Tagovi

EU: (jako) daleko od raja

Europski parlamentarci me neodoljivo podsjećaju na našu oporbu. To su kao oni dobri dečki koji se svako toliko dosjete neke ingeniozne ideje za sveopće dobro koja ima samo jednu manu: potpuno je deprivirana osjećaja za stvarnost.

Ovogodišnja takva dosjetka iako nije originalna (vuče se po krugovima ekonomskih teoretičara još od ranih '70-ih) dobila je drugu potporu ove godine na izglasavanju u europskom parlamentu prošli tjedan 8. lipnja. Naime, radi se o jednoj verziji tzv. Tobinovog poreza kojim bi se oporezivale SVE financijske transakcije u EU i to u omjeru od 0,05% volumena (iznosa) transakcija, a u svrhu punjenja budgeta EU čije su povećanje do 2014. godine također izglasali isti ti parlamentarci.

Iako laicima 0,05% ne zvuči puno, to je npr. na najvećem tržištu na svijetu (tržištu deviza - forexu) trošak čak 2 do 5 puta veći od ukupnog trenutnog prosječnog troška transakcije (za EURUSD je negdje čak i malo više od 5 puta veći). Uz činjenicu da je najveći pojedini centar za trgovinu devizama famozni City (financijski centar Londona) u kojem se istrejda više od 30% svog volumena na forex tržištu ono gore u prijevodu znači da će u slučaju prihvaćanja takvog zakona od zemalja članica EU, London prestati biti centar kako za forex tako i za mnoga druga tržišta, a to pak znači da će Velika Britanija vrlo brzo ostati bez dobrog dijela od čak 10% svog bruto nacionalnog proizvoda koliko financijske usluge City-ja čine u ukupnom GDP-u Velike Britanije (sličnu takvu štetu pretrpjet će svi financijski centri u EU jer će se špekulativni kapital masovno preseliti drugamo, uz napomenu da je još negdje 2008. godine preko 70% svog kapitala na tržištima bilo špekulativne prirode - dakle one vrste koja će poput vode brzo naći svoj put tamo gdje je legislativno poželjnija). Jedina stvarna svrha poreza s druge strane je pak stvaranje još više slojeva već ionako preslojevite administracije EU, a uz pretpostavku da će uopće ikad i biti ubran sukladno planiranom s obzirom da će u prvih pola godine uništiti (otjerati) dobar dio financijske industrije, a samim time i planiranih prihoda čime će ujedno poništiti svrhu vlastitog postojanja.

Logično, pitat će se čitatelji ovog dnevnika kakve to veze uopće ima sa Hrvatskom. E, pa ima vrlo. Naime, na isti način kako ovako nebulozne odluke po pitanju financijskih tržišta nemaju logike i mogu proći kod uhljebljenih EU birokrata, jednako tako neće imati logike, a ni podudarnosti s našim nacionalnim interesima neke buduće nebuloze kojima ćemo mi biti izloženi od trenutka kada budemo ušli u EU. Logika je jako jednostavna: ako ovo mogu (barem probati) napraviti financijskom središtu Europe (za forex i svijeta), možemo samo zamisliti koliko će imati sluha za naše ZERP-ove, poljoprivredu i bilo što drugo.

Iako mi je EU izgledala neko vrijeme interesantno, danas mi se sve više čini da se zapravo radi o samo još jednom aparatu koji je sam sebi svrha i koji samo postavlja nove terete na već opterećena gospodarstva zemalja članica. Osnovni problem je uvijek isti: onaj koji diže ruku u tom parlamentu nikada neće snositi ni direktne ni indirektne posljedice svojih odluka. Dakle, radi se samo o još jednom nadređenom superbirokratskom stroju kojeg moramo hraniti i koji se neće ustručavati zaroniti onoliko duboko u naše džepove koliko mu se ukaže potrebnim.

Koga zanima članak na izvornu temu na engleskom jeziku, tu je link:
http://www.cityam.com/news-and-analysis/fury-eurocrats-vote-tobin-tax

Kao slikovitu analogiju svom ovom apsurdu prilažem i prigodni link koji sam našao na Monitor.hr (o nekoj cesti u toj istoj Belgiji gdje je sjedište EU); smijao sam se do suza dok sam gledao video:
http://standardmadness.com/offbeat/the-most-absurd-road-in-europe-just-o...

Svima koji ludo žele u EU unaprijed se ispričavam na ovom mom napadu euroskepticizma, ali jednostavno mi je došla muka od spoznaje da ćemo iznad naših lopova i kretena na vlasti dobiti još jedan sloj lopova i kretena čija će jedina razlika biti ta što nisu naši.

