Tagovi

eu fondovi, informiranje i ostvarivanje

mnoštvo linkova nakon odluke da malko istražim strukturne fondove, navele su me da napravimi neku osnovnu skicu

cijeli državni aparat izgleda nije manje zbunjen
jedino što su naše zbunjenosti različitih ishodišnih točaka
moja je zbunjenost od pokušaja koncepcije realiteta
a zbunjenost struktura je gubljenje kontrole, a tako i behandlanje i pretakanje

dnevnik je pak nastavak komentara kod @magarčevog dnevnika o mrtvim dušama
nekako je to kod njega i bio logičan početak ove teme
naime najveća bespovratna sredstva usmjerena su ka oblastima sa najviše mrtvih duša a što je posljedica onih duša i tijela koje permanentno napuštaju te dijelove kao da su stvarne aveti., a što je pak posljedica permanentne nebrige vlada za ta područja. Da pače, stječe se dojam da vladama kakve jesu, odnosno kakve su se pokazivale i pokazuju se – odgovaraju velika jadna i bijedna područja da, kad god treba, njima manipuiraju u političke svrhe – a jadom i bijedom je lako manipulirati pa to treba uzgajati i održavati – onda stižu mrtve duše za potrebe svevišnjih stoličara, sjedalaca, foteljaša (ili kako se već još nazivaju visoke parazitne skupine u ljudskom društvu).

Kad to pokušam zanemariti i kad dođem na pitanje povjerenja, odgovornosti i realiteta – shvatim da te činjenice se moraju uzimati u obzir, kao i one – da nitko nije nedužan, pa tako niti stanovnici tih područja
ali tek kad pozitivno mislim dobivam natrag pozitivno, pa ću neke dijelove ipak zatomiti
nije dobro da o realitetu pričaju mudrinići i slični i da se svi oblici spamanja nastavljaju
nepovjerenje je duboko (kako prema državnoj, regionalnoj tako i prema lokalnoj vlasti i svim moćnima, iole bogatima....sumnjivi su i oni koji su opstali u nekoj građanskoj ugodi)

onaj tko je nositelj nekog projekta, odgovara za ostvarenje ciljeva. Ciljevi se neće ostvariti ako inicijativa nije došla baš od ljudi koji su ciljana skupina – baš tih ljudi koji su živa tijela i žive duše (unatoč svemu?) opstali na plodnoj zemlji, uz bistru vodu, zdrav zrak, slatko voće...koji imaju neku svoju povijest, ali ih je i onaj ex susutav (kojeg ne smijem spominjati) obdario infrastrukturom, koja je dobrim dijelom neiskorištena danas
ovaj prvi natječaj (bit će ih puno i sredstva su vrlo namjenska) ima minimalnu cifru cca 1 milijun eura do maksimalno 10 milijuna. Na opisanim područjima, da postoji gotov neki projekt, to bi bio novac koji oni u TOM OBLIKU nikada nisu niti vidjeli. Bilo je prije dodjele tolikih sredstava za ovo i ono (sjećam se npr u sfrj dodjele sredstava za spomenike kulture – sredstva stigla, spomenici se nastavili raspadati, novac završio kod ondašnjih sanadera, vidoševića i sličnih) - 99% bespovratnih sredstava

dakle, sredstva neće niti stizati drugačije nego namjenski, inače se povlače.

do sada, sa ovim predpristupnim, razne udruge su se izvještile, pa imamo tako zaštićene šišmiše, čak su neki dobila sredstva za zaštitu varšavske.... odnosno bilo je tih raznih sapunica i to i dalje traje
ali kad se prelazi na realitet, a sad je to tvrdo, e tu onda treba druga priča i ona jedino može krenuti od ljudi.
za sada je obavljena (više manje) evidencija geodetska (za arkod i za legalizacije) i arhitektonska svega i svačega – tako da je to zapravo početak tzv sanacije prostora kroz konkretne urbane zahvate u smislu poboljšanja i dopunjavanja infrastrukture, hitre (do godine dana)izmjene planova ka više miješanih zona, ponovno uvrštavanje novih gospodarskih (neka stradavaju, npr Drniš koji je za obnove živnuo gospodarsku zonu, sad tone, Rijeka takvo što više niti nema u svom gupu....)
@magarac je dobro zamijetio da se općine i županije trebaju više potruditi u obavještavanju stanovnika i poticanju na davanje prijedloga i same nuditi ideje – shodno tome tražiti izrađivače projekata
dakle pitanje glasi
ako teoretski imam neka saznanja što bi nekolicina ljudi iz nekog zaseoka htjeli, a imaju velike potencijale – koji su daljnji koraci?

