem se rad i rezultati nagrađuju, a laži, lopovluk i neodgovornost kažnjavaju i materijalno i kazneno ne vidim da će stvari krenuti na bolje. Cijena obećanja koja kupujemo puno je veća od vrijednosti koja se isporučuje.

Tko je glasao

ama covjece sto si mu ti

ama covjece sto si mu ti krenuo objasnjavati..

pa zar ne vidis da ne zna ni sto je +/- PDV kod poslovnog subjekta? ulaz/izlaz, prihod, rashod, porezi, prirezi, parafiskalni, place i ostalom.. nije vrijedno ni govoriti..

ono osnovno...

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

ma da, zašto nekome išta

ma da, zašto nekome išta objašnjavati.
ne treba se truditi oko ničega jer ionako su svi glupi i nemaju pojma, pa zašto uopće išta raditi i objašnjavati ikome išta. šta će ti to, ma nemoj, ma nije to za te...
http://www.youtube.com/watch?v=f797eI3pMeI

Tko je glasao

Ja sam patološki "objašnjavatelj" :)

Mislim da je to već svima tu prilično evidentno.

A eto, mislim i da ne uspijevamo svi biti stručni i informirani baš za svako područje niti se u istom trenutku u njega uključujemo. Dogodi se da čovjek tako nehotice pogriješi ili nešto pretpostavi. Meni dođe (možda vremenom i prođe) da takve stvari shvatim više kao pitanje pa ako mogu objasniti...

A i o ovim temama sam se već dobrano "izventilirao" na svom blogu, na kavama i raznim drugim prilikama pa mi možda i zato dođe lako biti strpljiv. Nadam se samo da ne kršim neku etiketu :)

Tko je glasao

e, hvala ti na svim

e, hvala ti na svim komentarima i objašnjenjima na ovom mom dnevnik.
pa pollitika bi i trebala biti mjesto gdje se nešto može i naučiti i saznati, razjasniti probleme. ako čemu vrijedi rasprava onda je to da tu možeš naći nekoga tko je stručan u onome što te zanima i može bolje objasniti kako stvari funkcioniraju.
ne bi trebalo biti cilj rasprave pobjeda u raspravi niti nametanje svoje volje po svaku cijenu.
ako se pokaže da sam u krivu i da sam nešto krivo shvatio nije to poniženje za mene. u biti tu sam ja na dobitku jer sam naučio nešto novo.

Tko je glasao

ma sam ti objasnjavaj, ne

ma sam ti objasnjavaj, ne smeta mene to, dapace.. rado citam pogotovo ak mi je nesto novo ili novi pristup temi..

hocu ti samo reci da uz gornji komentar pase "ab ovo" odgovor, a ne tvoj "napredni" tecaj... koji bez osnovnih znanja nema sanse biti shvacen kako treba...

ps
pogledala sam ti blog... :)))

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

Onda znaš da su mi odgovori

na pollitici otprilike kao što normalnom nekom dođe SMS :)

Tko je glasao

Ovo je bedastoca, ali

Ovo je bedastoca, ali ordinarna bedastoca i ocigledan dokaz nepoznavanja poreznih zakona i opcenito poslovanja...

Valjda je svakome jasno da je proizvođač, trgovac i pružatelj usluge koji ne plaća porez konkurentiji na tržištu za 25% od onog koji plaća porez, a bavi se istom djelatnošću.

naprosto nevjerojatno da nas jos takvih neznalica u ovoj drzavi ima, a da smo inace sasvim pismeni.. i sposobni citati..

kvragu, pa jel toliko tesko malo se potruditi i nauciti neke osnove poslovanja, poreznog sustava i slicno?

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

U brzini sam umjesto ''ne

U brzini sam umjesto ''ne naplaćuje PDV'' iliti ''ne izdaje račun'' napisao ''ne plaća'', mada niti ovo što sam napisao nije potpuno pogrešno. Jer tko ne izdaje račun, time pri mjesečnom obračunu skriva prihodovnu stranu, a time i obvezu plaćanja PDV-a - dakle ''ne plaća''.

Namjerno sam se upustio u ovo infantilno dokazivanje da imam nekog pojma o porezima pošto imam iskustva s knjiženjem i kontima, a da sam takav dibidus valjda bi se porezna uprava već na mene požalila. :)

No, lako za moje gluposti ili negluposti koje izjavljujem na ovom portalu. Mene fascinira s kolikom strašću se obrušavaš na omašku jednog anonimca Skarfejsa, a tema čak nije niti ideološke naravi već govorimo o fantastično uzbudljivom području kao što su porezi.

Svaka osoba ''na mjestu'' bi na uljuđen način ukazala na pogrešku i ako se bolje razumije u područje, nesebično podijelila znanje. A tko je neopisivno sretan ako prvi primjeti nečiju omašku kako bi našao razloga izbaciti svoje frustracije, mora da ima gadne komplekse.

Tko je glasao

kompleksi i sigurnost u komentiranju

je.. ludilo od kompleksa.. eto, uvrijedim se svaki put kad mi netko kaze da ne znam nista o +/- obracunu PDV kod poslovnih subjekata, kao i da brkam trgovinu izmedu poslovnih subjekata sa krajnjom prodajom.. upozorenje na bahatost pri komentiranju uz nepoznavanje osnova ostalih poslovnih i poreznih pravilia i zakona tak me uvrijedi da odmah pisem protestni komentar, umjesto da se primim ucenja..

to me dakako nista ne sprecava da uslijed pritiska kompleksa i neznanja nadalje bahato komentiram i pokusavam ad hominem nastupom umanjiti svoju gresku.. ili ne do bog splasnuti u bahatosti..

lp

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

A može i bez Šima

Pa imam mirovinu 2.450 kuna.Pedeset ide na dopunsko. Normalno, potrošim svih 2.400 kuna, a od toga ide državi opet 25% ili 600 kuna. Da imam veću mirovinu više bi se novca potrošilo, više bi i država dobila ali bi se novac potrošio i na druge potrebe koje bi recimo pomogle nekom trgovcu ili proizvođaču.
Prema tome što više građanin ima novaca, to je bolje državi ali i privredi. a po Linićevom modelu ekonomije isto je samo broju državnih službenika, odnosno zadržavanju postojeće situacije i vlasti tog istog Linića.

Tko je glasao

linić gleda samo kako da

linić gleda samo kako da zagrabi što više para a ne gleda hoće li imati dogodine odakle uzeti. po njemu je krava samo trošak pa je lijepo proda, a zaboravlja da je krava davala i mlijeko i teliće i da nakom prodaje neće imati troškova za kravu ali niti mlijeka ni telića. ostaje samo prazna štala. a kod nas će ostati prazna država. ako potjeraš ljude van ili u smrt onda nemaš troškove za njih niti se moraš o njim brinuti. ali isto tako nema nitko da doprinosi i gradi.

Tko je glasao

Nažalost nije baš tako jednostavno.

Mirovina se zapravo isplaćuje iz proračuna.

Ono što se naplati kroz poreze i doprinose i uđe u proračun, slijeva se natrag iz proračuna velikim dijelom za mirovine, u zdravstvo, razne pomoći i poticaje (bez negativne konotacije), u naknade za nezaposlene i to je jedna od najvećih "odljevnih" stavki proračuna. Druga velika odljevna stavka su plaće državnih zaposlenika (i vojska i policija i zdravstvo i obrazovanje... i masivna državna administracija). Treća, sve veća i veća stavka su rate otplate posuđenih novaca koje smo trošili, a nismo zaradili.

Kad čovjek gleda to čisto financijski, nema jednostavnih rješenja jer novaca za ulaganje u privredu iz proračuna jednostavno - nema. Razlog zbog kojeg se hitalo u EU je upravo i to što tamo ima još nekog novca koji možemo dobiti i uliti u privredu kroz projekte bez da na taj novac idu užasne kamate vezane uz rizik koji tržišni pozajmitelji vide ako daju novac RH. Zato su ekscesi poput ovih zaoštravanja s EK sumanuti jer potencijalno ugrožavaju normalan dotok tog EU novca.

Ono što država mora prestati je igrati se ulagača i kad treba i kad netreba i ulagati u - gluposti. Takve stvari završavaju velebnim građevinama (ala Arena u ZG i druge izgrađene za rukometno prvenstvo) koje sad ne možemo prodati nekom bogatom šeiku (ili?) odnosno koje nisu toliko isplative da bar posluju pozitivno. Ili u stanogradnju recimo. Stanova ima ko u priči. Država treba prestati i olako otpisivati dugove - ako se spašavaju neka poduzeća treba im ući u vlasništvo, obavezati ih na plaćanje tog poreza kad-tad i slično, a ne reći "spasili smo radna mjesta" i fajrunt. Nije spašeno ništa, samo je za vrlo visoku cijenu kupljeno još malo vremena.

Država recimo sad kao jedan veliki trošak pokušava "skinuti" s vrata plaće pomoćnih djelatnosti u zdravstvu. U neku ruku pohvalan napor, ali bojim se da će velik dio tih ljudi ostati bez posla. I postati nezaposleni u godinama u kojima nikom ne želim da postane nezaposlen i s kvalifikacijama s kojima će na tržištu zaraditi puno manje. Rekao bih da će se stvoriti još jedna grupa sirotinje. Očekivao bih u tom smislu sindikalnu reakciju na način - ajmo sad solidarnost - ili pola vas na cestu, a pola kod privatnika na duplo manju plaću ili svi na tu duplo manju plaću i ima da sve sija, a ne da je kraj bolnice šikara. Nešto takvo. Ušteda ne mora značiti socijalnu neosjetljivost iako su neke od tih plaća već i sad crkavice. Socijalna pomoć ili plaća na tržištu nisu bolje.

Kad se radi o tome što država može napraviti, a da ne izazove socijalne ekscese (dati otkaz polovici državne uprave je stvoriti toliko nezaposlenih) je osigurati da svaka kuna koju troši na plaće svojih zaposlenika bude zarađena. Zašto bi netko "lapio" cijele dane ukoliko ima makar jedna stvar gdje svojim radom može pomoći? Što se mene kao građanina tiče korisnije je da netko čupa ambroziju, bere grožđe ili voće ili sređuje kaos u državnim evidencijama radeći na fotokopirki nego sjedi u uredu i razmišlja o smislu života i okolo šalje šaljive mailove ili čami na burzi.