PS. U namjeri da stišam strasti laicima koji će se poradovati spomenutom porezu u vjeri da oporezuje bogate, izračun je taj da će, s obzirom da iza čak 86% forex transakcija u EU stoje banke, rečeni porez na kraju platiti njihovi klijenti, tj. oni koji na kraju uvijek plate sve - porezni obveznici. Plus, nešto će im još dodatno pasti i penzijice a i kamate na štednju.

Komentari

Tobinov porez je OK i vec ga

Tobinov porez je OK i vec ga je trebalo uvesti.
Treba kreditirati proizvodnju, znanost i obrazovanje, a ne insidere.

Tko je glasao

...u stvari, bila bi

...u stvari, bila bi najbolja vijest kada bi eurodiplomacija uvjerila
i ostale globalne igrače da pristupe uvođenju Tobinovog poreza
.
Treba znati da dvodnevni brutto promet na forexu ima otprilike
vrijednost cjelokupne godišnje svjetske trgovačke razmjene

Tko je glasao

@trader

Daj neko dodatno pojašnjenje zbog čega bi oporezivanje trgovine valutom imalo negativne efekte jer
u krajnjoj analizi ne radi se o nikakvim robama i uslugama sa dodatnom ili intrinzičnom vrijednošću.

Osobno naprotiv vidim samo koristi od takvog poreza jer će špekulacije na valutnom tržištu,a koje mogu imati poprilično
katastrofalne posljedice po realna gospodarstva (elektronsko krdo) postati skupa igra.

Mislim da je termin financijska industrija u svjetlu događaja posljednjih godina zasluženo dobio negativni odium,a osobno
sam mišljenja da na tu beštiju treba postaviti bodljikavu ogrlicu,lanac i krvnički pritegnuti.

Reanimator

Tko je glasao

Prije svega, osnovna tema

Prije svega, osnovna tema ovog mojeg dnevnika nije bila polemika oko oporezivanja, već način na koji europski parlament (ne)uvažava specifičnosti i interese pojedinih država članica i kako je, u cilju hranjenja svojeg birokratskog aparata, spreman na poteze s potencijalno vrlo destruktivnim učinkom. Također je taj isti parlament spreman i lagat jer je od prvog izglasavanja u trećem mjesecu (kada je broj glasova za porez bio daleko veći nego sad u šestom) u međuvremenu čak i promijenio formalnu svrhu poreza što svakome imalo inteligentnom jasno govori da se ne radi o humanim motivima već isključivo o održavanju korumpirane, nesposobne i sve veće mašinerije. Isto također daje naslutiti da će biti jako ohrabreni uvoditi nove poreze i povećavati postojeće ukoliko ovaj pokušaj prođe bez posljedica, što vjerujem da neće biti slučaj.

Što se samog poreza tiče, smatram da je utjecaj svakog oblika (dodatnog) oporezivanja štetan po ekonomiju kao što je jasno samo po sebi da je isto direktan rezultat nekompetencije i korumpiranosti istih tih struktura koje i izglasavaju nove poreze kao što je uostalom i kontinuirani rast javnog duga rezultat te iste nekompetencije i korumpiranosti. Podsjetio bih ovom prigodom da početak gomilanja "nerješivog" duga PIIGS nacija (mahom sve mediteranske države "lakoćemo" mentaliteta poput našeg vlastitog), datira od poslije drugog svjetskog rata te da je njegova nedavna kulminacija samo kap koja preljeva odavno punu čašu (sada je naravno kriv MMF, a ne uljuljkani lijeni umovi koji glasaju za nesposobne i korumpirane populiste ovih i onih boja već 60 godina).

Uvođenje poreza na financijske transakcije je evidentno plod uma upravo takvih populista i ekonomskih teoretičara (vidio popis: sve profesori na fakultetima) koji u pravilu nikada nisu imali doticaja kako sa rizicima u realnoj tako ni sa rizicima u financijskoj ekonomiji (mislim na njihove osobne rizike) već su oduvijek živjeli u svojim teorijama na trošak društva, a posljedice njihovih razmišljanja i odluka snosili bi drugi (to isto društvo). Da je drukčije, ne bi bili tako lakomisleni i brzopleti. Ovakav jedan porez imat će nesagledive posljedice u smislu usporenja financijskih aktivnosti što će dovesti do poskupljenja tih istih aktivnosti što će se onda preliti na realnu ekonomiju u vrlo kratkom roku. Istovremeno, kao što sam prije rekao, zemlje poput GB gdje financijske usluge čine veliki udio u GDP-u, pretrpjet će trajne gubitke jer kada se jednom odsele te financijske intitucije neće se više vratiti (osim ako ironično i vjerojatno ti isti nesposobnjakovići koji su ih otjerali onda ne budu zažalili, uslijed devastirajućih poslijedica, te onda platiili povratak tih istih institucija novcem poreznih obveznika - nije se jednom dogodilo i to u ne tako davnoj prošlosti).

