Tagovi

Falsifikat novca i financijska kriza

U prošlom dnevniku Neoprogresivan (u stilu financijskog i ekonomskog stru?njaka) je promovirao veoma interesantnu tezu o raznim Bilderbergima i trilateralama diljem svijeta koji humaniziraju ?ovje?anstvo – bez njih bi se neuki me?usobno poubijali. Ima jedna zgodna pri?ica kao ilustracija i antipod navedene teze koja ide otprilike ovako; Zamisli moj dragi “neoprogresivan” da ti u stan (ku?u) u?e lopov i ponudi ti postotak od ukupno oplja?kanog ukoliko mu olakšaš plja?ku i pokažeš gdje su ti najvrednije stvari te da mu pomogneš to sve iznijeti do njegovog auta. Po logici stvari oni koji su spremni pomo?i lopovima da ih oplja?kaju su glupi ljudi – ili... Taj stan ili ku?a je po iznijetim kriterijima naša Hrvatska bez obzira što se pod pojmom Hrvatska stvarno podrazumijevalo. “... those countries, i.e. the governments don't have the capacity to conduct policy...”Direktne strane investicije i njihova podrška snishodljivim doma?im “spretnim”trgovcima dušama jesu oružje kojim mo?na globalna oligarhija danas širom svijeta vara i plja?ka narode u scenskoj predstavi u kojoj su “glavne” uloge podijeljene onim intelektualcima koji nisu u stanju da shvate “redateljsku” ideju. Kužiš sada moj “progresivni” retoriku tvojeg maga iz FED-a. Ali, aj’dmo to malo detaljnije izanalizirati i to na izvoru svih najve?ih muka svijeta – Americi.Da li znate koja je najmo?nija institucija u SAD? Ne, nije ameri?ki predsjednik. Nije ni Vrhovni sud, ni CIA, ni FBI. Kongres i Senat, još manje.Najmo?nija instutucija u SAD je jedna privatna banka naziva Federalne rezerve - FED. To je banka koja “proizvodi” dolar i to na tone. Niste znali da je ameri?ka centralna banka privatna? Naravno, to danas ne zna ni najve?i broj Amerikanaca. Ali kako je došlo do toga da ameri?ku nov?anu valutu kreira privatna banka? Baš onako kako je to napravljeno prije 300 godina u Engleskoj. Udruženi me?unarodni bankari dugo su tražili na?in da svoj unosan "posao" sa kreiranjem novca ni iz ?ega ustoli?e i u ovoj ogromnoj i obe?anoj zemlji. Tako su 1791. osnovali Bank of US. Amerika je tada bila kolonija podijeljena od strane nekoliko evropskih zemalja, a bankari su ve? imali razra?en sustav financijskog pot?injavanja skoro svih Engleskih kolonija osnivanjem privatnih centralnih banaka. Umjetnim izazivanjem kriza putem inflacije, stvarali su pobune, obarali vlade i financirali svoje politi?ke pulene koji su im omogu?avali eksploataciju te države. Ono što može novac, ne može ni najve?a vojska. Ameri?ki predsednik Andreu Jackson je, medjutim, odbio obnoviti im osniva?ku povelju, nakon ?ega je 1836 . naprasno umro "neprirodnom smr?u". Financiranjem predizborne kampanje Woodrow Willsona, bankari su kona?no imali "svog" predsjednika SAD. Willson je 1913. godine progurao kroz Kongres zakon po kome privatna banka Federalne rezerve može da kreira dolar - iz NI?EGA. Richard Nikson je 1971. omogu?io FED-u da za proizvedene dolarske nov?anice ne mora imati zlatno pokri?e. Od tada sve do danas, ameri?ka vlada mora pozajmljivati sa kamatom dolare od ove mo?ne grupe finansijskih mahera i tako stvara nacionalni dug. Iako je FED stvorena kao vladina agencija, država SAD nije dioni?ar ove banke, mada vlada ima formalno pravo nadzora nad njenim poslovanjem. Ovo pravo, me?utim, vlada ne može ostvariti, jer joj dioni?ari to ne dozvoljavaju. Dioni?ari su 300 privatnih korporacija. Najve?i broj dionica posjeduje 12 banaka koji su u vlasništvu nekoliko porodica.Jednostavno, FED tiska ameri?ke dolare i upravlja nov?anom masom u opticaju, napla?uju?i svoje usluge kamatama na kredite koje daje komercijalnim bankama. Jedini troškovi koje ona ima su vezani za štampanje dolarskih banknota. Tako štampanje nov?anice od 100 dolara košta FED 50 -70 centi. Ali kamate kojima FED pravda te usluge daleko su ve?e. Tako?er, kada SAD imaju budžetski deficit, FED tiskanjem dolara "kupuje" taj dug kasnije zara?uju?i na kamatama. Ina?e tiskanje dolara i kontrola njegove vrijednosti po Ustavu SAD pripadaju isklju?ivo Kongresu. Ali, sjetite se rije?i Majera Amshela Rotchilda:"Dajte mi kontrolu nad novcem u nekoj državi i nije me briga tko pravi zakone".Pokri?e koje ova banka ima je izvjesna koli?ina zlata, ali nitko ne zna koliko je to to?no. Zlato je rapore?eno u više trezora. Na