Komentari

ako teoretski imam neka

ako teoretski imam neka saznanja što bi nekolicina ljudi iz nekog zaseoka htjeli, a imaju velike potencijale – koji su daljnji koraci?
Kao prvo ukinuti dosadašnju potenciranu praksu, odnosno paradoksalno školovanje da bismo jednokratno kratkoročno namakli pare. Ako je projekt onda su u pozadini novci. Ako je projekt onda da bi bio smislen mora imati dovoljno "mesa" (The izraz u RH poduzetnika) da bi od njega otkinuli trošak nabave novca. Ako se isti iznos troši na školovanje tada je proizvod školovanja najviše jednak, a u pravilu manje vrijedan nego outsourceani proizvod nabave novca što dovodi do toga da se je u najmanju ruku bespotrebno potrošilo vrijeme za učinak sumnjive kvalitete.

Ako projekt sam po sebi nije dovoljno vrijedan za isplativost troška outsourceane nabave novca, tada je najmanje štetno potražiti partnerstvo u sukladnima koji će smoći potencijala za namaknuti sredstva za trošak nabave novca.

Sve ovo je samo preduvjet za projekt. Naš birokratski sustav je cijeli zasnovan na industriji nabave novca s entuzijazmom koji nabavkom novca završi umjesto da se tek tad pobudi, odnosno smo vlasnici povampirenog poimanja činjenice o sudjelovanju u informacijskom dobu.

Tko je glasao

mislim da bi baš županije tu

mislim da bi baš županije tu trebale biti stup za promoviranje eu fondova i izradu te pomoć u izradi projekata.
ako svaka općina imam svoje ljude zadužene samo za eu fondove to je i puno ljudi i vjerojatno neefikasno, ali ako bi se na razini županije to sve organiziralo, to ima više smisla, da radi država, pojedina ministarstva, oni su ipak nekako predaleki od lokalnih problema.

ali vlast treba koristiti mogućnosti koje ima za promoviranje tih fondova i davanje primjera što se sve može napraviti. da dolaze do ljudi putem televizije, novina interneta raklama, ososbno da dolaze do ljudi.
jer do što postoje štandovi ili neki uredi ne znači puno ako ljudi niti ne znaju što bi.

što se tiče preuzimanja odgovornosti i potreba da se radi transparentno i novci troše na ono što je namjenjeno. mislim da je tu i problem ako se traži suradnja s voše strana, pa npr pojedinac odradi svoj posao, ali onda zapne na općini, županiji, ili sudu ili kod banke....
treba to sve sinhronizirati,

Tko je glasao

prvo treba shvatiti da nije

prvo treba shvatiti da nije problem novac, nego je problem da se ciljevi nekog natječaja na koji se prijavljuješ ostvare

recimo da @zap odluči otvoriti udrugu za promicanje opće čitanosti i radi na projektu e-bic-knjižare koja bi zapošljavala 20 mladih koji bi biciklima (s prikolicama) raznosili knjige naručetiljema. polazišne točke: zap i frend koji popravlja bicikle, a praznih prostora u vlasništcvu grada ima na pretek
knjižarabi imala i knjižnicu, antikvarnicu, razmjenu knjiga, ispijanja čaja i vrućih čokolada - štatija znam
recimo da je cilj natječaja zapošljavanje mladih, preko ministarstva poduzetništva pa za male poduzetnike ili neka kulturna fora preko ministarstva kulture

i recimo da zap zna da može za to dobiti neka sredstva, odnosno zato je i krenuo u to (za nabavku knjiga, bicikala, polica, stolova-stolica, nekoliko plaća dok knjižara ne zaživi samostalno)
i javi se on u općinu trešnjevka i veli šta je zamislio i da je vidio natječaj

zap treba napraviti troškovnik u onom dijelu koji je njemu poznat, ali treba i neka ekonomska studija, održivost projekta, isplativost, neki točno određeni rokovi razvoja.....
i na koncu sve to treba napisati elektronski i na engleskom

odnosno ovaj opći dio (upute, ekonomska studija, engleski...) bi bilo normalno da općine nude, kao i da one nude da budu nositelj toga projekta ako zap hoće
obzirom da mu se (recimo) dodjeljuje na korištenje dugogodišnje pust gradski prostor besplatno

ali, kako veliš, kasno je ekipa dozrjela, preopterećeni su nebitnim stvarima

http://www.youtube.com/watch?v=Cly9-w5rjR8

Tko je glasao

a bokte, ček...

... moram raditi i kad mi EU da pare? Auf... Ponovimo referendum!!!

Apsolutno se slažem da bi lokalna uprava trebala nuditi pomoć upravo u ovom segmentu (besplatnu). Rizik i provedba su ionako na tražitelju.

Tko je glasao

ma ne samo da moraš raditi

nego si tek onda nadrapao - teško ćeš stizati i baciti pogled na pollitiku ili faceBOOK

i u toliko se to razlikuje od onih društvenih sredstava na koji su ovdje dinastijske oligarhije ali i šire zajednice naviknute
zato nije bilo dovoljno prisutnog erosa da se uhvate to razrađivati pa da dospiju do tih finesa oko stvarne podrške

eu je preko bugarske pojačala za balkan kontrolu
dakle love ima, nije teško dobijati natječaje
pitanje je:
da li ste sigurni da to hoćete?

Tko je glasao

Naravno da nećemo!

Pa nismo se za to borili, da radimo! :)

Prije je sva lova išla u Beograd! Sad, kad sva lova ostaje u Zagrebu, zašto bi - zaboga - radili?!

Tko je glasao

Larissa, eu fondovi i Porsche cayenne

Kad se analiziraju podaci o kupcima luksuznog SUV Porsce cayenne, rezultati su navodno vrlo iznenađujući.
Mjesto, gdje je najveća koncentracija Porsche cayenne per capita je nepoznati manji grad u grčkoj pokrajini Tesaliji, Larissa. Larissa, je po legendi, rodno mjesto grčkog junaka Ahila, a danas glavni grad grčke poljoprivredne i stočarske pokrajine. Polovicu tesalijskog BDP-a čine eu fondovi, a distribucija eu fondova po grčkom modelu ide otprilike ovako:
sto stočara ima svaki, recimo, po 50 ovaca, sve zajedno 5000 ovaca, kandidata za eu grantove koji se isplaćuju po ovci. stočari podijele ovce u nekoliko lokacija, a kad euro kontrola dođe u inspekciju gradonačelnik ih povede u inspekciju u kojoj oni (istih)5000 ovaca inspiciraju pet puta, i na kraju isplate farmerima grantove za 25 000 ovaca. Farmeri fondovske novce preusmjere na Porsche, za sitan novac iznajmljuju Albance za čuvanje ovaca, a oni sjede u kafićima i voze se u Cayennima. Lova iz eu fondova završi u Volkswagenu, odnosno Porscheu
Ukratko, Remorker-eufund, inc. I ovce, i novce, i Cayenne.

Tko je glasao

Nije to od jučer i

ima toga i kod nas. Ili bar slično.

Njemačka fondacija donira neke novce za razminiranje prostora oko nekog mjesta.

Posao razminiranja dobije na natječaju Njemac. Ono slučajno, jel.

Zapošljava Ruse.
Dolaze Rusi umirovljeni vojnici veterani afganistanske avanture.
Upoznao sam ih nekoliko, ruskih padobranaca kojima je kao od šale položiti ispit i dobiti međunarodnu licencu za pirotehničara.

Vrlo mladi su umirovljeni na 100 DEM, tada.

Dovode i svoje potražne pse za ukopane mine. Poduzeće iz, pazi sad Južnoafričke republike

dovlači svoje strojeve dok ih još Dok. ing nije počeo proizvoditi kod nas.

Razminiravaju poslije rata prostor oko pruge i prugu Sisak_ Hrv. Kostajnica.

Bio s njima u kontaktu.

Pomogao, pa i nešto zaradio a Južnoafrikanci su mi ostavili jednog starog, već isluženog Njemačkog ovčara koji se pokazao kao neperspektivan za daljnji rad ( polažu ispite svako malo pa je pao na ispitu).

Naši Mungosi ostaju bez posla ili ih plate maltene kao baštovane i vrtlare, a Ruse još manje.

Rusi zadovoljni jer zarađuju dvadeseterostruku plaću u odnosu na mirovinu.

Napio sam se s njima X puta. Krasni ljudi. Sjećam se kako su plakali doslovce kad je ona ruska podmornica doživjela havariju.

Znači, lova ide pored ostalog i za jeftinom radnom snagom.

Kako se tek u tom poslu pere lova, sačuvaj Bože.

Ajd dobro ovdje je bar ostao neki rezultat, očišćen teren od mina.

sve dobro...

Tko je glasao

mi cijelu tu priču oko

mi cijelu tu priču oko europskih fondova previše idealiziramo. U distribuciji europskog fondovskog novca prioritet uvijek imaju projekti koji novac kroz isporuku robe i usluga vraćaju zemljama čiji udio je najveći u punjenju fondova, ili stvarni EU projekti, koji promoviraju Europsku uniju kao efikasnu organizaciju koja može osmisliti i realizirati izvorno europski interes, kroz zajedničku europsku infrastrukturu i trase plinovoda i naftovoda.
Javno se nerado priznaje da postoje i koalicije nacionalnih i eu administracija, koje često rade pritisak da se novac europskih fondova usmjerava prema korporacijama, koje su sponzori neke od utjecajnih političkih opcija. Zato i OLAF ima sve više posla, a Komisija ga sve manje voli.

Tko je glasao

Larissa, je po legendi, rodno

Larissa, je po legendi, rodno mjesto grčkog junaka Ahila

Možda je rješenje za Tkon kao za Larissu?

Tko je glasao

možda bi bibliobrod i

možda bi bibliobrod i mljekomati o kojima sam pisao mogli preko tih fondova ići?

Tko je glasao

globalizacija

možda će se albanski čobani sjetiti da mogu tražiti više
ali
ja bih ipak neki bliži primjer, npr:
http://www.strukturnifondovi.hr/zavrsetak-memorijalnog-centra-faust-vrancic

Tko je glasao

znači

može se. ne treba gubit nadu.

Tko je glasao

revolucija

3103,

jest revolucija
nastavi

luka

Tko je glasao

hvala Luka

tvoja je podrška važna

Tko je glasao

Nakon tolkih šteta od poplava

Nakon tolkih šteta od poplava i suša, nema niko, nekakav projekt za rješavanje tog problema.
Osobno smatram da bi EU takav projekt sa oduševljenjem financirala.

Tko je glasao

koliko znam to jest u nekom

koliko znam to jest u nekom procesu

Tko je glasao

Poljska je užežin EU navodno

Poljska je užežin EU navodno zaposlila pet stotina ljudi isključivo da pomažu lokalnim organima vlasti u izradi planova za povlačenje bespovratnih sredstava.

Zar ne bismo i mi mogli naći stotinjak dobrih, podzaposlenih stručnjaka u tim silnim državnim agencijama za rogove i kopita, okupiti ih i preusmjeriti upravo na takvu zadaću?

Tko je glasao

koje su to gluposti.. ako ne

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

zar ne znaš da smo mi protiv

zar ne znaš da smo mi protiv birokracije. kod nas ima previše pravila i birokrata. plan vlade i uglednih gospodarstvenika jest taj da se smanji broj birokrata. ima ih previše.

a kako znamo da u hrvatskoj premalo ljudi radi, ideja davanja otkaza birokratima jest ta da se proširi i ojača vladin program "Otkazima do veće zaposlenosti".

otkazi birokratima su višestruko korisni jer ne samo da birokrati ostaju bez posla, već to smanjuje kapacitete za povlačenje novaca iz eu koji bi donijeli poslove privatnom sektoru.
a to je super jer svi znamo da se protiv nezaposlenosti bori otkazima.
a što više otkaza, tim veći prihodi države. a i privatnom sektoru odgovaraju otkazi jer se smanjenjem potrošnje građana ojačava snaga tržišta i ukupno gospodarstvo zemlje.

ej, ovo je super morati ću i od ovoga napraviti nekekav dnevnik.

Tko je glasao

treba vremena da dođe sa stolice do glave

zato još ovdje i ne hhoda grčiću
morat će zvati prvenstveno ljude sa terena
ne zapošljavati kako se naviklo po partijskim linijama i rodbinskim
jer samo ljudi što raznolikiji ali sa određenog područja, ili makar oni koji su se bavili na razne načine takvim područjima mogu točno usmjeravati
a edukacija im je neophodna

http://eu-projekti.info/pokrecemo-eu-projekti-akademiju-prijavite-se-vec...

Tko je glasao

Tipični hrvatski šupljepraznizam

Umjesto da je Grčić, čim je kročio nogom u ministarstvo, osnovao lanac timova za edukaciju i pomoć pri izradi EU projekata (od postojećih kadrova, a ako nisu u stanju naučiti i prenositi znanje, nek idu skupljati lišće), razvio se novi biznis raznoraznih EU akademija, a koliko sam vidjela cijene za takvu edukaciju su i preko 10.000 kuna.