Ukratko, moja bojazan je da će se ovaj ekonomski eksperiment poduprt općenarodnim neznanjem i evidentno otvorenim animozitetom prema financijskoj industriji (koji također većim dijelom proizlazi iz tog istog neznanja), lijepo obiti o glavu tj. džepove poreznih obveznika i birača onih parazitskih struktura na vlasti jer je jedno sigurno - a to je da onaj tko je lakomisleno donosio ove odluke sigurno neće snositi nikakve posljedice.

Podsjetio bih također da sve nedaće nastale uslijed završetka posljednjeg kreditnog boom-bust ciklusa nisu nastale zbog trejdanja na forexu, već zbog nekontroliranog stvaranja financijskih derivata i opće zaluđenosti prinosima istih. Nešto slično kao kod nas sa kupovinom nekretninama i masovnim zaduživanjem radi kupovine istih ( "cijena nekretnina će uvijek samo rasti"), samo što je ono u U.S. bilo eksponencirano derivatima pa je jače i brže puklo.

PS. Na povijesnim primjerima (npr. Švedska i takav jedan porez začet '80-ih) se pokazalo da su direktne posljedice jednog takvog umjetnog i štetnog oporezivanja bile sljedeće:
1. Radikalno je pala likvidnost i transakcije su posljedično poskupjele osjetno više od tog poreza
2. Pala su cijene (jer se negdje morao kompenzirati minus od poreza - tržište je nemilosrdno)
3. Volatilnost (ne ona sitna urzočena high frequency tradingom već ta koja vama laicima i ekonomskim teoretičarima kao smeta) je OSTALA, samo što je postala još "razornija"jer je uslijed razrijeđenosti naloga ogrubila, pa su skokovi postali jači i veći.

Tko je glasao

način na koji europski

način na koji europski parlament (ne)uvažava specifičnosti i interese pojedinih država članica
...ovime dodiruješ strune euroskepticizma i strahova od nepoznatog.
Nema u tome interesa država već financijaša, što je, istina, nama
neukima teško razlučiti. Interes svake normalne države je uzeti od
svake poslovne transakcije to što joj pripada.
Uostalom, ´ebeš državu koja daje novac a ne uzima. Tu je da daje
okvir sigurnosti i zakonitosti a to košta.
Nastojanje bankarskog sektora da održi sadašnji status je legitimno,
lakše i isplativije je imati business as usual ,no i okoliš se je izmjenio,
Eksteritorijalnost iz fiskalne discipline postaje etički neodrživi balast
za svaku državu koja bi rado bila pravna.
Mantranja o usporavanju i poskupljenju transakcija te sljedovno i
ostalih troškova samo potvrđuju korisnicima Vaših usluga dojam
da financijski sektor ne smatra sebe djelom normalnog gospodarskog
okoliša.

Tko je glasao

Strahove možda i imam ali ne

Strahove možda i imam ali ne od nepoznatog već od identificiranog kao evidentno pogrešnog. Nije ni zaživjela kako treba, EU ima klimavu valutu koja padne svaki put samo na spomen Grčke ili Irske, ali se zato njezin parlament ne ustručava počet uvodit nove apsurdne poreze.

Što se tiče pripadanja / nepripadanja gospodarskom okolišu kojeg spominješ, ja bih volio vidjeti reakcije poduzetnika i managera na sličan porez u realnoj ekonomiji. Naime, u realnoj ekonomiji se ulazni PDV odbija od izlaznog PDV-a čime zapravo poslovni subjekt ne plaća PDV već isključivo krajnji kupac, dok ova nebuloza od prijedloga poreza podrazumijeva da se porez plaća nepovratno (bez mogućnosti odbijanja sa ičim) i to pri svakoj transakciji što dodatno znači da se po svakom trejdu plaća dva puta, jednom kada se ulazi u poziciju, a drugi put kada se iz pozicije izlazi i to neovisno o tome da li je došlo do pozitivne ili negativne razlike po investitora, trejdera ili ako tako želiš, špekulanta. Dakle, kapital (već davno oporezovani) je od investitora, cijeli rizik gubitka kapitala je od investitora, a najdraža superdržava će se lijepo uvaliti u baš svaki njegov POKUŠAJ da zaradi.

Probaj si ovaj koncept preseliti na papiru u realnu ekonomiju i izračunaj koliko bi dana još postojalo svjetsko gospodarstvo prije nego bi kolapsiralo.

Tko je glasao

Sorry

ali još uvijek ne vidim razlog da se financijska industrija ne "pritegne"
Sve što si ovdje pobrojao kao negativno ja doživljavam u isključivo pozitivnom smislu jer poskupljuje tu "casino ekonomiju".

Vjerujem da se u trgovini FIAT novcem može dobro zaraditi pogotovo ako si veliki igrač sa insiderskim informacijama
medjutim čini mi se da je ovaj porez samo pokušaj da se spasi potpuno neodrživi koncept FIAT novca koji sudeći
prema skokovima cijena zlata neće još dugo egzistirati.

http://www.youtube.com/watch?v=x3N4vWJ2OvQ

Reanimator

Tko je glasao

...a, po meni je najveća

...a, po meni je najveća kvaliteta prijedloga, bez obzira na
red veličina promila pri obračunu, što sama fiskalna obveza
donosi i obvezu uvida u evidenciju transakcija od strane
pripadajućih državnih ureda.
Vjerujem da bi to moglo biti bolnije nego samo plaćanje
nameta.

...što se tiče tvoje, @trader, primjedbe o troškovima pri ulasku
i izlasku iz pozicije, htio bih samo dodati da ja i milijuni drugih koji
pokušavamo samostalno nešto zaraditi u "realnom" sektoru i
imamo nebrojeno mnogo toga za poplaćati nailazimo na gluha uha
gdjegod se usudili navesti ili samo primjetiti da ulažemo sve
što imamo, isto bez garancije uspjeha.
No nama ta situacija nije nova.

Tko je glasao

da će u prvih pola godine

da će u prvih pola godine uništiti (otjerati) dobar dio financijske industrije,
@trader,
sve što kažeš ima velikog smisla uzme li se zaozbiljno prisvojeni naziv
-financijska industrija-.
Na stranu i moja osobna averzija prema birokraciji svih fela, tako i prema
eurobirokraciji koje bi vječno nešto nametala, poreze, pravila, ograničenja.
Potpuno razumijem Tvoj pravedni gnjev.

Nego, reci , ako je sektor financijskog posredovanja industrija, ako usluge
koje prodaje naziva lijepo produktima, nije li logično da se i ta dodana
vrijednost podvrgne oporezivanju, poput dječje hrane, na primjer.

Bankarski produkti nisu opipljiva roba, to su, u krajnjoj liniji, zadužnice
i dugovi, zarada na imovini, koje prihode se uključuje u BDP zemlje te
time ujedno ostvaruje samoispunjujuce prognoze gospodarskog rasta.
Npr., kako je u V. Britaniji udio tog sektora u GDP 1O%, da isključimo
utjecaj fin. krize, u Hrvatskoj je 1995-te bio 3%, vec 2005 narastao na
5%, (poljoprivreda 5,4%, školstvo 3,5%, zamisli, turizam 3,7%,trgovina
11.1%, industrija cca 15%)
Udio sektora fin. posredovanja u USA 2009-te U GDP-u 2009-te 8,3%
2010-te 8,4%, istovremeno poljoprivreda 1,2%, industrija 21,9%
Kada bi smo iz BDP-a isključili udjele financijskog sektora kao fiskalno
nedohodovne, što bi bilo logično, zamisli tek jaz između rasta zemalja
BRIC-a i rasta "razvijenih" zemalja zapada.
A istina je da bi oporezivanjem špekulantskih transakcija iste utekle
drugdje, da bi EU učinila novu glupost ako ne osigura globalno
uvođenje istih.
Ali, isto tako, istina je da si je zapad odavno prizvao problem odričuci
se proizvodnje opipljivih produkata.
.

Tko je glasao

financijska mafija

u americi imaš prosječno 3 lobista financijskih ustanova po senatoru, to je banda prema kojoj su camorra, ndraghetta i mafia dragovoljci crvenog križa;
jedina osoba koja se pokušala suprotstaviti financijskoj hobotnici, koja je stala nasuprot nedodirljivog greenspana, rubina i summersa je legendarna brooksley born, pojam nekorumpiranog i pravog državnog službenika koji je davno ukazao na problem derivata, no kao takva je nasilno ušutkana i smijenjena.
hats off mrs brooksley,
http://en.wikipedia.org/wiki/Brooksley_Born

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci