Preneseno sa bloga Ekološka ekonomija.
Zajednički istraživački centar, znanstvena institucija koja je savjetnik Europske komisije, objavila je izvještaj o situaciji i trendovima u fotonaponskoj industriji. Kratki prikaz na engleskom je ovdje. Cjeloviti izvještaj kao pdf možete skinuti na mrežnom sjedištu Europske komisije.
Ukupni instalirani fotonaponski (FN) kapaciteti u Europi iznose 52 gigawata. Oni mogu pokriti 2 posto potrošnje električne energije. Više od trećine toga instalirano je tijekom 2011. godine. Znatno ispred ostalih su Njemačka i Italija, a slijede Španjolska, Češka, Francuska, Belgija i Ujedinjeno Kraljevstvo.
FN industrija u Europi u posljednjih 10 godina rasla je prosječno 40% godišnje. Proizvodni troškovi pali su za oko 60%. U svijetu su investicije u solarnu energiju 2011. godine iznosile 98,5 milijardi eura, od čega 2/3 u Europi.
Izazov za europsku industriju su goleme investicije Kine u proizvodnju FN panela, čime se zbog ekonomije obima smanjuju troškovi. Međutim, Europa dominira u proizvodnji opreme za proizvodnju PV panela, te ima koristi od njihovog izvoza u Kinu. [To je možda razlog što EU, kako izgleda, nastupa pomirljivije u optužbi kineskih proizvođača za damping nego SAD, iako je i u EU pokrenuta službena optužba za damping.] Europa još drži primat u istraživanju i razvoju.
Izvještaj ističe da postoje velika područja za dalje inovacije, vezano za energetsku učinkovitost i dizajn u zgradama. FN moduli mogu biti ugrađeni i specifično dizajnirani kao građevni materijal, razvijajući novu "Europsku FN arhitekturu". To je jedna od ključnih tehnologija za postizanje zgrada s nultim emisijama.
Dodajemo, za lakše razumijevanje ovog razvoja, još neke novije vijesti.
Kinesko rušenje cijena izazvalo je potrese među proizvođačima u cijelom svijetu i niz proizvođača FN sustava u Europi i SAD je propao; jedan prikaz situacije iz perspektive Njemačke. Međutim, prije mjesec dana je velika delegacija njemačke vlade, niz ministara na čelu s kalcelarkom, bilo u Kini i vodilo intenzivne razgovore. Kako izgleda, usprkos konkurenciji, imaju i dosta razloga za usku suradnju.
Prije manje od godinu dana velika je vijest bilo smanjenje cijene panela ispod 1.000 USD po kilowatu vršne snage, a sad je cijena oko 650. Neki izražavaju zabrinutost za mogući pad kvalitete, ali u pozadini je možda samo interes američke industrije.
Proizvođači opreme za proizvodnju FN modula doživjeli su neko vrijeme snažnu ekspanziju, ali sad i oni prolaze fazu stezanja. Među vodeće proizvođače spadaju njemački, oni su izvozili u Kinu, tako da su se i unutar njemačke industrije javili suprutstavljeni interesi.
Kako su kapaciteti za proizvodnju veći od trenutnih mogućnosti izvoza, kineska je vlada znatno povećala plan za instalaciju FN sustava u ovom petogodišnjem planu , na 40 gigawata do 2015. g.
Usprkos propasti nekih proizvođača, ekspanzija instaliranih FN kapaciteta u tijeku je i u SAD, kao i drugdje u Amerikama.
Ukupno gledano, potresi na tržištu, neugodni za pojedine aktere, znak su slabosti, a ne snage ukupne industrije. To je neminovna faza "konsolidacije" u situaciji ekspanzije neke industrije u kapitalističkoj privredi. Klasični je primjer da je na svijetu prije 100 godina bilo više proizvođača automobila nego danas. O tome Maria van der Hoeven, izvršna direktorica Međunarodne energetske agencije (IEA), kaže:
»Obnovljiva energija nastavlja rasti usprkos ekonomskoj krizi i smanjivanju subvencija na ključnim tržištima. (..) Ovaj rast je osobito izražen na izranjajućim i razvijajućim tržištima (emerging and developing markets) izvan OECD-a; očekujemo da će njihov udio rasti. Izrazit je trend zemljopisnog širenja projekata obnovljive energije. (...) S opadajućim troškovima dolazi intenzivnije globalno natjecanje. Rezultirajući potres u industriji svakako će na kraju biti dobar za njeno dugoročno zdravlje. Kompanije koje prežive tekuću konsolidaciju se restrukturiraju i uspješno prelaze sa subvencioniranih tržišta na nove i potencijalno više takmičarske tržišne segmente.«
Sve ovo, potpredjsednik hrvatske Vlade R. Čačić otpisao je kao "pseudoinvesticije". Instalirani FN kapaciteti u Hrvatskoj ove su godine prešli jedan megawat, idemo prema dva. Imamo desetak krovnih FN sustava vršne snage do 10 kilowata na stambenim zgradama; Italija ih ima više od 300.000.
Vijest s juga Indije
Vlada indijske države Tamil Nadu objavila je ambiciozni plan da u slijedeće tri godine ima instalirano 3.000 MW solarnih električnih kapaciteta. Ono što iz hrvatske perspektive treba uočiti, jest da se ne radi o formalnoj proklamaciji, niti ih netko na to tjera, nego o nizu konkretnih policy mjera. (Hrvatski političari i dalje smatraju da su sve te besmislice s obnovljivim izvorima besmislica koju nam nameću birokrati iz Brisla, formalne obveze koje možemo potpisati i zaboraviti, kao što smo na Balkanu navikli. A kad nam zamjere zbog neizvršenih obveza, galamit ćemo protiv terora EU birokracije.)
Kako to, da oni ne shvaćaju ono što "zna" naš PPVRH, da se radi o pseudoinvesticijama tj. bacanju novca? :( Ili ono što "znaju" brojni kritičari FN sustava i obnovljivih općenito, da si takve ekscentričnosti mogu priuštiti samo bogataši koji ne znaju što bi s lovom? :(
Država Tamila nalazi se na krajnjem jugu Indijskog potkontinenta. Površina je 130.000 km2 sa 72 milijuna stanovnika (gustoća naseljenosti 550 stan./km2). Ekonomski je među najrazvijenijim u Indiji. Električnu energiju proizvode iz svih mogućih elektrana. Nedavno su na mrežu priključili dva nuklearna reaktora po 1.000 MW (uz znatno kašnjenje i otpor javnosti), a imaju instalirno 6.000 MW vjetroelektrana.
Tamil Nadu targets 3,000MW solar power by 2015 (India)
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoBloger "Robot"
Bloger Robot u diskusiji o energetici i klimatskim promjenama neumorno kopipejsta dijelove iz raznih tekstova s weba i dodaje svoje komentare. Svi izvori na koje se poziva su evidentna propaganda, a on to pogoršava svojim komentarima. Apsurdna pretjerivanja, čupanje iz konteksta, banalne laži. Više puta sam to dokazao u svojim komentarima. Robot to neumorno ponavlja i ne pokazuje ni minimalnu volju da suvislo raspravlja o temama koje pokrećem. Poznata metodologija: ne obazireš se na to da su ti laži raskrinkane, neumorno ponavljaš iste i dodaješ nove. Problem za onoga kome je stalo do istine: lakše je i brže laž ismisliti, nego dokazivati da jest laž.
Ja polazim od stanovišta "objektivan ali ne i neutralan", nastojim obuhvatiti sve relevantne činjenice i prikazati situaciju i dinamiku. Naravno da svaki izvor energije ima svoje probleme i ograničenja - jedan od zakona ekologije jest "Nema besplatnog ručka", vrijedi to i za energiju vjetra ili sunca (istina je, da i njihovi pristaše ponekad pretjeruju inzistirajući da je ta energija "besplatna"). Naročito nastojim dublje promisliti ekonomske aspekte korištenja obnovljivih izvora energije. Ne-ekonomisti često ne razumiju suptilnije ekonomske pojmove i odnose o tome kako se određuju cijene na tržištu, što je prosječna a što marginalna cijena itd., a ekonomisti, s druge strane, ne razumiju energetiku.
Kako Robot neumorno zatrpava moje dnevnike svojim besmislenim komentarima, plahte teksta koje otežavaju i obeshrabruju čitanje i uočavanje onih komentara koji jesu relevantni, odsad pa ubuduće sve Robotove komentare mojih dnevnika označavat ću kao spam.
Dosad to nikad nisam činio i neću to činiti ako netko iznosi nešto kritički na ono što sam napisao, ako je iole suvislo (može biti suvislo i ako je pogrešno). Pretpostavljam, da nam je u diskusiji barem načelno stalo do istine, makar svi imamo neke pred-rasude (načela, ideje, zamisli, teze, sudove od kojih polazimo prije raz-suđivanja),
Svi koji Robotove priloge ipak žele pročitati, mogu to, kliknuvši na prvi redak komentara koji ostaje vidljiv.
- odgovori
-
- -1 votes
Tko je glasaoVijest iz slobodnotržišne utopije: FN tržišno konkurentni!
Singapur često spominju kao eldorado slobodnoga tržišta, gdje se država minimalno upleće u tržišne odnose. Što znači da nema uobičajenih velikih subvencija za fosilna goriva niti "socijalne" cijene električne energije. I gle, sajt enerdata.net, ne neki zanesenjaci, javlja: :
12 October 2012 - Solar achieves grid parity in Singapore
Prema lokalnim medijima, solari su postigli konkurentnost na mreži (grid parity) u Singapuru, s troškovima instaliranja i održavanja solarnih panela koji su sada izjednačeni s korištenjem konvencionalne elektrike. Cijene elektrike u Singapuru su među najivšima u jugoistočnoj Aziji, oko 22 US centa po kilovatsatu, dok su cijene solarnih panela dramatično opale u posljednjih nekoliko godina. U Singapuru, cijene su se prepolovile tijekom prošle godine, od 3,2 na 1,6 USD po vatu vršne snage. Solarne instalacije vršne snage između 500 kW i jednog MW sposobne su raditi uz konvencionalnu tarifu.
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoPa ne mreš živjet od tih zagriženih Azijata :)
Prije nego što sam išao spavat, pročitao sam i prenio i vama ovdje gornju vijest iz Singapura. A nakon što sam se probudio, pa čitam jutarnju poštu, evo nešto o solarnima iz Japana.
Solar Makes Up 83% of Clean Energy Projects Approved by Japan
Ono što je prije samo pola godine bilo najavljeno, pa smo i ovdje o tome pisali, sad je sigurno: u Japanu je, zahvaljujući poticajnim mjerama nove vlade, došlo do eksplozivnog rasta investicija u obnovljive izvore električne energije, a osobito solarne.
Od travnja, Japan je na mrežu priključio 885 MW solarnih elektrana. To je rezultat uvođenja feed-in tarifa i subvencija u srpnju. Sada je objavljeno, da je do kraja travnja odobreno još 1.780 MW projekata čiste energije, od čega solarna čini 83% (1.480 MW).
[Osim obujma, treba obratiti pažnju na brzinu realizacije, nakon što je vlada jednom donijela odluku, za razliku od nekih drugih zemalja, recimo Hrvatske, gdje se prvo donese neka načelna odluka, pa i zakon, a onda natenane, godinama, radi na provedbenim odlukama, donošenju pravilnika, administraciji... Zato jer, naravno, u Hrvatskoj vladaoci i dalje promovoranje obnovljivih smatraju gnjavažom koju im nameću iz Brisela.]
- odgovori
-
- 1 vote
Tko je glasaoMoj novi dnevnik o ekonomiji obnovljivih izvora:
Vjetroelektrane snizuju cijenu električne energije
U naslovu su VE, zato jer su danas već izgrađene u tolikim kapacitetima da učinak sniženja cijena bude primjetan, ali isto vrijedi i za FN - njihov učinak već postaje primjetan u Njemačkoj i Italiji, gdje ih je najviše instalirano.
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoSolarna energija je, u
Solarna energija je, u nedostatku boljek izraza 'vrlo seksi'.
Zvući kao rješenje svih energetskih problema.
Ali na žalost solar u ovom trenutku je više dio problema nego dio rješenja.
A problemi su u sljedećem:
1. Efikasnost solarnih panela je još uvijek preniska. Komercijalno se kreće oko 15-20%. U tome se uzima efikasnost po površini (trenutno tipično 200-230 W/m2).
2. To znači da solarni paneli jednostavno troše preveliku površinu. A, postoji samo jedan jedini stvarno neobnovljiv resurs (jer i fosilna goriva su obnovljiva u dovljno dugom vremenu) - a taj resurs je PROSTOR.
3. Zbog niske efikasnosti panela otkupne cijene struje iz solara su prevelike. Zbog velike potrošnje prostora utjecaj solara na ekonomiju obnovljivih izvora energije je negativan.
Tako da iako solar izgleda kao elegantno rješenje to nije tako. Površine pod solarom se ne mogu koristiti za druge, potrebnije ili unosnije namjene - npr. proizvodnju hrane. Korištenje solara na neproduktivnim površinama tipa krovovi zgrada imaju nekog smisla, ali donose nove nedostatke - paneli često ne mogu biti tracking tj. pratiti sunce pa im još pada efikasnost, instalacija i održavanje je skuplje, kao i sama početna investicija (uz istu cijenu panela).
Tako da osnovni problem solarnih panela nije njihova cijena (kn ili eur po kWp) već njihova efikasnost po površini (W po m2). Dok se ta efikasnost najmanje ne udvostrući, solar nije realna obnovljiva opcija.
Također postoji cijeli niz dodatnih nedostataka:
1. Pad efikasnosti sa vremenom i kratak životni vijek (pad i do 1% godišnje i vijek do 15 godina)
2. Pad efikasnosti sa zagrijavanjem (i do 40% na 40 stupnjeva temperature panela)
3. Neke tehnologije panela uvjetuju da odbačene panele treba tretirati kao toksični otpad.
Zbog toga solar nije racionalan na razini globalnog sustava. Cijena panela tu nije važna jer se poticajne tarife kreiraju po veličini investicije i uvijek se investitoru ostavlja neki definirani postotak zarade koji on neće povećati korištenjem jefitnijih panela. Cijena poticajnih tarifa za solar je trenutno 8-10 PUTA veća od tržišne cijene. Npr. za vjetroelektrane su poticajne tarife samo 3-4 puta veće od tržišnih.
Zato bi sredstva koja se ulažu u solar bila bolje iskorištena u vjetroelektranama.
Formalno gledajući vjetroelektrane isto 'koriste površinu' za akumuliranje gustoće energije, ali one tu površinu koriste vertikalno, ne horizontalno kao solarni paneli. Također, vjetroelektrane su neuporedivo efikasnije u konverziji energije (35-40%), efikasnost je moguće povećati s veličinom (veće i jače su efikasnije), kao što se efikasnost i povećava npr. sa brzinom vjetra.
Zato su i otkupne cijene za vjetroelektrane niže, investicija je manja, a efikasnost na razini sustava je neusporedivo veća. O povoljnijem utjecaju na elektroenergetski sustav (jer vjetar puše i noću i zimi kad su dani kraći i kad je oblačno) da i ne govorimo.
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasao@Loki07 :
Ovaj tvoj opći lament nije se promijenio u posljednjih 30 godina - posve isto se i onda iznosilo. U međuvremenu, kako se i iz ovog dnevnika vidi, situacija se već drastično promijenila. Ponavljati načelne primjedbe, koje donekle stoje a donekle ne, bespredmetno je.
Većina podataka koje navodiš netočni su (trajnost je barem 20 godina, to su robustna postrojenja koja zahtijevaju minimalno održavanje, pad učinkovitosti je maksimalno 0,5% godišnje, to je garancija, u praksi recimo neki paneli postavljeni prije 25 godina rade uz pad samo 6%),neki su irelevantni (da, FN i vjetrogeneratori pretvaraju u električnu energiju samo manji dio energije elektromatnetskih valova sa Sunca odnosno kinetičke energije vjetra - to samo po sebi nije bitno - bitno je, da ne troše obnovljivi resurs) a neki su besmisleno pretjereni ili bar zastarjeli (da je otkupna cijena 8-10 puta veća od tržišne, a za vjetar 3-4 puta), vjerojatno si kopipejstao neke tekstove stare 15-20 godina, ili neku aktualnu američki propagandu (tee-party orijentacija ili naprosto nuklearni i fosilni lobiji, uglavnom prenose takve besmislene tvrdnje).
Možda bi se mogao potruditi da prije nego što takve stvari bacaš iz rukava, pročitaš dokument koji na početku dnevnika ukratko komentiram. Nisu ga radili nikakvi solarni zanesenjaci. na mojem blogu "Ekološka ekonomja" možeš naći i drugi tekstova - uglavnom navodim službene dokumente, ozbiljne studije, ne propagandu.
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoVidim da je Ad hominem ušao u
Vidim da je Ad hominem ušao u modu na pollitika.com.
Očekivao sam to od drugih, ali Z.O. mi se uvijek činio kao netko tko barem pokuša održati neki nivo rasprave. No, ja si tu ne mogu pomoći, jedino znam raspravljati činjenicama.
Pa da krenemo:
Poticajne cijene:
Po tablici Feed-In tariffs na http://www.energy.eu/#Industrial-Elec vidimo da su poticajne tarife u koloni Solar PV od 0,29 do 0,55 EUR/kWh (ekstreme izbacimo - Estoniju, Mađarsku, Nizozemsku i Luxemburg).
U koloni Windpower on shore (koje su uglavnom niže ili jednake od Off-shore što je i logično) su cijene od 0,051 do 0,188 (danska, italija i UK su ekstremi).
Tržišne cijene:
Na stranici http://www.epexspot.com/en/ se cijene kreću (ELIX) 36.67 base do 39,46 peak i to u EUR po MWh. Daklem to je oko 0.0366 - 0.03946 EUR po kWh.
Na http://www.nordpoolspot.com/ se otprilike potvrđuje taj raspon - ima i skupljih do 55 EUR po Mwh, ali to su specijalci. System price je 33.45 EUR po MWh ili 0,03345 EUR po kWh. To je sve tu negdje pa ću dalje koristiti 0.0366 EUR po kWh.
Možeš li mi pomoći provjeriti izračun omjera jer po mom kalkulatoru to ispada:
Za Windpower (on-shore) od 1.4 do 4,76 puta komercijalne cijene.
Za Solar PV to je 7,92 do 13,94 puta komercijalne cijene.
Možda mi je kalkulator pokvaren.
Da vidimo RH - http://www.hrote.hr/hrote/obnovljivi/HR_OIE_1.pdf i http://www.hrote.hr/hrote/obnovljivi/HR_OIE_2.pdf za 2012 u zadnjoj koloni
Mali solar - 3.9203 kn/kWh - 0,53 eur/kWh - 14,5 puta komercijalna cijena
Srednji solar - 3,4591 kn - 0,467 eur/kWh - 12,77 puta
Veći solar - 2,4213 kn - 0,33 eur/kWh - 8,93 puta
Vjetroelektrane - 0,7379 kn - 0,0997 eur/kWh - 2,72 puta komercijalna cijena.
Velike vjetroelektrane - 0,7494 kn - 0,101 eur/kWh - 2,76 puta
Duboko se ispričavam i posipam pepelom, jer nešto sam podcijenio vjetroelektrane, a precijenio solarne panele.
Tvrdio sam da su poticajne cijene za solare panele oko 2.5 puta veće od vjetroelektrana, dok na kraju ispada da su veće od 3,23 do 5,33 puta.
Ali čekaj, pa ta greška upravo i podržava moju osnovnu tezu - koju si u svojoj zasljepljenosti potpuno zanemario.
Da se vjetroelektrane puno bolji obnovljivi izvor energije od solarnih panela (u ovom stadiju razvoja) i da je inzistiranje na solarnim panelima na uštrb vjetroelektrana zapravo suptilno miniranje koncepta obnovljivih izvora energije inzistiranjem na masovnim ulaganjima u neadekvatnu opremu - onu koja ne može obaviti posao kako treba.
Naravno, zasljepljen nisi ni pkušao shvatiti koncepte koje sam naveo o tome kako je osnovni nedostatak što solar troši PROSTOR tj. HORIZONTALNU POVRŠINU jednostavno neracionalno. Prostor je JEDINI stvarno i realno neobnovljivi resurs. Raspolaganje prostorom je ovdje ključni faktor koji se često zanemaruje, a zapravo je ključan ako želimo izgraditi održivu energetiku.
Kao što sam rekao - i vjetroelektrane koriste površinu za akumulaciju energije - kod njih je ta površina raspon lopatica, jednako kao što je kod solara površina samog panela. No, vjetroelektrane tu površinu troše VERTIKALNO - dakle u visinu. Time troše puno manje horizontalnog prostora i time su daleko efikasnije u korištenju resursa prostora - i to dodatno tome što su i u samoj konverziji energije vjetra u struju dvostruko efikasnije od efikasnosti solarnog panela da energiju sunca pretvori u struju.
- odgovori
-
- -1 votes
Tko je glasaoLoki07: Zanimljiv je taj tvoj ad hominem napad!
Vidio sam već tu taktiku - kad ukažem da opoent govori nedvojbene neistine, on se vrijeđa da sam ja taj koji ga napada kao osobu (ad hominem) i time naravno mene napada ad hominem, kao, eto sram me bilo. :) Večina stvari koje si napisao su netočne, točka.
To je kajgodancija i BUNS, jednostavno mi se ne da gledat što si dalje pisao.
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoZnači koliko sam shvatio tvoj
Znači koliko sam shvatio tvoj glavni argument je - točka.
A sa točkom se više ne može raspravljati.
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasao@Loki07, evo ipak sam malo pogledao, što gore pišeš
Gle, BUNS [*] očito je da se upuštaš u problematiku koju inače ne pratiš, pa misliš da preuzimanjem par parola i s malo surfanja možeš skužiti i autoritarno suditi.
Ima jedna definicija o tome što je "stručnjak", koju sam davno zapamtio i sviđa mi se, ne znam tko je autor: stručnjak nije onaj koji naprosto zna nešto - nego onaj, koji je osobno svoje naukovanje počinio većinu grešaka koje se u nekom području može počiniti, pa onda možemo vjerovati da će u budućnosti činiti malo grešaka.
Logika te definicije KJTV [**] uključuje i nastavak, da stručnjak treba biti svjestan i granica svoje kompetencije, shvatiti gdje može nešto reći s punim autoritetom, gdje uvjetno, a gdje se treba suzdržati. Po mom iskustvu, često i inače vrlo uvaženi eksperti u tome griješe. Ja se trudim oko toga, zato ćeš sresti neke izraze opreza u mojim diskusijama, kratice kao KNTV KJMP[***].
Ti radiš neke tipične greške. Naznačavam neke.
Kad se radio o feed-in tarifama, treba imati na pameti ne samo IZNOS, nego i VRIJEME za koje vrijede. Kod nas recimo 14 godina, a postrojenje će postojati i proizvoditi i nakon toga. Što će biti nakon toga,. KJMP danas nije jasno ni u Njemačkoj, koja se sustav smislila. Operator prijenosnog sustava ili distribucijskog (ovisi gdje je elektrana priključena) će vjerojatno otkupljivati proizvodnju po nekoj cijeni, a možda ju vlasnik bude koristio za sebe.
Drugo, to je podrška tehnologiji u razvoju, cilj jeste da se nešto, što danas ne može izdržati komercijalne cijene, potakne na brži razvoj. Da se investicija vrati u recimo 14 godina, možda i s određenom zaradom. Kako broj instaliranih VE i SE vrlo brzo raste, one naravno nisu samoodržive, jako puno ima novih, tek puštenih u pogon, proizvođači intenzivno traže izvore financiranja i države im pomažu, da to ide brže. Ako "levelized cost", proračunata cijena po kilovastatu tijekom životnoga vijeka (prosurfaj za pojam, ima toga, ne da mi se sad davati gotove poveznice - inače pišem i pisat ću o takvim stvarima) ispada veća od onih za davno zrele tehnologije, to je normalno i očekivano.
Ono što se očekuje jest da će cijene padati, pa se i poticaji s vremenom smanjuju. I to se događa, pokazuje se cijeli sustav izvanredno uspješnim, čak više nego što se očekivalo. Njemačka je donijela odluku da će ukinuti feed-in tarife za solare kad ih bude instalirano 52 GW. Na stranicama američke Energy Information Agency svake godine objavljuju procjenu "levelized costs" aktualno građenih elektrana u SAD, za 2011. drastično opalo za FN, oko 15 centi po kWh (ne da mi se sad gledat točne decimale, imam sve na hard disku), godinu dana ranije bilo je oko 22, za nuklearke, vjetroelektrane i TE na ugljen je 2011. negdje 10-12, za plin oko 7-8. A evo imaš gore najnoviju vijest iz Singapura da su FN grid parity! To su kretanja koja treba imati na umu (razumijevanje stvarnosti znači pratiti i tendencije, ne samo "stanje", statiku).
Za otkupne cijene koje trenutno vrijede u Hrvatskoj za "povlaštene proizvođače", surfajući si došao na zastarjeli dokument. Ove su godine bitno smanjenje za FN, potraži, to ti je objavljeno u Narodnim novinama, imaš i portal obnovljivi.hr idr..
Inače, na mom blogu "Ekološka ekonomija" jedna je prenesena vijest nedavno o tarifama u Austriji, oni su ukinuli povlaštenu tarifu za FN preko 500 kW. Sasvim moguće, da bi to i za nas danas bilo racionalno, ostavimo veće sustave za budućnost, uostalom trenutno najveća i jest malo ispod toga, koliko znam, nema interesa za veće. Ali mi smo KJMP naprosto prepisali njemački sustav. Nemamo dovoljno stručnjaka za energetiku, koje plaća država da brinu o strateškom interesu države.
Tržišne cijene: Na stranici http://www.epexspot.com/en/ se cijene kreću (ELIX) 36.67 base do 39,46 peak i to u EUR po MWh. Daklem to je oko 0.0366 - 0.03946 EUR po kWh.
Nisam odmah shvatio što si imao na umu. Uspoređujući tu cijenu s feed-in tarifama, praviš grubu grešku, kakva se se događa početnicima (sad sam zahvaljujući tebi skužio da je i onaj novinar Večernjaka napravio istu grešku, da je tu usporedbu imao na umu kad je napisao da su VE dvaput skuplje od drugih! Jesi možda ti taj isti? :)), naime, uspoređuješ cijenu koja je određena da pokrije sve troškove investicije s aktualnim prosječnim cijenama trgovanja na europskom tržištu. Ali potonja je daleko manja od prve za bilo koju elektranu! Pogledaj recimo TE na ugljen, samo cijena ugljena (trenutno gledam to u vezi TE Plomin), treba ti kilogram kamenog ugljena za 2,5 kilovatsata, cijena iznad 100 dolara po toni, imaš tu već najmanje 4 US centa po kWh samo za ugljen. Tu su za usporedbu relevantni spomenuti "levelized costs".
Međunarodno se trguje samo viškovima, to je posebna situacija, daju se po cijeni tek toliko da se pokriju MARGINALNI a ne PROSJEČNI troškovi. Pogledaj recimo Francuski EdF, koji najviše izvozi, može se naći na netu po kojoj prosječnoj cijeni prodaju struju u Francuskoj, a po kojoj u međunarodnoj trgovini! Imamo sad i povremene pojave NEGATIVNE CIJENE na lokalnom nivou. Zato imamo situaciju u Hrvatskoj, spomenuh u jednoj rečenici na kraju mog posljednjeg dnevnika (VE smanjuju cijenu - tu je priča upravo o marginalnim troškovima), da HEP-Trgovina d.o.o., u čiju nadležnost unutar HEP grupe spada optimiranje sustava, obilno uvozi, godine 2011. uvezeno 4,7 TWh neto (bez proizvodnje NEK), a istovremeno termoelektrane Rijeka i Sisak gotovo uopće nisu radile!
Kalkulator ti je OK; ali dijeliš avokado s jabukama!
Da se vjetroelektrane puno bolji obnovljivi izvor energije od solarnih panela (u ovom stadiju razvoja) i da je inzistiranje na solarnim panelima na uštrb vjetroelektrana zapravo suptilno miniranje koncepta obnovljivih izvora energije inzistiranjem na masovnim ulaganjima u neadekvatnu opremu - onu koja ne može obaviti posao kako treba.
Neki ekologisti bi se složili s tobom, npr. poznati kolumnist Guardiana George Monbiot pisao je protiv FN-a prije 2-3 godine. Ne znam što bi rekao danas, s obzirom na veliki pad cijena koji se dogodio u tom kratkom vremenu.
Naravno, zasljepljen nisi ni pkušao shvatiti koncepte koje sam naveo o tome kako je osnovni nedostatak što solar troši PROSTOR tj. HORIZONTALNU POVRŠINU jednostavno neracionalno. Prostor je JEDINI stvarno i realno neobnovljivi resurs.
Ne kužim to: misliš da recimo voda ili zrak ili ugljen nisu "stvarno i realno neobnovljivi"? :-/
Pa da, trebaš dosta prostora za postavljanje panela. To je ograničavajući faktor. Ali kao što i sam kažeš, nije točno da isti prostor nužno postaje nekoristan za druge svrhe. S druge strane, osim krovova, imamo prostora recimo u Dalmatinskoj Zagori ili Sahari, koji nisu baš za puno drugih svrha. Također laici znaju pretjerivati u ocjeni koliko je to prostora, tipa da bi trebala cijela Sahara da se zadovolje potrebe Europe - ne bi, samo djelić (vidjeti "Desertec projekt"). Za pokriti cijelu hrvatsku potrošnju, kolika je danas i uz raspoložive planele, trebala bi trećina površine Brača. Snaga oko 15 GW, površina oko 120 km2, velik dio na krovovima i zdiovima, vjerojatno nam neće toliko trebati ni do 2050, ali nije nezamislivo. Za usporedbu, kad govorimo o prostoru, to je polovica onoga što Njemačka ima danas, a površina Njemačke je samo oko 6,5 puta veća od Hrvatske i gustoća naseljenosti 3 puta veća a ekonomska aktivnost još više, dakle znatno više drugih potreba za prostorom po jedinici.
Evo, BUNS [*], vjerujem da je ovo dovoljno argumentirano i poučno. Drago mi je da se trudiš, ali moraš se naprosto truditi malo više. Da sunce i vjetar imaju svoje slabosti, neke ovdje nismo ni spomenuli, ja ne sporim!
___
[*] BUNS = Bez Uvrede Nadam Se
[**] KJTV = Kako Ja To Vidim
[***] KJMP = Koliko Je Meni Poznato
- odgovori
-
- 1 vote
Tko je glasaoOvo su argumenti. Drago mi je
Ovo su argumenti. Drago mi je da smo pokrenuli raspravu.
Neću se osvrtati na sve što si napisao - većinu toga znam, nešto sam proučio, a energetikom se bavim kao usputnim interesom preko 15 godina. Prije godinu dana sam čak bio uključen i u jedan OIE projekt (bioplin doduše).
Pošto sam odgovarao tebi, a ne nekom pretpostavio sam neko predznanje. Jasno sam npr. govorio o tržišnoj, a ne o proizvodnoj cijeni i zato sam uzeo podatke sa dva ElecExch-a. Cilj je bio pokazati koliko su solari tj. FN lošiji od npr. vjetroelektrana, ne koliko su lošiji od klasičnih izvora. U orginalnom sam tvrdio da su poticajne cijene oko 2.5 veće za solar, u drugom sam pokazao da je to i više. Doduše priznajem nisam uzeo nove solarne cijene u HR koje jesu nešto pale. Tolika razlika u poticajnim cijenama (gotovo najveći nego između drugih) mi je jedan od argumenata da je toliko ulaganje u FN panele neracionalno.
No, zašto sam uopće pisao - zbog neke opće opsjednutosti FN tehnologijama.
Gledajući globalno bitka protiv CO2 se gubi. Stavimo na stranu utjecaj Kine i Indije i da je sve to matematički vjerojatno već izgubljena bitka, ako se okrenemo našem 'civilizacijskom krugu' (nazovimo tako EU i okolicu) situacija nije nešto puno bolja kako se čini na prvi pogled. Koliko god je EU civilizirana i tamo se puno toga radi samo zbog PR-a i pranja novca. Kako je OIE debelo subvencionirana djelatnost to je raj za razne koruptivne i novčano peračke poslove.
(samo da ne bude zabune - pranje novca = preljevanje javnog ili tuđeg novca u vlastite džepove - otprilike prvi HR nacionalni sport, debelo ispred nogometa na drugom mjestu).
Pa stoga ako želimo postaviti održivi sustav, on mora biti efikasan i naravno da se prvo treba koncentrirati na najefikasnije tehnologije. U tom smislu FN je dio problema. Rekao sam u prvom članku da su FN 'vrlo sexy' - staviš panel, grane sunce, evo struje. Maltene zvuči idealno.
No, problem je što je FN masovno 'overpromised' and 'underdelivered'. I njegov osnovni problem je u slaboj tehnologiji i slaboj efikasnosti. A to se ne vidi odmah jer se podaci zamagljuju. Npr. vidim da ti kontinuirano govoriš da cijena FN pada. U prvom članku sam ti rekao - uopće nije važna cijena FN-a ! Poticajne tarife su složene tako da ti garantiraju zaradu kao investitoru bez obzira na cijenu. Moj stav je da je važniji parametar energetska efikasnost FN-a - pogotovo u usporedbi s drugim OIE. Pogledaj to ovako - što misliš o panelima od 0,1 kn po Wp ? Vjerojatno sve najbolje. A što ako ti kažem da imaju samo 10 W po m2 ?
Zašto je efikasnost ključna ? E, vidiš u poslovanju, ako u nešto uložiš sa 5% dobiti umjesto sa 10% zapravo gubiš 5%. Znam, to ćeš sad odmah proglasiti neoliberalnim gledištem, ali 'bear with me'. Prvo, pod 'dobit' u ovom kontekstu ne mislim na novac već na ostvareno smanjenje CO2.
OIE su teška tehnologija - komplicirani su i za shvatiti i za prodati tzv. 'običnom puku'. Uzrokuju rast cijena struje i realno nisu isplativi u odnosu na klasične izvore bez korekcijskih faktora.
I upravo zato na njima treba raditi racionalno. Sredstva koja su raspoloživa za OIE su vrlo ograničena. Tvoja stajališta su uglavnom kao da su sredstva za OIE praktički neograničena - ali nije tako, sredstva su zapravo jako ograničena, jer većina sredstvava mora doći iz poreznog novca koji se sve više smanjuje.
Tvoje gledište je da je potrebno maksimizirati smanjenje ispuštanja CO2 - normalno ekološko stanovište bez ikakve zamjerke. Moj stav je da je potrebno maksimizirati smanjenje ispuštanja CO2 po jedinici uloženog kapitala - nazovimo to neki ekološko-inženjerski pristup.
Masovnim ulaganjem u FN elektrane zarobljava se kapital u neefikasnoj tehnologiji, a koji se mogao uložiti efikasnije i globalno ostvariti bolje rezultate. Npr. bolje je za te novce graditi off-shore vjetroelektrane (u Njemačkoj gdje je maltene cijeli on-shore popunjen) ili on-shore kod nas.
FN imaju životni vijek od 15-20 godina. Time si sebi efikasno zarobio kapital s neefikasnom tehnologijom za taj period. FN ima perspektivnih novih tehnologija, koje bi se mogle pojaviti u slijedećih recimo 10 godina, koje će možda promjeniti sliku, ali kad te tehnologije dođu tko će skidati stare i još većinom neotplaćene panele i zamijeniti ih za efikasnije. S time da znamo da te nove FN tehnologije neće nuditi neki veliki revolucionarni pomak. Kad bi se efikasnost po m2 povećala 3 puta naravno da bi se isplatilo micati stare panele, ali očekivano povećanje efikasnosti će biti možda 40-50%. Za procjenu inicijalnog projekta - vrlo velika razlika. Za upgrade postojećeg - uglavnom nedovoljno.
Naravno, uvijek možeš reći, ok za 10 godina će se svi paneli graditi novim tehnologijama, a stari će se upgrade-ati kada im istekne životni vijek. I idealnom svijetu to je točno, ali treba znati da ni kapitala nema beskonačno, ali ni lokacija - tako da ne samo da ćeš si zarobiti kapital nego i perspektivne lokacije.
Nisu rijetki primjeri gdje su cijele industrije ostale zarobljavane u legacy i zastarjelim tehnologijama zabrinjavajuće dugo vremena (usprkos svim neoliberalnim teorijama). Primjer su ti npr. CRT tehnologija televizora i monitora. Flat-screen tehnologije su bile praktički gotove već početkom 90-tih (neki tvrde čak i sredinom 80-tih). A prvo masovno prodiranje flat-screen tehnologija je bilo negdje 2002-2003.
Tako da je po mom mišljenu FN tehnologija u čiji razvoj treba značajno ulagati, ali ne i u izgradnju veće mreže osim testnih instalacija. No, ono što se događa je upravo suprotno. Pad cijena, koji stalno spominješ, upravo koči razvoj naprednijih tehnologija - napredne FN tehnologije nisu konkurentne u odnosu postojeće i sad bi za njih valjda trebali dodatni poticaji. Kineski jeftini paneli postoje samo zato da bi se što jeftinije izvukli poticaji iz naivnih država dok Kine otvaraju jednu TE na ugljen svaki tjedan. I tako se gradi FN mreža s neefikasnim tehnologijama, a od očekivanog napretka nema ništa jer u ovom trenutku nitko nema interes razvijati bolje FN panele. Doduše priznajem, s druge strane dosta naprednih FN tehnologija su se pokazale kao čisti promašaji (firme poput Solyndre npr.), a vjerojatno se na njima oprao solidan novac izvučen od države i naivnih ulagača.
Ključ razvoja OIE je u integracijama.
Ono što sam naučio na bioplin projektu je da on zapravo nema puno smisla sam za sebe. Graditi bioplin elektranu samo zbog struje je, uza sve poticaje zapravo relativno slab posao - iako ima nešto zarade, ali zapravo ubije te rizik. No, one imaju smisla u integriranom okruženju - gdje bioplin elektrana proizvodi struju koja će biti poticana, gdje se otpadna toplina koristi za grijanje npr. plastenika gdje se uzgaja sezonsko povrće izvan sezone koje se može prodati po visokim cijenama, a trop se prodaje nekoj biokemijskoj firmi za proizvodnju gnojiva ili nekih bio dodataka.
Ili alternativno - integrirano rješenje elektrane uz sustav trigeneracije za grijanje i hlađenje zgrada pogodno za gradnju u urbanijem području.
Tada je isplativost maltene nebu pod oblake, ali to je tada i puno ozbiljniji projekt.
U takvim integriranim kombinacijama i današnji FN-ovi mogu biti isplativi. Za male FN sustave ključ su integrirani sustavi FN i grijanjem vode. Time još i hladiš FN-ove čija efikasnost pada kad se zagriju, a istovremeno i štediš na grijanju tj. hlađenju (uz korištenje apsorpcijske tehnologije naravno). No, takvih gotovih sustava i projekata jednostavno nema dovoljno ni na razini technology demonstratora, a investitori nisu dovoljno poticani da uopće krenu u tom smjeru.
A veliki FN sustavi jednostavno ne bi smjeli postojati.
Npr. za vjetroelektrane takvi 'integracijski trikovi' uglavnom nisu potrebni da bi sustavi bili održivi. To dokazuje i niska poticajna cijena koja je samo pokazatelj zrelosti tehnologije.
Sad bi mogao dalje pisati do beskonačnosti. O utjecajima lobiranja, zamagljivanja činjenica PR-om ili jednostavno pomodarstva - eto bio sam nedavno na Siciliji i prolazimo pored njihove velike rafinerije tamo i odmah pored autoputa veliko FN polje - tipičan PR velikog naftaša, pitanje je da li su paneli uopće priključeni na mrežu.
Isto tako i moje mišljenje o Desertec projektu je izuzetno negativno - čisto pranje love, lijepo je preliješ u sjeverno afričke zemlje gdje je korupcija nacionalni sport čak i više nego kod nas i ostalo je lako.
Istovremeno, mnoge obećavajuće tehnologije koje su poznate desetljećima se jednostavno zanemaruju. Da se maknem od proizvodnje struje - zašto se LED tehnologije toliko sporo uvode i zašto se ne trudi značajno preskočiti CFL, zašto su trigeneracije još u toliko elementarnom stupnju razvoja, zašto nema povoljnih integriranih klima-bojler sustava kad već ima klima za ispod 2000 kn, zašto se više ne koriste apsorpcijske tehnologije za klimatiziranje tzv. solar air-conditioning - blagi bože pa to je koncept iz sredine 19. stoljeća
Itd. itd.
OIE i općenito održive tehnologije su vrlo ozbiljna igra. Pošto su mnoge trenutno neefikasne u odnosu na klasične izvore potrebni su poticajji. No, upravo ti poticaji mogu napraviti nerealnu uravnilovku između tehnologija tako da sve izgledaju jednako iako to nisu, a što se upravo događa u odnosu na FN panele. Neefikasne tehnologije je potrebno nemilosrdno škartirati, a efikasne jače promovirati jer inače se novac jednostavno baca i ne ostvaruje se dovoljan napredak ni na kraći, a pogotovo ne na dulji rok.
Malo me smrznula lakoća tvog komentara o pokrivanju 12.000 hektara solarnim panelima. Po meni nema 'nepotrebnih' površina - i krš i pustinja ima svoju ulogu u ekosustavu. Ok, moram priznati provjerio sam brojke i računica je ok. Naravno 3-4 GW base load elektrana bi se trebalo zadržati za noć i zimu, zapravo realno ih ne bi trebalo ni trećina jer teoretski treba ciljati samo najveću ljetnu dnevnu snagu koja je mislim oko 4 GW (zimska oko 5 GW) tako da bi oko 5 GW solarnih panela vjerojatno bio praktički maksimum za sustav.
Svejedno puno bolje mi zvući 5.000 vjetroturbina (15 GW po 3 MW po stupu što je danas standardna tehnologija), ali zbog većeg capacity faktora vjerojatno bi ih bilo potrebno prilično manje. Vjerojatno bi 10 GW VE (oko 3500 stupova) bilo dovoljno zajedno sa 2 GW postojećih HE i nekih 0,3-0,5 GW novih HE kao base load uz uvoz i postojeće ali obnovljene TE kao backup za sušno i mirno vrijeme.
I to ti je HR sa 100 % OIE (samo struje naravno) za 2050.
Nemam više vremena, pa ako ti se da usporedi komparativne investicije u ova dva OIE ekstrema. Možeš od toga napravit i neki blog članak.
- odgovori
-
- 2 votes
Tko je glasaoVidim da imaš nešto osobno protiv FN panela.
Tebi naprosto nisu seksi. :) A s druge strane ti je prostor nekako seksi, pa se buniš da se pari s ne-seksi... ;->
Otkupne cijene za FN su puno veće nego za vjetar. To je ulaganje koje potiče razvoj i ne gleda se istim parametrima kao ono u komercijalna postrojenja. Vjetar (on-shore) je znatno zrelija tehnologija (ali ne još i off-shore), pa treba manje poticaja.
Europa ulaže recimo 12 milijardi dolara u istraživanje fuzije, a nitko ne očekuje čak ni demonstracijsku elektranu za manje od 15 godina (a to je donja granica koju iznose krajnji optimisti). Pa ni ja nemam ništa protiv da se ulaže u Research - FN su korak dalje, development.
Visoke cijene su loše - a sad ispada da je i pad cijena loš? :( Žališ se što su otkupne cijene za FN veće nego za vjetar - a onda se žališ na uravnilovku??
Ne smiješ uspoređivati levelized costs elektrane i cijenu međunarodnog trgovanja u Europi - to je naprosto pogrešno. Nije baš lako skužiti te kategorije, ekonomija je zaguljena. (Mi možemo kužiti tek načelno. Postoje u svijetu eksperti ekonomisti koji jednoj grani posvete karijeru. Mogu sebi laskati da sam tu na nivou otprilike kao u šahu, majstorski kandidat, kužim puno više od laika, ali sam daleko do profesionalca.) Ti su tu evidentno, BUNS, laik - a ipak si dovoljno drzak da me pokušavaš podučavati o "efikasnosti" i pritom brkaš ekonomsku efikasnost i tehnološku efikasnost.
Sad je u svijetu "ekonomski rat" oko FN panela, SAD uvele zaštitne carine, ima tu raznih interesa, nije ni "nacionalni interes" jedinstven.
Koja ti je to fora, "tipičan PR velikog naftaša"? Pa kaj onda, elektrana je tu! Ulažu lovu u nove tehologije oni koji lovu imaju (ali i u Italiji ulaže jako puno malih ljudi - nekoliko stotina tisuća malih FN sustava do 10 KW!) I da možda nije ni priključena na mrežu - pa zašto bi odbacili zaradu kad su je već sagradili, a Italija daje feed-in rafite? Pa Italija je druga iza Njemačke po broju FN sustava! Imaš i jedan članak o Italiji na mom blogu! U Njemačkoj, ima jedan članak nedavno, više od pola ulaganja su pojedinci i farmeri.
Da, integrirani sustav, naravno, s tim se slažem. više puta u svojim člancima sam spominjao problem mreže. Biomasa -da, evo danska iz DOMAĆEG drva ima 3x više energije nego mi, 1,5 mil. t ekvivalentnog ugljena prema 0,5, ono, silne danske šume... I naravno, sve je to u kogenerativnim postrojenjima, manjih snaga!
Što se tiče ovoga o efikasnosti - naprosto nije relevantno za ovu diskusiju. FN pretvara u električnu energiju 15% energije elektromagnetskog zračenja sa Sunca - OK, i? Ako ih nema, onda je to nula posto, dakle imamo dobitak u svakom slučaju.
I gle - pogledaj naslov i sadržaj ovog dnevnika: "Europa promovira investicije u solarnu energiju". Jeli točan naslov, jesam li napisao točne činjenice? Jesam. Pa po čemu mi možeš predbaciti "opsjednutost"? :(
Objavio sam ovdje i dva dnevnika o vjetroelektrana, a više raznih stvari objavljujem na blogu i fb stranici. Malo o biomasi, je, trebao bih više o tome. Ti tvrdiš - "Europa griješi". OK, možda. Također griješi Japan (vidi gore), Kina (izmjena u petogodišnjem planu, do 2015. instalirati 40 GW), Indija (program razvoja solarnih od 2010, novi izvještaj ovih dana objavljen s policy preporukama, u prvom planu solarne termo), Singapur (vidi gore)...
Ja sam tu u čudnom položaju, na koji nisam navikao, da se mogu pozivati na "mainstream" i na "argument autoriteta". :) Ako svi ti, koji imaju svakako daleko više intelektualnih snaga od nas, ulažu u nešto što nama izgleda nesuvislo, možda znaju nešto što mi ne znamo?
Daleko je ono doba kad smo promovirali vjetroelektrane, kojih je u svijetu bilo 500 MW, pa smo slavili kad je prešlo 1.000, i to skoro sve u Kaliforniji i u Danskoj. :)
Međutim, s gledišta aktualne politike za slijedećih oko 8 godina, do 2020, ja se slažem, da FN nisu prioritet, pa i napisao sam tako, pratiti, gledati, stimulirati one male, spomenuo sam čak primjer Austrije, možda ne stimulirati preko 500 kW. Da budemo u tijeku tehnologije koja se razvija. Da integriramo s ulaganjem u poboljšanje zgrada, golemo područje u Europi, nešto se počelo i u Hrvatskoj raditi. Recimo da bude 50 MW do 2020, proizvodnja 60 GWh, otkupna cijena oko 2,5 kn/kWh, to je 150 milijuna kuna godišnje, nije golema svota, nije ni bacanje novca.
Slažem se, vjetar sad sa strateškog gledišta primaran, ostvariti onih 1.200 MW koliko Strategija energetskog razvoja predviđa do 2020., to bi dalo 2,5 do 3 TWh/g a također biomasa - problem je tu za naše prilike da treba oko nje puno više organizacijskog posla, raznih "subjekata", to kod nas ne ide, s VE je na sreću lakše. Jasno reći što s mrežom, ajd, vidim da HEP Operator prijenosnog sustava radi na tome, treba mrežu u Dalmaciji i Primorju prilagoditi da prihvaća tu proizvodnju. Možda, samo možda, gradnja RHE Korita. A pokazati, da su oni planovi da se sagradi 2,4 GW novih TE (pola ugljen, pola plin, i još možda i nuklearka) bespredmetni.
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoOvo ti je osnova razlike
Ovo ti je osnova razlike između tvog i mog razmišljanja:
FN pretvara u električnu energiju 15% energije elektromagnetskog zračenja sa Sunca - OK, i? Ako ih nema, onda je to nula posto, dakle imamo dobitak u svakom slučaju.
Moje mišljenje je da je to gubitak ako si za iste novce mogao dobiti npr. vjetroelektranu ili biomasu koja bi godišnje mogla proizvesti više struje od tih panela (i to ne zanemarivo više već značajno više)
Ja nemam ništa protiv da se u FN uloži i 20 milijardi u razvoj - ali to onda ide kroz goverment grantove istraživačkim institutima i sposobnim istraživačkim kompanijama i startupovima, a ne kroz poticajne cijene. Poticajne cijene služe za poticanje izgradnje mreže i proizvodnih pogona da bi se brže uvela nova tehnologija i spustile cijene kroz ekonomiju volumena. A ja smatram da trenutna FN tehnologija nije dovoljno dobra da bi na temelju nje trebali graditi mrežu.
Recimo zašto bi neki investitor u sadašnjem modelu riskirao i uzeo neku novu (recimo neku od onu CdTe ili CIGS) tehnologiju umjesto jeftinih kineskih silicijskih koji su sad već masovni. Cijena koju će dobit za struju će biti ista - struje će možda biti nešto više zbog bolje efikasnosti, ali cijena panela je i viša od toga. I zašto ići u rizik ? I sada svi stavljaju jeftine kineske silicijske panele, a napredne firme tipa First Solara su u problemima ili su propale poput Solyndre.
I opet disclaimer, mnogi od tih startupa i 'revolucionarnih tehnologija' je bilo i prodavanje magle, pa to još više komplicira situaciju.
I to ti je ta uravnilovka među FN tehnologijama gdje uz jednake poticaje lošije ispada bolje, a pad cijena nije uvijek pokazatelj napredka. Ako se nešto ne promijeni možemo realno očekivati usporavanje ili čak zaustavljanje razvoja FN panela jer ne vidim gdje bi nekome bio motiv za daljnji razvoj.
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoUmjesto komentara
Ne znam stavljati sličice, ali jedna na ovom blogu mi se jako svidjela
http://energypub.blogactiv.eu/2012/09/27/solar-energy-facts-%E2%80%93-so...
Ipak ne mogu odoljeti a da ne kažem da bi potpuni prelazak na solarnu energiju vjerojatno označio i prelazak na drugačiji način proizvodnje (ekonomiju), a to bi onda značilo i stvaranje uvjeta mogućnosti za promjenu društvenih odnosa u pravcu besklasnog, bezrodnog i neizrabljivačkog društva. Jedina prepreka ovoj zbiljskoj metamorfozi čovječanstva su "dinosauri" kojima nikako ne ide u glavu da pristup sunčevoj energiji imaju svi jednako (ali ne isto) i slobodno (iako ne besplatno).
nemesis
- odgovori
-
- 2 votes
Tko je glasaoIpak ne mogu odoljeti a da ne
Ipak ne mogu odoljeti a da ne kažem da bi potpuni prelazak na solarnu energiju vjerojatno označio i prelazak na drugačiji način proizvodnje (ekonomiju), a to bi onda značilo i stvaranje uvjeta mogućnosti za promjenu društvenih odnosa u pravcu besklasnog,
ne kažem da se neće nekada dogoditi neka utopija ovog tipa (mada znamo kako je završio komunizam) ali to nerma nikakve veze sa solarnom energijom. dapače, prelazak na solarnu energiju znači rješavanje mnogih inženjerskih problema koji su sada prisutni i koji ograničavaju trenutna ulaganja u ovo područje (mada je situacija znatno bolja nego prije 10 godina) a za to se kapitalizam pokazao najuspješnijim do sada. također, sve te solarne sustave će netko posjedovati, ulagati u njih da bi izvlačio neki profit, bilo u obliku prodaje energije ili samu energiju.
i baš radi toga po meni bi država trebala ulaziti u vlasničke strukture ovakvih polja, ulagati u proizvodne pogone PV panela, ulagati u rafiniranje silicija itd puno više nego ove sustave poticati FIT tarifama.
- odgovori
-
- 1 vote
Tko je glasaoprelazak na solarnu energiju
prelazak na solarnu energiju znači rješavanje mnogih inženjerskih problema koji su sada prisutni i koji ograničavaju trenutna ulaganja u ovo područje (mada je situacija znatno bolja nego prije 10 godina) a za to se kapitalizam pokazao najuspješnijim do sada. također, sve te solarne sustave će netko posjedovati, ulagati u njih da bi izvlačio neki profit, bilo u obliku prodaje energije ili samu energiju.
Kapitalizam (u smislu relativne slobode poduzetništva) je samo okvir društvenih odnosa koji ponekad djeluje poticajno, a ponekad ograničavajuće na razvoj tehnologije, a time i novih načina proizvodnje i organizacije proizvodnje. Vlasništvo je jedan od tih društvenih odnosa, a profit jedan od mogućih ishoda ekonomskih interakcija ljudi. Inovacija je također jedan od mogućih ishoda komunikativnih procesa (komunikacija shvaćena u najširem smislu). Ovdje je primjer inovacije u području korištenja solarne energije, koja bi mogla imati zanimljive učinke na društvo kakvo poznajemo i kapitalistički okvir unutar kojeg ono operira:
http://inhabitat.com/solar-pocket-factory-diy-machine-can-print-a-solar-...
nemesis
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaocijena i isplativost
@Zoran Oštrić
Cijenim tvoje dobre namjere i borbu za okoliš. No prokleta matematika ( kad sam dobil -2 otac je odma odojka pekel) nikak mi neda mira.
Na prosječna obiteljsku kuću ( po veličini) dobro izoliranu, stavljaju se solarne elektrane jačine 10kW. Cijena takve elektrane ako neznaš uraditi sam, iznosi 250.000 - 300.000 kn po sistemu kljuć u ruke. ( Sama elektro suglasnost je 12.000 kn.)Uz silnu papirologiju to je cijena po sistemu ključ u ruke. Naravno tu mora biti i potpisani ugovor s HROTE-om o HEP-ovom otkupu struje po povlaštenoj cijeni.
E sada tkoi ima te novce neka izvoli. Investicija se u okolici Zagreba vraća za 6-7 godina u Dalmaciji za 4 godine. Proizvodi se nešto više od 10.000 kW sati struje. Na umu treba imati da svake kodine zbog starosti panela proizvodnja pada za 0,7 %. Morat imati i sog knigovođu i biti upisani u refistar poreznika ( inače se ne smijete baviti prodajom struje).
I gdje smo sada Zorane. Elektrana na ugljen zagađivač broj jedan. Elektrana na ugljen u ovim našim Hrvatski okolnostima najbrži i najjeftiniji način da dođemo do struje. Ne najbolji. Za pet i više godina vjerujem da će doći do još bržeh napretka kod solarnih i vjetro elektrana.
Kad se govori o obnovljivim izvorima energije mnogi eminentni stručnjaci koji rade na tom polju dvoje da će obnovljivi izvori biti dovoljno jeftini da zamijene fosilna goriva.
Do tada nam preostaje da čekam SVETI GRAL energije ili nuklearnu fuziju. Nažalost bojim se da mnogi od nas to nećemo dočekati.
- odgovori
-
- 1 vote
Tko je glasao@Boltek:
Glede situacije u samoj Hrvatskoj, konkretnih uvjeta koje ti razni proizvođači nuda, ja to osobno ne znam, ali na forum.hr (forum "Gospodarstvo"), postoji topic "Solarna energija" i tu je par ljudi iznijelo niz vrlo konkretnih podataka. Možeš krenut otprilike od str. 41 tog topica, naročito ono što piše forumaš more, pa gledat dalje, puno su toga ljudi iznijeli.
Ono što je bitno jest da se stvar tek razvija, sad se ozbiljno počinje, tu su tvrtke koje vide mogućnost zarade u nuđenju usluga ljudima koji na raspolaganju imaju odgovarajući krov. Može i bez da uložiš kunu, iznajmiš im svoj krov i dobijaš neku sumu godišnje određen broj godina, a onda cijela instalacija prelazi u tvoje vlasništvo. Ako imaš svoje pare i možeš uložiti, naravno možeš zaraditti više. Cijena je manja od 250.000 kn za 10 kW. U Njemačkoj je za 10 kW oko 18.000 eura (jedna od poveznica koje sam dao gore), u SAD je međutim duplo više, koliko kod nas točno ispadne pod raznim uvjetima, ne znam.
Moje je mišljenje, kako se stvar tek počela razvijati, da oni koji su zainteresirani trebaju još pričekati, pratiti ponude, procjenjivati, recimo još pola godine. U Hrvatskoj danas imamo tek desetak krovnih FN sustava, u Njemačkoj i Italiji ima ih stotine tisuća, također desetine tisuća u Belgiji, Austriji itd, tako da smo na početku. A kod nas se za istu vršnu snagu može očektivati 20-30% više godišnje proizvodnje nego u Njemačkoj.
Morat imati i sog knigovođuOtkud ti to? Radiš kao fizička osoba, postavljeno je brojilo, točno se zna po minutama koliko si struje predao u mrežu, u ugovoru piše koliko dobivaš po kilowatsatu, nikakva mudrost.
E sada tkoi ima te novce neka izvoli. Investicija se u okolici Zagreba vraća za 6-7 godina u Dalmaciji za 4 godine. (...) I gdje smo sada Zorane.Mislim da je ta procjena previše optimistična. No svakako smo tu, da se može lijepo zaraditi, jer garantirana cijena otkupa vrijedi 14 godina, a i nakon toga će uređaj raditi i mreža otkupljivati tvoju proizvodnju, makar i po nižoj cijeni.
O ugljenarkama, kao i o paušalnim tvrdnjama o isplativosti, ne bih sada.
- odgovori
-
- -1 votes
Tko je glasaopogledaj zakon
@Zoran Oštrić
Očito da si ovaj puta zalutao u područje koje ti nije baš poznato.
Glede situacije u samoj Hrvatskoj, konkretnih uvjeta koje ti razni proizvođači nuda, ja to osobno ne znam, ali na forum.hr (forum "Gospodarstvo"), postoji topic "Solarna energija" i tu je par ljudi iznijelo niz vrlo konkretnih podataka. Možeš krenut otprilike od str. 41 tog topica, naročito ono što piše forumaš more, pa gledat dalje, puno su toga ljudi iznijeli.
Da imaš i jeftinijih sustava ali nisu potpuni. Zagrijavanje vode , grijanje i sl. Pogledaj malo cijene( gotovo svi su tu negdje) Ponude i zakonske propise. Sve na jednom linku.
http://www.neutrinotau.hr/ponuda/
Zorane. Pogledj u zakon. Fizička osoba osoba ne može se baviti prodajom ako nije registrirana kao porezni obveznik za tu djelatnost. Znači knjigovođa je dodatno
opterećenje.
Otkud ti to? Radiš kao fizička osoba, postavljeno je brojilo, točno se zna po minutama koliko si struje predao u mrežu, u ugovoru piše koliko dobivaš po kilowatsatu, nikakva mudrost.
Kao najvažnije ti nisi struju predao nego prodao. Zato moraš sklapati ugovor prije instalacije solarne elektrane. Nemreš prodati jajce osim na crno a kamoli struju. Drugo ne zanimaju me mišljenja forumaša već stručnjaka i brojke.
Evo ti link da vidiš gdje smo i zašto u proizvodnji bio diesela.
http://www.agrozemlja.net/aktualno/polje/bio-dizel-uljana-repica/
http://www.slobodnadalmacija.hr/Spektar/tabid/94/articleType/ArticleView...
Neisplativost proizvodnje bio diesela je potpuno vidljiva. Svela se na nekoliko privatnih (garažnih) proizvođača. A agersivnost samog bio dizela na cijevi i filtere motora je priča za sebe.
A konačno uza sve opasnosti nuklearke ostaju još uvijek u igri.
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasao@Boltek: jest mi manje poznato, ali nisam "zalutao"
Napisao sam, i ti citiraš, "ja to osobno ne znam." Ali znam da ne znam, ono, pravi sam filozof. :) BUNS [*], koliko vidim ti znaš manje od mene.
Dao si poveznicu na jednu od ponuda za sustav. Ima i raznih drugih troškova.Tu je jedna ponuda za "ključ u ruke", ali ima i raznih drugih ponuđenih angažmana, da iznajmiš krov itd.. A u svijetu je pravi rat proizvođača, cijene padaju, mnogi propadaju, ne možeš dati jednu poveznicu kao kraj priče
Ja sam dao poveznicu na topic na forum.hr, gdje je par ljudi vrlo marljivo istraživalo razne ponude, slušalo prezentacije, postavljalo pitanja, proučavalo detalje ponuđenih ugovora.
Pogledj u zakon. Fizička osoba osoba ne može se baviti prodajom ako nije registrirana kao porezni obveznik za tu djelatnost. Znači knjigovođa je dodatno opterećenje.
Ne moraš voditi nikakvo dvojno knjigovodstvo, za što bi trebao profesionalac. Jednom mjesečno očita se brojilo, to pomnoži s tarifom iz ugovora i tako se dobije koliko ti treba biti plaćeno.
Kao najvažnije ti nisi struju predao nego prodao. Zato moraš sklapati ugovor prije instalacije solarne elektrane.
Pa naravno da moraš sklopiti ugovor. Moraš dobiti status povlaštenog proizvođača električne energije. Zar sam ja tvrdio nešto drugo?
____
[*] BUNS = Bez Uvrede Nadam Se
- odgovori
-
- 1 vote
Tko je glasaoPromijenio sam naslov.
Bila je greška što sam u naslov stavio komentar iz posljednjeg pasusa, o PPVRH-u i njegovoj prezirvoj opasci o "pseudoinvestcijama". (U primarnoj objavi na blogu "Ekološka ekonomija" toga nema.) To navlači na off-topic prepucavanja. Tema su obnovljivi izvori energije.
- odgovori
-
- 1 vote
Tko je glasaoKoga slušaju članovi Hrvatske vlade? I zašto?
Čačić ne sluša Istrijane i promovira "pseudoinvesticije" u "ugljanu" energiju za Plomin 3.
Čačić ne sluša Dubrovčane i Neretvljane i forsira "pseudoinvesticije" u odvodnju iz Neretve, ne sluša Slavonce, ...
A koga on sluša i koga bi trebao slušati?
Za koga on radi u Hrvatskoj vladi?
Po definiciji trebao bi raditi za Hrvatsku.
Nemam osjećaj da je tako, osim ako su Njemačka, Britanija, Francuska, ... i ostali koji dobivaju velike newdealovske državne poslove i za koje lobira unutar Vlade neka pokrajina u Hrvatskoj.
Nije mi jasno, ono o ugljenu, jer osobno nema ugljenokope, ali valjda ima prijatelja koji ih imaju, a prijateljstvo se valjda njeguje i poklonima... na tuđi račun.
- odgovori
-
- 2 votes
Tko je glasaoZa koga on radi u Hrvatskoj vladi?
Po definiciji trebao bi raditi za Hrvatsku.
Doobaar... :-D
Sic semper tyrannis!
- odgovori
-
- -1 votes
Tko je glasaoTreba shvatiti Čačića
Treba shvatiti Čačića. Čovjek je građevinar, i za njega postoji samo investicija u kojoj će On participirati kao ... Da je On graditelj mostova ne bi sigurno za Pelješki most govorio o paljenju novčanica-eura. Tako, i tom logikom osobnog interesa On Čačić djeluje, pa će i ima negativan stav prema FN modulima i takvoj proizvodnji.
- odgovori
-
- 1 vote
Tko je glasaoInvesticijski cirkus
Treba shvatiti Čačića. Čovjek je građevinar, i za njega postoji samo investicija u kojoj će On participirati kao ... Da je On graditelj mostova ne bi sigurno za Pelješki most govorio o paljenju novčanica-eura. Tako, i tom logikom osobnog interesa On Čačić djeluje, pa će i ima negativan stav prema FN modulima i takvoj proizvodnji.
Istina. Ali treba se zapitati tko drugi od političara nije takav? I imaju li državne inveticije ikakvog smisla?
Ne farbaju se tuneli javnim novcima bezveze.
Sic semper tyrannis!
- odgovori
-
- 1 vote
Tko je glasaoTko nij takav?
Pa libizard riječ je o Čačiću. I ne može se generalizirati, jer svi političari nisu isti po težini, recimo u ovoj Vladi.Tko ima težinu, pa samo Milanović funkcijom,Čačić i Linić. Svi drugi su samo "mali poteci" koji se uče "obnašanjem vlasti" i neće svi krenuti putem ovog ekskluzivnog trojca, kao što u onoj bivšoj vlasti HDZ-a nisu svi bili blizu "jačine" da im je novac blizu prstiju.
Inače, državne investicije na naš način su samo daljnje zaduživanje i povećanje duga, svojevrsni "komunistički kapitalizam" ili način na koji se zajednički novac preljeva u osobnu imovinu uskog kruga ljudi.
Da su pravi kapitalisti radili autoceste u Hrvatskoj bile bi te ceste puno manje koštale, ali vlastodršci neće strance u Hrvatskoj, pogotovo ne one s kojima ne mogu u deal postotka i korupcije. Zbog toga u Hrvatsku ne dolaze ozbiljni investitori, ali dolaze samo oni koji najprije govore u četiri oka s vlašću.
Zbog čega nema svih pravila igre na pairu za investitore, već vlast mora riješavati prepreke? A to riješavanje se jasno naplaćuje. Kome odgovara ta namjerna kočenja? Pa samo vlasti!
- odgovori
-
- 3 votes
Tko je glasaoInvesticije
Da su pravi kapitalisti radili autoceste u Hrvatskoj bile bi te ceste puno manje koštale, ali vlastodršci neće strance u Hrvatskoj, pogotovo ne one s kojima ne mogu u deal postotka i korupcije. Zbog toga u Hrvatsku ne dolaze ozbiljni investitori, ali dolaze samo oni koji najprije govore u četiri oka s vlašću.
Zbog čega nema svih pravila igre na pairu za investitore, već vlast mora riješavati prepreke? A to riješavanje se jasno naplaćuje. Kome odgovara ta namjerna kočenja? Pa samo vlasti!
Amen.
Sic semper tyrannis!
- odgovori
-
- 1 vote
Tko je glasaokraftwerk
- odgovori
- show
-
- 3 votes
Tko je glasaoČiji je RWE
Čiji je RWE? Da li je to firma u državnom ili privatnom vlasništvu?
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoguglgugl
- odgovori
- show
-
- 0 votes
Tko je glasaoOvaj članak je o FN sustavima, a ne o ugljenu ili frackingu
U članku prikazujem izvještaj znanstvenika, ne propagandu, te druge činjenice o fotonaponskoj industriji. Događanja s ugljenom i plinom nemaju s time neposredne veze. Međutim, pratim ih, na svojoj facebook stranici "Ekološka ekonomija",
Ti međutim i dalje iznosiš besmislene propagandne floskule.
nakon utrošenih milijardi eura poticaja na solarnu energiju sve njemačke kombinirane solarne centrale proizvele su u posljednjih 22 godine mizernih 0,084 % električne energije ili niti desetinu od 1%.
Gledam ovu rečenicu, razmišljam, i nikako ne mogu shvatiti što bi trebala značiti. Ako je neka FN elektrana sagrađena 2012., u prethodnu 21 godinu, fakat, njena proizvodnja bila je nula. :)
Prenosim iz svojih bilješki.
Godine 2010. Njemačka je proizvela 577 TWh električne energije, od čega TE 340 (59%), NE 134 (23%), obnovljivi 104 (18%). (Prema podacima US Energy Information Administration).
U prvoj polovici 2012.. obnovljivi su već dali 68 TWh, odnosno 26% (HE 4%, a 22% je ono što je nekad zvano "alternativnim izvorima" vjetar 9,2%, biomasa 5,7 i FN 5,3%), udio NE pao je na 20, a fosilnih goriva na 54%.
Plan je dobiti iz obnovljivih: godine 2020. - 35%, 2030. - 50%, 2040. - 65%, 2050. - 80%. To je osnova dugoročne energetske strategije, sve je ostalo toj transformaciji podređeno.
Zahtjev za nove TE na ugljen je da budu fleksibilne, da se može smanjivati i povećavati snaga jednako kao kod plinskih, tako da se prati proizvodnja nestalnih neupravljivih izvora (vjetar i sunce).
S druge strane, u okviru "North Sea Grid" projekta, reverzibilne hidroelektrane u Norveškoj mogle bi služiti kao goleme "baterije", skladišta energije.
Također, buduće baterije električnih automobila mogu pozitivno utjecati na globalnu stabilnost mreže. Planira se da će 2020. g. u Njemačkoj biti milijun električnih cestovnih vozila, a 2030. g. šest milijuna
Planirano je zatvoriti sve NE 2022. godine. Ako se to ostvari, proizvodnja iz TE bi se eventualno samo privremeno, na par godina, povećala. Nove TE na ugljen grade se da zamijene stare, islužene ili čija tehnologija više ne zadovoljava današnje zahtjeve.
- odgovori
-
- 3 votes
Tko je glasaovodik + kisik
ne znam gdje sam procitao, ali se sjecam da je jedna od najjednostavnijih i najisplativijih nacina "konzerviranja" solarne energije dnevna elektroliza vode na vodik i kisik, koji se kasnije (nocu) ponovno spaja u vodu i time proizvodi struju.
Takva postrojenja bi bila u blizini vecih proizvodjaca tj velikih FN polja, te bi se time smanjili gubitci transporta struje prema i od npr. Norveške.
Takodjer je bila spomenuta i varijanta "punjenja" automobila ne strujom u baterije, vec prethodo elektroliziranim vodikom i kisikom. Motor naravno opet na struju, uz malo postrojenje za generiranje struje. Iz auspuha tece voda, a podvarijanta je da kisik uzima iz zraka mjesto skladistenja unutar auta (posto u biti koristi manje kisika nego otto ili diesel motor ionako).
Democracy is more than two wolves and one sheep voting on what to have for dinner...
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoPostoji i pojam "Hydrogen economy"
Najpoznatiji promotor je Jeremy Rifkin, koji je napisao i knjigu s tim naslovom. Postoji i dosta kritika na koncept. Zasad, vodik je u drugom planu. Možda uopće neće biti potreban.
- odgovori
-
- 1 vote
Tko je glasaoHydrogen economy
Hvala ti Zoran. Probat cu je nabaviti :)
Democracy is more than two wolves and one sheep voting on what to have for dinner...
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoNajjednostavnije
http://www.amazon.com/s/ref=nb_sb_noss?url=search-alias%3Daps&field-keyw...
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaokraftwerk cvaj
- odgovori
- show
-
- 1 vote
Tko je glasaoRobot, lijepo je vidjeti da si vjeran sebi. :)
Napravit ću za par dana jedan pregled o elektroenergetici Njemačke, po metodologiji kao i ovaj tekst. Tema jest važna, dilema ima. Vjerojatno neću ovdje objavljivati kao poseban dnevnik, nego samo dati poveznicu.
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaosamo budi objektivan. Vodi
samo budi objektivan. Vodi računa da većina ljudi koji čita pollitku.com ne barata tolikom količinom informacija o obnovljivim izvorima kao ti, i ponekad ne mogu ispravno locirati provokativne naslove kao ovaj današnji, ili onaj kad si opalio da Japan ulaže 10 milijardi dolara u obnovljive izvore.
Ljudi misle da japanska država ulaže milijarde dolara. Ne ulažu oni ništa. Japanci, isto kao i Nijemci pokušavaju stvoriti stimulativan sistem pobuda i poticaja kroz feed-in-tariffs da bi privukli što više privatnog kapitala, domaćeg i stranog, za investicije u obnovljive izvore..
Njemačka država fleksibilno prilagođava solarne FIT-ove prema cijenama panela, tako da postoji međusobni utjecaj cijena panela i FIT-a. Kad cijena panela padne, pada i FIT, ali u prosjeku tolko da najboljima i najefikasnijima uvijek ostaje zraka za dodatni R&D i konkurentsko smanjenje cijena panela. Ostali propadaju, pa se opet dižu.
Očigledno postoji plan da u razumno vrijeme, uz aktivnu državnu politiku, i vjetar i solari postignu " grid parity ", ne žaleći enormnu lovu, koja će se uložiti u prijenosnu mrežu, a to sada izgleda kao ulupavanje love u ništa. Može im se, država ima 150 milijardi eura trgovinskog suficita.
Kakve to veze ima s nama?
U proizvodnji, prijenosu i opskrbi strujom 100%-tni monopol.
Tržišta struje nema, osim na papiru.
Potražnja za strujom stagnira
Nemamo dovoljno kapaciteta ni za baznu, ni za vršnu potrošnju,
Nemamo love za FIT-ove
HEP se nije reorganizirao u smislu "trećeg energetskog paketa", a rejting mu je ispod investicijskog.
Kad sve to dobije obrise nekakvog solidnog tržišnog elektroenergetskog sustava, onda možemo razgovarati o aktivnoj državnoj stimulaciji proizvodnje struje iz obnovljivih izvora.
- odgovori
-
- 3 votes
Tko je glasao@hlad:
Vodi računa da većina ljudi koji čita pollitku.com ne barata tolikom količinom informacija o obnovljivim izvorima kao ti, i ponekad ne mogu ispravno locirati provokativne naslove
Slažem se, ovdje sam i naslov promijenio. :) Kad međutim vodim diskusije okolo po netu ("forumašenje"), veći problem su oni koji sve znaju. :(
Posljednjih mjeseci, vodim tu facebook stranicu, skoro svaki dan po nekoliko poveznica stavim na novosti, uvijek uz nekoliko rečenica objašnjenja o čemu se radi, ne samo kratki opis sadršaja (na hrvatskom), nego i kratka analiza, komentar, ono "u pozadini vijesti", smjestiti je u kontekst. Trudim se oko toga, objašnjavam prvo samome sebi, onda drugima. Onda skupim više takvih poveznica i komentar u jedan članak kao ovaj, još uvijek ne dugačak. (Kako sam odustao od svakog društvenog aktivizma, sve to radim zato jer me osobno zanima, volim eto tako providit ivrijeme a ne uz nogomet isl.).Trebam sad više pažnje posvetiti blogu, ipak je to daleko lakše svima dostupno.
Ljudi misle da japanska država ulaže milijarde dolara. Ne ulažu oni ništa. Japanci, isto kao i Nijemci pokušavaju stvoriti stimulativan sistem pobuda i poticaja kroz feed-in-tariffs
kako to misliš, "ne ulažu ništa"? Pa garantirana cijena otkupa, naravno viša od one na otvorenom tržištu, jest državno ulaganje. To se, kao i kod nas, iz posebnoga fonda, kojim upravlja država.
Očigledno postoji plan da u razumno vrijeme, uz aktivnu državnu politiku, i vjetar i solari postignu " grid parity ",Odluka je u Njemačkoj za fotonaponske jasna: garantirane cijene otkupa se ukidaju kad bude postavljeno 52 gigawata, u međuvremenu će se smanjivati - za točnu dinamiku tog smanjivanja, nije odlučeno, to ovisi o natezanju raznih lobija. Nije zapravo jasno, što će se događati nakon toga. Svakako bi morala ostati na snazi odluka da solarne i vjetroelektrane imaju apsolutni prioritet, sve što proizvedu, mreža preuzima, a sve ostale elektrane tome se prilagođavaju. Nešto o tome natuknuo sam u članku i komentarima (i od TE na ugljen sad se traži fleksibilnost, i na mrežnom sjedištu slavne RWE govori se o tome).
ne žaleći enormnu lovu, koja će se uložiti u prijenosnu mrežu, a to sada izgleda kao ulupavanje love u ništa.
Ne volim baš paušalne epitete, kao "enorman" ili pak s druge strane "u ništa". Da, ulaže se naravno, recimo sad je konkretni problem jer kasni gradnja ovih dalekovoda, koji trebaju prenijeti struju proizvedenu u projektiranim off-shore vjetroelektranama na Baltiku. Ulaganje u prijenosnu mrežu nikad nije "u ništa", i uvijek se ulaže u njeno usavršavanje. Hrvatska ima takve nekakve planove do 2025., baš sam danas skinuo prezentaciju, računa se i na uklapanje obnovljivih. Cijeli dizajn mreže se mijenja.
Jučer su usvojene promjene prostornoga plana Splitsko-dalmatinske županije, gdje je ucrtana i lokacija za reverzibilnu hidroelektranu Korita - još jedno ulaganje, "baterija" za pohranu kad vjetar i sunce proizvode više od trenutnih potreba (pohrana u obliku potencijalne energiije mase vode).
Može im se, država ima 150 milijardi eura trgovinskog suficita.
Da, naravno, to je važan faktor. Ne znam detalje, po svoj prilici je teško do toga doći ćak i stručnjaku za financije, poslovne tajne, ali sigurno je kapital generalno bitno jeftiniji nego u Hrvatskoj. S time moramo živjeti, o bilo kojoj investiciji se radilo, ništa posebno za obnovljive izvore.
Nemamo dovoljno kapaciteta ni za baznu, ni za vršnu potrošnju,
Zapravo, to je mit - imamo dovoljno. Godine 2010., koja je bila hidroenergetski vrlo povoljna, TE u sastavu HEP-a (bez TE Plomin 2 koji se vodi posebno), radile su smiješnih 2.200 sati. Umjeso da rade normalno, struja se uvozila, jer je tako jeftinije. Ako od sume statistički izražene kao uvoz odbijemo proizvodnju polovice NEK (jer je ona u sastavu HEP grupe), za pokrivanje uvoza bilo bi dovoljno dodatnih samo 1.200 sati rada. Čak i u hidroenergetski vrlo nepovoljnoj godini, 6.000 sati rada tih TE pokrilo bi potrebe!
Dakle, zapravo, uopće nema panike. U medijima se pravi frka prvo zato jer je proizvodnja NE Krško, radi međunarodne komparacije, uračunata kao uvoz, drugo zato, jer se podrazumijeva kako je uvoz struje loš i skup, a očito nije tako.
Ove brojke proizlaze iz podataka koji su dati u "Energija u Hrvatskoj. Godišnji energetski pregled, 2010" dostupno kao pdf na sajtu EI "Hrvoje Požar". Trebao bih jednom detaljnije sve prikazati u jednom člank.
Nemamo love za FIT-ove
Kako to misliš, da nemamo? Postoje feed-in tarife, doneseni su pravilnici o tome, postoji fondu u kojem ima novca i uredno se i isplaćuje onima koji imaju status povlaštenog proizvođača.
- odgovori
-
- -1 votes
Tko je glasaokako to misliš, "ne ulažu
kako to misliš, "ne ulažu ništa"? Pa garantirana cijena otkupa, naravno viša od one na otvorenom tržištu, jest državno ulaganje. To se, kao i kod nas, iz posebnoga fonda, kojim upravlja država.
Država ne ulaže ništa, " ulažemo" ja i ti.Kroz račune za struju plaćamo naknadu za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije
Na računima za električnu energiju Naknada za poticanje za 2012. godinu iznosi 0,005 kuna po kilovatsatu (kn/kWh) + PDV, sukladno Uredbi o izmjeni i dopunama Uredbe o naknadama za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije ("Narodne novine", br. 144/2011)
Naknadu od potrošača prikuplja HEP-Operator distribucijskog sustava, a isplaćuje Hrote. HEP nije previše ažuran u prijenosu novca na HROTE.
Prema tome, investitori smo ja i ti i svi ostali potrošači struje.
HEP cijenu struje formira arbitražnim odlukama vlade, na bazi nekakvog samo njima poznatog prosjeka između najskuplje (plin?) i najjeftinije struje (hidro?), znači prosječne cijene, jer nemamo tržište struje. Da imamo tržište onda bi se cijena po Mwh formirala na aukcijama svaki sat na bazi granične cijene (marginal pricing), a solari i vjetar bi istiskivali skupi plin u vršnim opterećenjima, jer je njihov marginalni trošak proizvodnje struje nula kuna ( vjetar i sunce ne koštaju ništa).
Krajnji rezultat je jeftinija struja za potrošače, a to onda ima smisla, jer ja točno vidim na svom računu koliko sam platio naknadu za poticanje obnovljivih izvora.
Čak suprotno od toga, nama cijena struje raste, jer je HEP transmisija dužan preuzeti struju iz solara i vjetra u visokonaponski sustav uz značajna ulaganja, koja idu na teret HEP-a ( tj moj).
Ovakva elektroenergetska ekonomija i elektroenergetski sustav ne mogu apsorbirati prednosti proizvodnje struje iz obnovljivih izvora sve dok struja ne postane tržišni proizvod na racionalno reguliranom tržištu.
- odgovori
-
- 4 votes
Tko je glasaoAha, to si mislio
Država ne ulaže ništa, " ulažemo" ja i ti.Kroz račune za struju plaćamo naknadu za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije
Po istoj logici, ne ulaže banka kad daje nekome kredit, nego ulažu ljudi koji u toj banci imaju račune.
Država se pojavluje kao akter tržišne ekonomije. Ne treba se KJTV ovdje zamarati libertarijanskim argumentom da je to načelno loše.
Država prikuplja novac na razne načine i troši ga na razne načine. Naknada za poticanje obnovljivih izvora preuzeta je od naprednijih zemalja. U Danskoj i Njemačkoj je ta naknada znatna, zato je struja za kućanstva (ali ne i za industriju) skupa, ali ljudi to prihvaćaju.
Studies Cite Increased Demand for Wind Power, Other Renewables
.
Ovaj članak povezuje dvije važne vijesti. S jedne strane, glboalno istraživanje javnoga mnjenja pokazuje da 85% ljudi smatra da treba širiti korištenje obnovljivih izvora energije, a 49% je spremno osobno više platiti da pi poduprli kompanije koje ulažu u obnovljive; postoci su još viši kad se radi specifično o energiji vjetra. Drugi izvještaj o kretanjima investicija donosi podatak da su svjeske investicije u obnovljive izvore 2011. godine veće nego investicije u fosilna goriva (237 prema 223 milijarde USD)
What Free Market? Subsidies Have Always Been a Big Part of Energy Industry, New Report Shows
Članak o licemjerju "slobodnotrišštaraca" kad je riječ o subvencijama u energetici. Energetika je uvijek i u svim zemljama bila financijski pomagana od države, uključivo naravno i SAD. Fosilna goriva i nuklearna u SAD kumulativno su do danas primili 630 milijardi dolara subvencija, a obnovljivi 50 milijardi. Današnji veliki rast u crpljenju prirodnog plina iz škriljevaca metodom hidrauličkog krekiranja ne bi bio moguć bez desetljeća vladine potpore. Usprkos tome, glasni pobornici slobodnoga tržišta kad je riječ o obnovljivima istovremeno žestoko zastupaju interese industrije ugljena.
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoDa nema tržišta električne energije, nije problem samo u Hrv.
Iz članka Reverzibilne hidroelektrane na blogu "Ekološka ekonomija":
(...) Studija International Energy Agency, projekt Grid Integration of Variable Renewables (GIVAR): Harnessing Variable Renewables -- A Guide to the Balancing Challenge (sažetak se može pročitati besplatno, pdf, citat je iz Priopćenja za tisak). (...)
Za dodatnu informaciju, korisno je pročitati i prikaz ove studije u "Nature". Istaknuta je distorizija tržišnih odnosa. Zanimljivo je, da danas otvoreno tržište ide u korist obnovljivima. To baš ne odgovara ideološkim preferencijama koje su još uvijek uobičajene u svjetonazorskim bitkama.
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoPo istoj logici, ne ulaže
Po istoj logici, ne ulaže banka kad daje nekome kredit, nego ulažu ljudi koji u toj banci imaju račune
Ispravno, zato ti država jamči sigurnost depozita, jer u većinu ovakvih banaka, kakve su danas, nitko ne bi uložio ni kune.
Zato ja tražim da moju skromnu investiciju u obnovljive izvore energije država tretira kao ulaganje, na koje imam pravo povrata investicije u razumnom roku, ili barem nula % return on equity, ako cijena fosilnih goriva ode u nebo.
Struja iz vjetra i solara ima potpuno drugačiju strukturu cijene koštanja, nego npr plin.
Kapitalna ulaganja i troškovi financiranja su visoki, a operativni troškovi nula kuna, eura ili dolara. Kod plinskih postrojenja kapitalna ulaganja su niža, a operativi troškovi proizvodnje visoki, vrlo volatilni jer se cijena plina linka uz cijenu nafte, tako da ćeš s mnogo manjim rizikom izračunati "levelized cost" kwh-a iz vjetra i sunca, nego iz plina.
Zato sam ja suglasan da "ulažem" u obnovljive izvore, ako država cijeli sustav organizira da se prednosti ili mane sustava valoriziraju na tržištu. Ovako sam popušio.
- odgovori
-
- 1 vote
Tko je glasaokraftwerk draj
- odgovori
- show
-
- 1 vote
Tko je glasaoSve stvari, koje spominješ,
Sve stvari, koje spominješ, ja naravno znam - dapače, već sam na facebook stranici "Ekološka ekonomija" pisao o tome i prenosio poveznice (i druge, koje nisi vidio, koje govore o nekim problemima).
Čisto radi objektivnosti, stavljajući na stranu potpune besmislice i izmišljotine (poput one "manje od 0,1%"), zanimljivo mi je kako ljudi, koji iz ideoloških razloga preziru obnovljive izvore, često trijumfalno prenose vijesti da se smanjuju subvencije. Takve im vijesti ne idu u prilog, upravo suprutno. Evo, uprfavo sam danas prenio na facebook stranici vijest iz Austrije:
Njemačka je bila prva zemlja koja je kao poticaj razvoju obnovljivih izvora energije uvela "feed in tarife", garantirane cijene otkupa za nova postrojenja u tijeku određenog broja godina. Desetine zemalja prihvatile su taj jednostavni sustav. Pokazuje se da on funkcionira: tehnologije korištenja vjetra, sunca, biomase i dr. razvijaju se, cijene padaju pa se s vremenom i garantirana cijena otkupa smanjuje. Tako je sad učinila Austrija, uz izričtii ciilj da se novim tehnologijama pomogne na putu ka tržišnoj zrelosti.
Je li Njemačka ipak otišla predaleko u poticanju FN sustava, kojih je u posdnje tri godine izgrađeno znatno više, nego što je bilo planirano? Austrija je sad, među ostalim, ukinula feed-in tarifu za FN elektrane veće od 500 kW (u Njemačkoj je granica 10 MW), S druge strane, dodatno se potiču sustavi integrirani u zgrade, direktnim subvencioniranjem troškova investicije.
Prema istraživanjima javnoga mnjenja, kućanstva u Austriji spremna su platiti veću cijenu za poticanje obnovljivih. Država nastoji taj trošak držati nisko, pa ministar energetike ističe da u Njemačkoj svako kućanstvo godišnje izdvaja 144 eura za troškove "zelene energije" a u Austriji samo 36 eura. [Ali treba spomenuti da je Austrija u razvoj "novih obnovljivih izvora" krenula s pozicije da oko 60% elektrike dobiva iz velikih HE, a Njemačka 4%.]
Austria adopts new feed-in tariffs - 100% renewable - Renewables International
Službeno priopćenje na njemačkom
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaokraftwerk fier
- odgovori
- show
-
- 1 vote
Tko je glasaoPa mogao si tako napisat i da
Pa mogao si tako napisat i da su sve njemacke solarne centrale proizvole 0.0001% elektricne energije u posljednjih stodeset godina ili da su sve njemacke nuklearke proizvele 0% elektricne energije u razdoblju 1920-1950. Logika ti je ovdje malo sepava...
- odgovori
-
- 1 vote
Tko je glasaoDobro robot...
kad je prva solarna upogonjena u Njemačkoj... jel to bilo prije 22 godine? Kad je većina trenutnih solarnih instalacija upogonjena u Njemačkoj?
Kladim se da bi rezultati bili još mizerniji da se obuhvatilo razdoblje od 100 godina ;)
- odgovori
-
- 1 vote
Tko je glasaosolarna evanđelja po oštriću
- odgovori
- show
-
- 2 votes
Tko je glasao