Grčić je mogao, morao i trebao takvu edukaciju organizirati potpuno besplatno, uz npr. obavezu polaznika da uplati akontaciju od stimulativnih 2000 kuna, koja se po redovitom pohađanju predavanja i uspješnom završnom ispitu vraća.

Ovako se pokazala na djelu logika - "što je nekome kriza, meni je prilika", s time da je po ovome pitanju ta logika posve promašena i već ubire danak.

Baš se pitam - je li i taj novi privatni biznis isto tako (su)financiran EU i državnim parama...

Čini mi se da su se za sad, barem u područjima o kojima govoriš, a to su ako se ne varam područja od posebne državne skrbi, najviše snašle udruge koje ulaze s programima tipa "kako pobijediti depresiju i duhovno se nositi s životnim udarcima", terapeutskog štrikanja i izrade lijepih aranžmana od šumskih plodova, što je na dugi rok korisno koliko i oni support tečajevi otpuštenim Plivinim radnicima.

Tim ljudima tamo trebaju projekti koji će im donijeti konkretan posao i sigurnost na dugi rok, izvan sfere palamuđenja. I naravno, treba riješiti problem početnog minimalnog financiranja, jer ti ljudi i regije jednostavno nemaju prebite pare.

(hehe, imam genijalan, premda zakašnjeli prijedlog za EU projekt - protupožarna zaštita objekata na Bjelolasici :P)

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

u biti grčić i ekipa pripreme

u biti grčić i ekipa pripreme su morali odraditi još prije nego su došli na vlast. tako ne bi sad cmizdrili da puno rade, a malo se toga vidi.
da su se pripremili na vrijeme i obučili ljude tako da ima dosta ljudi na koji će odrađivati posao ne bi bilo problema. stranka ima i infrastrukturu i ljude i novce i zastupnike i pristup podacima i mogućnost suradnje sa sličnim strankama vani. a što su napravili dok su bili u oporbi?

isto vrijedi i za hdz, što oni sada rade, pripremaju li se za preuzimanje vlasti. čak i da je ne preuzmu opet ,dugoročno će im koristiti da nauče nešto i pripreme svoj stranački kadar za rad u eu i s eu fondovima.

Tko je glasao

znaš....

... državna je uprava dosta državnih službenika uputila na prilično skupe edukacije i slično... i odavno su "mentori" ili što već za to područje.

A sada pogodi tko su najčešće predavači u tim privatnim EU-akademijama

Tko je glasao

u pravu si

ovaj portal je samo dobar jer ima cjelovitije obavjesti o natječajima, moj stav je da je dovoljna brošura koju daju besplatno
odnosno, svaki projekt je specifičan, a upute su pisane

tako da čak mislim da možda i nije tolia značajka u tome da se široke mase obrazuju u pisanju projekata, koliko da država tu uslugu osigura

Tko je glasao

Ja imam ideju!

ako teoretski imam neka saznanja što bi nekolicina ljudi iz nekog zaseoka htjeli, a imaju velike potencijale – koji su daljnji koraci?
Pa ima tu nekoliko stvari:
1. pokušati realizirati ideju bez kredita jer kredit zapravo znači jeftina prodaja ideje bankama,
2. zaboraviti na ikakve poticaje,
3. pokušati pronaći druge koji imaju iste ili slične potencijale i time inicijativi dati neku veću dimenziju,
4. pokušati pronaći sustav distribucije koji neće biti pod utjecajem, čitaj ucjenom, trgovačkih lanaca,
5. pokušati razvoj zadržati u realnim granicama i ne ući u nivo "gramzivost" jer tu je onda svemu kraj.,
6. pokušati shvatiti da nema brze ni lake zarade.

leddevet

Tko je glasao

odgovor na odgovor

1. nikakvi krediti ne dolaze u obzir, cilj su bespovratna sretstva za početak nekog željenog razvoja
2. nisu poticaji, to su kompletna sretstva koja se ako je projekt dobar dobiju putem natječaja - namjenska sretstva
3. već se našla skupina od cca desetak susjeda nekog zaseoka, sami su to tražili (ovaj bi motel, ovaj bi ruralni turizam, ovaj eko proizvodnju, ovaj konobu....svima treba urediti okućnice, prilaze, odlaganje otpada,....)
4. čak šoping centri nisu problem, nezanimljivo im područje, problem su planovi
5. nije problem gramzivost, problem je da li će ovi koji su pokrenuli inicijativu se do kraja držati tiga
6. ekipi je do toga da im djeca negdje uopće rade, niti ne misle na laku zaradu