Ovako imamo ogromnu državnu upravu, a na svaki papir koji od te države trebamo dobiti čekamo tjednima ili mjesecima. Da se samo to riješi bilo bi lakše onima u privredi. Nažalost, država tome vjerojatno ne bi pristupila povećanjem efikasnosti nego trošenjem dodatnih novaca pa bolje da ne vučem vraga za rep.

Tko je glasao

stalno se nameće to o

stalno se nameće to o mirovinama i plaćama da su najveće optrećenje. i neka je i naka se govori, ali neka se kažu i druge stvari. npr koliko ide na otplatu dugova. pa negdje sam naletio da godišnje iz proračuna na otplatu kradita i slično ide oko 24 mlrd kuna. znači to su novci koji idu bankama, pa onda još pribrojimo i 4-5 mlrd koji idu u drugi stup mirovinskog osiguranja to znači da na banke i druge fifnacijske ustanove ide oko 28 mlrd kuna, a to su ogromni novci o kojima se ne raspravlja, ono što se da na plaće i mirovine opet se velikim dijelom vraća nazad državi kroz poreze i doprinose. a banke nit izdaju kredite nit olakšavaju državi već dižu kamate.

Tko je glasao

Zmajčeku

Pametni komentar da se mirovina isplaćuje iz proračuna, jako pametan. A tko je ako ne vlast pokrala novac umirovljenika na samom početku samostalne Hrvatske? I što imaju mirovine biti u državnom proračunu, to nije novac svih građana Hrvatske. Vlast je nagurala u mirovine milijon umirovljenika da bi pomogla svoje tajkune, vlast je ugurala na državne jasle preko svake mjere svih i svakog, a najnovije su oni tzv. vrhunski sportaši, kojima se dodjeluje nekakva nagrada, ne mirovina, do kraja života, na teret svih nas, kao da su se športom bavili radi Hrvatske i svih građana Hrvatske. Vlast je uzrok svih manjaka i potreba da bi se podmirili silni umirovljenici. Uostalom, mogao sam napisati da se radi o plaći, pa se nebi grizlo oko mirovina i to na nepošten i pristran način, prema spinovima upravo te iste vlasti, koje su uzrok svih zla u ovoj državi.

Tko je glasao

visinu mirovina ograničiti na

visinu mirovina ograničiti na 80% ili 100% prosječne plaće u državi, a novci koji se tu dobiju preliti onima s manjim mirovinama. mirovine trebaju osigurati misnu i dostojanstvenu starost ljudima a ne da jedni neznaju kako će se prehraniti a drugi se preseravaju s mirovinama od 10-15 000 kn.
a što se tiče sportaša i političara, izgleda da je uvjet da imaš visoku mirovinu da ne plaćaš doprinose i da ideš što ranije u penziju.
vo je totalna debilana. onaj tko radi i uplaćuje mora raditi sve duže za sve manju mirovinu, a onda se pojave sportaši koji najčešće ne uplaćuju poreze i doprinose i onda bi još u penziju mladi. to je valjda jer su se bavili sportom pa su zravi i snažni i mogu raditi, e takvima treba penzija a drugima ne.
i političarima treba velika penzija, ipak su oni doprinjeli rasturanju mirovinskog sustava i domaće privrede.
što više štete napraviš i što manje radiš to ti je veća penzija. ma baš super.

Tko je glasao

Nemam ništa protiv da zaslužni budu posebno nagrađeni

ali neka se onda izdvoje iz mirovinskog fonda, pa neka recimo o njima brinu sukladna ministarstva. Tako neka npr. o akademicima i sportašima brine MZOS, a o braniteljima, partizanima, ustašama i domobranima Ministarstvo branitelja, a o bivšim zastupnicima.... Pa onda kad recimo MZOS ima puno novaca jer je ekonomija jaka, neka im da, a kad nema, neka poveća promjere limenih medalja, fontove na zahvalnicama i podupla lente. Osnovna mirovina stečena radom i dalje im se osigurava kao i svim ostalima...

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

Mislim da smo se mimoišli

Moj komentar odnosio se samo na to da opisana zamisao po kojoj bi država dobila više novca ako poveća mirovine nije u trenutnoj praksi financijski logična jer sav taj novac koji oporezivanjem "trošenja" mirovine država dobiva natrag prvo sama mora i isplatiti umirovljeniku.

Stvarno se iskreno ispričavam ako je ispalo da nešto grizem oko mirovina ili da sam prema umirovljenicima pristran i nepošten. Naprotiv, nije mi to uopće bila namjera. Moja poanta je bila osvrt na to što se može napraviti u ovom trenutku i sadašnjoj situaciji, a posebno vezano uz one koji primaju nešto (bilo plaću bilo mirovinu) koja nije ekonomski zarađena (tu ne uračunavam vas), a takvih je mnogo - pri čemu ni za sve njih ne impliciram da nije i zavrijeđena.

Sam mirovinski sustav nije klasični sustav štednje za budućnost (drugi i treći stup kako se danas zovu velikim dijelom jesu). Prvi stup (ono što se isplaćuje iz mirovinskog fonda koji je u praksi dio proračuna) je nešto što se prvenstveno zasniva na načelu tzv. generacijske solidarnosti. To znači da danas doprinos koji ja uplaćujem za mirovinu nije nešto što se čuva za mene nego nešto što se koristi da se isplaćuju mirovine današnjim umirovljenicima. Jednako tako ti današnji umirovljenici su kad su sami bili zaposleni plaćali doprinos ne za svoju mirovinu nego za isplate mirovina tadašnjih umirovljenika. Takvi sustavi praktički jedini mogu osigurati isplatu mirovina nakon događaja kakvi su veliki ratovi jer najčešće stari mirovinski fondovi i novac koji je u njih uplaćivan jednostavno više uopće ne postoje.

Taj sustav dobro funkcionira u situacijama kad je broj onih koji rade u nekom trenutku dovoljno velik u odnosu na broj onih koji su u mirovini. U takvoj situaciji mirovinski fond ostvaruje višak (i da taj višak bi trebao svakako ostajati i oplođivati se eventualno u mirovinskom fondu kroz investicije, a ne se prenamjenjivati u potrošnju). Problemi tog mehanizma generacijske solidarnosti nastaju u situacijama kad je trenutni broj umirovljenika odnosno onih koji primaju sredstva iz mirovinskog fonda veći od onih koji trenutno plaćaju doprinose. To se upravo događa kad se u sustavu pojavi velik broj umirovljenika nekim mehanizmom koji je neprirodan za takvu generacijsku solidarnost (prijevremene mirovine, saborske mirovine, invalidske mirovine, braniteljske ili u starom sustavu boračke mirovine...).

Problem navedenog mehanizma nije prisutan samo kod nas. Naime, i u državama s puno višim standardom i u boljoj ekonomskoj situaciji, zbog kvalitetnijeg života i kvalitetnije zdravstvene skrbi produljuje se prosječni životni vijek stanovništva. Omjer umirovljenika i zaposlenih time postaje nepovoljniji i mirovinski fond generacijske solidarnosti ide u minus. Zato se sad nasilno u mnogim državama gdje proračuni nisu ni u približno lošem stanju kao kod nas forsira podizanje dobne granice za odlazak u mirovinu da bi se broj onih koji trenutno uplaćuju u fond podigao u odnosu na one koji trenutno primaju iz fonda.

Kad se u cijelu priču još uplete pljačka i rasipanje državnog novca na sasvim nesuvisle stvari korisnici državnog proračuna, a time i umirovljenici postaju maksimalno ugroženi. Umirovljenici koji su čitav svoj radni vijek uplaćivali doprinose imaju pravo na svoje mirovine, ali to pravo ugrožava činjenica da trenutno oni koji kroz doprinose uplaćuju novac za te mirovine - uplaćuju premalo. Kad država umirovljenike bezobrazno gleda samo kao trošak onda na prljav način (kao što se to bilo napravilo nakon rata) namjesti obračun mirovina tako da plaća što manje. To se (bar dobrim dijelom nadam se) kompenziralo ispravkom i retroaktivnom isplatom razlike mirovina.

No, u konačnici sve ovo što pišem ne mijenja trenutnu situaciju. Da bi država umirovljenicima koji mirovinu dobivaju temeljem prvog stupa povećala, to bi zahtijevalo da se sad poveća stopa mirovinskog doprinosa koji uplaćuju trenutno zaposleni. A to bi automatski smanjilo sposobnost potrošnje tih zaposlenih ili onemogućilo poslodavcu da taj novac plasira u razvoj poslovanja. Dakle, mehanizam je možda glup, ali je takav da dovodi do ove pat pozicije. Povećanjem mirovina jednostavno se u tom mehanizmu ne može stimulirati potrošnja bez novog (skupog) zaduživanja države. Jedini izlaz je ojačavanje ovog što zovemo realni sektor. Kako? Ne znam. Na žalost ne znaju ni oni koji su na vlasti.

Žao mi je što imate tako malu mirovinu i pretpostavljam da može ružno zvučati kad netko kaže umirovljenicima da trebaju biti sretni da je uopće dobivaju. To sam rekao gledajući to iz moje perspektive. Jer nastavi li se sadašnji trend u trenutku kad meni dođe vrijeme za mirovinu smatram sasvim mogućim da mi netko kaže da novaca jednostavno - nema. Pravac kontejner.

Kako stvari stoje i obzirom da je "banka opljačkana" bojim se da je pitanje dana kad bi se moglo dogoditi da to isto kažu i vama.

Tko je glasao

jedno brzo rješenje koje može

jedno brzo rješenje koje može donijeti valike koristi jest i nacionalizacija drugog stupa mirovinskog osiguranja i vraćanje onih 5% što ide u drugi stup nazad u prvi.

ovo s drugim stupom se pokazuje vrlo lošim, velik dio ulaganja otpada na državne obveznice što znači da država daje fondovima novac koji onda posuđuje nazad uz kamate. ako se tako zarađuju mirovine onda moram reći da će buduće generacije morati još i više raditi za isplatu mirovina koje se neće financirati iz fonda solidarnosti već iz državnih obveznica čiji dug će isplaćivati bdući zaposleni i to uz visoke kamate.

