Tagovi

Faksimilna obnova Bajamontuše, ni slučajno!

Ovaj naslov samo je poziv zagovarateljima povrata splitske monumentalne fontane na čitanje ovog dnevnika, razmišljanje o njegovom sadržaju i naravno sudjelovanje u razgovoru. Naslov ne predstavlja stav naše udruge te iako bismo umjesto te ružne fontane radije vidjeli neko drugo rješenje najdragocjenijeg gradskog prostora ne želimo sudjelovati u kreiranju njegove budućnosti drukajući za ili protiv ovoga ili nekog drugog rješenja. Ovaj dnevnik želi potaknuti na razmišljanje o načinu ili načinima mijenjanja postojećeg lošeg sustava planiranja javnih gradskih površina odnosno gradnje na njima.

2005. godine formirana je jaka inicijativa za povrat Bajamontuše, treća ili četrvta po redu. Snažnija od prethodnih, rođena u splitskom Društvu prijatelja kulturne baštine, poduprta drugim udrugama i istaknutim pojedincima, prekrcana znanstvenim titulama ali i sa podrškom velikog broja građana, kasnije nerazmrsivo zapletena i nezadovoljnicima konačnim rješenjem splitske rive, aktivno do danas ulaže velike napore kako bi se realizirala faksimilna obnova fontane. Načelno ovu inicijativu treba uzeti kao nešto vrlo pozitivno, uz ogradu da to vrijedi samo u onom dijelu u kojem se zadržava u granicama građanske i stručne razboritosti iz koje povremeno prekipi. S njihove strane uložen je silan društveni napor, a trenutna im je pozicija ipak gubitnička. Naš gradonačelnik namjerio je naime na tom mjestu realizirati sasvim drugi sadržaj. Većina ruku u gradskom vijeću dovoljna je moć za realizaciju njegove odlučne namjere, te se ne vidi se načina kako bi ga se moglo zaustaviti. Dosadašnji mlaki i promašeni pokušaji suprotstavljanja pojačavaju utisak bezizglednosti i beznađa.

Dakle u realizaciji najvrijednijeg gradskog prostora snažno su konfrontirane dvije nepomirljive opcije proizašle iz dvije snažne grupe. Na zidinama svog političkog dvorca neposredni je izabranik građana, a pod njegovim zidinama organizirana vojska drugomišljenika tabori. Ali stvari u društvu nisu tako jednostavne, postoje naime i druge društvene grupe koje su manje snažne, a koje imaju svoje prijedloge, postoji rješenje proizašlo iz već provedenog anketnog natječaja, a mogu se čuti i pojedinci koji će reći kako treba donijeti odluku o dvadesetogodišnjem moratoriju na zahvate u ovom i sličnim prostorima jer je isti predragocjen da bi se dao sadašnjem nezrelom društvu na realizaciju, odnosno pokus.

Jednaki problem predstavlja i odlučivanje o drugim važnim i manje važnim gradskim prostorima, Marjanu,... Dobar primjer predstavlja potreba za odlučivanjem o stotinama zahtjeva, prijedloga i želja koje je izrađivač novoga prostornog plana za Marjan zaprimio ili će zaprimiti od građana, udruga, institucija. Tko će o njima odlučiti? Ravnatelj JU za prostorno uređenje? Ravnatelj JU park šume? Gradonačelnik? DAS? Društvo Marjan ili neka inicijativa? Nijedan zamislivi odabir nije sretan, baš kao što ne bi bilo sretno rješenje ni da naša udruga uredi Marjan po svome. Zajedno? Preglasavanjem? Tko jači? Ili će rješenje biti izvagano na nekoj vazi, malo politike, malo novca, malo medija, malo struke,tri krila od šišmiša? Ne,ne, ne, tu nešto nedostaje.

Višestruko je provjereno, a splitska riva najbolji je primjer, ne smiju se dopustiti realizacije koja će predstavljati „ispljuvak sustava“. Nova riva nije samo autorski rad pobjednika arhitektonsko urbanističkog natječaja, u nju su utkani teški problemi prostornog planiranja, izrade programa natječaja, problemi u provođenju natječaja, sve garnirano politikom i raznim interesima. Nažalost problemi sustava preveliki su i preteški, ne postoji ni svijest ni ideja, a kamoli volja da bi se ispravljali, a vrijeme ističe te jedan po jedan gradski prostor curi u realizaciju. Stoga ovaj dnevnik zaziva stvaranje nekog novog tijela koje bi trebalo preuzeti snažnu ulogu u odlučivanju o prostoru. Nadležnost ovog tijela treba početi od pitanja što s konkretnim prostorom, a završiti s njegovom realizacijom, najvrijedniji rezultat njegovog postojanja trebala bi biti rečenica: „To je naše djelo, nas građana Splita, loše kritike ne primamo“. Inače, nastaviti će se praksa da po svakoj realizaciji svako pljuje po svakome, da je pet puta više nezadovoljika nego ostalih, jednima su krivi političari, drugima korupcija, trećima struka, četvrti traže da se autorima zabrani dolazak u grad, moguće će se dogoditi i i da mi jednoga dana vičemo kako nema razlike između čina rušenja i čina vraćanja ove fontane. Odnosno suprotno, tijelo mora biti takvog autoriteta i sastava da kad ono kaže „Bajamontuša“ mi koji smo protiv kažemo „neka bude“.

Takvo ili slično tijelo moralo bi biti reprezent zainteresirane javnosti i spriječiti da se o prostoru odlučuje silom. Silom koja proizlazi iz političke, financijske, medijske, strukovne moći, moći izražene zbrojem znanstvenih i inih titula, ili neke pete moći. Evo za razgovor tri moguća predloška:
Prvi predstavlja razmišljanje najuglednijeg splitskog arhitekta o tijelu koje bi bilo locirano unutar postojećeg sustava i koje bi ipak po njegovom viđenju trebalo biti u prvom redu stručno, ali i uključivati javnost.
Vjerovatno bolje tijelo bilo bi tijelo stvoreno izvan postojećeg sustava koje bi se dijelom punilo po ključu (gradonačelnik, čelnik DAS-a, konzervator nadležan za taj prostor), a ne političkim odabirom osoba, i koje bi imalo jači udio zainteresirane javnosti (na primjer u odlučivanje o Kazališnom trgu pored javnosti koju Edo želi uključiti morali bi sudjelovati i ravnatelj kazališta, župnik Gospe od zdravlja, stanar kuće Jelaska, predsjednik Gradskog kotara, najbliži ugostitelj,..) Tijelo bi u svakom slučaju bilo mnogobrojno, a odluke bi trebalo donositi nekom velikom većinom, dvotrečinskom, tročetvrtinskom, četveropetinskom.
Treći predložak je horizontalna otvorena mreža zainteresiranih pojedinaca komunikacijski umreženih sa uspostavljenim pravilima raspravljanja i odlučivanja. Ta mreža na gradskoj sceni već postoji, s tim da je jadna, s puno problema, obezglavljena, povremeno sa konfrontiranim dijelovima unutar sebe, bez izgrađenih pravila komuniciranja, raspravljanja i odlučivanja. Takva mreža morala bi imati nekakav službeni izlaz kroz koji bi „izbacivala“ svoje odluke, očitovanja, dokumente,...

Kakvogod tijelo ili tijela bila uspostavljena u konačnici bi ih trebalo institucionalizirati, dakle uključiti u sustav sa precizno određenim ulogama koje preuzima. A uloge bi mogle biti razne, od obaveznog očitovanja za svaki korak u svakoj intervenciji u prostoru, preko DA/NE odluka, do raznih oblika složenijeg sudjelovanja u prostornom planiranju i gradnji. Jedna od obaveznih uloga svakako bi bila i obaveza da osigura stalnu prisutnost aktualnih prostornih intervencija u medijima, koja trenutno nije zadovoljavajuća.

Moguće bi začetak takvoga tijela moglo biti Gradsko povjerenstvo za reviziju Plana upravljanja povijesnom jezgrom i podrumima palače koje se pomalo rađa nakon što je GIST„natjerao“ gradsku vlast da odgodi donošenje ovoga dokumenta i osnuje ovo povjerenstvo? Za taj odgovor treba malo strpljenja. Moguće je ovaj dnevnik samo nezrelo utopističko baljezganje u bezizlaznom stanju društva? Nadamo se da nije, ali moglo bi ga se locirati blizu. I tu će i ostati dok se silna intelektualna snaga koja se troši na drukanje „za ovo ili protiv onog“ ne usmjeri u traženje nekog novog načina odlučivanja o javnom prostoru.

Udruga Zeleni Dalmacije

Komentari

Čini se da će ovdje razgovor

Čini se da će ovdje razgovor izostati. Osvježiti za godinu dana.

Tko je glasao

čemu tuga i cinizam

vidiš da se diskusija rasplamsala :-)

krize se uobičajeno zovu depresije - ljudi gube poslove, novce, nije im ni dočega, stvarno padaju u depresiju (teoretski psihijatrija i lpsihijatarsko liječenje bi se valjda smanjilo bar za 90% u nekim idealnim uvjetima gdje je visoka zaposlenost i pravičniji raspored bogatstva a time i vrednovanja rada)

kriza pak u ovim sadašnjim uvjetima možda spasi nešto od prostora

građanske inicijative u ovom trenutku su jedina stvarna perjanica zaštite prostora

Tko je glasao

kriza pak u ovim sadašnjim

kriza pak u ovim sadašnjim uvjetima možda spasi nešto od prostora
ne bu spasila

građanske inicijative u ovom trenutku su jedina stvarna perjanica zaštite prostora
nisu

Eto odmah dva razloga za depresiju. Evo još nekoliko:

Nula slova o "tijelu".
Ove snage koje drukaju za Bajamontušu, ovaj tekst nisu pročitale, ili nisu razumjele, ili nisu uvažile.
Pišem osvrt na natječaj za istočnu obalu, metaforički bi se moglo reći: "Spušta se noć".
Jedno Holyno pismo vezano za problematiku Cemex-a.
Čekam tvoje buduće dnevnike za koje unaprijed znam da me neće razveseliti.
Ima još, ali sve je offtopic.

Tko je glasao

ništa nije offtopic

da nije sada kriza ovoliko stisla i zaustavila 75% gradnje, od koje je bar 60% služi napuhavanju dionica, gradnje tipa ho-to na cvjetnom u zg bile bi na desetu šira pojava nego što je to sada u ovom trenutku.

znam da su Zeleni Dalmacije odigrali bitnu ulogu u stvarnoj zaštiti prostora, ali bi to ostalo potpuno nezamjećeno i izvrdano da se nisu pokrenule građanske inicijative koje su otvorile svijest ljudi da mogu nešto ipak bar pokušati napraviti, a za početak to je informacija. Tako da sada puno više ljudi prati što to tamo signaliziraji neki Zeleni dalmacije, nego li je to bilo prije dvije godine....

tako da mislim da nemaš razloga biti u depresiji nego obrnuto

naravno da će i dalje moji dnevnici biti za raskrinkavanje pojava, a to možeš gledati kao pokušaj formiranja pitanja.
a uspjeh formiranja pitanja je napredak

Tko je glasao

Zeleni Dalmacije kao preteča

Zeleni Dalmacije kao preteča građanskih inicijativa. Opasna rečenica kojom otvaraš lokalne ratove, zaboravi.

Tko je glasao

taštine su nebitne

bitan je prostor

Tko je glasao

Čini se da će ovdje razgovor izostati. Osvježiti za godinu dana.

....možda i duže. Možda i do dana kada se skupi dovoljno
splićana koji prepoznaju Pollitiku kao korisniji medij od
foruma ili kako se već zove ono na portalu slobodne
Dalmacije. ...i onih iz Dicma i okoline.

Tko je glasao

I ne samo splićani

Imamo mi ovdje urbanističko-arhitektonskih bravura dovoljan broj za desetak dnevnika ali Puležani šute i brontulaju ispod glasa. Ja sam umoran i stariji nego godine kažu ali "povukao" bih još veoma mnogo za opće dobro samo kako kada i u zgradi moram zadnjeg destruktivca sa prvog kata stisnuti za vrat i "uvjeriti" kako je i njegov problem što krov propušta.

Tko je glasao

za većinu je to samo fontana

a i spomenicima je promjenom vlasti uvijek izvjesno rušenje
tako da opravdano ne izaziva veliki interes,

trenutno kod nas imamo natjecanja među nositeljima lokalnih vlasti tko je veći Hrvat-katolik
Kerum nedvojbeno je najveći među nama pa očekujem njegovo pokoru i zaređenje

inače je @grdilina zanimala ova tema jer je Makarskoj prava nalvala Tuđmana i neznam već koga u obliku spomenika
u Zakonu (o z.o. prostornom planiranju i gradnji) piše samo da ako su veći od 2 m treba se izdati suglasnost ministarstva kulture i ništa više, tako da je to tapravo nedovoljno pak regulirano područje (što je rijetko, obično je sve preregulirano) pa očito razni si daju oduška svojim idejicama.

Tko je glasao

Ovde je stvar malo

Ovde je stvar malo kompliciranija, Gup tu traži jednu podzemnu garažu oko koje su se vodili i još će se vodit ratovi, Gup traži i arhitektonsko urbanistički natječaj, taj gradonačelnikov "spomenik slobode" će valjda biti viši od četiri metra znači trebati će mu lokacijska,.... To sve će tražiti vremena pa je to i jedina nada da gardonačelnik neće stići realizirati svoju namjeru, do slijedećih lokalnih izbora.

Ali ja uopće ne želim ni o Bajamontuši ni o tom spomeniku već o "tijelu". Ova revizija Plana upravljanja nevjerovatna je prilika da se takvo tijelo brzo institucionalizira, neće biti takve prilike desetke godina. Naravno moglo bi se institucionalizirati samo za povjesnu jezgru, možda i za kontaktnu zonu, ali i to bi bila velika stvar. Kasnije bi bio sasvim mali korak proširiti mu obuhvat djelovanja. Ali dok s jedne strane tako utopistički razmišljaš, drugim okom gledaš svakodnevnicu, lomljenje koplja na lokalnoj razini. Jako je sve depresivno, ovaj komentar "osvježiti za godinu dana" je jako je optimistički, "osvježiti za 10 godina" bilo bi realnije.

Bilo kako bilo mi ćemo precizno osmisliti tu tijelo, dati službeni prijedlog za njegovo institucionaliziranje u okviru Plana upravljanja povjesnom jezgrom i podrumima, bez obzira što su šanse da to prođe više nego minimalne.

Tko je glasao

žalosno koliko se drži do kulturne povijesti

nažalost u Splitu se događa ono isto što se događa u Zagrebu ... devastirana kulturna baština se zamjenjuje s nečim što nema nikakve veze s gradskim i kulturnim obilježjem dotičnog mjesta.
sama Bajamontuša u sjećanju Splićana ima otprilike isto značenje kao ban Josip Jelačić . dok se je ban Josip Jelačić vratio na svojem mjesto, samo mu je sablja uperena prema jugu, šeta što nije kao i prije, dolte se Bajamomntuša vratila samo privremeno dok se je snimalo 'Velo misto'. pitanje je da li bi se i ban Jelačić uspješno vratio u današnjem obliku da njegovi dijelovi nisu bili skriveni pod sijenom u gliptoteci, dijelovi originalnog postolja su ugrađeni u Tunel na Mihaljevcu i u savski nasip. i naravo da nije bilo prvih parlamentarnih izbora.
žalosno je kad pojedinci žele nametnuti neke svoje vizije koje nikako ne idu s gradskom okolinom i željom građana.

w. ;)

Tko je glasao

kič je likovni izraz fašizma, a njen faksimil bi bio to

iako su je svojim sredstvima sagradili građani Slita u znak zahvale za vodu (koja je dovedena iz Jadra još za doba cara Dioklecijana, ali tada je za Bajamontija obnovljeno),

ona govori o podaničkom splitskom duhu

http://hr.wikipedia.org/wiki/Monumentalna_fontana_na_splitskoj_rivi
Tri mjeseca zatim umro je Antun Bajamonti, idejni začetnik Monumentalne fontane, moralno i materijalno slomljen, napušten i od prijašnjih političkih istomišljenika, koji su mnogi, nakon pobjede Hrvata u dalmatinskim Općinama, od dalmatinskih autonomaša postajali protalijanski iredentisti.

http://hr.wikipedia.org/wiki/Antonio_Bajamonti
Antonio Bajamonti je postao načelnik Splita 4. siječnja 1860. godine. U Splitu je već uživao popularnost Splićana gradnjom svoje palače na obali i kazališta.
Kao vođa autonomaša spriječio je, podržavan od bečke vlade, sjedinjenje Dalmacije s Hrvatskom i Slavonijom. Kad se javno deklarirao Talijanom, politički je propao, a narodnjaci su osvojili splitsku općinu. Pisao je na talijanskom jeziku, kao uostalom svi u to doba, uključujući i narodnjake, koji su čak svoj stranački list izdavali na talijanskom jeziku.
Da nije pridonio da se Split od zaostalog provincijskog gradića pretvori u maleni, ali europski grad, dr. Ante Bajamonti predstavljao bi tek jednog od stranačkih predvodnika i ideologa u burnom 19. stoljeću. Tako piše Duško Kečkemet u svojoj knjizi Ante Bajamonti i Split.
Zanimljivost je da je u gradske projekte ulagao i vlastiti, ne baš mali novac, pošto je bio vrlo bogat. Svojim novcem je podigao Teatro Bajmonti kapaciteta 1.300 gledatelja, svečano otvoreno 27. prosinca 1859. godine.[2] U izgradnju vodovoda kojim je pitka voda dovedena sa izvora rijeke Jadro u Split je uložio svojih 350.000 forinti. Ujedno je animirao svoje prijatelje, također imućne ljude, da ulože svoj kapital kroz neku formu dioničkog društva Associazione Dalmatica.
Otišao je sa vlasti kao siromah, a njegova supruga je morala prodati obiteljski nakit kako bi ga mogla sahraniti. Njegovi sugrađani su mu u znak zahvalnosti za sve ono što je napravio priredili veličanstven posljednji ispraćaj, kada je u pogrebnoj povorci sudjelovao gotovo čitav grad. Pokopan je na groblju Sustipan. Nakon smrti Bajamontijeve supruge, kuća Bajamonti danas poznatija kao kuća Dešković je prodana na dražbi. Poslije drugog svjetskog rata njegovi su posmrtni ostaci prenešeni na groblje Lovrinac na dio groblja na koji prenešeni posmrtni ostaci i drugih splitskih gradonačelnika.
Čak su i Bajamontijevi suvremenici, ideološki i politički protivnici u žestokoj političkoj borbi s njime, isticali njegove neosporne zasluge za Split.
.

Tko je glasao

U tekstu je link na blog ove

U tekstu je link na blog ove inicijative. Koga problematika imalo interesira tamo mora malo prošvrljati, oni su i Bajamontušu i Bajamontija tamo više nego dobro obradili.

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Novi dnevnici

  1. živjeti od otpada i smeća od aluzija komentara 0
  2. Pred parlamentarne izbore u Njemačkoj (1): ankete i socijalna psihologija od Zoran Oštrić komentara 0
  3. Javno trganje originalnog znaka,mrtvom HOS-ovom ratniku,nije odavanje počasti nego izdajnička zlouporaba i zločiniziranje Hrvata od ppetra komentara 0
  4. demoKracija ministara od aluzija komentara 0
  5. I bez SAD, svijet nastavlja akcije zaštite klime od Zoran Oštrić komentara 0
  6. Predsjednik vlade RH, A. Plenković, odrađuje protiv SAD-a i predsjednika D.Trumpa, protiv KGK i protiv RH od ppetra komentara 2
  7. historijska top lista uspješnih opsjena/ra od indian komentara 95
  8. čovjek proizvodi uzrok i posljedice od aluzija komentara 0
  9. čovjek ima alat... alat ima čovjeka od aluzija komentara 0
  10. Trg maršala Tita od aluzija komentara 1
  11. UMJETNI VLASNIK od petarbosni4 komentara 6
  12. Stanje Firmi U Bosni I Hercegovini od AlexD komentara 0
  13. Mala analiza od drvosjek komentara 46
  14. gospodari naši od aluzija komentara 0
  15. imati NOVO za posljedicu NOVU od aluzija komentara 0
  16. zadomspremni od drvosjek komentara 5
  17. NE jednakost zašto postoji od aluzija komentara 0
  18. Razotkrivanje: „Istanbulska konvencija“ je agresija na sve države koje su zaštitile brak kao zajednicu muškarca i žene od ppetra komentara 9
  19. I meni je žao svih nevinih od drvosjek komentara 31
  20. porezoPrimci naredboDavci ŠEFovi od aluzija komentara 0
  21. VLASNITVO I UPRAVLJANJE NJIME - ius gubernandi od petarbosni4 komentara 15
  22. Ne prestanete li s „pomirbom“, zakrvit ćemo se još i više od Feniks komentara 26
  23. kobna diktatura ŠEFovanja - ažuriranje 2017-08-16 od aluzija komentara 0
  24. naređenje/izvršenje (a za NE poslušnost kažnjavanje) od aluzija komentara 0
  25. Vlada treba služiti građanima od Mucke komentara 0

Tko je online

  • indian

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 1
  • Gostiju: 43

Novi korisnici

  • mmarijan
  • Crvena
  • gived
  • AlexD
  • Voltron