Tko je glasao

Faza 2

2. nisu poticaji, to su kompletna sretstva koja se ako je projekt dobar dobiju putem natječaja - namjenska sretstva
Možda se nisam dobro izrazio, no pod poticaji sam mislio i na EU fondove.
O čemu se tu zapravo radi?
Svatko tko kreće u nekakav biznis treba dobiti "osjećaj novca", dakle treba se naučiti rukovati s njim i razumjeti njegovu vrijednost i težinu. Novci koji padaju "s neba" kao što su EU fondovi ili bilo kakvi poticaji u pravilu izgore na na činjenici da se odjednom pojavi relativno veliki novac prije nego što su se korisnici stekli potrebno znanje.

Dakle, obzirom da je bilo pitanje pokretanja novog biznisa, onda vjerujem da taj biznis se treba najprije uhodati i tek onda ima smisla tražiti lova iz nekog EU fonda za neku sljedeću fazu poslovanja. To je situacija kad se dobro može sagledati smjer u kojem treba razvijati poslovanje i slijedno tome se može izraditi neusporedivo kvalitetniji razvojni projekt.

Ovo da je cijelo selo za dobivanje love iz bilo kakvog fonda je razumljivo jer tko ne bi htio dobiti na lutriji, no bit je koliko je tko spreman uložiti svoje love, imovine, rada itd.

I još zaboravih da se ne treba zavaravati s turizmom koji je vrlo komplicirana i niskoprofitna grana. Tu se treba poprilično naraditi da bi se stvar pokrenula jer sigurno turisti ne stoje s kuferima pred ulazom u naše dvorište u iščekivanju da pokrenemo naš OPG.

leddevet

Tko je glasao

point: NAMJENA

žal uhodanih nam političara za "investicjama" tipa trgova, fontana, mostova, tunela i svega što se može "naziđat" lovom bar 5x većom, pogotovo kada su direktni investitori građani rh, je potpuno razumljiv

ali ovo se ne uklapa u nešto što bi otjeralo tugu sa njihovih likova

dakle to jest onaj prvi "milijun" (kojeg recimo kerum mora mrknut zajedno sa crkvom pa nastavit mrknjavat)
razlika je što ovo nije mrknut prvi molijun, nego poklonjen da se pokrene neko područje ili (slučaj sardina-postire) da se stvarno proizvodi i zapošljava

(poticaji su ti jako krivi izraz, jer su poticvaji bili za zapošljavanje, poslodavci dignu poticaje - primjer kamensko, nada dimić, biokovka....- i unište firmu, radnici dobiju nogu, lovu nikad)

i sad kad se vratim namjeni

nemoguća misija je u tim područjima teškog siromaštva pokrenuti nešto bez novca
sredstva regionalnog razvoja su usmjeravana isto namjenski ali samo preko javne uprave
ovdje inicijativa je oslobođena tog čvrstog okvira
ali i odgovornost je prevelika, jer nositelj projekta mora odgovarati za njegov uspjeh novčano

Tko je glasao

još važan dodatak

k.č. na kojima su kuće su zgradne čestice, sve ostalo je općinska parcela, pa se zato vežem na javno dobro

Tko je glasao

U javnom dobru i zlu

Ovo s javnim dobrom nije baš neka sreća, da ne kažem nešto puno gore. Svako poslovanje mora biti definirano i u vlasničkom smislu jer ja ne mogu saditi, recimo banane, na dobroj volji i susjedovom ili bilo čijem gruntu. Upravo na neimanju vlasništva nad zemljom je propala akcija proizvodnje sira na Unijama gdje je vlasnička struktura nad pašnjacima beskrajno komplicirana (nesređena, vlasnici u iseljeništvu, ljudi međusobno nepovjerljivi i posvađani).

Ukratko nije mi jasno kako se tu misli išta pokrenuti, jer, eto, tu je parcela samo nije moja, ja bih sadio ovo ili ono, samo nemam para i nisam siguran što bi to sadio i ne znam da li bi to ikome mogao prodati, a i bavio bih se i turizmom samo nisam to nikad radio.