primer, u San Francisku se ?uva 1,6 milijardi dolara u zlatu. Ali danas novca u opticaju ima otprilike 730 milijardi dolara, što se stalno mijenja. Ukupne zlatne rezerve na svijetu procijenjene su na oko 200 000 tona. Naravno da u svijetu nema toliko zlata koliko je naštampano dolara, ali to nije ni važno jer zlato je tako?er mjera za neku vrijednost. Ne možete ga ni jesti ni obu?i, niti se voziti u njemu. Ali što je onda pokri?e kojim FED odre?uje koli?inu novca koju kreira i ?ak velikodušno prodaje ?itavom svijetu? ?ime SAD garantiraju vra?anje dugova, kad ne proizvode ni približno vrijednosti sa kojima raspolažu? Najve?e pokri?e FED -u su prije svega gradjani SAD, koji su zakonom natjerani da pla?aju porez. To je upravo ono što je u stanju da stvara prave vrijednosti, to je - LJUDSKI RAD. Ovo što ?ete sad pro?itati, djeluje zaista tragi?no za zemlju za koju ?itav svijet vjeruje da je "najdemokratskija" i "najmo?nija" država na svijetu. Postoje podaci, što ve?ina gra?ana SAD ne zna, da banke štampaju na bankarskom papiru poseban serijski broj u obliku jedinstvene trgova?ke oznake (UCC), u vidu certifikata, koji se ?uvaju u svim državnim bazama podataka o gra?anima. Ovaj broj se stavlja na izdate certifikate o ro?enju i vjen?anju gra?ana SAD. Ovaj serijski broj je u obliku jedinstvene trgova?ke oznake, sa svim pripadaju?im podacima: gde se roba skladišti, kolika je koli?ina, kakav kvalitet (starost, spol, imovinsko stanje "robe"). Ovo se po?elo provoditi nakon velikog bankrota 1933. Da li to FED kao podlogu za novac koji izdaje i prodaje širom svijeta ima kao pokri?e - gra?ane Amerike? Genijalno, zar ne? Koliko Amerikanaca je ovako založeno, možete samo da naga?ate. Kako je ljudski radni potencijal idealan zalog za novac, jer ima prakti?no neograni?enu vrijednost tj. mo? da stvara vrijednost, bankari su kreirali i novu strategiju širenja svog bgatstva kojom bi ovaj potencijal maksimalno uve?ali. Maksimalno zna?i proširiti se na ?itav poznati svijet. To je upravo suština globalizacije, zapravo razlog stvaranja Novog Svjetskog Poretka. Jednostavno re?eno-još više robova u sustavu krupnog kapitala i mo?nih transnacionalnih korporacija. Da gra?ani u globalnom gulagu marljivo rade, ovi financijski genijalci, zapravo paraziti na tu?em radu, obavezali su ih (?itaj upregli) dugovima. Engleska rije? za posudbu je "mortgage". Mort na francuskom zna?i smrt, a gage je zalog. Nije li rije? mortgage savršeno dobra sintagma?Pored nacionalnog duga koji gra?ani SAD-a otpla?uju kroz porez, oni se zadužuju i kao potroša?i. Da bude sve privla?no i omamljuju?e, smišljena je ideologija kojom se stvara i održava potroša?ko društvo. Tako gra?ani opijeni propagandom "zapadnog na?ina života", zapravo su natjerani da kupuju i troše novac i za to uzimaju nove kredite. I sami sebi sve više stežu bankarsku om?u oko vrata. Nacionalni dug SAD je danas blizu 9 trilijuna dolara (ameri?ki trilijun ima 12 nula). Vizualno, 1 trilijun u nov?anicama od 1000 dolara ?ini hrpu visoku 100 kilometara. To je samo onaj dug koji je napravila država u ime gra?ana. Kada se ovome dodaju i dugovi od poslovnih i potroša?kih kredita to je preko 45 trilijuna dolara. Ovaj potroša?ki mentalitet i kod nas se upravo uspješno finišira. Zato su nakon 5 . listopada 2000. i ušle ogromne koli?ine novca (spekulativnog) u vidu takozvanih donacija i kratkoro?nih potroša?kih kredita (laki keš), kako bi se gra?anska elita na vlasti "opila" potroša?kim životom. Primijetili ste da se u Hrvatskoj uglavnom ništa ne proizvodi, puno ljudi ne radi, a troši se. Odakle? Eto, sada znate i odakle i zašto. Ali, ako znate da je glavni potencijal - ljudski rad - neiskorišten, jasno vam je da nikakvog razvoja kod nas ne?e ni biti. Do?i ?e samo dan kad ?e onaj tko drži financijsku slavinu jednostavno da je zatvori. Hrvatska danas ima ukupan nacionalni dug oko 60 milijardi dolara + cca 20 milijardi Kn unutrašnji dug. Izra?unajte sami koliko ste i vi dužni samo po osnovu onoga što vas je država zadužila. Tome dodajte i vaš osobni dug, ako ste nasjeli na reklame i ušli u kupovinu automobila ili stana.Svaki gra?anin SAD-a uklju?uju?i i svako dijete krajem 2008. dugovalo je najmanje 245.479 dolara.Kako se stvorio taj dug koji i dalje vrtoglavo raste?Tako što privatna centralna banka FED kreira npr. milijardu dolara koje sa kamatom od 4% daje vladi SAD, i stvara nacionalni dug. Ovaj novac vlada distribuira komercijalnim bankama sa kamatom od 5%, koje ga dalje prodaju gra?anima i poduze?ima sa kamatom 7 % ili više itd. Dakle, svako je u lancu napravio dug sa kamatom od istog novca (jednom milijardom) kreiranim iz NI?EGA. To je taj neispravan kalkulator koji stalno dodaje 7%.Da je ovakav sistem propast za Ameriku odavno su uo?ili i predsjednici, Džeferson, Džekson, Linkoln, ali i Kenedi.Ameri?ki predsednik Tomas Džeferson (1801 - 1808) još tada je izjavio: "Vjerujem da su bankarske institucije opasnije za našu slobodu od neprijateljskih vojski. Ve? su postale nov?ana aristokracija koja izaziva vladu".Abraham Linkoln je pokušao da im ovu privilegiju oduzme, ali je ubijen 1865. Posljednji ameri?ki predsednik koji se spremao da bankarima stane na put bio je Džon F. Kenedi spremivši nov zakon o FED-u. Nakon njegovog ubojstva, 1963. prvo što je njegov nasljednik Lindon Džonson napravio bilo je povla?enje tog prijedloga zakona. Da posao sa izmišljenim (spekulativnim) novcem donosi veliku dobit, bankari su shvatili još u srednjem vijeku. Kako bi bilo lijepo kada bi mogli da stvaraju novac u velikim koli?inama i to da ?ine legalno za potrebe neke države. Radili bi onda bez rizika, kreirali ogromne sume novca, a štitila bi ih državna vojska.Pored lijepih želja, medjutim, surova realnost tadašnjih bankara je bila što su zbog svojih nov?anih špekulacija mnogi došli na veoma loš glas. Kako su bankari u to vrijeme uglavnom bili Židovi (bezemljaši izbjegli iz raspadnutog Hazarskog carstva u podru?iju Kavkaza, kao i izbjegli Judejci, kojih je najviše bilo u Italiji i Španjolskoj) ?itav židovski narod bivao je sistematski protjerivan iz skoro svih evropskih država zbog - lihvarenja.Ipak, udruženi bankari vrebali su svoju priliku. Kako su ve? imali pozamašan imetak stvoren kupovinom stvarnih dobara, otvoren im je bio pristup u mnoge visoke vladarske krugove europskih dinastija 17. stolje?a. Tu su osobnim poznanstvima, vezama i sitnim financijskim uslugama neki od njih dobili naklonost utjecajnih pojedinaca na engleskom, francuskom, nizozemskom i njema?kom dvoru.U stalnim dinasti?kim obra?unima oko prijestolja, pretendentima je uvek bio potreban novac za rat. Zato su udruženi nizozemskii i engleski bankari odlu?ili da financiraju dolazak na neko utjecajno prestolje njima naklonjenog vladara. Financirali su Vilijama od Oranža (Oranskog) da silom svrgne dinastiju Stjuarta, koja im dugo nije omogu?avala da se razmašu u svom "poslu". Tako je na englesko prijestolje stigao kralj Vilijam III. A kako bi se odužio svojim financijerima, jer bankari nikoga ne financiraju bez interesa, novi kralj im je omogu?io da sa izvjesnim zlatnim depozitom otvore svoju privatnu banku, koja bi dobila status centralne banke Kraljevine. Tako je 1694. nastala Engleska Banka (Bank of England), prva privatna banka u svijetu koja je dobila legalno pravo da kreira novac. U osniva?koj povelji Banke stoji i ?uvena re?enica: "Ovoj banci pripada sva dobit od kamate na novac koji ona kreira iz NI?EGA (out of nothing)". Imena najve?ih dioni?ara Engleske Banke nikada nisu otkrivena. Zna se samo da su preuzeli obavezu da uplate 1,2 miliona funti u zlatu i tako kupe svoj udeo. Uplatili su samo tri ?etvrtine od miliona. Ipak, bez obzira na tu "malu manjkavost" banka je 1704. po?ela da prodaje svoje akcije i tako po?ela da uve?ava po?etni kapital. Naravno, odmah je krenula i da daje nov?ane pozajmice. Ipak najve?i i najbolji klijent Banke postala je sama država, jer je za sva pla?anja morala da uzima kredit od Banke. Sa kamatom, naravno. Posebno ako je htjela da ratuje. Tako umjesto da vrijednost novca u opticaju u Engleskoj bude zasnovana na radu i proizvodnji i razvijanju vlastite ekonomije u skladu sa ukupnim nacionalnim bogatstvom gra?ana, Engleska je po?ela da uzima kredite kod privatne banke i zadužuje se ogromnim kamatama. To je u Engleskoj Banci registrirano kao nacionalni dug. Ove kamate i dugove su zapravo otpla?ivali gra?ani putem poreza, a kada bi otplata državnog kredita kasnila slijedile su i zatezne kamate, pa je država morala da pove?ava takse i još više globi narod. Naravno, tu su bila i "velikodušna" bankarska odlaganja za vra?anje duga (reprogram) kao i novi krediti kojima bi se otplatili dijelovi starih dugova koji nisu reprogramirani. Jer šta je još jedna nov?ana pozajmica za banku koja novac izmišlja? Ali, narod o tome nije ništa znao. Gra?ani su ?ak vjerovali da je Engleska banka njihova nacionalna banka, a ne privatna banka družine me?unarodnih lihvara. I naziv "Engleska Banka" imao je za cilj da gra?ane drži u takvom uvjerenju. Novac je zamjena za neku vrijednost, ali sam po sebi nije vrednost. Kažemo da neko vrijedi onoliko koliko ima novca. Na žalost, to nije to?no, jer neko novac može imati, a da ne posjeduje nikakve vrijednosti koje se tim novcem mjere. Na primer, neko na tržištu proda svoju robu ili svoj rad i zamijeni je za novac, a neko može novac da dobije, kao poklon ili da ga ukrade. Za taj novac on nije razmijenio nikakvu vrijednost. Što je vrijednost? To je ono u ?emu je sadržan neki rad i materijal i što se na tržištu razmjenjuje za drugu robu. Sam novac je papir koji se ne može ni jesti ni obu?i. On se samo može zamijeniti za ono što vam je potrebno - hrana, automobil, gra?evinski materijal... Kako je u razmjeni velikih koli?ina robe fizi?ki nemogu?e nositi sa sobom svu robu, trgovci su odavno došli na ideju da vrijednost robe iskazuju ne?im lakšim za nošenje. U po?etku je to bilo zlato, ali je i ono postalo u trgovini ve?im vrijednostima preteško i opasno za nošenje. Tako su trgovci po?eli zlato da deponiraju kod zlatara, a ovaj im je na taj deponirani iznos izdavao papirnatu priznanicu. Vremenom su ljudi sve više baratali priznanicama, pa je zlato sve duže stajalo kod zlatara u sefu. Za to ?uvanje zlatar je napla?ivao neki mali iznos. Uo?ivši da se u trgovini ?ak 90 % transakcija obavlja papirima i da zlato trgovaca stoji deponirano mjesecima, pa i godinama, zlatari su došli na ideju da po?nu da ga na odredjeno vreme iznajmljuju (uz malu kamatu naravno) ili prodaju onima kojima je bilo potrebno. Bio je te po?etak bankarstva, koje je funkcioniralo na principu zlatarevog rizika. Naime zlatar je pretpostavio da se ne?e dogoditi da svi oni koji su deponirali kod njega zlato, istog dana do?u da svoje zlato podignu. Naravno, koli?ina zlata ili papirnatih priznanica kojima se mjerila vrijednost robe bila je rezultat op?eg prihva?anja takvog na?ina razmjene robe. Za to je garanciju davao vladar u državi ili gospodar posjeda, odnosno centralna banka. Ukupna vrijednost dobara u ?itavoj državi mjerila se odre?enom koli?inom zlata. Kada je za zlato izdavana papirnata priznanica, vladar je garantirao pe?atom da se sa takvom priznanicom može kupiti odre?ena koli?ina robe. Ali, jednog dana je neki mudri bankar riješio da izda lažnu priznanicu. Zapravo je na istu koli?inu deponiranog zlata, po?eo izdavati više priznanica, ra?unaju?i naravno da pravi vlasnik zlata ne?e još do?i. Za izdate priznanice bez stvarnog pokri?a, zlatar je napla?ivao svoju sitnu proviziju. Tog trenutka je zlatar kreirao zamjenu za vrijednost koje nije bilo, odnosno stvorio ju je - IZ NI?EGA. Ovo je, naravno, bila prijevara, ali na toj prijevari i danas legitimno posluju i sve banke svijeta. Što se doga?a kada odete u banku po kredit od 100 000 €? Banka vam jednostavno na ra?un upiše 100 000 €. I to je sve. Taj novac ni od koga nije uzet da bi bio dat vama, iza tog novca ne stoji ni?iji rad, ni?ija roba, ni?ije zlato, ve? je taj novac jednostavno izmišljen - KREIRAN. Taj novac je, me?utim, postao vaš dug. I taj dug je stvaran. Da bi ste taj dug vratili, vi ?ete morati nešto stvarno da stvorite i prodate. Dakle banke, jednostavno novac izmisle, posude vam uz kamatu, a onda sa tim izmišljenim novcem kupuju stvarnu vrijednost - zemlju, robu, naftu, ku?e i, naravno, vaš rad. Vi zapravo svojim radom godinama otpla?ujete svoj dug, a rad bankara sveo se na to da vas zadužuju i prodaju vam svoj papir. Djeluje nevjerojatno, zar ne? Na žalost to je istina. Ono što je još gore, niste postali bankarski dužnik samo kada ste vi sami uzeli kredit, ve? i kada je to u?inila i vaša država u vaše ime, kod istih bankara. Ali zašto je država to u?inila? Zar nije mogla sama da pove?a nov?anu masu i kreditira neke javne radove, ako joj je potreban vaš rad? Svaka država zato ima centralnu banku, koja se baš time bavi - kreiranjem zamjene vrijednosti nacionalnog bogatstva. Zašto kamate, zašto strane privatne banke? Re?i da u državi ne možete da pokrenete neku proizvodnju jer nemate novac je kao kada bi ste rekli da ne možete da pravite put, jer nemate kilometre (!). Na žalost, država, ne samo naša, natjerana je da uzima kredite. Tko je na to tjera? Pa upravo bankari. Kako bi ina?e prodali stotine milijuna i milijardi svojih izmišljenih vrijednosti? Ali kako bankari to uspijevaju? E, da bi ste to shvatili, moram vas vratiti malo u povijest. Veoma je zanimljivo. Da li možete pretpostaviti koliko su bankari novcem kreiranim iz NI?EGA kupili stvarnih dobara i koliki je rad desetina milijuna gra?ana Engleske njima donijelo dobiti i bogatstva? Danas oko 40 % bruto nacionalnog dohotka Velike Britanije ide na otplatu dugova. Velika Britanija je tek nedavno otplatila dug koji je država napravila ratuju?i sa Napoleonom prije dvjesto godina. Nakon Drugog svjetskog rata, Engleska Banka je nacionalizirana, ali to mo? Bankara nije umanjilo jer su ve? stekli ogromna bogatsva, a kapital investirali dalje u sve privredne i financijske tokove Britanije i drugih država širom svijeta. I naravno otvorili mrežu privatnih banaka kojima i dalje zadužuju gra?ane. Svjetska banka je jedna od njihovih financijskih tvorevina. Baš kao i MMF. Tako samo u Velikoj Britaniji dug gra?ana bankarima danas iznosi 1,1 trilijun funti. To je broj sa 18 nula. Ovaj dug se svake tri minute u 2008. godini pove?avao za 1 milion funti. Da li ova koli?ina novca ima veze sa uve?anjem nekih stvarnih vrijednosti? Naravno da nema. To je izmišljen, odnosno, spekulativan novac. On se umnožava nevjerojatnom brzinom. Kao kada bi ste na kalkulatoru na svaki pritisak nekog broja dodavali sedam. Svi brojevi koje bi ste ubacivali astronomski bi se svaki put uve?avali. Tako se kod bankarskog novca, koji uvek prati i kamata, on bez kontrole uve?ava. I to je najve?a legalna prijevara u povijesti ?ovje?anstva. To je beskona?na igra brojki, zaduživanja i stvaranja i prodavanja vrednosti koje NEMA. I, naravno, prisvajanje pravih vrijednosti, bez ikakvog rada. U ovoj igri je danas ?itav svijet. Prije samo 50 godina smatra se da je u svijetu bilo oko 5 % špekulativnog novca. Danas procjene govore da ga ima od 60 do ?ak 90 posto. SAD, "namo?nija" i "najbogatija" zemlja, danas ima ukupan dug, 22 trilijuna dolara. Japan je druga u svijetu najbogatija ekonomija i ima nacionalni dug oko 3 trilijuna dolara. U astronomskim dugovima grcaju i sve ostale države u svijetu. Za države najve?i problem nastaje kada bankari sa takvim novcem po?inju da prisvajaju prave nacionalne vrijednosti u nekoj zemlji: naftu, rude, zemlju, investiraju u saobra?aj, telekomunikacije, poljoprivredu i ostale strateške djelatnosti… Kada ovakav novac, bankarski, u?e u financijske tokove neke države, on jednostavno isisava nacionalno bogatsvo te države i prelijeva ga u ruke bankara. Država tada gubi mo? upravljanja nad vlastitom ekonomijom jer više ne može da procjenjuje stvarnu vrijednost bogatsva kojim raspolaže. Ameri?ki kongresmen Luis. T. MekFejden, koji je više od deset godina bio predsjednik Komiteta za bankarstvo i monetu, za bankare je rekao da su "mra?na piratska skupina koja bi ?ovjeku prerezala vrat da bi mu uzela dolar iz džepa… Ameri?ki narod je njihov plijen". Nekadašnji gradona?elnik Njujurka Džon. F. Hajlen bankare je još 1911. nazivao "nevidljivom vladom koja kao ogroman oktopod svojim razgranatim pipcima gmiže po gradovima, državama i ?itavom narodu...". Sada vam je jasno zašto su i kod nas, u Hrvatskoj, nakon "demokratskih promjena" (koje je financirao financijski špekulant Soroš i dijaspora) nikle strane banke, a ne tvornice sa novim radnim mjestima, kako je gra?anima obe?avala "reformska i demokratska" vlast. To je REFORMA koju naše društvo mora sprovesti - da svoja nacionalna dobra, resurse i rad gra?ana - isporu?i bankarima i njihovom transnacionalnim korporacijama. U tome naravno glavne poluge vu?e Me?unarodni Monetarni Fond. A glavna izvršna poluga je Vlada Hrvatske, na žalost. Sve dok gra?ani budu uzimali kredite i za njih kao hipoteku zalagali prave vrijednosti - plodna zemljišta, ku?e, škverove, nacionalno bogatstvo ?e se smanjivati. Jer ako kredit ne otplatite, vaša hipoteka ostaje banci. A ku?a i njiva su, za razliku od novca koji je samo mjera neke vrijednosti (u ovom slu?aju nepostoje?e) - prava vrijednost.

Komentari

Oni nemaju pojma i pisu

Oni nemaju pojma i pisu svasta.
Sad se samo javi na hotline, prosvijetli ih i preuzmi izdasnu nagradu!

Tko je glasao

tko ima vremena i volje,

tko ima vremena i volje, izvrstan film:

http://video.google.com/videoplay?docid=-515319560256183936#

Dok dobri šute, zli caruju

Tko je glasao

Ah draga djeco, ne znam gdje

Ah draga djeco, ne znam gdje bih poceo

Zamisli moj dragi “neoprogresivan” da ti u stan (kuću) uđe lopov i ponudi ti postotak od ukupno opljačkanog ukoliko mu olakšaš pljačku i pokažeš gdje su ti najvrednije stvari te da mu pomogneš to sve iznijeti do njegovog auta.

Dakle da imam izbora izmedju da izgubim sve i da ne izgubim sve, odnosno da smijem zadrzati dio svega NARAVNO DA CU IZABRATI DA ZADRZIM NESTO

tko drukcije reagira ocito ne zna procijeniti svoje potrebe, no dobro. to je samo anegdota sa pocetka teksta:)

Americi.Da li znate koja je najmoćnija institucija u SAD? Ne, nije američki predsjednik. Nije ni Vrhovni sud, ni CIA, ni FBI. Kongres i Senat, još manje.Najmoćnija instutucija u SAD je jedna privatna banka naziva Federalne rezerve - FED. To je banka koja “proizvodi” dolar i to na tone. Niste znali da je američka centralna banka privatna?

Pa to zna svako dijete dijete da je FED privatna NPO (NotForProfitOrganisation) organizacija! To pise i u svakom malo boljem udzbeniku iz ekonomije bankarstva.

Isprva sam se i ja zacudio. Ali u cemu bi zapravo trebao biti problem?

U hrvatskoj najbolje vidimo kako je kada gore opisani kapaciteti vladaju nacionalnim bogatstvom.

Fed je u vlasnistvu banaka koje djeluju u njenom okrugu. Banke naime da bi postale banke, odnosno da dobiju bankarsku licencu moraju biti/postati clan federalnog sistema rezervi.

Dakle fed je banka za banke.

98% dobiti ide drzavi, kao i kod nas sa hnb(!), a 2% dobiti dijele banke koje su dio sistema

hvalabogu svemogucem sto je imamo

p.s.: evo jedan malo elaboriraniji odgovor na uvijek isto pitanje

http://www.usagold.com/federalreserve.html

nastavak slijedi...

Tko je glasao

Sve 5 @sjenka, samo si

Sve 5 @sjenka, samo si zaboravio kazati da je predsjednik FED-a obavezno i član najužeg vodstva Bilderberg skupine.
Aaaa Bože moj, nek se nađe... :):):):)

Plus toga sa je FED "samostalna" država bio bi po svojoj gospodarskoj moći... - koja ono država u svijetu? 3 ili 4-a?

Tko je glasao

Je li bankarstvo

Je li bankarstvo djelomičnih rezervi krivotvorenje novca?

U knjizi "Misterija Bankarstva" se izričito navodi da je ova bankarska praksa prevara.

Charles Hardin Holley - Buddy Holly, američki kantautor i pionir rock and rolla, svirao je pjesmu "That'll be the day that i die - To će biti dan kada sam umro" koja je himna svake banke što prakticira djelomičnu rezervu u poslovanju sa svojim štedišama koji su njeni vjerovnici.

Bankarstvo djelomične rezerve (fractional reserve banking) je možda misterija, no Buddy Holly je svima otključao bravu razumijevanja sustava...

Depozit I Kredit: Djelomična Rezerva Je Bankarska Prevara

.

Tko je glasao

Kak ta bankarska prijevara

Kak ta bankarska prijevara funkcionira - ima i ovdje

Tko je glasao

Zanimljivo štivo, nema

Zanimljivo štivo, nema što. Imam par upita:

- gsp. Sjenka, text se napisali sami (ima puno srbizama)?

- kako objašnjavate nagli razvoj Njemačke 1933-39.? Što je u stvari bio pravi Hitlerov cilj?

Tko je glasao

Što je u stvari bio pravi

Što je u stvari bio pravi Hitlerov cilj?
Pravi Hitlerov cilj je bio širenje utjecaja i novca američkih Židova na cijeli svijet. On je samo "ponudio" vojsku koja je to trebala provesti.
Eto to!

Tko je glasao

Lubanja pronadjena u

Lubanja pronadjena u Hitlerovom bunkeru za koju su tvrdili da je sigurno brkati kaplar iz Braunaua, nažalost pripada ženi u 40-tim (što bi inače znao manje više svaki vježbenik na patologiji bez dna vještva), koja nije Eva Braun,tako da je vjerojatno završio kao portir u NASI :), a Mussolini je u mladosti radio za britansku obavještajnu službu...
http://www.vecernji.hr/vijesti/mussolini-bio-britanski-spijun-placu-7000...
Sve slučajno, kako bi rekao dežurni mlatimudan Magnus & Bunker.

Tko je glasao

Prescott Bush kao direktor

Prescott Bush kao direktor Union Bank Korporation (tada najveća banka u SAD) od 1928 financira dolazak Hitlera na vlast preko obitelji Thyssen (ugljen&čelik), firme IK Farben (plin za auswitz) te Bank voor Handel, Rotterdam u fiktivnom vlasništvu Heinrich Thyssen (Nizozemska je danas u vlasništvu obitelji Thyssen odn obitelji Bush). U trenutku ulaska SAD u rat u Europi Bush financira i jedne i druge. Priča sa Hitlerom i 2. svj. ratom je bila spin (jeftin!!!) obitelji Rotschild, Rockfeler i Bush... neka druga priča...

Tko je glasao

ovo je poražavajuće.

ovo je poražavajuće. odakle samo izranjaju ovakvi pacijenti? zar je nemoguće naći portal na hrvatskom jeziku gdje se mogu voditi ozbiljne diskusije bez najezde alternativaca koji bi raspravljali o monetarnom sistemu ? gdje su ona stara dobra vremena kad se konobari nisu petljali u ovakve diskusije?

Tko je glasao

monetarni sistem, ili barem

monetarni sistem, ili barem njegove osnove, i jesu toliko jednostavne da i prosječni konobar može o njima raspravljati ako se malo informira. No trend indoktrinacije je da zdrav razum ne vrijedi, jedino što vrijedi je ono što dolazi od "priznatih stručnjaka", od monetarnog sistema do toga što treba jesti ili koliko sex treba trajati. i to ne od svih stručnjaka, nego samo od onih koji govore onako kako treba govoriti

Dok dobri šute, zli caruju

Tko je glasao

@damien gsp. Sjenka, text se

@damien
gsp. Sjenka, text se napisali sami (ima puno srbizama)?

Pa naravno da je cijeli tekst ili većina prepisano. Ovaj dolje citat (sasvim slucajno odabran) je sa bloga srpske novinarke Ivone Živković ”http://ivonazivkovic.blogspot.com/2005/10/mali-vodi-za-ljubitelje-kredita-prvi.html”, datiran 11 listopada 2005.

Novac je zamena za neku vrednost, ali sam po sebi nije vrednost. Kažemo da neko vredi onoliko koliko ima novca. Na žalost, to nije tačno, jer neko novac može imati, a da ne poseduje nikakve vredosti koje se tim novcem mere. Na primer, neko na tržištu proda svoju robu ili svoj rad i zameni je za novac, a neko može novac da dobije, kao poklon ili da ga ukrade. Za taj novac on nije razmenio nikakvu vrednost. Šta je vrednost? To je ono u čemu je sadržan neki rad i materijal i što se na tržištu razmenjuje za drugu robu. Sam novac je papir koji se ne može ni jesti ni obući. On se samo može zameniti za ono što vam je potrebno – hrana, automobil, gradjevinski materijal...

A ovo je citat iz sjenkinog dnevnika, zapravo doslovan, ali loš prijevod Živkovićkinog teksta na hrvatski.

Novac je zamjena za neku vrijednost, ali sam po sebi nije vrednost. Kažemo da neko vrijedi onoliko koliko ima novca. Na žalost, to nije točno, jer neko novac može imati, a da ne posjeduje nikakve vrijednosti koje se tim novcem mjere. Na primer, neko na tržištu proda svoju robu ili svoj rad i zamijeni je za novac, a neko može novac da dobije, kao poklon ili da ga ukrade. Za taj novac on nije razmijenio nikakvu vrijednost. Što je vrijednost? To je ono u čemu je sadržan neki rad i materijal i što se na tržištu razmjenjuje za drugu robu. Sam novac je papir koji se ne može ni jesti ni obući. On se samo može zamijeniti za ono što vam je potrebno - hrana, automobil, građevinski materijal...

Je li i Živkovićeva od nekog prepisala (i prevela na Srpski) ili je kompilirala iz više izvora , ili je to stvarno njen autorski rad nije jasno. Ali sjenkin rad ovo sigurno nije.

Palac dolje za plagijat!

The Observer

Tko je glasao

a šta ti Bogati tako

a šta ti Bogati tako originalnog pišeš? prepričavaš mainstream propagandu kao nepobitne činjenice i istinu. Parafraziraš "autoritete" i sebe zamišljaš kao jednog od njih, jer si ti "jedan od rijetkih" koji je tako pametan da zna čitati štampu i gledati TV.

Dok dobri šute, zli caruju

Tko je glasao

Sasvim je jasno zašto se

Sasvim je jasno zašto se upravo ti javljaš s ovakvim klevetničkim i neutemeljenim komentarom.

Sujetan kao i uvijek, boli te što si raskrinkan u prepisivanju unabombera, pa po običaju iz osvete udaraš ispood pojasa.

The Observer

Tko je glasao

temelj su mu tvoji dnevnici

temelj su mu tvoji dnevnici i komentari, a gore izneseno moje mišljenje.. nema nikakve veze s nikakvim klevetanjem. "raskrinkavanje" mene me baš ne boli previše, jer da bi se nešto raskrinkalo, nešto bi se prvo moralo i sakrivati. da ti ništa originalnog u stanju nisi proizvesti, ili bar to dosad nisi pokazao, je fakt. odličan si u korištenju tražilice i davanju linkova, to ti svakako priznajem

Dok dobri šute, zli caruju

Tko je glasao

Pa što ako je prepisan od

Pa što ako je prepisan od Živkovićke? Misliš da je Živkovićka glupa? Misliš li da u njezinoj zemlji nisu isti problemi kao i kod nas?
Ista aždaja proždire njih kao i nas, zar ne?

Tko je glasao

azdaja samodostatne

azdaja samodostatne balkanske gluposti i nazadnosti pod svaku cijenu

Tko je glasao

Ja nisam niti jednom

Ja nisam niti jednom riječju komentirao sadržaj, o kojem, naravno, imam svoje mišljenje.

Moj komentar je isključivo usmjeren na raskrinkavanje "tehnologije" kićenja tudjim perjem (osim ako sjenka nije Ivona Živković).

Konstruiranje senzacionalnih i prosvjetljujućih "istina" slaganjem dobro poznatih činjenica uz primjese sci-fi i to recikliranjemstarih tudjih tekstova zaslužuje poseban komentar.

The Observer

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Novi dnevnici

  1. Fašistička obilježja od Skviki komentara 0
  2. živjeti od otpada i smeća od aluzija komentara 0
  3. Pred parlamentarne izbore u Njemačkoj (1): ankete i socijalna psihologija od Zoran Oštrić komentara 0
  4. Javno trganje originalnog znaka,mrtvom HOS-ovom ratniku,nije odavanje počasti nego izdajnička zlouporaba i zločiniziranje Hrvata od ppetra komentara 0
  5. demoKracija ministara od aluzija komentara 0
  6. I bez SAD, svijet nastavlja akcije zaštite klime od Zoran Oštrić komentara 0
  7. Predsjednik vlade RH, A. Plenković, odrađuje protiv SAD-a i predsjednika D.Trumpa, protiv KGK i protiv RH od ppetra komentara 2
  8. historijska top lista uspješnih opsjena/ra od indian komentara 95
  9. čovjek proizvodi uzrok i posljedice od aluzija komentara 0
  10. čovjek ima alat... alat ima čovjeka od aluzija komentara 0
  11. Trg maršala Tita od aluzija komentara 1
  12. UMJETNI VLASNIK od petarbosni4 komentara 6
  13. Stanje Firmi U Bosni I Hercegovini od AlexD komentara 0
  14. Mala analiza od drvosjek komentara 46
  15. gospodari naši od aluzija komentara 0
  16. imati NOVO za posljedicu NOVU od aluzija komentara 0
  17. zadomspremni od drvosjek komentara 5
  18. NE jednakost zašto postoji od aluzija komentara 0
  19. Razotkrivanje: „Istanbulska konvencija“ je agresija na sve države koje su zaštitile brak kao zajednicu muškarca i žene od ppetra komentara 9
  20. I meni je žao svih nevinih od drvosjek komentara 31
  21. porezoPrimci naredboDavci ŠEFovi od aluzija komentara 0
  22. VLASNITVO I UPRAVLJANJE NJIME - ius gubernandi od petarbosni4 komentara 15
  23. Ne prestanete li s „pomirbom“, zakrvit ćemo se još i više od Feniks komentara 26
  24. kobna diktatura ŠEFovanja - ažuriranje 2017-08-16 od aluzija komentara 0
  25. naređenje/izvršenje (a za NE poslušnost kažnjavanje) od aluzija komentara 0

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 0
  • Gostiju: 34

Novi korisnici

  • mmarijan
  • Crvena
  • gived
  • AlexD
  • Voltron