Tko je glasao

Istina, ako je takva struktura ulaganja fonda

ali drugi stup je bliži onom "moja mirovina" odnosno modelu po kojem sam zaposlenik ulaže u nju.

U modelu državnih obveznica koje su recimo jedno od sigurnijih ulaganja ionako se može dogoditi grčki scenarij.

Nekako je najsigurnije štediti za sebe ako imaš od čega i ako znaš odabrati/pogoditi oblik štednje koji sutra neće postati bezvrijedni papir.

Tko je glasao

Švedska je 1996 imala udio

Švedska je 1996 imala udio javne potrošnje 62% BDP-a, da bi 2011 to bilo svedeno na oko 50%.

Ako se ukupna potrošnja podijeli na četiri glavne kategorije (direktna potrošnja (plaće i troškovi svih javnih uposlenika), javne investicije, prijenosni prihodi (isplate gradjanima iz javnih kasa - mirovine, socijalne naknade i sl., te kamate na javni dug), može se vidjeti da je proteklih 15 godina udio prvih dviju kategorija ostao nepromijenjen, a da je udio posljednjih dviju kategorija značajno smanjen.

"Outsourcing" u javnim službama nije donio značajnijih ušteda, osim što su gradjani dobili veću mogućnost izbora. Broj zaposlenih u javnim službama nije značajnije smanjen.

The Observer

Tko je glasao

"Outsourcing" služi za

"Outsourcing" služi za stvaranje ljepše slike, kao povećava se u privredi udio privatnih biznisa a udio države se smanjuje.
slično kao i javno-privatna partnerstva, knjigovodstvene muljaže da državan potrošnja izgleda manja, bolja iz odgovornija. a na kraju sve plaćamo još i skuplje a od država dobivamo manje nego prije.

Tko je glasao

Outsourcing je model

kojem je osnovna svrha da možeš reći "brigo moja pređi na drugoga".

Outsourcing daje ogroman komfor pogotovo ako je u pitanju ljudski rad:

  • za konkretan posao koji treba napraviti - pogađaš cijenu (zaposleniku ne možeš tako mijenjati plaću),
  • ako posao nije dobro napravljen dobavljaču ne plaćaš cijeli iznos dok se problemi ne otklone (zaposleniku plaću moraš isplatiti, mehanizmi penalizacije su složeni, posebno kad je prisutan sindikat ili radničko vijeće),
  • ako nisi zadovoljan s dobavljačem uzmeš drugog (zamjena zaposlenika na ugovoru na neodređeno je puno skuplja i složenija, ako se ne radi o situaciji za izvanredni otkaz - a lijenost nije čvrsta podloga, isplaćuje se neiskorišteni godišnji i otpremnina s porezima i doprinosima, a snosiš i troškove selekcije i zapošljavanja novog zaposlenika - to je skupo i dugotrajno),
  • ako nema novaca za nešto - ne naručuješ (za plaću mora biti novaca),
  • ne brinu te bolovanja, godišnji odmori, baš ništa vezano uz radnike,
  • za stručnost pri izvršenju posla odgovoran je dobavljač (u iskustvo, vještinu, stručnost/edukaciju svojih zaposlenika sam ulažeš, to ulaganje odlazi ako zaposlenik da otkaz jer mu netko ponudi bolju plaću),
  • nadzireš samo izvršenje posla (ako imaš zaposlenike moraš ih upravljati i nadzirati - ako to ne radiš sam snosiš posljedice),
  • ne treba ti posebna administracija (ako imaš dosta zaposlenih potrebna ti je možda i kadrovska i druge službe, dodatni troškovi zaštite na radu itd.),
  • ne treba ti nikakva oprema i materijal (ako su to tvoji zaposlenici brineš o alatu, materijalu, mobitelima...).

Dakle, čak i da ne ostvariš apsolutnu uštedu imaš puno veću slobodu.

Outsourcing nije nikako dobar u situacijama kad postoji monopol (i dobavljač diktira cijenu), ali je dobar u krizi (kad se dobavljači bore za svaku kost i spuštaju maksimalno cijene).

U slučaju države najveći je problem korupcija i pogodovanje dobavljačima. Također, najčešće s državne strane ne postoji nitko dovoljno stručan da preispita svaki detalj ponude (je li nešto prenapuhano/potrebno) dok ti kupac-poduzetnik prevrne svaki detalj, napravi "krvnu sliku" i "uzme jedan bubreg" u pregovaranju o cijeni jer plaća svojim novcem. Državni službenik plaća novcem koji "pada s neba"...

Kako god bilo, mislim da ousourcanje ljudi u ovoj situaciji sa zdravstvom kad je ušteda najbitniji kriterij nije možda najbolji izbor (inicijalno će ionako mislim trebati prvo potrošiti više novca jer nije to samo "prebacivanje sklopke"), a i nije baš fer prema ljudima (ali tu sam subjektivan). Bilo bi ipak lijepo da svi budu svjesni situacije i ozbiljnije i rade svoj posao i budu spremni da se određene uštede moraju napraviti (uključivo potencijalno i smanjenje plaća koliko god je to i objektivno i subjektivno teško za zaposlenika).

Moguće da je priča o outsourcingu i određena manipulacija da se "omekšaju" sindikati, ali u ovoj situaciji u kojoj jesmo mislim da ne bi trebala ni biti korištena ni biti potrebna.

Tko je glasao

Outsourcing - sloboda bez

Outsourcing - sloboda bez odgovornosti. slobodan si tražiti što god hoćeš bez odgovornosti za posljedice tvoga rada, ti si onda jedna fina osoba ili korporacija, proizvodiš super smartphone, a za foxconn, kongo... to e nečiji tuđi problem.

i meni se ćini da outsourcing ima više veze sa slobodom od bilo kakve odgovornosti prema dugima nego sa stvarnim uštedama.

Tko je glasao

prica o outsourcingu ima

prica o outsourcingu ima svoju dugu storiju i nimalo nije za podcjenjivanje... jer vladajuci to ozbiljno misle..

no ona je glupost, iz mnogo razloga, ne samo sto ce na kraju biti skuplje vec i zbog puno drugih uvjeta karakteristicnih bas za odredeno radno mjesto..
inace radna mjesta koja su stalna i potrebna, outsoursanjem nikako nece nestati.. niti je ikakvim zdravim rasudivanjem moguce outsorsanje prihvatiti kao nesto sto ce smanjiti troskove kad ce opet netko na njima raditi samo za drugog poslodavca koji bi iz toga osim place radnika trebao imati i profit.. ako ona pak nisu potrebna onda naprosto treba viskove otpustiti, a ne outsoursati..

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

Za uspjeh outsourcinga važno

Za uspjeh outsourcinga važno je u kojim odnosima stoje relevantni fenomeni i kako ih kontrolirati:

- točno je da privatnik želi ostvariti profit , a javna služba po definiciji ne radi za profit (dakle mogla bi teoretski biti jeftinija)
- rad kod privatnika je efikasniji (nema odmaranja na poslu, neopravdane odsutnosti niti puno lažnih bolovanja, što je nerijetko slučaj u javnim službama)
- outsourcingom se efikasnije kapacitet prilagođuje aktualnim potrebama
- volumen javne nabave (koja je notorna po izloženosti korupciji) se outsourcingom povećava
- komplicirani poslovi često nisu dovoljno dobro ugovoreni, na čemu javni sektor puno gubi (primarno u lošim rezultatima)
- itd.

Tako, outsourcing nikako nije univerzalni lijek niti jasan ekonomski dobitak. U većoj mjeri predstavlja poligon za demonstraciju ideoloških opredjeljenja ili kao "batina" za tjeranje javnih uposlenika u red

The Observer

Tko je glasao

20% realnog sektora ne moze

20% realnog sektora ne moze financirati ostatak koji zivi na budzetu.. nema te ambrozije koja to moze rijesiti

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

što je to realni sektor i

što je to realni sektor i gdje se mogu naći podaci da on iznosi 20% ?

Tko je glasao

Realno gledajući

to je podatak koji nije baš sasvim egzaktan. Prvi problem je odabir izvora informacije (DZS, HNB, HGK, FINA, ministarstva...), a drugi sama definicija realnog sektora koja čini mi se ponekad ulazi u sferu vjerskog pitanja (recimo ide li se po kriteriju izvora prihoda, kupca/korisnika, grupi djelatnosti, obliku poslodavca, vlasništvu poslodavca, načinu financiranja, gleda li se broj zaposlenih, dodana vrijednost, udio u proračunskom prihodu...). Neki će recimo inzistirati da je zdravstvena djelatnost realni sektor, neki će tvrditi da to nisu čak ni privatna poduzeća koja mahom rade samo za državu, neki će tvrditi da to u jednom svojem dijelu prihoda nisu ni poduzeća koja prodaju krajnjim potrošačima koji svoju plaću dobivaju od države. "Vjerski fanatici" reći će da su realni sektor samo izvoznici...

Kad se čovjek i odluči za izvor i kriterij, onda se treba suočiti i s izvorom odnosno metodologijom prikupljanja podataka (nekad su to samo procjene ili ankete, neki se podaci iskazuju kao privremeni, neki su iskazani preko indeksa, a ne kao apsolutne brojke).

Ja si nekako primarno vizualiziram kao "nerealni" sektor dio radno sposobne populacije koji ne radi ili ne radi ono što je nekom drugom potrebno (bez obzira ostvaruje li se kompenzacija direktno ili indirektno odnosno proračunski). A posebno ako još uz to prima neku plaću, naknadu ili pomoć.

Tko je glasao

i ja sam isto tražio podatke

i ja sam isto tražio podatke što je to točno relani sektor i da nije to baš lako skužiti što tko drži za relani sektor. ali mislim da u slučaju lune i njoj sličnih nema veze što je to realni sektor, kako izgleda i od čega se sastoji. relani sektor je izraz koji služi da se omalovažava i obezvrijeđuje rad ljudi koji rade u državnim ustanovama, školama, bolnicama...
znači poruja je da "je relani sektor nešto super, a to sigurno niste vi gospodo paraziti na državnom proračunu."

Tko je glasao

Da.

Bio sam jednom svjedok na sudu kad je jedan novopečeni lokalni gramzljivac rekao mladoj sutkinji doslovce:
" Ja te plaćam i sve vas tu, ja plaćam 2 miliona poreza godišnje"

Bilo mi je smješno kako je ostala sekund-dva zbunjena.

Inače, nije zgoreg spomenuti da je po tazbinstvu bio u vezi s Čačićem, pa sam prepoznao agendu ;-)

sve dobro...

Tko je glasao

Ako je to bilo bahaćenje

ili pritisak na sud u smislu presude onda je i za sankciju.

Ako je bilo zbog opće neefikasnosti birokracije (u čemu sudovi znaju prednjačiti) onda moram reći da razumijem izljev.

Bez ikakvog omalovažavanja, nekad je stvarno usr... biti poduzetnik. Tko baš nije smeće od čovjeka, a našao se u situaciji da ne može ljudima isplatiti plaće ili mora dijeliti otkaze kad zna da ti ljudi ne mogu sutra naći novi posao, pa mu se poslije takvih situacija ruke tresu i priča sam sa sobom cijeli dan ili cijeli tjedan zna o čemu pričam. A kad te u takve situacije dovede birokracija ili neko pravo smeće od čovjeka koje ima svoj tim za pravosudni reket, onda ti postane žao i što si ikad išta pokušao.

Ono što sam ja naučio na svojoj koži je da ako nešto nije dobro za poslovanje, u konačnici nije dobro ni za zaposlenika. I opet sam i sam radio iste pogreške, bez obzira što sam prethodno bio zaposlenik firme u kojoj je vlasnik samo da bi održao poslovanje i ljude uložio brdo svog privatnog novca i novca svoje familije i novca svoje žene i njene familije. Kad je sve propalo otišao je i brak i zdravlje (njemu). A glavni razlog je bio nešto za što čovjek uopće nije bio kriv, niti je bila kriva kriza ni država. Samo je ključni dobavljač promijenio politiku za svoj proizvod na koji se sve oslanjalo, u korist drugog proizvoda. Ubijaš se par godina i preko noći - fuć.

Još je teže u toj situaciji gledati kako ti vrijeme i trud tonu u živi pijesak državne birokracije.

Tko je glasao

Ono prvo

tipično bahaćenje.

Kad su prestali neki lukrativni poslovi s državom ( konkretno s JP Elektra) propao i on.

Dok je curilo trošilo se na mobitel cure i u kockarnicama.

Radnike zakidao, varao, neplaćao dogovoreno. Tipičan muljator kakvih ima dosta u Hrvatskoj.

Naravno da ne mislim da su svi takvi. Naprotiv.

sve dobro...

Tko je glasao

Da, to je to

Onaj tko plaća samo 50.000 poreza godišnje - za njega ta sutkinja radi 40x manje :)

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

oboje imate pravo u

oboje imate pravo u komentaru.. no to ipak nema veze sa mojim komentarom o realnom sektoru...

opisana bahatost klasicna je pojava bas kod onih novopecenih nazovi gospodarstvenika koji su svoje firme/dobit/poslovanje bazirali bas na javnom financiranju/ugovaranju iz javnog (javne nabave, drzavnih poslova i slicnog) a na temelju poznanstva.. a ne uz veliki trud i rad svojstven normalnom dugogodisnjem poslovanju na slobodnom trzistu..

dakle, po mom misljenju takvi ne spadaju u realno gospodarstvo (sto sam i gore napisala) jer svoje prihode baziraju na javnim tj. budzetskim sredstvima ili drzavnim narudzbama

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

vizualizacija je zgodna i

vizualizacija je zgodna i prihvatljiva kad postoji dovoljno velik sektor cija primanja ne idu iz budzeta..
no kad je taj sektor malen i sasvim devastiran, zapusten.. od drzave i od gradanstva proglasen neinteresantnim pa tako na izvolte svakom politicaru na izivljavanje.. imamo situaciju u kojoj je hrvatska danas.. prakticno ga nemamo, prisilno se ne moze stvoriti ma koliko god politicari napisali proglasa, akcija i kazni...pa tako nemamo iz njega ni dovoljno sredstava za "opce potrebe".. a on je fakticno jedini koji ih daje..

sve ostalo je pretakanje iz supljeg u prazno.. jer koliko god rad napr. bolnice, dakle lijecnika ili sestre bio realno potreban i vrijedan.. on ne stvara novu vrijednost vec mora biti financiran od neke vrijednosti prethodno stvorene..

a te mi ni u ludilu nemamo

kao sto izgleda da ni ne namjeravamo o njoj razmisljati, kako mi, tako ni politicari..
a posebno nam ni na kraj pameti izgleda nije tako nesto stvarno stvarati..

onak, ukratko.. propali smo kao sto i svi dekadentni propadaju.. i kao drustvo i kao drzava, sto zbog neukih i bezobzirnih politicara, sto zbog potpunog odmaka od stvarnosti i realnih odnosa prihoda i rashoda od strane gradana

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

Slažem se s tobom

Na putu do toga da se taj realni sektor strateški oživi nužno je i da ga se ne ometa. Izgubljeno vrijeme zbog neefikasnosti "na šalterima" ili čekaonicama (posebno ako je netko na pauzi) i taj realni sektor kakav je čini još slabijim. Obzirom na situaciju očekivao bi čovjek da kad netko dođe u poreznu, katastar, na sud, u bolnicu da svi samo lete oko njega da mu što prije pomognu. Da ti iz porezne dolaze brzi i jasni odgovori. Da ti sud ne zakaže ročište za koje moraš uzeti slobodan dan ili GO, a na pozivu napiše "nazovite na dan ročišta ujutro da provjerite hoće li biti održano"... A ne da si moramo pjevušiti "Oprostite što dišem".

Pa i da ako treba besposleni (ima ih bar oko 300.000) počupaju ambroziju. Sigurno ima netko alergičan i u realnom sektoru koga ta ambrozija ometa u radu i odmoru :)

Tko je glasao

I "mali Ivica" kuži bolje...

Ako se ja recimo danas pokliznem u vlastitoj kupaonici i slomijem kuk koji mi onda nema tko operirati, sanirati i rehabilitirati, ja postajem nepokretni invalid koji onda dobiva neku crkavicu od "realnog" sektora, ili pak padam na grbaču nekog "realca", a u protivnom mogu završiti na starom skejtbordu prosjačiti, oboljeti od zaraznih bolesti ili pak iz ojađenosti bušiti "realcima" gume ili im trovati pse i mačke, dok me netko ne zatuče i riješi problem. To sve isto jako realno košta, ako se zadnja opcija ne provede na vrijeme, što je ipak malo necivilizirano. Dakle, rad tog liječnika je jako jako realan.

Opet, ako nisam realnim parama mogla financirati vlastito školovanje, ostat ću bez znanja, taman za realni sektor cigle i šute, ali možda i za kojekakve druge opačine, otimačine, kriminal, prostituciju, širenje gluposti i tuposti koja slabo rađa novom vrijednošću, ali realno jako puno košta.

Realno, države koje ulažu u zdravlje i znanje imaju i zdraviji i pametniji realni sektor, nasuprot onima drugima prema kojima iz dana u dan sve bliže kročimo.

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

je li i tebi neugodno kad

je li i tebi neugodno kad moraš nekome objašnjavati ovakve stvari.
mislim da tu s lunom i lunoidima nema neke rasprave, ne žele oni ništa raspraviti i naučiti raščistiti. luna drži monolog o nevaljaloj državi a naši komentari su tek povod da još jednom izreče svoj stav.

inače koliko sam primjetio, po državi najviše pljuju oni koji od nje najviše dobivaju ili su dobivali. nisu oni protiv državne i države potrošnje već protiv toga da država daje ikome išta osim njima.

Tko je glasao

@magarac nema se sto

@magarac nema se sto raspraviti sve dok ne budes smatrao za nuzno prije nego sto pises o necem, pogotovo ako je to kritika, negativno misljenje ili pohvala posljedice neke odluke.. prouciti osnovne pojmove i zakonitosti same teme..

zgodno je citati zafrkanciju i izvrtanja definicija i pojmova.. dapace zabavno je nasmijati se na takvim dnevnicima.. no kad napises nesto kao ovo sto si napisao a da nemas blage veze o samoj temi... onda je to zalosno..

pogotovo je zalosno sto te neznanje ne sprecava ne samo u "davanju misljenja" vec ga izgleda potencira.. a to se ne tice samo dnevnika vec i komentara kao sto ti je ovaj gornji..

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

...

... bingo :)

Tko je glasao

bas mi je drago kaj si dobil

bas mi je drago kaj si dobil taj "bingo"..

mora biti da ti je naporno zadnja dva dana.. odradivati i svoju i @pravednikovu sihtu pazeci da svaki moj komentar pokupi minus..

no sto jest jest.. pazljiv si i dobar radnik, malo toga ti je promaklo
mozda bude i bonusa osim binga

:)))

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

minuseki

Kad mi ovo kaže osoba koja i na komentar "bingo" lupi minus - onda stvarno znači da je vrag odnio šalu :) Ja sam autsorsao minusiranje, ti nisi? Ja samo dođem po izvještaj i to je to... kažeš, preskočen je neki? Uf, sad ide destimulacija 10%...

Tko je glasao

drzave ne ulazu u nista.. one

drzave ne ulazu u nista.. one su samo kanal koji uzima/prima od tog sektora kojeg podcjenjujes u njegovoj vaznosti u taj za tebe jedini vazan sektor.. varijanta b je kredit.. ili rasprodaja imovine..

jednostavno i jasno.. a to sto ti uporno bajas bajke i proglasavas kolace prioritetom a nemas ni brasna ni jaja.. o orehima ne bih se nis ni usudila ni reci makar ti o njima takoder mislis da ih drzava ima i da padaju s neba.. jer si ti tak to zelis..

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

Nije da nije

Evo, smanjenjem doprinosa za zdravstvo ušteđeno je realnom sektoru hrpa novaca. I šta ?! I NIŠTA! Osim što smo "unaprijedili" odnose sa svjetskim zajmodavcima - http://www.slobodnadalmacija.hr/Biznis/tabid/69/articleType/ArticleView/...

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najviše ocijenjeni članci

Najčitaniji članci