Dakle kao prvo, ako se želi povući bilo kakva lova, treba definirati korisnika te love. To može biti pojedinac, ali sigurno bolje da to bude neka zadruga s definiranim razvojnim programom i koja će na neki način raspolagati tim javnim dobrom, te krenuti barem s probnim radom gdje će se moći sagledati svi problemi i rješavati međusobne nesuglasice a toga uvijek ima čim se pojavi lova i gdje stvari vrlo brzo padaju u vodu.

S ovim posljednjim imam i neko malo iskustvo na projektu gdje su ljudima nuđeni besplatni razvojni projekti koji su implicirali da bude uključno više OPG-a, e problemi koji su ovi stvarali su bili nevjerojatni i ne jednom sam bio u iskušenju da gazdu umlatim lopatom.

leddevet

Tko je glasao

LAG

iliti lokakalna akcijska grupacija je naziv toga što bi bila zadruga
i na tome i jest naglasak

ja pak imam iskustva sa infrastrukturnim projektom jedne tržnice koji je prije deset godina potpuno financiran sredstvima usaida - tražili jedan jedini projekt u cijeloj rh i nije ga bilo osim tog našeg. ali to nije ovo

ovo je sad nešto što tek treba formirati na puno različitih polja
sad postoje podloge u smislu evidencije geodetske i arhitektonske, a to i nije tako malo i beznačajno

e sad, ako i postoji neka ideja od lokalnog stanovništva da sade banane, uzgajaju ptice pjevice, ugošćuju recimo autiste ili organiziraju dobrotvorne koncrte na nekoj recikliranoj arhitekturi, naprave dobru promidžbu nečeg - to je velik i zahtjevan posao koji umrežava puno ljudi

Tko je glasao

odnosno

ako ti hoćeš uzgajati banane jer je to najlogičniji uzgoj obzirom da su ciljani gosti penzići iz sjevernih zemalja željni svježih banana sa grana, a tvoj susjedi hoće iznajmljivati njima apartmane, treći bi održavao vrtove ekološke proizvodnje koje bi ti penzići vrtlarili kada su tu, onda četvrti mora imati otvorenu konobu od doručka do večere, općina se mora pobrinuti za liječnika a i neke masaže i protetika nije na odmet....e onda tako osvane desetak radnih mjesta tu pa je logičan daljni niz

e a za to se ona prva trojica četvorica trebaju ulogirati
općina treba ponuditi podršku, aplikacijski projekt....a to sve je počelo teći

Tko je glasao

...ovako to neki rade,...sami...

It's not Spago, nor Per Se. It isn't located on Rodeo Drive or in Columbus Circle. The restaurant with the longest waiting list, five-years to be precise, is a small, nondescript, 12-table basement located in Earlton, N.Y., named simply enough Damon Baehrel after its owner and chef. Its guests come from 48 countries and include such celebrities as Jerry Seinfeld, Martha Stewart and Barack Obama himself. However what makes Baehrel's restaurant the most exclusive restaurant in the world is not the decor, nor the patrons, some who fly overnight from Manhattan to pay $255 for dinner (before wine and tip), nor the hype (although all the advertising is through word-of-mouth), but the food, which is all cultivated, grown, prepared, cooked and served from and on the property, and where Baehrel is literally the only employee. "I’m the chef, the waiter, the grower, the forager, the gardener, the cheesemaker, the cured-meat maker, and, as I will explain, everything comes from this 12-acre property."

http://www.zerohedge.com/news/2013-12-14/meet-restaurant-five-year-waiti...

Tko je glasao

kakvu podrsku treba ponuditi

kakvu podrsku treba ponuditi opcina?

da ne bi slucajno opcine placali "projektante" za te projekte?

ja bih recimo da meni daju te pare koje cu odmah uloziti u razvoj posla i projekt.. bez gubljenja vremena i ostalog...

ak sam dobro shvatila ti bi da drzava financira to projektiranje projekata? @brojcek to je suludo.. prvo zato sto projekt mogu osmisliti samo oni koji znaju materiju a to su upravo oni koji ce raditi po projektu.. ako treba placati jos i vanjske da to papirnato podrze, a kasnije da prate... onda si potrosio pola novca od projekta i jos sve usporio..

na koncu ako si ti taj poduzetnik i mali si ... nemas ama bas nista od toga ... sto ne bi imao i sa svojim ulogom... a dobio si gomilu uzaludne birokracije i vrlo vjerojatno kredita kao i monitoringa koji te ogranicava

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

ne

troškovi svih projektanata su jedna od stavki koju fond plaća
pitanje je garantiranja održavanja izgradnje u eventualnim praznim hodanjima
zato je najbolje da općine budu nositelji projekta
ali ne moraju
u svakom slučaju suradnja je neophodna zbog eventualnih izmjene planova

Tko je glasao

brojcek.. ako firme ne znaju

brojcek.. ako firme ne znaju kaj bi steli to sve zajedno nema smisla..

taj koji vodi projekt je sef i idejni voda..

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

lunček

which firme?
nix firme
onaj koji se natječe je voditelj projekta
ako dobije natječaj koji je točno određen zaa nešto
znači da je napravio projekt
problem tek onda slijedi

Tko je glasao

Razvojne strategija

zato je najbolje da općine budu nositelji projekta
Općine bi po svom osnovnom opisu posla se trebale baviti vlastitim razvojem, dakle i razvojem pojedinih subjekata kao što je ova konkretna udruga ma kako god se zvala. Na kraju krajeva općinama je u interesu da njeni stanovnici imaju što veće prihode kojima na kraju pune i općinske blagajne i tako u krug.

To što bi trebale općine raditi je razvojna strategija gdje će se prepoznati potencijali i problemi i definirati budući razvoj. Jasno da ako je prioritet poljoprivreda da onda općina neće poticati razvoje neke zagađivačke industrije, a ako je prioritet turizam ona neće poticati razvoj gotovo ničeg drugog, dapače.

U svakom slučaju je općina ta koja treba ponuditi svu moguću infrastrukturu u realnim koracima, a ta ponuda treba biti bazirana na nekoj razvojnoj strategiji koja neophodno mora uzeti u obzir razne individualne projekte, prvenstveno one projekte koje stvaraju stanovnici te općine za stanovnike te općine.

To je ono što se zove interakcija i što jedino može donijeti nešto dobroga na toj lokalnoj razini. Sitaucija gdje neka kompanija s nekih mutnih otoka kupuje poljoprivredno zemljište, prenamjeni ga u građevinsko pomoću raznih "pinki" lokalnim gramzivcima, izgradi hotelčinu i skupa s komadom obale ogradi visokim zidom te tamo dovodi neke svoje radnike, svoju hranu, svoje goste koji plaćaju svoj boravak na nekom dalekom mjestu nije sigurno nešto što lokalnoj zajednici išta znači osim zabrane kupanja na "njihovoj" plaži.

leddevet

Tko je glasao

tu smo negdje

ta su područja sva sreća nezanimljiva elitama s kajmanskih otoka
općinari uglavnom nemaju neke ideje
tako da je interakcija potpuno neometena
zapravo treba samo dogovoriti sastanak sutra

Tko je glasao

Kajmanizacija

ta su područja sva sreća nezanimljiva elitama s kajmanskih otoka
U to se ne bi kladio jer ne postoje područja nezanimljiva ekipi s Kajmanskih otoka jer u suprotnom otoci se ne bi zvali Kajmanski.

leddevet

Tko je glasao

stvarno imaš pravo

evo me već na fejsu neki garry marko jugoputić (southway) from kajmak traži da postanemo fb prijatelji
ebate, prodali bi se za lovu ti kajmakjugovići
biće da mu je ovo domaja

Tko je glasao

ni vrJOT, ni mimo...

...ako imaš nešto na pameti, bolje to rješavaj PPom s onima za koje misliš da su dobronamjerni i znaju to zadržati za sebe.
Ovako kriptirano, ni vrJOT ni mimo, ćeš samo naškoditi toj stvari.
Šteta, ako je akcija izgledna...

Tko je glasao

obrnuto

ti voliš gledati poslovno praktično
a ovo je priča o javnom dobru
tako da je obrnuti problem od ovoga koji si zaključio
premalo ljudi zna
jaki pokušavaju onako kao i do sada
a odjednom je stigla promjena igre
nešto kao filingradski rad
nezanimljivo faraonskim običajima

Tko je glasao

....svejedno, mislim si da

....svejedno, mislim si da precjenjuješ dobronamjernost poslovnog okoliša...bar kada je riječ o vrijednosti prilika i ideja...
....to je najrjeđa vrijednost na tržištu, vrijedna čuvanja u sefu (bilo da je javna ili osobna korist u pitanju, svejedno...)

Tko je glasao

ne bi se ovdje moglo dati ime poslovnog uspjeha

onaj tko se stvarno bavi ovim je više manje jebena strana
tako da: hvala ne bih, bar u ovim uvjetima dok to na neki način se ne dođe do onoga što u gornjem komentaru piše @argus za Poljsku

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci